Home Blog Page 550

Uskoro rešavanje višedecenijskih problema u Kragujevcu

Foto: Wikipedia/Jovan
Photo-illustration: Pixabay

Problemi deponije i odvoženja smeća, fekalne i kišne kanalizacije i prečišćavanja otpadnih voda u Kragujevcu uskoro bi mogli da budu rešeni. Kako je najavio gradonačelnik Nikola Dašić, u okviru projekta Čista Srbija konačno će biti rešeni ovi veliki problemi.

“U okviru projekta Čista Srbija Kragujevac će dobiti 350 kilometara nove kanalizacione mreže. Poslednji je trenutak da se to uradi u svim gradskim i prigradskim naseljima. Mi smo sve češće u dubokim komunalnim problemima upravo zbog zastarele komunalne infrastrukture. Borimo se i zalažemo se da kroz dogradnju i rekonstrukciju fekalne kanalizacione mreže obezbedimo odnosno odradimo i kišnu kanalizaciju. Onda sledi asfaltiranje ulica ili popravka asfalta tamo gde je bilo radova na kanalizaciji. Nedolično bi bilo da se posao sa fekalnom kanalizacijom završi, a da ljudima plave dvorišta ako padne kiša. Imamo nekoliko kritičnih tačaka u gradu gde se to događa nakon obilnih kiša, grad će u od dve do tri godine biti poprilično raskopan, ali je to nešto što mora da se sprovede pre ili kasnije”, rekao je Dašić, navodi se na sajtu grada. 

Prema njegovim rečima, deo projekta Čista Srbija odnosi se na izgradnju odnosno potpuno uređenje sitema upravljanja otpadom u Kragujevcu. 

“Postojeća deoponija u Jovanovcu je na ivici kapaciteta. Nedavno je potpisan ugovor o izgradnji Regionalne deponije u Vitlištu koja bi trebalo da podmiri potrebe našeg grada i susednih opština u narednih pet decenija. Početak radova nezahvalno je najvaljivati u ovom trenutku, jer je projektovanje najzahtevniji posao. U taj proces ući ćemo ako ne do kraja ove onda u narednoj godini. To nisu veliki rokovi s obzirom na to da svaki od ovih problema muči Kragujevčane desetinama godinama unazad. Ukoliko rešimo problem deponije, odvoženja smeća, tretmana otpadnih voda, fekalne i atmosferske kanalizacije to će biti velika stvar za naš grad. Da ne pominjem i gasifikaciju Energetike. Mi imamo predivnu prirodu u Šumadiji, moramo da je čuvamo i stanovnicima obezbedimo pristojan život u 21. veku”, najavio je Dašić tokom gostovanja u emisiji Epicentar Radio televizije Kragujevac.

Kako je dalje naveo svi rokovi zavise od više faktora i da očekuje da većina projekata počne krajem ove ili početkom sledeće godine. U tom periodu trebalo bi da počne i gradnja severne obilaznice.

“Ono što najviše zanima sugrađane jeste uređenje putne infrastrukture i kako se određuju prioriteti. Svako od nas na podjednak način želi da njegova ulica bude asfaltirana, ali budžet grada Kragujevca nije takav da odjednom rešimo sve ulice, a imamo preko 700 neasfaltiranih kako u gradu tako i prigradu. Prioritet imaju oni putni pravci koji pokrivaju veći broj domaćinstava, ali to ne znači da neko ko živi u ređe naseljenom delu grada ima manje prava da dobije asfalt ispred svoje kuće. Saveti mesnih zajednica su ti koji ispostavljaju prioritete, a onda mi na osnovu finansijskih mogućnosti u okviru tekuće godine donosimo plan i određujemo dinamiku”, zaključio je gradonačelnik Kragujevca.

Izvor: Grad Kragujevac

Švajcarci glasaju o zabrani pesticida, farmeri upozoravaju na velike gubitke

Foto-ilustracija: Pixabay

Grupa ekologa i aktivista u Švajcarskoj nedavno je pokrenula inicijativu za zabranu upotrebe sintetičkih pesticida upozoravajući na njihovo pogubno dejstvo po biodiverzitet i ljudsko zdravlje, prenose svetski mediji.

Prema drugoj inicijativi, koja je nešto blaža, samo farmeri koji ne koriste pesticide i antibiotike imaće pravo na državne subvencije.

Iako su oba predloga naišla na odobrenje ekologa i Švajcarske levice, ima i onih koji im se oštro protive tvrdeći da će se dosada stabilna poljoprovredna proizvodnja raspasti. Poljoprivrednici su, razumljivo, prvi stalu u odbranu pesticida jer su, kako kažu, bezbedni za ljude i okolinu ukoliko se odgovorno koriste dok bi njigova zabrana zasigurno dovela do velikih manjaka u proizvodnji.

Nakon što su aktivisti prikupili 100.000 potpisa (koliko je neophodno da bi se predlog našao na referendumu), obe inicijative danas su se našle pred glasačima, a onlajn glasanje završeno je tačno u podne. Građani su imali priliku da se izjasne da li su „za“ ili „protiv“ usvajanja ovih inicijativa, a prema prvim rezultatima, 61 odsto građana izglasao je da pesticidi ostanu deo poljoprivredne prakse, piše France24.

Da je ishod glasanja bio drugačiji, Švajcarska bi postala prva zemlja u Evropi (a druga u svetu) u kojoj je upotreba pesticida potpuno zabranjena. Butan tako ostaje jedina zemlja gde se poljoprivrednici oslanjaju isključivo na stajska đubriva i prirodna sredstva protiv štetočina, mada su i ovde zabrinuti farmeri isprva upozoravali da bez pesticida neće biti ni stabilne proizvodnje.

Ipak, bez pesticida se i te kako može, što je ova azijska zemlja ubrzo i dokazala. Ne samo što snabdevanje hranom nije uzdrmano, već je i ugljenično neutralno i 100 odsto organsko.

Milena Maglovski

Solarne ograde za pašnjake postaju trend u poljoprivredi – višestruko su korisne

Foto: Fejsbuk skrinšot
Foto-ilustracija: Unsplash (Stijn te Strake)

Sve veći trend u poljoprivrednoj proizvodnji postaju solarni paneli, pogotovo kada je u pitanju stočarstvo. Ograde koje sprečavaju stoku da pobegne i uz to proizvode električnu energiju već su pronašle svoje mesto na farmama zapadne Evrope.

Dok je električnim pastirima za rad potrebna struja, ove je ograde proizvode i tako štede resurse. Taj način je kombinacija konstrukcije ograde i solarnih panela koji moraju biti montirani vertikalno ili pod uglom, a mogu se prilagoditi bilo kojoj vrsti terena, piše Agrarheute. Do sada su se koristile regularne panelne ograde, medjutim solarne ograde mogu biti budućnost

Takođe, produktivnost zemljišta mogla bi se znatno povećati kombinovanjem ispaše ovaca i proizvodnje sunčeve energije na istom zemljištu, pokazalo je istraživanje naučnika Oregonskog državnog univerziteta. Kako prenosi ScienceDaily, kod solarnih panela pozitivno je što daje vrednost u smislu proizvodnje energije, ali doprinose i dobrobiti životinja. Stvaraju im hlad, a one piju manje vode.

Ovakvi projekti u SAD-u su povećani za 48 odsto tokom proteklih decenija, a očekuje se da će se trenutni kapacitet udvostručiti tokom sledećih pet godina. Istraživanja su potvrdila i da biljke koje vole hlad mogu imati bolje prinose u kombinaciji sa solarnim pločama.

Hlađenje mleka

Stočari iz afričkih zemalja često nemaju priključke za struju i mogu tržiti samo mali deo mleka zbog nedostatka rashladnih uređaja. Iz tog razloga ne mogu u potpunosti iskoristiti potencijal svojih farmi. Kako bi im olakšali, naučnici sa nemačkog Univerziteta Hohenhajm razvili su sistem za hlađenje na solarni pogon koji je pogodan za farmere sa malim brojem krava.

On proizvodi blokove leda pomoću solarne energije. Teški su oko dva kilograma i dolaze do sredine posude za mleko. Kako se ne bi mešali s ovom namirnicom, smešteni su u dodatan rezervoar, održavajući nisku temperaturu.

“Ovakvim sistemom se mleko može hladiti 12 sati i sprečiti razmnožavanje klica”, pojašnjava doktorand na spomenutom univerzitetu, Viktor Tores Toledo.

Već ga primenjuju farmeri u Keniji i to od oktobra 2016. godine. Naučnici su najavili da će uskoro razviti mašine za mužu i čišćenje na solarni pogon. Ali, oni su još uvek u procesu izrade.

Izvor: Agroklub

 

Izolacija kuća uz subvencije – kada građani mogu da se prijave

Foto-ilustracija: Pixavay
Foto-ilustracija: Pixabay

Do kraja nedelje znaće se koje će lokalne samouprave biti uključene u program za obnovu izolacije uz dotaciju države. Nakon toga, biće raspisan poziv za firme koje se bave tim poslovima. Građani će moći da se prijavljuju od jula i da bespovratno dobiju polovinu novca koji ulože u zamenu stolarije, grejanje, uređenje fasade, postavljanje solarnih panela.

Gotovo 40 odsto energije u domaćinstvima se gubi zbog toga što vrata i prozori ne dihtuju, zbog loše fasadne i krovne izolacije, različitih sistema grejanja. Plan države je da dotira polovinu novca građanima koji se odluče da to promene na svojim kućama i stanovima i tako smanje potrošnju energije.

Na konkurs se prijavilo više od 70 lokalnih samouprava spremnih da obezbede deo novca. Sada sledi izbor izvođača.

“Nakon izbora opština i preduzeća koja će to raditi, u julu očekujemo objavu konkursa od strane lokalnih samouprava za građane, tako da do kraja jula bi trebalo da se potpišu i prvi ugovori”, kaže Zoran Lakićević, državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike.

Prema njegovim rečima, procedure će biti jasno definisane, građani će morati da se prijave uz premer i predračun firmi koje se nalaze na listi.

“Taj predmer i preračun ih ništa neće koštati. Pre početka sprovođenja mera, komisija koju bude formirala lokalna samouprava, izaći će na teren da pogleda i sagleda šta treba da se radi”, kaže Lakićević.

Tek će biti definisano koje uslove građani treba da ispune da bi dobili subvenciju.

U Pirotu su, podsećaju, još 2017. formirali fond za energetsku efikasnost preko kojeg su obnovili nekoliko fasada. Nadaju se da će ući u program i kažu da su spremni za posao koji ih u tom slučaju čeka tokom leta.

Vladan Vasić, gradonačelnik Pirota kaže da su kratki rokovi, ali da može da se uradi.

“Ako mi izdvojimo pet miliona, a izdvojili smo, ako Ministarstvo da još pet miliona, učešće je negde do 50 procenata i ja očekujem da 20 miliona dinara bude za ove namene u gradu Pirotu, a to je sto i nešto domaćinstva koje će iskoristiti ove mere”, rekao je Vasić.

I Užice sedam godina dotira poslove na unapređenju energetske efikasnosti. Ove godine sa 45 miliona dinara.

“Imamo veliko iskustvo iz prethodnog perioda za subvencije koje smo izdvajali iz budžeta grada, 50 odsto je bilo učešće grada, a 50 odsto korisnika. Mislimo da će i ovoga puta biti puno zainteresovanih. Postoje kriterijumi na osnovu kojih mi dodeljujemo ta sredstva i očekujemo da neće biti problema u realizaciji ovog projekta”, kaže Jelena Raković Radivojević, gradonačelnica Užica.

Stanari zgrada moći će pojedinačno za svaki stan da konkurišu za zamenu stolarije. Za radove na fasadi, grejanju ili postavljanju solarnih panela potrebna je saglasnost komšija. Zahtevi će moći da se podnesu za objekte koji imaju makar građevinsku dozvolu.

U ministarstvu navode da u program neće ući opštine koje nisu odvojile sredstva za njihov udeo u subvenciji, ako nemaju energetskog menadžera ili nisu dostavile akt o finansiranju.

Izvor: RTS

Otkriveni novi vodopadi na Staroj planini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Četiri nova vodopada u blizini već poznatog Ivičinog skoka kod sela Topli Do na Staroj planini, grupa planinara pronašla je nedavno, a kako kažu istraživači koji su bili na ovom terenu, za nijedan od njih do sada nisu postojale zabeleške i fotografije, pa se radi o značajnim otkrićima.

Iako niko sa sigurnošću ne može reći koliko tačno vodopada postoje na Staroj planini, činjenica je da taj masiv bogat vodama i ima veliki broj turističkih atrakcija. Stara planina nije do kraja istražena, neke podatke imaju samo stariji stanovnici staroplaninskih sela i iz vremena kada je bila drugačija vegetacija, a poslednjih godina je sve više posećenija, pa se nove atrakcije i tek sada otkrivaju.

Tupavica, Bigar, Piljski, Čunguljski skok, Kaluđerski skok i Koprenski vodopad – neki su od najpoznatijih vodopada za koje većina planinara i ljubitelja prirode zna, a na ovoj planini postoje i brojni drugi, manje poznati, nedovoljno istraženi i nezabeleženi.

Da su četiri nova vodopada nedavno zabeležena i otkrivena, kaže planinar Saša Aranđelović, koji je sa grupom istraživača iz Babušnice, Pirota, Subotice i Beograda bio u obilasku ove planinske lepotice. Nepristupačan teren čini svoje, pa do njih nije lako ni doći.

U prethodnoj godini veoma popularni su bili vodopadi Vurnje. Oko naziva tih nekoliko vodopada na glavnom toku Studenačke reke ima dosta nedoumica, kaže Aranđelović, a među njima je svakako najpoznatiji Ivičin skok (poznat i pod imenima Koritski skok i Zuberski skok). Četiri novootkrivena vodopada upravo su u blizini ovog vodopada.

Na desnom kraku pronašli su tri vodopada. Jedan od vodopada je na veoma nepristupačnom mestu na nadmorskoj visini od 1.350 metara, kaskadnog je tipa, visine oko 30 metara i veoma podseća na Piljski vodopad.

Na levom kraku potoka otkriven je samo jedan vodopad – visine oko 25 metara, a zajedno sa gornjom kaskadom oko 40 metara, a grupa iz Beograda kasnije je taj vodopad nazvala Zuberska suza.

Aranđelović objašnjava da samo za jedan od četiri vodopada postoje indicije da je neko tu prošao, ali nema poznate fotografije, dok tri do sada nisu sigurno bila poznata.

Kako kaže, od sva četiri vodopada, preostalo je fotografisati vodopad u dolini pre Zubarskog rta.

Izvor: Južne vesti 

Beograd subvencioniše kupovinu bicikala

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Chen Mizrach)

Nakon Novog Sada i Niša, čelni ljudi Beograda najavljuju da će subvencionisati kupovine bicikala. Prema rečima zamenika gradonačelnika Gorana Vesića, po 5.000 dinara dobiće prvih 2.000 Beograđana koji se prijave na konkurs.

“Grad Beograd izdvaja deset miliona dinara za subvencije za kupovinu bicikala domaće proizvodnje. Ovom odlukom nastavlja se sa reformama u oblasti zaštite životne sredine aktivnijim uključivanjem organizacija civilnog društva i doslednom primenom propisa Evropske unije”, naveo je Vesić.

Svi zainteresovani sugrađani od jula će moći da se prijave za subvencije za kupovinu dvotočkaša. 

Vožnja bicikla, za razliku od ostalih prevoznih sredstava, nema uticaja na životnu sredinu i prirodu, smanjuje saobraćajne gužve u gradu, i imaju veliki uticaj na zdravlje ljudi i kvalitet život.

Prednost prestavlja i to što za parkiranje bicikla nije potrebno puno prostora, što je u današnje vreme velika prednost, a nije potrebno ni spominjati koliko je ovo ekonomično prevozno sredstvo.

Sve više zemalja Evrope, a i sveta, raznim pogodnostima podstiče građane da više koriste bicikle. Istovremeno rade na razvoju biciklističkih staza i mesta za parkiranje. 

Biciklisti prestonice se nadaju da će uskoro početi uređenje biciklističke infrastrukture, kao i da će postati ravnopravni učesnici u saobraćaju, jer ih sada, mnogi ne vide kao takve. 

Milica Radičević

Sve više domaćinstava u Beču nema automobile

Foto: Peter Rigaund
Foto: Manfred Helmer/Wr. Linien

Prema navodima austrijskog auto-moto saveza VCÖ broj domaćinstava u Beču koji ne poseduje automobil povećao se za 25 odsto u poslednjih deset godina. Analiza koju je sproveo savez zasniva se na podacima austrijskog statističkog zavoda Statistik Austria.

Dok u 2010. godini 345.000 odnosno 41 odsto bečkih domaćinstava nije imalo automobil, trenutno je 430.000 ili 47 odsto njih bez automobila. U 2020. godini je 73 odsto Bečlija svakodnevne relacije prelazilo peške, koristeći gradski prevoz ili bicikl. VCÖ naglašava da bi se broj automobila dodatno smanjio, ukoliko bi se nastavilo sa razvijanjem biciklističke infrastrukture i ponuda gradskog saobraćajnog preduzeća, kao i kar-šering ponuda van Beča.

Istovremeno je broj domaćinstava koji imaju godišnju pretplatu na gradski prevoz skočio sa 40 na 52 odsto. Domaćinstva koja poseduju dva automobila u proseku pređu 12.400 kilometara godišnje sa jednim i 6.400 kilometara godišnje sa drugim. Ova vozila su više parkirana nego što se koriste.

„Poboljšanje kar-šering ponuda van grada je veoma značajno. Bečlije koriste automobile uglavnom za posete porodici na selu ili za izlete van grada“, objašnjava Mihael Švendinger iz VCÖ.

Izvor: Eurocomm-PR

Turska želi više svojih kompanija u našem rudarstvu, energetici i OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Eckermann)
Foto: Vlada Republike Srbije

Saradnja dve države u energetskom i rudarskom sektor, sa naglaskom na obnovljive izvore energije, bila je tema razgovora ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović i novog ambasadora Turske u Srbiji Hamija Aksoja.

Ministarka Mihajlović je istakla da ima puno prostora za saradnju sa turskim kompanijama, dodavši da Srbija i Turska imaju dobre bilateralne odnose.

Ona je iskoristila priliku da podseti na to da su nedavno usvojena četiri nova zakona i da oni predstavljaju bazu za Zelenu agendu, dekarbonizaciju i energetsku tranziciju.

“Pored toga, Ministarstvo će uskoro predstaviti i Knjigu projekata u energetici i rudarstvu, čija procenjena vrednost iznosi približno 16 milijardi evra. Turkse kompanije su dobrodošle da investiraju i rade u Srbiji”, rekla je Mihajlović.

Aksoj je istakao da više od 1.200 turskih kompanija radi u Srbiji, ali da treba da ih bude više u energetskom i rudarskom sektoru.

“Želja nam je da zajednički razvijamo konkretne projekte u energetici i rudarstvu, posebno kada je reč o obnovljivim izvorima energije”, poručio je ambasador Turske.

Energetski portal

Vučević, Nedimović i Božić posetili poljoprivredna gazdinstva u Kaću i Futogu

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Grad Novi Sad

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Čedomir Božić posetili su poljoprivredna gazdinstva u Кaću i Futogu.

Domaćin Branko Lakić u Кaću se bavi voćarstvom, uzgojem jabuka na površini od blizu 4 jutra zemlje. On se zahvalio Ministarstvu na podršci za nabavku protivgradne mreže, kao i Pokrajinskom sekretarijatu na subvenciji za kupovinu novog traktora. Porodica Pejić u Futogu bavi se ratarstvom i povrtarstvom, uzgajaju kupus, šargarepu, krompir, kukuruz, pšenicu i soju na 120 jutara zemlje. Oni do sada nisu konkurisali za subvencije države, ali bi im bila potrebna podrška oko hladnjače i hale, jer im je namera da prošire delatnost.

“Grad je operativno zadužen da se bavi zakupom poljoprivrednog zemljišta kako diktira Ministarstvo i to je veoma bitna tema za poljoprivredu. Uskoro ćemo prezentovati jedan lep projekat za pčelare u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom koji će biti povezan i sa zaštitom životne sredine. Namera nam je da se podignu pašnjaci za pčele, a time bi doprineli i zelenom fondu na obodima grada, pa tako i uticali na kvalitet vazduha. Verujem u politiku kada ministri nisu u kabinetima nego se na terenu sastaju sa građanima, jer su sve teme o kojima se mora razgovarati osetljive i mora se dobro balansirati”, istakao je gradonačelnik Vučević.

“Pejići samo rade i ništa ne pitaju, pa sam ih upoznao sa mogućnostima koje nudi država. Biće mi zadovoljstvo da realizujemo njihove inicijative, posebno u sektoru povrtarstva. Ovo će biti najizdašnija godina od 2012. po količini robe koju ćemo imati u voćarstvu, a cene su sasvim pristojne, i mislim da ovog puta nećemo imati problema. Кrenuli su prvi otkupi malina, cene su visoke, ali sam radostan što će proizvođači moći dobro da prihoduju”, naglasio je ministar Nedimović.

Prema rečima sekretara Božića, kod Pokrajine je u fokusu mali poljoprivrednik. On je naglasio da su rezultati Кonkursa za navodnjavanje  objavljeni, te da će biti dodeljeno 707 ugovora vrednih ukupno 370 miliona dinara.

“Na Кonkursu za mlade dodelili smo 200 miliona dinara za 171 poljoprivredno gazdinstvo koje započinje svoju delatnost”, istakao je Božić i dodao da će podrška poljoprivredi u raznim oblastima biti nastavljena.

Izvor: Grad Novi Sad

 

 

Poljska najavila zatvaranje najveće evropske elektrane na ugalj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poljska energetska grupacija (PGE), državna energetska kompanija i najveći proizvođač struje u Poljskoj, objavila je vremenske rokove u kojima namerava da zatvori termoelektranu na ugalj Belhatov, najveći kompleks elektrana u Evropi.

Prema podacima poljskog ministarstva za trezor, pojedini blokovi termoelektrane čija je izgradnja počela 1981. godine treba da budu isključeni u fazama od 2030. do 2036. godine.

Preduzeće PGE je najavilo i da će postepeno obustaviti i eksploataciju lignita na obližnjim površinskim kopovima u Belhatovu i Šcercovu. Taj proces takođe će teći u fazama, i treba da bude završen do 2026. dnosno do 2038. godine.

Termoelektrana Belhatov nalazi se desetak kilometara od istoimenog grada, u centralnoj Poljskoj, južno od Lođa. Rudarsko-energetski kompleks Belhatov, ujedno i najveća termoelektrana na lignit u svetu, ima 13 blokova ukupne snage 5.420 megavata.

Elektrana ujedno godišnje potroši oko 45 miliona tona uglja što je čini i najvećim pojedinačnim emiterom ugljen-dioksida u Evropi. Uprava PGE je u saopštenju navela da je svesna socijalnih i ekonomskih posladica odluke da zatvori termoelektranu, ali da se pouzdaje u “planove za pravednu tranziciju” i da očekuje finansijsku podršku EU za napuštanje uglja kao energenta i za prekvalifikaciju radnika.

Evropska unija uspostavila je “Fond za pravednu tranziciju” (JTF) sa 17,5 milijardi evra koji treba da pomogne zemljama i regionima Unije u prelasku sa fosilnih goriva na zelenu ekonomiju. Evropski komesar zadužen za Zeleni plan Frans Timermans ranije je upozorio da ta tranzicija ka ekološki prihvatljivoj privredi “mora da bude pravedna, ili je uopšte neće biti, pošto je ljudi neće prihvatiti”.

Poljska se, međutim, do sada nije obavezala da će u skladu sa ciljevima EU do 2050. godine dostići klimatsku neutralnost, pa postoji mogućnost da iz fonda JTF dobije samo deo novca koji bi joj inače pripao.

Pored toga, Poljska vlada se sa sindikatima dogovorila da tek 2049. godine napusti eksploataciju uglja, iako su se zemlje OECD klimatskim sporazumom iz Pariza obavezala da to učine najkasnije do 2030. godine.

Izvor: Euractiv/Beta

 

Čile je dobio prvi solarno-termalni kompleks

Foto: Tviter skrinšot

Najsuvlja pustinja na svetu, Atakama, ipak je postala “zelenija”, ali ne jer je izrasla vegetacija, već zato što je na njenom tlu osvanuo prvi solarno-termalni kompleks u Čileu.

Izgradnja kompleksa “Sero dominador” započeta je 2014. godine, a već 2018. pušteno je u rad solarno postrojenje snage 100 MW.

U aprilu ove godine elektrna je uspešno sinhronizovana sa nacionalnom mrežom kojoj će u etapama predavati električnu energiju u narednim mesecima, odmah po okončanju neophodnih testova.

Pre nekoliko dana, američka kompanija EIG, jedan od vodećih investirora u globalni energetski sektor u čijem je vlasništvu fondova “Sero dominador”, najavila je inauguraciju ovog solarno-termalnog kompleksa.

Napredna tehnologija za maksimalni učinak

Ono što je specifično za ovu elektranu jeste njen solarni prijemnik visok 252 metara i težak 2.300 tona. Uloga ovog tornja je da uz pomoć ogledala koja ka nejmu usmeravaju sunčeve zrake predaje toplotu rastopljenim solima, zagrevajući ih na preko 560 stepeni celzijusa. U kombinaciji sa vodom, soli stvaraju vrelu paru koja pokreće turbine za proizvodnju električne energije.

Na taj način, “Sero dominador” stvara dodatnih 110MW električne energije, pa je ukupna snaga ovog jedinstvenog kompleksa 210 MW.

Napredni sistem skladištenja energije omogućava postrojenju da radi čak 17,5 sati bez sunčeve svetlosti čime se osigurava snabdevanje električnom energijom za preko 380.000 domaćinstava, 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji.

Ovaj projekat je deo nacionalnog programa za obnovljive izvore energije kako bi se smanjila zavisnost od fosilnih goriva i povećao udeo energije iz čistih izvora na 20 odsto do 2025. godine. Procenjuje se da će ovaj značajan ekološki projekat smanjiti emisiju CO2 za blizu 643.000 tona godišnje.

Milena Maglovski

Potpisan sporazum o saradnji NIS-a i 12 lokalnih samouprava

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Memorandum o zajedničkoj realizaciji ekoloških projekata i sporazume o saradnji sa 12 lokalnih samouprava za podršku ekološkim projektima potpisali su generalni direktor kompanije NIS Kiril Tjurdenjev, ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

Razmenjeni su i sporazumi o saradnji između NIS-a i lokalnih samouprava širom Srbije, koje su partneri NIS-ovog programa društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“. Ove godine, sporazumi su fokusirani na podršku ekološkim projektima koji će biti realizovani u 12 gradova i opština u Srbiji u kojima kompanija sprovodi najveći deo svojih poslovnih aktivnosti – Beogradu, Novom Sadu, Požarevcu, Nišu, Čačku, Zrenjaninu, Pančevu, Kikindi, Kanjiži, Novom Bečeju, Srbobranu i Žitištu. 

Kako se navodi u saopštenju ukupna sredstva u iznosu od 107,5 miliona dinara biće usmerena na unapređenje zaštite životne sredine u ovim gradovima i opštinama kroz uvođenje sistema solarnog napajanja i osvetljenja, zamenu kotlova, uređenje javnih gradskih parkova i parkovskih površina, sadnju autohtonih vrsti biljaka, postavljanje inovativnih ekoloških parkovskih elemenata, solarno osvetljenje parka, postavljanje reciklažnih kanti i kontejnera.

Tjurdenjev je rekao da kompanija NIS nastoji da bude primer u biznisu, kao i u efikasnoj zaštiti životne sredine. 

Prema njegovim rečima, ova kompanija je u ekološke projekte uložila približno 120 miliona evra, pri čemu su efekti, zahvaljujući kapitalnim projektima u kojima se vodi računa o zaštiti životne sredine, višestruko veći.

Mihajlović je na svečanosti u Palati Srbija istakla da zelena agenda i zelena ekonomija treba da budu model rasta i da svi projekti koje realizuje država, kao i lokalne samouprave i društveno odgovorne kompanije, treba da doprinesu da Srbija ide putem održivog razvoja.

Potpisivanjem sporazuma o saradnji između NIS-a i 12 lokalnih zajednica započeo je ovogodišnji konkurs „Zajednici zajedno“. Konkurs je otvoren do 5. jula, a rezultati će biti objavljeni do 15. septembra.

O izboru projekata odlučivaće komisija sastavljena od predstavnika kompanije NIS, lokalnih samouprava, Ministarstva zaštite životne sredine i Ministarstva rudarstva i energetike.

Energetski portal

Ne davimo Beograd i građani Obrenovca uputili peticiju za očuvanje šume Duboko

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Lokalna grupa Ne davimo Beograd iz Obrenovca podnela je nadležnima u opštini Obrenovac i JP „Srbijašume“ peticiju za prestanak seče šume u Dubokom. Podsećamo da je u prethodne dve godine, na području Duboko, između Beograda i Obrenovca, posečeno je preko 11 hektara stare hrastove šume.

Visoka, prohodna hrastova šuma, mesto za šetnju, odmor i rekreaciju, planski je zamenjena niskim, neprohodnim bagremarom koji je pokrio nastalu golet.

Prethodne nedelje, lokalna grupa pokreta Ne davimo Beograd je na komšijskom sastanku povodom stanja šume u Dubokom, sa građanima Bariča i Male Moštanice dogovorili da nadležnim postave zahteve za koje veruju da mogu da dovedu do rešenja dugogodišnjeg problema seče i uništavanja ove šume.

Građani zahtevaju:

1. Da se obustavi dalja seča višedecenijskih hrastova.

2. Da nezavisno stručno lice izvrši procenu zdravstvenog stanja šume i istu da na javni uvid.

3. Da se u skladu sa članom 39 Zakona o šumama koji definiše zadatak JP „Srbijašume“ da čuva šume u državnoj svojini, zaposli čuvar šume Duboko, a koji će sa već pripadajućim statusom službenog lica čuvati šumu od protivpravnog korišćenja, uništavanja, odlaganja otpadnih i otrovnih materija, uništavanja graničnih znakova i ostalih nezakonitih radnji.

4. Da se granični znakovi, tj. postojeće rampe stave u funkciju i time spreči ulaz licima koja traktorima i drugim vozilima istovaruju otpad ili odnose bespravno posečena stabla za lični upotrebu. Takođe, da se sa istim ciljem sprečavanja nezakonitih radnji, postave kamere za nadzor mogućih kolskih prilaza kod predajnika TV Mag i u ulici Aleksandra Ace Spasića u neposrednoj blizini dečjeg igrališta.

5. Da se sprovede akcija uklanjanja deponija, urede staze kroz šumu koje vode ka restoranu Duboko i početku ulice Aleksandra Ace Spasića, kao i da se postave klupe.

6. Da se prostor na kome su posečeni hrastovi zamenjeni mladicama bagrema propisno uredi kako bi bagremova šuma bila prohodna.

7. Da se u ulici Aleksandra Ace Spasića obnovi dečje igralište i drveni mobilijar namenjen najmlađima, postave kante za otpatke, a da JKP “Obrenovac” ubuduće odvozi otpad i redovno održava zelene površine oko igrališta.

Navedeni zahtevi imaju za cilj da se šuma Duboko proglasi zaštićenim prirodnim dobrom i u svoj svojoj lepoti i raskoši opstane za buduće generacije. Ove zahteve je do sada podržalo preko stotinu građana Bariča, Male Moštanice i Obrenovca. Pokret Ne davimo Beograd će nastaviti da se zajedno sa građanima bori za dobar grad za sve, što podrazumeva očuvanje i žaštitu naših zelenih površina.

Izvor: Ne davimo Beograd

 

Hrvatska – Udruženja nezadovoljna predlogom Zakona o upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Uoči sednice Hrvatskog sabora, predstavnici mreže udruženja i inicijativa „Zero Waste Hrvatska“, kao i platforme organizacija udruženih u borbu protiv zagađenja plastikom, održali su akciju na Markovu trgu, piše Ekovjesnik.

Pozvali su saborske zastupnike da stanu u obranu javnog interesa i zaštite životne sredine upozoravajući da zakonski predlog ministra Tomislava Ćorića neće doprineti rešavanju nagomilanih problema, već osigurati nastavak neodrživih praksi,

S obzirom da je Hrvatska na evropskom dnu u ispunjenju ciljeva smanjenja nastanka otpada i povećanja recikliranja i njegove ponovne uporabe, novi zakon trebalo bi da bude vetar u leđa dobrim lokalnim praksama, smatraju udruženja.

„Nažalost, ministar Ćorić nastavlja u lošem pravcu i opet nameće obvezu gradovima i opštinama da mešani otpad predaju u regionalne centre, iako se na primeru Marišćine i Kaštijuna pokazalo se da su oni društveno, ekološki i ekonomski neprihvatljivi“, rekao je Marko Košak iz Zelene akcije.

On je dodao da zabrinjava i nova odredba da Planove upravljanja otpadom više ne donose jedinice lokalne samouprave, već županije, što ukazuje na pogodovanje radu regionalnih centara, umesto potrebne decentralizacije sistema.

Nadalje, uz uporno forsiranje dokazano promašenih ideja i nedostatak ambicije, udruženja smatraju da se derogira čak i postojeća ambicija. Na primer, cilj od 60 odsto recikliranja do 2022. godine, koji je propisan važećim Planom upravljanja otpadom RH, zamenjuje se slabijim ciljem od 55 odsto do 2025. godine.

„I pticama na grani je jasno da ministru Ćoriću ciljevi predstavljaju samo mrtvo slovo na papiru, uprkos samohvalama o napretku koje ne drže vodu”, dodao je Košak.

Branka Genzić-Horvat iz udruženja UZOR naglasila je da je drastično povećanje cena računa, kakvo se već dogodilo u Istri i na Kvarneru zbog kolapsa centara za smeće, sudbina koja čeka građane u ostatku Hrvatske.

Otpad se mora pretvarati u vredne sirovine za nove proizvode, a ne u smeće za deponije ili spaljivanje uz velike ekološke i zdravstvene štete”, poručila je Genzić-Horvat. Pojasnila je kako su zbog neusklađenosti s EU direktivama i neadekvatnih studija, udruženja i inicijative podnele prijave protiv centara za smeće pred hrvatskim i evropskim pravosudnim telima.

Izvor: Ekovjesnik

 

Austrija je lider u eko-proizvodnji hrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Na četvrtoj radionici u sklopu projekta “CAP for Us“, 50-tak učesnika imalo je priliku da sazna kroz primere dobre prakse kako je Austrija postala jedan od najvećih ekoloških proizvođača u Evropskoj uniji.

U prvom planu našla se njena najistočnija i najmlađa savezna država – Gradišće (Burgenland) u kojoj eko poljoprivreda neprestano raste. Trenutno je čak 31 odsto pod ovom proizvodnjom od ukupne poljoprivredne površine sa prosečnom veličinom gazdinstva od 55 hektara.

Napomenimo samo da je to već sada više od cilja Zelenog plana, odnosno da do 2023. godine u EU 25 odsto površina bude pod eko proizvodnjom.

Rast je, objasnio je predsednik Poljoprivredne komore Gradišća Nikolaus Berlakovič, započeo pre 40 godina uvođenjem subvencija za ekološku poljoprivredu, a koja je za ratarske kulture 2020. godine iznosila 230 evra po hektaru, povrtarske 450, a za voćarstvo i vinogradarstvo 700 evra po hektaru. Što se tiče pčelarstva, korisnik dobije 25 evra po košnici (maksimalan broj košnica za koje se može dobiti podrška je 1.000 po jednom gazdinstvu).

“Vodimo se motom ZPP-a, a to je ako poljoprivrednik radi na zaštiti životne sredine, dobiće veće premije. Isto tako ako svoju proizvodnju želi da preusmeri na ekološku, dobiće podsticaje, ističe dodajući da se podrške finansiraju 60 odsto iz državnog proračuna dok 40 odsto pokriva sama pokrajina.

U Gradišću, kao i u samoj Austriji, mala je struktura porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, a kako je rekao predsednik komore, “forsira” se direktna prodaja od poljoprivrednika.

Najveći deo takve proizvodnje u zemlji odvija se u unutrašnjosti gde preovladavaju ravnice, a najzastupljenije je vinogradarstvo sa 25 odsto od ukupnih ekoloških površina, zatim ratarstvo sa deset dok je voćarstvo prisutno sa osam do devet odsto.

Od povrtarskih kultura najviše se uzgajaju paradajz, paprike, krastavci i salate. Iako je stočarstvo u senci, ova savezna država proizvodi najviše mleka u zemlji, a u proizvodnji pilića su samoodrživi. Ipak, primetno je smanjenje broja farmi koje sve više zamenjuju vinogradi.

Ceo tekst pročitajte OVDE.

Izvor: Agroklub

Rusija gradi nuklearnu elektranu nove generacije

Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nuklearni energetski kompleks nove generacije biće izgrađen u gradu Seversku na platformi “Sibirskog hemijskog kombinata“ (SHK) ruske državne korporacije „Rosatom“.

Ovaj, prvi na svetu, energetski blok BREST-OD-300, prema rečima stručnjaka, biće napravljen tako da havarije koje su se dogodile u Černobilju i Fukušimi neće biti moguće.

Snaga energetskog bloga od 300 megavata biće deo eksperimentalnog demonstracionog energetskog kompleksa (ODEK) koji se gradi u okviru projekta “Proboj”. 

Prema planovima reaktor BREST sa radom bi trebalo da počne 2026. godine. Pogon za proizvodnju goriva biće izgrađen do 2023. godine, a izgradnja modula za preradu ozračenog goriva treba započeti do 2024. godine

“Baza resursa nuklearne energije praktično će postati neiscrpna zahvaljujući beskonačnoj preradi nuklearnog goriva. Istovremeno, buduće generacije biće pošteđene problema akumuliranja istrošenog nuklearnog goriva“, rekao je Aleksej Lihačov, generalni direktor korporacije “Rosatom”.

Prema rečima stručnjaka, projekat “Proboj” će obuhvatati razvoj inovativnih reaktora, kao i uvođenje novih generacija tehnologija nuklearnog gorivnog ciklusa. 

Slični projekti već postoje, ali BREST je prvi koji zadovoljava sve bezbednosne i ekonomske zahteve nuklearne energetike, te kao takav, usmeren je na rešavanje problema stabilnog razvoja. On predstavlja prototip reaktora sa brzim neutronima BR-1200 i sa olovnim rashladnim sredstvom, koji će postati osnova za komercijalni energetski blok velike snage od oko 1200 megavata.

Nuklearna elektrana će biti sastavni deo kompleksa od tri međusobno povezana objekta i to postrojenja za proizvodnju nuklearnog goriva (za proizvodnju i preradu), pogonsku jedinicu BREST-OD-300 i postrojenje za preradu ozračenog goriva.

Milica Radičević