Home Blog Page 552

Bogatić najbolji primer kako koristiti geotermalne izvore energije

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Bogatić je jedina lokalna samouprava u Srbiji koja koristi geotermalnu energiju za grejanje devet javnih ustanova. Država će pomoći svim opštinama u kojima postoji potencijal za korišćenje ove energije, najavila je ministarka Zorana Mihajlović prilikom obilaska geotermalne bušotine u Bogatiću.

“Procena je da godišnja emisija ugljen-dioksida treba da se smanji za 500 tona. Razgovarali smo i o tome kako da se geotermalna energija dalje koristi, ali i kako da se započnu istražne radnje u Vladimircima. Država  će naći način da jednim delom finansira obe opštine. Poruka svim ostalim lokalnim samoupravama je da je pred nama drugo vreme i velika šteta je da ne iskoristimo ono što imamo i što je veliki potencijal. Pričali smo i o dva važna zakona – o racionalnoj upotrebi energije i energetskoj efikasnosti”, rekla je ministarka, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima Bogatić je ogledni primer, ne samo u Srbiji, već je prepoznat i u svetu. Ovo je važna godina za energetiku i sve što radimo je za brže okretanje zelenoj ekonomiji.

Kako je istakla suština zakona o energetskoj efikasnosti i o obnovljivim izvorima energije je zelena enegija i zdravija životna sredina, ali i jeftinija električna energija za domaćinstva.

Načelnik Mačvanskog okruga Vladan Krasavac ocenio je da donošenje četiri nova zakona u energetici i rudarstvu predstavlja revoluciju jer oni donose velike promene okruzima i opštinama u Srbiji.

Predsednik Opštine Bogatić Milan Damnjanović preneo je da je na sastanku razmatrana saradnja u oblasti obnovljivih izvora energije i korišćenju geotermalnih izvora za javne ustanove.

Predsednik Opštine Vladimirci Goran Zarić precizirao je da su definisani naredni koraci i mogućnosti saradnje, objasnivši da će se kroz zdravo korišćenje energije napraviti uštede u budžetu, ali i očuvati životna sredina.

Energetski portal

Slovenija okreće “novi list” u upravljanju vodnim resursima

Foto-ilustracija: Unsplash (Francisco Ghisletti)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mikita Karasiou)

Jedan od prioriteta Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja Slovenije jeste zaštita vodnih resursa i snabdevanje stanovništva zdravom vodom za piće. U cilju jačanja i zaštite ustavnog prava na pristup kvalitetnoj pijaćoj vodi, Ministarstvo je pripremolo izmenu Zakona o vodama koju je Narodna skupština usvojila krajem marta, piše na sajtu Ministarstva.

Amandman, s jedne strane, pruža veću zaštitu vodnih resursa i priobalnog pojasa, a s druge strane, značajno povećava sredstva za sigurnost od poplava. Stupanjem na snagu izmene i dopune, na obalnom pojasu biće sprečena izgradnja fabrika i drugih industrijskih objekata, kao i privatnih objekata.

Pod strožim uslovima zaštite vode, na priobalnim zemljištima biće moguće graditi samo jednostavne javne objekte (na primer, dečija i sportska igrališta, pristaništa za čamce i drugo), ali samo tamo gde prostorni akti opština to dozvoljavaju.

Uz niz mera zaštite predviđenih izmenama Zakona o vodama, gradnja na obalnom zemljištu neće biti dozvoljena u slučaju većeg rizika od poplava, opasnosti od pogoršanja kvaliteta voda ili ukoliko bi to bilo u suprotnosti sa odgovornim i održivim upravljanjem vodama. Takođe neće biti dozvoljeno da bilo koji novoizgrađeni objekat na bilo koji način ograniči pristup vodi.

Odluka o mogućim građevinskim intervencijama u priobalnom pojasu doneće se pod pokroviteljstvom stručnjaka iz Direkcije za vode. Vlada više neće imati pravo da utvrđuje izuzetke, a o inicijativama opština u potpunosti će odlučivati struka.

Energetski portal

 

Jednostavna procedura za postavljanje solarnih panela

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Procedura za dobijanje svih neophodnih dozvola za postavljanje solarnih panela na krovove kuća je pojednostavljena i znatno uprošćena. A za deset do 15 dana očekuje se potpisivanje ugovora sa lokalnim samoupravama o zameni stolarije, odnosno povećanju energetske efikasnosti, najavila je ministarka Zorana Mihalović.

“Sve vreme smo razmišljali kako da približimo zakone građanima, da olakšamo svim domaćinstvima pristup solarnim panelima. Zato je procedura pojednostavljena, sve se završava u četiri koraka, više nije potrebna građevinska dozvola, već odobrenje lokalne samouprave“, objasnila je ministarka rudarstva i energetike.

Za dobijanje svih dozvola za postavljanje solarnih panela na krovove domaćinstava ranije je bilo potrebno oko dve godine da se uradi projekat, pribavi građevinska dozvola, prikupi veliki broj neophodnih papira. 

Nadležni su radili na tome da se ta procedura značajno skrati i pojednostavi i da od trenutka donošenja odluke o postavljanju solarnih panela, do potpisivanja ugovora ne bi trebalo da prođe više od dva do tri meseca. 

Stručnjaci kompanije MT-KOMEX lideri su kada je reč o tržištu obnovljivih izvora energije, instalirali su 50 elektrana ukupne snage 8 MW. Direktor kompanije Miloš Kostić kaže da je za postavljanje male solarne elektrane na krov kuće, 10,6 kilovata, potrebno oko 80 kvadrata krovne površine.

“Sada svaki građanin može da postavi malu solarnu elektranu na krov i da proizvodi energiju koju može da koristi za svoje potrebe, a višak može da plasira u elektrodistributivni sistem. Investicija za postavljanje male solarne elektrane na krovu iznosi od 7.500 do 8.000 evra za aktivnu snagu priključenja. Ova investicija će se isplatiti za 6-7 godina”, objašnjava Kostić.

Milica Radičević

18 opština u slivu Zapadne Morave zajedno protiv vremenskih nepogoda

Foto: EP
Foto: Grad Užice

Sporazum o međusobnoj saradnji na uređenju sliva Zapadne Morave i formiranje zajedničke službe za poslove civilne zaštite potpisalo je 18 opština koje se nalaze u slivu ove reke.

Cilj formiranja kancelarije je da koordinira merama prevencije i sistemom ranog upozoravanja i reagovanja na teritoriji celog sliva Zapadne Morave na kojoj živi oko 800 hiljada građana. Ova oblast posebno je izložena riziku od poplava, zemljotresa i klizišta, te će na ovaj način biti obezbeđena bolja prevencija i biće spremniji da efikasno reaguju u slučaju katastrofa.

Sedište zajedničke službe za poslove civilne zaštite biće u Kruševcu u okviru lokalne samouprave, a njen rad će finansirati sve opštine u slivu Zapadne Morave.

Potpisivanje Sporazuma o međuopštinskoj saradnji i formiranje zajedničke službe za poslove civilne zaštite podržali su Delegacija Evropske unije u Srbiji, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo za evropske integracije, Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji.

“Ovo je jedan primer dobre prakse kako lokalne samouprave odnosno opštine i gradovi treba da sarađuju i ne samo u vanrednim situacijama već i u svim ostalim oblastima koje su vezane za njihovo delovanje. Pristupanje sporazumu je dobrovoljno i ukoliko bilo koja lokalna samouprava u nekom trenutku proceni da ne želi više da bude njegov deo može istupiti. Rebalansom budžeta za ovu namenu biće izdvojeno oko 1,5 miliona dinara za ovu godinu, koje smo dužni da kroz mesečne rate usmeravamo ka jedinstvenoj centralizovanoj instituciji, a konkrtetan plan aktivnosti biće napravljen u narednih nekoliko meseci,” istakla je posle potpisivanja Sporazuma o međuopštinskoj saradnji gradonačelnica Užica dr Jelena Raković Radivojević, navodi se u saopštenju.

Nakon svečanosti potpisivanja sporazuma, ispred zgrade Termomineralnog kupatila, demonstrirana je civilna vežba evakuacije sa opremom koju se lokalne samouprave dobile od evropskih fondova u prvoj fazi formiranja kancelarije u vrednosti od po 30 000 evra. Vrednost celokupnog projekta koji će trajati u više faza za osamnaest opština je oko tri miliona evra.

Energetski portal

Vlada Srbije usvojila pregovaračku poziciju za Poglavlje 15 – energetika

Foto-ilustracija: Unsplash (Guillaume Perigois)
Foto – ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je pregovaračku poziciju za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Srbije Evropskoj uniji za Poglavlje 15 koje se tiče energetike, piše na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Prema rečima ministarke rudarstva i energetike, Zorane Mihajlović, prethodno važan korak u usaglašavanju domaćeg zakonodavstva u oblasti energetike sa evropskim regulativama učinjen je donošenjem dva nova zakona – Zakona o korišćenju OIE i Zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, kao i izmenama Zakona o energetici, kojima je Srbija dobila regulatorni okvir usklađen sa odgovarajućim direktivama EU.

“U prethodnom periodu ispunjena su merila za Poglavlje 15, te ono više nije prepreka nije za otvaranje klastera četiri u pregovorima sa EU. U oblasti nafte i naftnih derivata, to je urađeno usvajanjem Akcionog plana za formiranje i održavanje obaveznih rezervi sirove nafte i naftnih derivata, koji je Vlada usvojila krajem maja. Drugi uslov odnosio se na usvajanje akcionog plana za reorganizaciju JP ‘Srbijagas’, čije sprovođenje će omogućiti razdvajanje delatnosti u sektoru gasa i usklađivanje gasnih preduzeća sa regulativom EU i domaćim zakonima”, rekla je Mihajlović.

Rad pregovaračke grupe za oblast energetike koordinira Ministarstvo rudarstva i energetike, a Poglavlje 15 obuhvaćeno je pregovaračkim klasterom „Zeleni dogovor i održiva povezanost“.

Pregovaračkom pozicijom država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja dostignuti nivo usaglašenosti sa pravnim tekovinama EU, program preostalog usaglašavanja, kao i pregled postojećih i budućih administrativnih kapaciteta za implementaciju.

Energetski portal

U planu izgradnja tri mini hidroelektrane na Južnoj Moravi

Foto: Wikipedia/Geograf 208
Foto: Wikipedia / Bojan Lazarevic

Opština Doljevac izložila je na javni uvid tri Nacrta plana detaljne regulacije izmene i dopune PDR-a za mini hidroelektrane na Južnoj Moravi.

Planirana postrojenja su protočne male hidroelektrane pribranskog tipa. Svaka se sastoji od pregrade sa niskim protočnim poljima, ribljom stazom, slapištem, ulaznom i izlaznom građevinom, mašinskom zgradom, pristupnim platoom i krilnim zidovima.

Posle prolaska vode kroz turbine, sva zahvaćena voda se vraća u vodotok bez promene fizičko-hemijskih karakteristika, prenosi eKapija.

Izgradnja se dozvoljava pod uslovom da ne ugrožava izvorišta, ekološke funcije vodotoka, zahteve u pogledu obezbeđivanja garantovanih ekoloških protoka nizvodno od zahvata i dr.

Kako se navodi u javnom uvidu dati su nacrti planova za “Čečinu”, “Orljane” i “Čapljinac”, i svaka od njih će imati snaku oko 1680 Kw.

Javni uvid održaće se u trajanju od 30 dana, do 7. jula, zainteresovani ga mogu pogledati na sajtu opštine Doljevac, kao i u zgradi Opštinske uprave. Po završenom javnom uvidu, 14. jula, održaće se javna sednica Кomisije za planove.

Energetski portal

RERI – za fabriku Linglong zakoni ne važe

Foto: RERI

RERI (Regulatorni instutut za obnovljive izvore i životnu sredinu) je objavio drugu po redu studiju slučaja izgradnje fabrike guma Linglong pod nazivom „O tempora, o mores“ gde se na osnovu prikupljenih podataka i analiziranih dokumenata dolazi do zaključka da projekat nije u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije, kao i da se realizuje uz brojne zloupotrebe.

Projekat koji je predstavljen kao veoma značajan za ekonomski razvoj Srbije, a pre svega Zrenjanina, pretvorio se u dvogodišnju aferu ispunjenu kršenjem propisa i zloupotrebama javnih ovlašćenja, a javnost je sve vreme uskraćena za relevantne informacije, upozorava RERI.

Neosnovana državna pomoć

Kompanija Linglong od države je dobila pomoć u iznosu od 83.490.605,00 evra na osnovu rešenja koje je donela Komisija za kontrolu državne pomoći. Cilj ove pomoći jeste privlačenje direktnog ulaganja koje dovodi do ekonomskog razvoja u Srbiji radi unapređenja područja sa izuzetno niskim životnim standardom ili visokom stopom nezaposlenosti.

Međutim, statistički podaci o zaposlenosti i propisi koji uređuju oblast razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave u Srbiji nisu u skladu sa zaključcima Komisije za kontrolu državne pomoći. Naime, prema Uredbi o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave iz 2014. godine, grad Zrenjanin, kao ni Vojvodina, ne spadaju u nedovoljno razvijena područja.

Štaviše, Vojvodina spada u razvijene regione koji ostvaruju vrednost bruto-domaćeg proizvoda iznad vrednosti republičkog proseka.

Pročitajte još:

Procena uticaja na životnu sredinu

U građevinskoj dozvoli ove kompanije navodi se da je investitor dostavio rešenje da nije potrebna izrada studije o proceni uticaja na životnu sredinu odnosno rešenje kojim se obustavlja postupak za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu, piše u studiji.

Ipak, rešenje je doneto u formi koju Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu ne poznaje. Po zakonu, “odlukom kojom se utvrđuje da nije potrebna procena uticaja projekta na životnu sredinu nadležni organ može utvrditi minimalne uslove zaštite životne sredine, u skladu sa posebnim propisima“, mada u  ovom slučaju nije jasno koje su to novonastale okolnosti dovele do nestanka uslova za dalje vođenje postupka.

Osim toga, RERI dodaje da ni lokacijski uslovi, na osnovu kojih je izdata građevinska dozvola, ne sadrže uslove nadležnog Zavoda za zaštitu prirode. Zbog pomenutih nezakonitosti pravni tim RERI-ja je 2020. godine podneo žalbu na rešenje kojim se dozvoljava izgradnja druge faze pomoćnih objekata i zahtevao da drugostepeni organ poništi građevinsku dozvolu kao nezakonitu.

Ova žalba najpre je odbačena kao neblagovremena, a bi kasnije bila uvažena, ali ipak odbačena kao podneta od strane neovlašćenog lica.

Celu studiju možete pročitati OVDE.

Milena Maglovski 

 

Fijat će proizvoditi samo električne automobile

Photo-illustration: Pixabay
Photo: Fiat

Svetski proizvođači automobila jedni za drugima najavljuju da će u budućnosti proizvoditi isključivo električna vozila. Italijanski proizvođač automobila “Fijat” (Fiat) najavljuje da će do 2030. godine proizvoditi isključivo električne automobile.

“Ovo će biti radikalna promena za “Fijat”. Istražujemo područje mobilnosti i ovo je naš najveći projekat”, rekao je izvršni direktor Olivije Fransoa.

Ovu veliku i važnu vest kompanija je saopštila uoči Svetskog dana zaštite životne sredine, jer sve što se desilo u prethodnom periodu pokazalo je da odmah moramo da napravimo radikalne promene kako bi učinili nešto za Planetu Zemlju.

Električna vozila postaju naša svakodnevnica i više nisu samo za bogate, već su namenjena za svakodnevnu upotrebu. Zato ovaj proizvođač ide ka tome da proizvodi samo e-vozila jer su “dobavljači automobila za masovna tržišta”.

Potpuno električni 500e model, “Fijat” je predstavio pre više do godinu dana, a iz kompanije najavljuju da se intentizivno radi na razvoju sportske električne Abart verzije za “500e”.

Iz ove kompanije poručuju da su potrebne hitne promene i da je njihova dužnost da što pre ponude električne automobile koji koštaju kao oni sa motorima na unutrašnje sagorevanje. 

“Fijat” će posebnu pažnju posvetiti i razvoju mreže električnih punjača i radiće na tome da povećaju broj mesta za brzo punjenje e-automobila.

Sve više ljudi širom sveta odlučuje se za kupovinu automobila na električni pogon, jer ova vozila ne koriste fosila goriva i ne emituju emisije štetnih gasova koji utiču na klimatske promene i kvalitet vazduha koji udišemo.

Milica Radičević

WWF otvara konkurs „Mladi protiv klimatskih promena”

Foto: WWF
Foto: WWF promo

WWF (Svetska organizacija za zaštitu prirode) poziva mlade ljude širom Srbije da se prijave na konkurs Mladi protiv klimatskih promena” u okviru kog će moći da kroz spostvene omladinske inicijative rade na suzbijanju posledica i pronalaženju rešenja za klimatske promene.

Konkurs je otvoren u okviru projekta Na mladima klima ostaje, na kojem će mladi moći da nauče više o razvoju građanskih inicijativa, komunikacijskim aktivnostima, javnom zagovaranju, angažovanju zajednice i razvoju politika kroz prizmu klimatskih promena u Srbiji.

Nakon obuke moći će da primene naučeno sprovođenjem sopstvenih inicijativa za podizanje svesti, ublažavanje posledica i prilagođavanje klimatskim promenama, uz podršku i mentorstvo stručnjaka iz WWF-a. Rezultate svojih inicijativa, mladi će moći da predstave široj javnosti na jesen, na prvom Omladinskom klimatskom forumu u organizaciji WWF-a na nacionalnom i regionalnom nivou.

„Današnja omladina biće suočena sa posledicama neodrživog razvoja, prema tome u pitanju su njihova sadašnjost i budućnost. Zauzvrat, mladi ljudi postaju sve glasniji i aktivniji, traže hitne i odlučne promene i drže odgovornim donosioce odluka, posebno za rešavanje klimatske krize. U WWF-u mlade ljude vidimo kao ključnu pokretačku silu, ne samo zato što su oni ti na kojima klima ostaje, već iz razloga što poseduju veštine i stavove neophodne kako bi se dovelo do potrebnih, značajnih promena. Ovaj projekat uključiće mlade različitih interesovanja i veština ali sa jednim zajedničkim ciljem, da ukažu na klimatske promene i postanu katalizatori pozitivnih akcija na različitim nivoima, od svojih zajednica pa do nacionalnih i regionalnih platformi. Radujemo se da uključimo mlade ljude i pomognemo im da nastave da predlažu najkreativnija i inovativnija rešenja za izazove održivosti”, ističe Mina Mirić, koordinatorka projekta „Na mladima klima ostaje” iz WWF Adrije.

Više o konkursu pogledajte OVDE.

Izvor: WWF Adrija

Hrvati i Slovenci zajedno za čisti Jadran

Foto-ilustracija: Unsplash (Cristian Palmer)
Foto: Facebook (screesnshot)

Već šestu godinu zaredom organizuje se velika ekološka akcija čišćenja mora kod Savudrijske doline, a tako je bilo i ovog vikenda, 5. i 6. juna, kada je više od 200 ronilaca iz Hrvatske i Slovenije, kao i preko 50-oro dece iz VI međunarodne dečije ronilačke eko patrole, uklanjalo otpad koji se našao u moru, piše Ekovjesnik.

U sklopu eko patrole 2021. “Čišćenje bez granica – VI međunarodna dečija ronilačka eko patrola” čišćene su obe strane zaliva – slovenska i hrvatska. Ronioci su uklanjali krupni otpad ispred Pirana, u luci Piran kao i u Savudriji, kamp Veli Jože i u luci Savudrija.

Ove godine u akciju čišćenja uključilo se više od 30-oro dece uzrasta 7 do 17 godina sa područja Banovine koji su zajedno s roniocima i uz stručni nadzor instruktora ronjenja čistili podmorje uz obalu u Kampu Veli Jože u Savudriji.

Osim ekološkog karaktera, eko patrola ima i edukativan učinak, a deca su kroz edukativne programe učila o izgradnji boljeg odnosa prema moru i prirodi u budućnosti. Njen cilj je podizanje svesti o važnosti očuvanja životne sredine i prirode, kao i povezivanja svih generacija i susednih zemalja radi zaštite prirode i očuvanja lepota Jadranskog mora.

U eko patrolu se uključlo  više od 40 klubova i udruženja, Javne vatrogasne službe, Civilna zaštite Republike Hrvatske i Republike Slovenije u cilju što većeg doprinosa zaštiti prirode i čistoći Jadranskog mora.

Izvor: Ekovjesnik

 

Nastavak kampanje “Zelena Srbija”

Foto: Grad Kikinda
Foto: Grad Kikinda

U sklopu kampanje “Zelena Srbija” biće organizovana sadnja u 10 gradova i opština Srbije kako bismo podigli svest građana, lokalnih samouprava i kompanija o tome koliko je značajno ozelenjavanje Srbije.

Kompanija Color Media Communications pod pokroviteljstvom Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije, a uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i tokom 2021. godine sprovodi kampanju “Zelena Srbija”.

Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije,  kao društveno odgovorna institucija ovom kampanjom želi da doprinese podizanju svesti po pitanju ove teme i razmeni iskustava sa zemljama koje imaju diplomatska predstavništva u Beogradu.

Kikinda je peti grad u ovoj godini  od planiranih 10 gradova i opština koja je prepoznala značaj ovog projekta i omogućila da se sadnice nekoliko različitih biljnih vrsta, u okviru kampanje „Zelena Srbija“ danas zasade u novom stambenom bloku u Ulici Pere Segedinca.

Nikola Lukač, gradonačelnik Kikinde izrazio je zadovoljstvo što je upravo Kikinda deo kampanje “Zelena Srbija”.

“Grad Kikinda predano radi na očuvanju životne sredine po svaku cenu i to je nešto što je konstanta u radu lokalne samouprave. Severni Banat je najslabije pošumljen deo Srbije i deo Evrope i zbog toga imamo ogromnu odgovornost i zadatak da to ispravimo kako bismo mlađim generacijama ostavili zdraviju sredinu za život. Zbog toga, svako posađeno drvo za nas je vredno poput zlata. Ova praksa svakako će ostati stalni deo agende lokalne samouprave i od nje nikada nećemo odustati, jer nikada ne možete imati previše drveća”, rekao je Lukač.

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Wilkes)

“Cilj ovakvih kampanja, kao što je “Zelena Srbija” jeste upravo da se podigne svest građana o značaju zaštite životne sredine. Sekretarijat je do sada učestvovao u mnogim kampanjama, počev od “Očistimo Vojvodinu”, “Za Zeleniju Vojvodinu” i između ostalog i u ovoj kampanji koja prevazilazi administrativnu granicu Vojvodine, tj. obuhvata celu Srbiju. To je na neki način i uloga Sekretarijata da zajedno sa Republičkim Ministarstvom za ekologiju strateški organizuje i prati sve aktivnosti u pogledu zaštite životne sredine, u pogledu podizanja svesti građana i naravno, uspostavljanja sistema očuvanja životne sredine”, pojasnio je Nemanja Erceg, pomoćnik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Slađan Velinov, direktor Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije istakao je da svako drvo koje zasadimo danas, znači kvalitetniji život sutra:

“Direktorat nastoji da kampanjom “Zelena Srbija” unapredi kvalitet životne sredine i da utiče na zdravlje ljudi ozelenjavanjem, koje je pored pošumljavanja, primarni faktor za bolji kvalitet našeg okruženja.”

João Melo Alvim, zamenik šefa Misije, ambasade Republike Portugala osvrnuo se na sličnosti između Portugala i Srbije.

“Portugal i Srbija su dve zemlje, sa mnogo više zajedničkog nego što bi neko pomislio. Uprkos razlikama u broju stanovnika, mi smo zemlje srednje veličine, sa dosta sličnih oblasti i gotovo identičnom distribucijom stanovništva unutar zemlje. Čak i kada vozim vašim autoputevima, postoje delovi Srbije koji me podsećaju na Portugal”, ispričao je Melo Alvim.

“Vojvodinašume uvek će biti partner ovakvih inicijativa, a što se tiče ozelenjavanja uvek smo spremni da doniramo sadnice lokalnim samoupravama, školama, zabavištima i slično”, rekao je Roland Kokai, direktor JP „Vojvodinašume“ koji je, takođe, prisustvovao akciji sadnje u Kikindi.

Akciji je prisutvovao i Branislav Kosanović, direktor sub regiona, OTP banka Srbije: “Principi društvene odgovornosti su nešto što je duboko integrisano u poslovanje naše banke. U našem svakodnevnom poslovanju, mi izuzetno vodimo računa i primenjujemo najviše standarde u odnosu prema zaposlenima, prema našim klijentima, prema lokalnoj zajednici i na kraju prema društvenoj sredini. U tom smislu, ovaj naš trud je i prepoznat, tako da je OTP banka uključena i u indeks društvene odgovornosti. Ovaj indeks omogućuje jedno merenje, jedno pepoznavanje svake kompanije i njen doprinos lokalnoj sredini u kojoj radi i funkcionišće”, isričao je Kosanović.

Jedan od pokrovitelja akcije jeste i kompanija LIDL, a Aleksandra Mirić, specijalista CSR ove kompanije je ovom prilikom izjavila:

“Kao društveno odgovorna kompanija, mi smo svesni uticaja koji imamo na lokalne zajednice u kojima poslujemo, ali i odgovornosti koje imamo prema životnoj sredini. Šta više, životna sredina je jedan od fokusa naše filozofije društveno odgovornog poslovanja. To društveno odgovorno poslovanje, vodi se motom za bolje sutra. Zbog toga mi je posebno drago da danas kroz sadnju više od 60 sadnica doprinosimo boljem sutra, ne samo stanovnicima ovog bloka i Kikinde, već svih nas.”

Prethodno ove godine sadnja je organizovana u Zrenjaninu, Bačkoj Palanci, Priboju i Topoli, a tokom 2020. godine u okviru kampanje “Zelena Srbija” posetili smo i sadnicama oplemenili sledeće gradove i opštine: Apatinu, Somboru, Čačku, Šapcu, Beočinu, Surčinu, Vranju, Novom Bečeju, Baču i Zaječaru.

Partneri ovogodišnje kampanje “Zelena Srbija” su Javno preduzeće ,,Vojvodinašume“, OTP banka Srbije, kompanije Lidl i Telenor.

Izvor: Vojvodina šume

Zelene kapitalne investicije poboljšaće ekološku sliku zemlje

Predvečerje na Zlatiboru -Miloš Karaklić
Foto: Miloš Karaklić

Rešavanje decenijskih problema u oblasti zaštite životne sredine i ulaganje u ekologiju planovi su Ministarstva zaštite životne sredine za ovu godinu.

Ministarka Irena Vujović je naglasila da je cilj države da u narednom periodu ukloni sav istorijski otpad na svojoj teritoriji – do nultog stanja životne sredine, uz napomenu da će se po prvi put čistiti kompletne lokacije na kojima je skladišten takav otpad, što je do sada rađeno samo parcijalno.

“To je prioritet i time će se zatvoriti poglavlje nebrige o opasnom istorijskom otpadu, dok će se tekući opasan otpad još strože kontrolisati kako bi se zaštitila životna sredina i zdravlje građana”, naglasila je ona.

Prema njenim rečima Srbiju u narednih pet godina očekuju najveće zelene kapitalne investicije ikada, koje će promeniti ekološku sliku zemlje na bolje.

Ona je navela da su ključni prioriteti borba sa zagađenjem vazduha, pravilan tretman otpadnih voda i upravljanje otpadom, pri čemu je istakla da je ove godine država po prvi put subvencionisala zamenu kotlova u toplanama, javnim ustanovama i ložišta u domaćinstvima, navodi se u saopštenju.

“Uz subvencije za pošumljavanje, podržali smo više od 50 lokalnih samouprava. Takođe, uz podršku evropskih partnera, obezbedili smo sredstva za izgradnju 27 prečistača otpadnih voda, sa pratećom kanalizacionom mrežom, a do kraja godine krenuće izgradnja prvih postrojenja”, precizirala je Vujović.

Kako je navela, Ministarstvo će podržati lokalne samouprave u rešavanju problema divljih deponija, a posebno je važno naglasiti da počinje i izgradnja osam modernih regionalnih centara za upravljanje otpadom, ka kojima će gravitirati 50 gradova i opština.

Prema njenim rečima, Srbija je zemlja bogata prirodnim lepotama i svi zajedno moramo da se trudimo da sačuvamo prirodu za generacije koje dolaze.

“Zato je jedan od naših glavnih zadataka da razvijamo svest da je životna sredina samo jedna i da od našeg odnosa prema okolini zavisi i kakav ćemo kvalitet života imati”, zaključila je ministarka.

Energetski portal

Zrno po zrno – pogača, prepelica po prepelica – bogatstvo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Fejsbuk printskrin

Stara srpska poslovica “zrno po zrno – pogača” savršeno opisuje put kojim je Nikola Draganić išao od naizgled bezizlazne situacije do danas uspešnog preduzetnika. Kada mu je kuća izgorela, majka ostala invalid, a plata nedovoljna da se namire osnovni troškovi, Draganić je odlučio da nema predaje – proizvodnja hrane delovala mu je kao siguran biznis, pa je sa suprugom pokrenuo farmu prepelica, a na sve to ubrzo je dodao i proizvodnju malina.

U njegovom jatu danas se nalazi 6.000 prepelica raspoređene na šest lokacija – četiri u Srbiji i dve u Crnoj Gori, a osim zdravih prepeličjih jaja, u prodaji su još i pilići, meso od prepelice, kavezi i inkubatori.

Ipak, “u zlu se ne ponizi, u dobru ne uzvisi”, kaže druga narodna poslovica, pa Nikola upozorava da sa prvim stečenim novcem treba oprezno rukovati, a umesto rasipanja na trenutna zadovoljstva, najbolje je uložiti u proširenje biznisa.

“Deo zarade uvek izdvajam za nove investicije. Izdvajajući deo zarade od prepelica kupio sam zemlju i na 20 ari posadio maline. Prve godine ulaganja su najveća, a rod najmanji. Rodilo mi je dve tone. Isplatio sam uloženo i ostalo mi je 1.000 evra kad smo voće prodali. Sada imam 40 ari. Neće zaraditi samo onaj ko bi da plati da mu sve drugi radi u malinjaku, a on sedi i gazduje.”, otkriva Draganić put do uspeha.

On je primer da rešenja ima za sve, čak i kada je otkupna cena maline loša. Umesto da po mizernoj ceni proda voće i zaradi svega 60.000 dinara, Nikola je odlučio da uloži dodatan trud te je malinu preradio u sok, džem i likere, zaradivši tako 6.000 evra.

Uspešan biznis mora ići u korak sa svetskim trendovima, a našem domaćinu ni kriptovalute nisu strane. Kako je po struci diplomirani ekonomista, pratio je informacije o kriptovalutama gledajući na njih ne kao na novac, već kao na dobru investiciju.

“Moj stav je da je kriptovaluta dobra investicija, a ulaganje u poljoprivredu, odnosno u proizvodnju hrane, pametna investicija. Tim pre pametna jer pričamo o zdravoj hrani. Uveo sam u svoj posao kriptovalutu da bih spojio dobru i pametnu investiciju. Farma Draganić je uvela plaćanje kriptovalutama i to će, za sada, biti Bitcoin i Ether. Za jedan Ether može da se započne biznis sa prepelicama. Da je neko decembra prošle godine kupio jedan Ether koji je vredeo 500 dolara, danas bi mogao da ga zameni za 720 prepelica sa svom dodatnom opremom, gde je očekivana mesečna zarada oko 600 evra od prodaje prepeličjih jaja.”, objašnjava računicu Draganić.

Foto: Fejsbuk printskrin

Na sve to, Nikola je među retkima koji zapošljavaju bivše osuđenike, znajući kako je to kada ste u bezizlaznoj situaciji. Šansa bivših osuđenika da nađu posao skoro je ravna nuli, mada na farmi Draganić inkubatore uspešno pravi baš jedan takav majstor.

Osim pilića, u inkubatoru ove uspešne farme sazrevaju mnoge inovativne ideje, mada Draganić u šali kaže da nije pametno otkrivati ih unapred da ga konkurencija ne bi preduhitrila.

I za kraj,  svima onima koji bi da “uplove” u sopstveni biznis, ali oklevaju zbog teših životnih okolnosti, Nikola poručuje da za ulazak u preduzetništvo nije potrebna ni mladost ni mnogo para jer se preduzetnik može postati čak i kada je čovek u nevolji i deluje da nema izlaza.

“Čovek i nevolju – bolest, gubitak posla, čak i požar, može da okrene u svoju korist. Nikad nije sve izgubljeno.”, zaključuje Draganić.

Milena Maglovski

Grčka Astipalea postaje pametno zeleno ostrvo

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Artz)

Grčka je počela transformaciju ostrva Astipalea u Egejskom moru u evropsko “Zeleno ostrvo”, a detalje projekta predstaviće 2. juna grčki premijer Kirjakos Micotakis.

Cilj je da sve aktivnosti na tom malom ostrvu na jugoistoku Grčke pokreće obnovljiva energija, od struje do saobraćaja.

Od 1.500 automobila koliko ima na ostrvu, 1.000 će odmah biti zamenjeno električnim vozilima. Prvih šest stanica za punjenje njihovih baterija već je postavljeno na ostrvu, a vlada će obezbediti grantove za lokalne stanovnike da pređu na električne automobile i bicikle.

Plan je da do 2026. godine svi autobusi na ostrvu budu bez vozača, a za to će biti potrebno promeniti infrastrukturu i uvesti 5G tehnologiju.

Projektom je predviđena izgradnja hibridne elektrane koja će koristiti obnovljivu energiju, vetrogenerator, fotonaponski park i akumulatore, a koja će obezbeđivati struju 24 sata dnevno.

Nemački proizvođač automobila Folksvagen je već donirao četiri električna vozila za lokalnu policiju, obalsku stražu, službu civilnog vazduhoplovstva i opštinu Astipalea.

Astipalea, u arhipelagu Dodekaneza, izmedju Naksosa i Rodosa, prostire se na površini od 97 kvadratnih kilometara i ima oko 1.300 stanovnika.

Izvor: Euractiv/Beta

Usvojena Strategija niskokarbonskog razvoja Hrvatske

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto: Pixabay

Hrvatski sabor je 2. juna usvojio Strategiju razvoja Republike Hrvatske sa niskom emisijom ugljenika do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, piše OIE Hrvatska. 

Osnovni ciljevi ove strategije uključuju postizanje održivog razvoja zasnovanog na niskokarbonskoj ekonomiji i efikasnosti resursa. Put kojim ide niskokarbonska strategija dovešće do ekonomskog rasta sa nižom potrošnjom energije i većom upotrebom obnovljivih izvora energije, najavilo je Ministarstvo ekonomije i održivog razvoja.

Mere će sprovoditi svi sektori privrede, počev od energetike, transporta, industrije, zgrada, upravljanja otpadom, poljoprivrede, turizma i usluga. Svaki građanin Hrvatske može da doprinese tranziciji sa niskim emisijama ugljenika izborom lokalno uzgajane i sveže hrane, čistim transportom i ekonomičnim grejanjem i hlađenjem svog doma.

Prelazak na niskokarbonsku ekonomiju je prilika za otvaranje novih radnih mesta, povećanje sigurnosti snabdevanja energijom i smanjenje zavisnosti od uvoza. Osim toga, tranzicija će doprineti  poboljšanju kvaliteta života smanjenjem zagađenja vazduha.

Hrvatska mora da ulaže u prelazak na razvoj sa niskim emisijama ugljenika kako bi bila deo ekonomskog zamaha i rasta Evropske unije koja investira u inovacije, razvoj i primenu novih tehnologija. Veliki su izazovi u realizaciji ambiciozne strategije sa niskim udelom ugljenika, čiji će rezultat biti za 80 odsto manje emisije ugljenika do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu, ali analize pokazuju da će ulaganja i primena mera utvrđenih Strategijom unaprediti sve ključne makroekonomske faktore u Hrvatskoj.

Direkcija za klimatske aktivnosti Ministarstva ekonomije i održivog razvoja sarađuje sa partnerima na izradi petogodišnjeg akcionog plana za sprovođenje Strategije, koji će obuhvatiti mere za postizanje smanjenja emisija do 2030. godine i klimatske neutralnosti do 2050. godine. 

Izvor: OIE Hrvatska

U Beogradu predstavljen projekat “Natura 2000” u sklopu Evropske zelene nedelje

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U okviru Evropske zelene nedelje predstavljen je projekat „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ u Botaničkoj bašti „Jevremovac“ u Beogradu, piše na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Događaj su otvorili državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Jelena Tanasković i šef sektora za saradnju Delegacije EU u Srbiji Ingve Engstrom.

Tanasković je istakla da je zaštita prirode i biodiverziteta izuzetno važna tema za Srbiju i za održiv razvoj zemlje, kao i za Poglavlje 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine i klimatske promene.

“Ministarstvo zaštite životne sredine ubrzano radi na unapređenju primene EU zakonodavstva u ovoj oblasti. Doneli smo Zakon o klimatskim promenama, u proceduri su izmene i dopune Zakona o zaštiti prirode, radimo na novoj Uredbi o ekološkoj mreži i usvajanju Uredbe o oceni prihvatljivosti. Zaštita prirode je za nas od izuzetnog značaja i želim da zahvalim evropskim partnerima na velikoj podršci koju nam u ovoj oblasti pružaju, kako u usklađivanju propisa, tako i kroz projekat ‘EU za Naturu 2000 u Srbiji’. Srbija ima bogat biodiverzitet budući da kod nas živi oko 43 odsto vrsta koje naseljavaju Evropu.”, rekla je Tanasković.

Podrška kroz ovaj projekat pomaže nam da identifikujemo potencijalna područja “Natura 2000 u Srbiji”, dodala je Tanasković naglasivši da je to osnovni preduslov za zaštitu prirode za članice EU, čemu teži i naša zemlja.

Šef sektora za saradnju Delegacije EU u Srbiji, Ingve Engstrom, rekao je da je „Natura 2000″ najvažniji element očuvanja biodiverziteta i da pomaže očuvanje zaštićenih područja.

“Srbija je na putu ka Evropskoj uniji, a učešće u projektu ‘Natura 2000’ je veoma važan element u ovom procesu. Srbija je na ovom polju već uradila mnogo, zakonodavstvo je praktično uređeno”, rekao je Engstrom i dodao da će EU nastaviti da pomaže Srbiji da zaštiti prirodu i biodiverzitet.

S namerom da pokaže izvrstan biodiverzitet u Srbiji, projektni tim pripremio je Natura 2000 film koji je tom prilikom premijerno prikazan. Osim toga, predstavljene su i funkcionalnosti mobilne aplikacije na terenu za upravljanje podacima o biodiverzitetu, kao i Natura 2000 sajt kao deo internet stranice Ministarstva zaštite životne sredine.

Energetski portal