Home Blog Page 604

Incident u bugarskoj nuklearki, dva dana nakon odluke o izgradnji novog reaktora

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Manji incident desio se na reaktoru broj pet nuklearne elektrane Kozloduj koja se nalazi na severu Bugarske, svega dva dana nakon što je Vlada Bugarske odlučila da njenom postrojenju doda još jedan novi reaktor, javila je bugarska novinska agencija Novinite.

Vest o incidentu u nuklearki koja potiče iz vremena Sovjetskog Saveza potvrdio je i bugarski poslanik Pokreta za prava i slobode Ramadan Atalai, naglasivši da ih je dobio od izvršnog direktora nuklearke Kozloduj.

“Svi operativni sistemi su provereni. Ne postoji ništa što je opasno o čemu javnost nije upoznata”, rekao je Atalai.

Kako su preneli bugarski mediji, sinoć u 01:17h posle ponoći pokrenuo se sistem automatske zaštite reaktora u Kozloduju, pa su uskladu sa tim preduzete sve neophodne radnje da se rad elektrane nastavi.

Prema podacima Operatora elektroenergetskog sistema u Bugarskoj, trenutno radi samo jedan reaktor bugarske nuklearke Kozloduj, jer je njena snaga trenutno 1009 megavata, odnosno upola manja.

Nuklearka između istoka i zapada

Bugarska vlada je odobravanjem plana za novi reaktor u nuklearnoj elektrani Kozloduj, kako je pisala agencija Novinite pre dva dana, praktčno odustala od izgradnje nove nuklearne elektrane koja je ranije planirana u Belanama.

Na redovnoj sednici vlade u sredu je odlučeno da se u Kozloduju napravi zgrada za novi reaktor broj sedam.

Odluka je usledila nakon razgovora sa američkom kompanijom za nuklearni inženjering “Vestinghause” o hibridnom rešenju za novi reaktor u Kozloduju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Madsen)

Dogovor podrazumeva da se prilikom gradnje na američkom principu tehnologije, maksimalno iskoristi i ruska oprema koju je Bugarska već kupila za Belene.

Vlada je izrazila nadu da će taj novi reaktor moći da počne sa radom za deset godina.

Nuklearka Kozloduj trenutno radi sa dva ruska reaktora i njihov životni vek je produžen do 2027. i 2029. godine, dok su četiri manja zatvorena iz bezbednosnih razloga i zbog pristupanja Bugarske Evropskoj uniji 2007. godine.

Da bi nadoknadila delimično zatvaranje Kozloduja, Bugarska je dugo tragala za mogućnostima izgradnje drugog postrojenja sa dva reaktora u Belenama, ali je od tog projekta odustajala i 2012. godine kada je raskinula ugovor sa ruskom kompanijom “Atomstroieksport”.

Neki nuklearni stručnjaci takođe su dovodili u pitanje održivost projekta velikog poput Belena, jer se očekuje da ni Bugarskoj ni njenim susedima novi izvori energije neće trebati pre 2035. godine.

Bugarska se od nedavno nalazi i pod pritiskom Sjedinjenih Država i EU koji traže da ograniči svoju ogromnu energetsku zavisnost od Rusije.

Izvor: Novinite

Potpisan Memorandum o razumevanju za projekat „Beogradski metro”

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U petak je u Palati Srbija potpisan Memorandum o razumevanju za projekat „Beogradski metro”.

Ovaj važan dokument su potpisali ministar finansija Siniša Mali, potpredsednik kompanije „Alstom” Filip Delur, direktor kompanije „Ežis reil” Olivijer Buvar, predstavnik kompanije „Pauer Čajna” Šje Zidije i direktor JKP „Beogradski metro i voz” Stanko Kantar.

Potpisivanju Memoranduma prisustvovali su zamenik gradonačelnika Goran Vesić, pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, ambasadorka NR Kine Čen Bo kao i ambasador Republike Francuske Žan Luj Falkoni.

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić je rekao da je Beogradski metro najvažniji projekat za srpsku prestonicu, te da je proglašen projektom od nacionalnog značaja.

Kako je precizirao, nakon potpisivanja u aprilu ćemo dobiti idejno rešenje za depo na Makiškom polju, potom će se završiti eksproprijacija i do novembra počeće nasipanje i izgradnja depoa, što će biti i zvanični početak radova na Beogradskom metrou.

“U međuvremenu ćemo usvojiti Plan generalne regulacije šinskih sistema u oktobru, taj plan će definisati sve linije metroa, odnosno definisaće tačno gde će se nalaziti stanice, kao i razvoj BG voza koji treba da se nastavlja na Beogradski metro. Povezaćemo Surčin i Obrenovac koji na taj način nisu povezani od Železničke stanice u Zemunu. Do sada su povezani Mladenovac, Sopot, Lazarevac i Barajevo, a povezaćemo i Pančevo i da tako dobiti jedinstven sistem. Kroz Plan generalne regulacije šinskih suistema predvidećemo novih 50 kilometara tramvajskih šina, od Požeške prema Ceraku, od Novog Beograda prema Bežanijskoj kosi, spuštanje od Bogoslovije prema Adi Huji i prelazak na levu obalu Dunava. Tako se Beograd razvija i konačno ćemo imati ono što imaju svi veliki gradovi, da je šinski podsistem osnovni podsistem prevoza u svim metropolama”, naglasio je zamenik gradonačelnika.

Foto- ilustracija: Pixabay

Prema njegovim rečima, ideja je da tim domaćih arhitekata radi svaku stanicu metroa posebno, što im biti velika referanca u karijeri.

“Ideja je i da svaka metro stanica bude drugačija i da svaka od njih predstavlja taj deo grada, govori o istoriji tog dela grada ili istoriji Srbije. Kada 2028. godine završimo metro, kao i proširenje BG voza, spojimo BG voz sa Pančevom, završimo izgradnju 50 kilometara tramvajske mreže naš osnovni podsistem biće šinski, što znači i ekološki“, rekao je Vesić.

“Mi smo u međuvremenu doneli odluku da više ne kupujemo ni jedan autobus na dizel gorivo”, naveo je Vesić i istakao da će za nekoliko biti raspisan tender za kupovinu stotinu novih zglobnih autobusa na prirodni gas.

“Do 2028. godine svake godine ćemo kupovati po sto autobusa i nećemo više imati ni jedan autobus koji će ići na dizel, koji će inače biti dopunski podsistem u odnosu na šinski. To je i najznačajniji doprinos smanjenju zagađenja“, kazao je Vesić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel-Elias)

Ministar finansija Siniša Mali je naglasio da se potpisivanjem ovog sporazuma jasno definišu prava i obaveze svih onih koji učestvuju u ovom projektu i time je načinjen još jedan važan korak bliže realizaciji višedecenijskog sna.

“Prve linije beogradskog metroa će povezivati Železnik i Mirijevo dužine 21,3 kilometara i ona bi trebalo da bude gotova do 2028. godine, a druga linija biće od Mirijeva do Zemuna dužine 19,2 kilometra. Trenutno radimo i na konceptu treće linije koja će povezivati delove grada koji neće biti povezani sa prve dve linije i sa BG vozom”, istakao je Mali i dodao da preliminarna analiza pokazuje da će izgradnja obe linije metroa u Beogradu koštati oko 4,4 milijarde evra.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović je istakao da je preuzeta realizacija najkompleksnijeg infrastrukturnog objekata na Balkanu.

“Metro će potpuno promeniti percepciju ovog grada. Vrlo brzo ćemo otvoriti mogućnosti da Beograd bude čist grad i da automobili ne budu na svakom koraku. Realizacija ovog projekta znači i rešavanje ekološkog problema, a metro predstavlja krunu naših investicija”, istakao je Momirović.

Direktor francuske kompanije „Ežis rejl” Olivije Buvar je kazao da se oseća počastvovano, ponosno i uzbuđeno što učestvuje u ovom projektu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adelin Preda)

“Naši planovi su da nastavimo da razvijamo kompaniju u Srbiji, namera nam je da u narednih pet godina utrostručimo zaposlenost i uposlimo 120 srpskih inženjera, a Beograd će ostati sedište naše kompanije za ceo zapadni Balkan. Realizacija ovog projekta značiće i omogućavanje „zelene” mobilnosti u Beogradu i uveren sam da će glavni grad biti predvodnik u tim procesima”, kazao je Olivije Buvar.

Potpredsednik „Alistom grupe“ Filip Deler rekao je da je ovo istorijski trenutak za Beograd.

“Istrajni smo u našim namerama i ponosni smo što ćemo obezbediti najnoviju tehnologiju za Beogradski metro, potpuno automatizovanu”, saopštio je Deler.

Predstavnik kompanije „Pauer Čajna” u Srbiji Šje Zidije istakao da se u kompaniji svi osećaju vrlo počastvovanim što učestvuju u projektu izgradnje beogradskog metroa.

“Mi ćemo iskoristiti sve naše resurse i iskustvo u izgradnji metroa kako bi ovaj projekat sproveli na nabolji način”, kazao je Šje Zidije.

Izvor: Grad Beograd

Plasman svinjskog mesa iz Srbije na tržište EU prvi put nakon 30 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Kenneth Schipper Vera)
Foto-ilustracija: Unsplash (Phil Hearing)

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović najavio je u petak da se tokom ove godine očekuje početak plasmana svinjskog mesa iz Srbije na tržište EU, prvi put nakon 30 godina.

Nedimović je u izjavi za Televiziju Prva rekao da je Srbija uspešno zaustavila širenje afričke kuge svinja, koja je identifikovana kod domaćih i divljih svinja na području Pirotskog i Borskog okruga, kao i da su stvoreni uslovi i za izlazak goveđeg mesa i jaja iz Srbije na veća tržišta.

Potpredsednik Vlade je takođe preneo da se radi na 49 projekata za sisteme za navodnjavanje na prostoru Vojvodine i centralne Srbije, u čiji će razvoj biti uloženo približno 100 miliona dinara, uključujući i Frušku goru.

On je najavio da se uskoro očekuje donošenje propisa koji se odnose na preradu voća, povrća i mesa, a u aprilu ili maju i propisa o regulisanju tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Takođe, očekuje se i rešavanje pitanja penzija za poljoprivrednike, istakao je Nedimović i istovremeno saopštio da je poljoprivredna proizvodnja u 2020. porasla pet odsto u odnosu na 2019, koja je bila rekordna.

On je podsetio na to da je Vlada juče donela odluku o upućivanju 600 miliona dinara na prostore lokalnih samouprava ugroženih od poplava.

Izvor: Vlada Srbije

Povratak risa u bečke šume nakon skoro 100 godina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najugroženija vrsta divljih mačaka u Evropi, evroazijski ris, ponovo je slučajno otkrivena krajem 2020. godine u bečkim šumama i to zahvaljujući pronađenim ostacima plena.

U bečkim šumama ova vrsta divlje mačke je izumrla pre skoro 100 godina. Poslednji primerak ubijen je 1918. godine, pre njegove repopulacije u Austriji. Repopulacija šuma je ustaljena praksa u Beču.  Evroazijski ris se od 1892. godine, pa sve do 2017. godine, kada je zahvaljujući zoološkom vrtu Šenbrun prvi put uselio u bečke šume, smatrao iskorenjenim.

“Ulična infrastruktura u Austriji sprečava spajanje riseva u svrhu razmnožavanja, a i lov desetkuje ovu izolovanu populaciju divljih mačaka. Potrebno je što pre prekinuti taj začarani krug”, zahteva Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) u Austriji.

U saradnji s organizacijama za zaštitu prirode Grad Beč već godinama forsira repopulaciju evroazijskog risa. U bečkim zaštićenim šumama postavljene su kamere koje su prethodnih meseci zabeležile uspešan rast broja jedinki.

Dokumentovanje prostornog i brojčanog rasta populacije zahteva detaljan monitoring. U tu svrhu kao jedan od dokaza zastupljenosti ovih životinja, uzimaju se u obzir pruge na krznu koje su individualne kod svake jedinke.

Risevi su usamljenici i love samo noću. Zavisno od ponude plena i geografskih obeležja veličina njihove teritorije snažno varira od 50 do 400 kvadratnih kilometara. Da bi se prehranili dnevno im je potrebno 2 kilograma mesa, a glavni plen su srne i divokoze. Odrastao primerak dostiže visinu 50 do 70 centimetara, a očekivani životni vek je 10 do 15 godina.

Izvor: Bljesak.info

Prototip “Sonijevog” električnog automobila na ulicama   

Foto: Printscreen/Youtube  

Testiranje prvog električnog automobila kompanije “Soni”, koji je predstavljen pre godinu dana, počelo je i ovo vozilo može se videti na ulicama Austrije.

Električni automobil brenda, koji je poznat po proizvodnji TV i audio opreme, nazvan je “Vižon- S” (Vision-S).

Ovaj automobil ima dva elektromotora ukupne snage 536 konjskih snaga, jedan je postavljen na prednjem, a drugi na zadnjem delu vozila. Maksimalna brzina koju može da razvije je 240 kilometara na sat.

“Stručni tim je naporno radio na novim tehnologijama, senzorima i kamerama za autonomnu vožnju. Vozilo je ekološki prihvatljivo, namenjeno milenijalcima i u njemu ima puno zabavnih sadržaja i iznenađenja”, rekao je Kazai Hirava iz ove kompanije.

Automobil ima 40 posebnih senzora za automatsku vožnju, ali i posebne opcije, kao što je prepoznavanje ljudi unutar i van njega. Naime, ova opcija omogućava da se za svakog prepoznatog vozača automatski podese parametri za vožnju.

Električno vozilo sadrži veštačku inteligenciju, telekomunikacije i tehnologije kojima se pristupa preko ekrana koji se nalazi na kontrolnoj tabli i osetljiv je na dodir.

Milica Radičević

 

Bugarska ponovo obustavlja nuklearni projekat Belene

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)

Bugarska je odustala od izgradnje nuklearne elektrane blizu grada Belene na Dunavu, ali će raditi na proširenju stare nuklearke Kozloduj. Sofija je već dva puta prekidala i nastavljala radove na tom projektu, ali će ovaj put verovatno biti zauvek.

Vlada je odobrila izveštaj ministarke za energetiku Temenužke Petkove, u kojem se predlaže izgradnja novog, sedmog nuklearnog reaktora u već postojećoj nuklearnoj centrali Kozloduj. Oprema koja je kupljena od Rusije za nuklearku Belene biće prebačena u Kozloduj.

Bugarska vlada međutim nije definitivno odlučila šta će biti sa već kupljenim ruskim nuklearnim reaktorima za Belene.

“Posle izgradnje sedmog reaktora, počećemo izgradnju osmog reaktora (u Kozloduju)”, izjavio je premijer Bojko Borisov.

U Kozloduju trenutno rade samo dva reaktora – peti i šesti. Bugarska je iz bezbednosnih razloga morala da zatvori prva četiri reaktora, što je bio uslov za pristupanje Evropskoj uniji.

Izveštaj ministarke za energetiku o novom projektu proširenja Kozloduja urađen je posle konsultacija sa predstavnicima američke kompanije Vestinghaus (Westinghouse).

Kombinovanje ruskih reaktora sa američkim tehnologijama bila je prvobitna ideja Bugarske, a uprava nuklearne elektrane Kozloduj je procenila da bi najmanje još jedan reaktor mogao da bude pušten u rad u roku od 10 godina.

Za Bugarsku, koja je u velikoj meri zavisna od uglja, proširenje Kozloduja je jedina realna mogućnost da ispuni zahteve Evropskog zelenog dogovora za smanjenje emisija ugljen-dioksida.

Kozloduj, prva bugarska nuklearna elektrana, radi od 1974. godine i prati je reputacija da obezbeđuje jevtinu struju i devize zahvaljujući izvozu. Plan izgradnje nuklearke Belene urađen je 1980-ih godina, ali su radovi počeli 1987. Projekat je napušten 1990, posle političkih promena u Bugarskoj.

Vlada je 2002. godine ponovo oživela projekat, a 2008. je potpisan ugovor sa ruskom kompanijom Atomstrojeksport (Atomstroyexport) o izgradnji dve jedinice nukelarke. Izgradnja je ponovo obustavljena 2012, pošto je bugarska vlada pokušala da na projektu angažuje i američke i evropske investitore i pošto je od ruske kompanije tražila da smanji cenu.

Bugarski parlament je 2018. glasao da se projekat nastavi, ali su procedure privremeno obustavljene posle izbijanja pandemije.

U međuvremenu je Euroactiv.bg pisao da je za projekat Belene potrebno novo odobrenje Evropske komisije i bugarskih nezavisnih regulatornih tela.

Izvor: Beta/Euractiv

RERI podneo krivičnu prijavu protiv Ziđin-a i odgovornog direktora zbog zagađenja životne sredine

Foto: Wikipedia/Bor030.net
Foto: Wikipedia/Grozni Laki

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), podneo je krivičnu prijavu protiv privrednog društva SERBIA ZIJIN COPPER DOO BOR (“Ziđin Bor Koper”), kao i odgovornog lica u pravnom licu (direktora privrednog društva) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo Zagađenje životne sredine, propisanog članom 260. Krivičnog zakonika („KZ“).

Kršenjem Zakona o zaštiti vazduha kojim je zabranjeno prekoračenje graničnih vrednosti nivoa zagađujućih materija u vazduhu, kao i Uredbe o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha, kojom je propisana dozvoljena granična vrednost nivoa sumpor dioksida u vazduhu od 350 μg/m3 u jednom satu, a imajući u vidu činjenicu da se navedena vrednost ne sme prekoračiti više od 24 puta u jednoj kalendarskoj godini, od strane osumnjičenog “Ziđin Bor Koper” je došlo do izvršenja krivičnog dela Zagađenje životne sredine.

U toku vršenja postupaka inspekcijskih nadzora, od strane Ministarstva zaštite životne sredine, utvrđeno je da je kod osumnjičenog pravnog lica bilo satnih prekoračenja graničnih vrednosti koncentracije sumpor dioksida u vazduhu, i to u višestruko većim vrednostima u odnosu na one koja je dozvoljena važećim propisima Republike Srbije.

Međutim, iako je iz više zapisnika o sprovedenom inspekcijskom nadzoru (koji su u posedu RERI-ja) jasno da kumulacija stepena zagađenja u višestruko većim iznosima od one koja je propisima dozvoljena, kao i vremenskog kontinuiteta zagađenja nesumnjivo ukazuje da je radnjama osumnjičenog pravnog lica došlo do zagađenja vazduha u većoj meri, odnosno izvršenja krivičnog dela propisanog čl. 260. KZ-a, nadležna inspekcija nije podnela krivičnu prijavu protiv odgovornih lica.

Foto-ilustracija: Pixabay

Umesto toga, inspekcija je podnela prijavu za privredni prestup, i to zbog kršenja Zakona o zaštiti vazduha, u kom postupku su predviđene daleko blaže sankcije za odgovorna lica, nego što je to slučaj u krivičnom postupku.

Krivične sankcije zbog zagađenja životne sredine izazvanog prekoračenjem graničnih vrednosti koncentracije sumpor dioksida u vazduhu predviđaju i sankcije prestanka (gašenja) pravnog lica, zabrane obavljanja određenih registrovanih delatnosti ili poslova, kao i uslovnu osudu za to pravno lice.

RERI ovim putem još jednom skreće pažnju na opasnu tendenciju nadležnih državnih organa da biraju da, umesto mehanizma zaštite javnog interesa koji za posledicu može i treba da ima oštrije sankcije po pravno i odgovorno lice, koristi blaži mehanizam, kojim praktično omogućava privilegovanim kompanijama da nakon sudskih postupaka, čak i u slučaju osuđujuće presude, nesmetano nastave sa sprovođenjem štetnih radnji uz plaćanje (za njih) simboličnih novčanih kazni.

Izvor: RERI

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pripremilo kataloge sa oznakama geografskog porekla

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Kemper)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u okviru Tvining projekta „Jačanje kapaciteta za sprovođenje i dalji razvoj zakonodavstva u oblasti organske proizvodnje i politike kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda“ pripremilo dva kataloga proizvoda sa oznakama geografskog porekla i to: „Autentična Srbija“, o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima sa zaštićenim geografskim poreklom i „Vinsko blago Srbije“ o vinima sa zaštićenom oznakom geografskog porekla.

Takođe, objavljene su i dve brošure: o šemama kvaliteta za poljoprivredne i prehrambene proizvode, kao i o organskoj proizvodnji.

Tvining je instrument institucionalne saradnje Evropske unije između javnih uprava država članica EU i zemalja korisnica/ partnera sa ciljem pružanja podrške za prenošenje, implementaciju i sprovođenje zakonodavstva EU (pravna tekovina Evropske unije).

Poslednje dve decenije tržište hrane i pića karakteriše rastući trend tražnje za proizvodima koji se odlikuju autentičnošću i tradicijom, odnosno proizvodima koji se odlikuju dodatnom vrednošću koja proizilazi iz vrednosti njihovog kvaliteta, načina proizvodnje ili specifičnosti podneblja sa kojeg dolaze.

Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija ima ogroman potencijal u ovom segmentu, jer je zemlja klimatskih i geografskih različitosti, bogate kulture i tradicije.

Upravo iz tih razloga sistem zaštite oznaka geografskog porekla predstavlja jedan od najboljih „alata“ za brendiranje hrane i pića.

Takve oznake, istaknute na ambalaži, daju ekskluzivnost proizvodu i upućuju kupca na određeni region ili mesto, kao i na sve specifičnosti koje taj proizvod poseduje.

Materijali su dostupni na linkovima:

Autentična Srbija – verzija na srpskom

Vinsko blago Srbije – verzija na srpskom

Autentična Srbija – verzija na engleskom

Vinsko blago Srbije – verzija na engleskom

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Počela javna rasprava o Nacrtu zakona o obnovljivim izvorima energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je Nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije, kao deo paketa novih propisa u kojem su i Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici, Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Javna rasprava o nacrtima zakona je počela 21. januara i trajaće do 9. februara.

U skladu sa Zaključkom Odbora za privredu i finansije 05 Broj: 011-366/2021-1

Primedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se Ministarstvu rudarstva i energetike na obrascu za učešće u javnoj raspravi putem elektronske pošte na i-mejl: biljana.mlinar@mre.gov.rs ili poštom na adresu: Ministarstvo rudarstva i energetike, Nemanjina 22-26, 11000 Beograd, sa naznakom: Javna rasprava o Nacrtu zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije.

Podsetimo, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović najavila je još u decembru pripremu posebnog zakona o obnovljivim izvorima energije, s obzirom na veliki potencijal Srbije u toj oblasti.

Mihajlović je u izjavi za agenciju Tanjug objasnila da je propis o obnovljivim izvorima energije potpuni novitet, jer je ta oblast sada deo Zakona o energetici.

“Srbija ima ogroman potencijal u biomasigeotermalnim izvorima i solarnoj energiji, ali ga očigledno do sada nije iskoristila. Mi ćemo tim zakonom pokušati da napravimo ambijent da se obnovljivi izvori energije mnogo više koriste”, navela je ona.

Potpredsednica Vlade je objasnila da će biti promenjen dosadašnji sistem fid-in tarifa i da će biti uvedene aukcije za energiju iz obnovljivih izvora.

Ona je ukazala na to da će posebna pažnja biti posvećena kogeneraciji, odnosno proizvodnji električne i toplotne energije u isto vreme, jer je to, pre svega, veoma efikasno.

Zakljucak Odbora za privredu i finansije sa Programom javne rasprave 

Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije

Obrazloženje

Izvestaj o sprovedenoj-analizi efekta Nacrta zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije

Obrazac za učešće u javnoj raspravi

Energetski portal

Novi rudnik u Raškoj do 2024. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O geološkim istraživanjima i početku izgradnje rudnika u Raškoj razgovarali su ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i rukovodstvo kompanije „Adriatik metals“.

Mihajlović je istakla da rudarstvo u Srbiji ima veliki potencijal za investicije i da je planirano da se kroz izmene Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima dodatno unapredi zakonski okvir, obezbeđujući istovremeno sigurnost i predvidljivost za investitore.

“Nadamo se da ćete nastaviti sa uspešnom realizacijom vaših projekata u Srbiji, a mi smo kao Vlada i Ministarstvo otvoreni za saradnju i podršku”, rekla je ona predstavnicima kompanije.

Generalni menadžer i direktor „Adriatik metals“ iz Velike Britanije Pol Kronin rekao je da je ta kompanija prepoznala Srbiju kao uspešnu ekonomiju sa dobrim zakonskim okvirom i velikim potencijalom u oblasti rudarstva.

On je ocenio da je velika stvar za Srbiju to što su u njoj već prisutne neke od najvećih svetskih kompanija iz oblasti rudarstva, izrazivši uverenje da „Adriatik metals“ može uspešno da realizuje projekat izgradnje rudnika u Raškoj do 2024. godine.

“Naša kompanija je već prisutna u ovom regionu, u Bosni i Hercegovini, gde imamo snažan fokus na zaštiti životne sredine i saradnji sa lokalnom zajednicom i isti pristup imaćemo i za Srbiju”, zaključio je Kronin.

Sastanku je prisustvovala i regionalna direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan Žužana Hargitai.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

 

 

 

Žitarica otporna na klimatski haos

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixibay

Naučnici već godinama upozoravaju da ekstremni klimatski događaji kao što su suše sa čestim toplotnim talasima utiču na proizvodnju osnovnih životnih namirnica i ozbiljno ugrožavaju dostupnost hrane. Međunarodni tim stručnjaka na čelu sa Volframom Vekvertom sa Bečkog univerziteta sproveo je fiziološku i molekularnu analizu žitarica koja je uključivala pšenicu i proso.

Članovi tima, naučnici sa španskog Univerziteta Ovijedo, Nacionalnog instituta za biologiju u Ljubljani, Insituta IROST u Teheranu i istraživačkog instituta ICRISAT u Indiji pokazali su da proso mnogo bolje reaguje na klimatske izazove kao što je suša u odnosu na pšenicu. Studija je objavljena u časopisu „Froniters in Plant Science“.

“Proso je žitarica koja čak poseduje bolju nutritivnu vrednost od pšenice sa višim vrednostima cinka i gvožđa, ali je kultura koja se uprkos svojim izuzetnim karakteristikama nedovoljno koristi“, objašnjava Volfram Vekvert sa Odseka za funkcionalnu i evolutivnu ekologiju Bečkog univerziteta.

Otpornost žitarice na sušu i toplotne talase i manja potrošnja vode čine proso zanimljivom alternativom pšenici, pirinču i kukuruzu, a nutritivne vrednosti pogodnom za bogatu ishranu. Rezultati studije su pomogli da se razjasne procesi otpornosti žitarice na sušu i mogu doprineti uzgoju novih sorti pšenice ili prosa sa takvim karakteristikama.

Prema rečima Palak Čaturvedi ko-rukovodioca studije, skoro 40 odsto našeg dnevnog unosa kalorija zavisi od tri vrste žitarica, a to su pšenica, pirinač i kukuruz koji zahtevaju više resursa nego proso.

“Vreme je da krenemo u potragu za klimatski pametnim kulturama“, dodaje Palak Čaturvedi. 

“Da bi nam alternativne kulture bile dostupne, neophodni su istraživački programi i politički napori. Da bismo osigurali dostupnost hrane u budućnosti važno je da se ne fokusiramo samo na tri do četiri osnovne namirnice za ceo svet“, izjavio je Volfram Vekvert. 

Izvor: EurocommPR

 

Radna grupa i kineski investitori o rafineriji u Smederevu

Foto: NIS
Foto-ilustracija: Unsplash (Juniper Photon)

U Nacionalnom savetu za koordinaciju saradnje sa Rusijom i Kinom u četvrtak je održan sastanak sa predstavnicima kineskih investitora povodom izgradnje rafinerije nafte u Smederevu.

Sastanak je usledio nakon sastanaka predstavnika kineskih investitora sa predstavnicima infrastrukturnih javnih preduzeća Republike Srbije.

Planirano je da rafinerija bude izgrađena na mestu gde je nekada već bila predviđena izgradnja rafinerije.

U rafineriji bi se proizvodio Evro 6, a emisija štetnih gasova bi bila nula.

Uproizvodnji opreme učestvovaće kompanije iz Nemačke i Sjedinjenih Američkih Država.

Predstavnici kineskih investitora su iskazali spremnost da, nakon dogovora i usaglašavanja svih pitanja sa Radnom grupom koju će formirati Vlada RS, počnu sa realizacijom projekta od aprila 2021. godine a okvirni rok završetka prve faze iznosio bi četiri godine.

Procenjena vrednost navedene investicije iznosi oko 2,6 milijardi dolara i biće prva investicija po najnovijoj tehnologiji gde će biti zastupljena potpuna zaštita životne sredine.

Jučerašnjem sastanku predsedavao je Tomislav Nikolić, a prisustvovali su, između ostalih, Ivica Kojić, šef Kabineta predsednika Srbije i Dragan Stevanović, državni sekretar Ministarstva privrede.

Izvor: RTS

Kako da udomite jelke sa busenom

Foto: Fejsbuk/Suma peva
Foto: Fejsbuk/Suma peva

Za novogodišnje praznike ste kupili jelku sa busenom i sada ne znate kuda sa njom?

Mnogi nemaju mesto za svoju jelku kada prođu praznici, a kako većina građana živi u stanu opcija sadnje u sopstvenom dvorištu nije moguća.

Tu na scenu stupa udruženje “Šuma peva” koje već treću godinu za redom organizuje jedinstvenu akciju.

“Svi građani koji imaju jelke sa busenom, a nemaju mogućnost da ih zasade, mogu da nam se obrate i tada članovi našeg udruženja – udomitelji, dolaze po drveće koje zatim zasade. Prethodnih godina smo jelke sadili na različitim lokacijama po Beogradu, ali to se nije pokazalo kao najbolje rešenje, jer se drveće sušilo. Zato od ove godine drveće sadimo na određenim lokacijama na kojima je ono na neki način zaštićeno”, objašnjava Tea Nikolić iz udruženja “Šuma peva”.

Kako dodaje građani iz Beograda, Novog Sada, Subotice i Kragujevca mogu putem Fejsbuka i Tvitera, da kontaktiraju udruženje “Šuma peva” ukoliko žele da njihovi udomitelji preuzmu jelke sa busenom.

“U Beogradu je na tri lokacije posađeno 13 jelki, a u dvorištu škole u Šumaricama, u Kragujevcu, posađeno je jedno stablo. Dve jelke posađene su u Novom Sadu, a nažalost iz Subotice nismo imali poziva. Kada udomitelji posade drvo, uvek sve fotografišu i onda vlasnicima drveća šaljemo fotografije, da vide gde im se drvo nalazi, kako napreduje, da li raste”, kaže naša sagovornica.

Ukoliko imate jelku sa busenom, koja nije počela da se suši i dobro je očuvana, da kraja januara možete kontaktirati udruženje “Šuma peva” koje će vrlo rado udomiti vaše drvo.

“Šuma peva” je društveni servis čija je misija iniciranje, stimulisanje, stvaranje, organizovanje i realizovanje akcija koje doprinose kreiranju boljih uslova za život ljudi u oblasti ekologije i zaštite životne sredine. Njihov osnovni cilj je pošumljavanje i podsticanje akcija za pošumljavanje.

Milica Radičević

 

Zaštita životne sredine ključna i za privredu

Foto-ilustracija: Unsplash (Gorana B)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U Privrednoj komori Srbije održana je prezentacija o upravljanju industrijskim otpadom, recikliranju i dobijanju nove energije.

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović je naglasila da nema razvoja privrede i rasta BDP-a ako konkurentnost preduzeća nije na višem nivou, kao i da ništa što država donosi od zakona, strategija i planova ne može da funkcioniše ukoliko nije u najtešnjoj vezi sa privrednicima.

“Važna stvar koja se menja u Srbiji jeste i to da energetika i zaštita životne sredine ne mogu više jedna bez druge kako bismo konkurentnost podigli na viši nivo. Hoćemo da imamo klimatski neutralan razvoj i da, zajedno sa privredom, radimo dalje u procesu dekarbonizacije, zaštite životne sredine i povećanju konkurentnosti. Cilj je da više koristimo otpad u proizvodnji energije”, rekla je potpredsednica Vlade i dodala da će Ministarstvo energetike uraditi sve iz svoje nadležnosti po pitanju zakona i dokumenata.

Ministarka za zaštitu životne sredine Irena Vujović navela je da će to ministarstvo učiniti sve što je potrebno kako bi se unapredilo rešavanje problema upravljanja otpada u Srbiji.

“Kapaciteti na deponijama će se značajno dovesti pod kontrolu uvođenjem alternativnih goriva, a svaki vid sugestije u rešavanju najvećih problema rado ćemo prihvatiti”, rekla je ona.

Savetnik predsednika PKS Milun Trivunac rekao je da je cilj današnje prezentacije unapređenje ove oblasti koja ima ogroman potencijal, ali je on nedovoljno iskorišćen.

Direktor kompanije „Lafarž Srbija” Dimitrije Knjeginjić naglasio je da je za privredu ova tema od ključnog značaja, napomenuvši da su konkurentnost i održivost dva najvažnija segmenta svake kompanije.

On je istakao da se obaveze koje je „Lafarž“ preuzeo odnose na drastično smanjenje CO₂, čega nema bez uvođenja kvalitetnog alternativnog goriva.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Objavljen javni poziv za subvencije za elektrifikaciju polja

Foto-ilustracija: Unsplash (Fré Sonneveld)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, raspisalo je Javni poziv za podnošenje zahteva za odobravanje podsticaja za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za elektrifikaciju polja u 2021. godini.

Zahtev za ostvarivanje prava na podsticaje podnosi se u periodu od 1. februara do 1. septembra 2021. godine, preko Pisarnice republičkih organa uprave ulica Nemanjina broj 22-26, Beograd, ili poštom na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, Bulevar kralja Aleksandra br. 84, 11050 Beograd.

Predmet podsticaja u skladu sa Pravilnikom i ovim Javnim pozivom jesu prihvatljivi troškovi investicije za elektrifikaciju polja, koji obuhvata prihvatljive troškove investicije za: nabavku kablova i ostale prateće opreme; pripremu terena i priključka na elektromrežu.

Najviši ukupni iznos podsticaja koji korisnik podsticaja može da ostvari u 2021. godini je 800.000 dinara.

Informacije u vezi raspisanog Javnog poziva dostupne su na telefone Info-centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 011/260-79-60 ili 011/260-79-61, kao i Кontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100 ili 011/30-20-101, svakog radnog dana od 7:30 do 15:30.

Javni poziv pogledajte ovde.

Izvor: Uprava za agrarna plaćanja

 

Amerikanci složno za nacionalnu mobilizaciju zarad oporavka klime

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Gayatri Malhotra)

Američke zajednice, institucije i biznismeni su još 2017. godine pokrenuli „Još uvek smo tu“ kako bi održali američko obećanje da će se boriti protiv klimatskih promena.

Od tada, požari i druge prirodne katastrofe podstaknute klimom uticali su na živote i blagostanje miliona Amerikanaca, ugrozivši lance snabdevanja između država i doveli brojne zajednice u rizik. Pandemija koronavirusa je dovela do nacionalne zdravstvene i ekonomske krize.

U saopštenju “Još uvek smo tu” između ostalog se navodi:

“Rešavanje problema klimatske krize je od ključne važnosti u oporavku naše države i stvaranju novih dobro plaćenih radnih mesta za milione Amerikanaca – podsticanjem američkih energetskih inovacija, povećanjem naše nacionalne bezbednosti i zaštitom zdravlja i blagostanja sadašnjih i budućih generacija. Takođe, rešenje ovog gorećeg problema će nam pružiti najbolju priliku da se pozabavimo sistemskim nejednakostima koje su primorale ugrožene zajednice, posebno nacionalne i rasne manjine, da podnesu najveći teret klimatskih uticaja, ekološke i ekonomske nepravde.

Tokom poslednje četiri godine, hiljade vladinih, građanskih, verskih i poslovnih lidera u Sjedinjenim Državama udvostručile su smanjenje opasnog zagađenja ugljenikom, i to učinile bez ikakve pomoći od strane federalnih vlada i uprkos lošim naučnim izgledima. Danas svaki treći Amerikanac živi u jurisdikciji posvećenoj 100 odsto čistoj električnoj energiji. Šesnaest država usvojilo je, ili se obavezalo da će doneti,, propise i zakone koji će postepeno ukinuti upotrebu ugljovodonika. Za samo tri godine američko tržište električnih vozila se udvostručilo. Uprkos ovom napretku, potrebno je više akcija kako bi se zaštitila ugrožena populacija i obnovila američka ekonomija.

Sada se mi, dole potpisani guverneri, plemenske vođe, gradonačelnici, državni zakonodavci i lokalni zvaničnici, fakulteti i univerziteti, preduzeća, investitori, verske grupe, kulturne institucije i zdravstvene organizacije, ponovo udružujemo kako bismo ponovo potvrdili našu posvećenost Pariskom sporazumu o klimatskim promenama i obećanju da ćemo biti partneri sa administracijom novoizabranog predsednika Džoa Bajdena, koji je preuzeo ambiciozne obaveze u borbi protiv klimatske krize.

Pozivamo dolazeću administraciju i druge učesnike u kreiranju nove amričke politike da nam se pridruže u našoj inicijativi kako bi osigurali blagostanje naše nacije uz preduzimanje sledećih važnih akcija:

Foto-ilustracija: Unsplash (Callum Shaw)

Podstaknite ekonomski rast u svim sektorima privrede kroz održive investicije koje stvaraju nova radna mesta:

-Pokrenite inovacije ulaganjima u transport sa niskim emisijama ugljenika, modernizaciju mreže i infrastrukture, prirodna klimatska rešenja, klimatski pametnu poljoprivredu i otpornost zajednice, što će stvoriti milione dobro plaćenih radnih mesta i podržati bolju budućnost za sve Amerikance

-Preduzmite neophodne mere za postizanje 100 odsto čistog energetskog sektora što je pre moguće

Proširite američko vođstvo u zemlji i inostranstvu:

-Pridružite se Pariskom sporazumu prvog dana i ponovo se angažujte sa ostatkom sveta na globalnom rešenju klimatske krize

-Obavezati Sjedinjene Države ka cilju postizanja neto nulte emisije do 2050. godine

Sve zahteve i obaveze koje potpisnici ovih zahteva preuzimaju na sebe, možete u celosti pročitati OVDE.

Energetski portal