Home Blog Page 547

Uticaj koronavirusa na povećano zagađenje u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pandemija koronavirusa izazvala je kako svetsko, tako i evropsko društvo na mnogo načina. Pored globalne zdravstvene krize koja je veoma uticala na celo društvo, stručnjaci počinju da analiziraju i uticaj pandemije na sve ostale svere života.

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) uradila je istraživanje o tome koliko je pandemija uticala na upotrebu određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu koji uzrokuju emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao i druge emisije koje imaju uticaja na životnu sredinu i klimatkse promene.

Zbog proglašenja pandemije koronavirusa u velikoj meri se povećala proizvodnja i potrošnja zaštitnih maski i rukavica, koje su bile ključne za zaštitu zdravlja ljudi. Takođe, porasla je i potražnja za određenim vrstama ambalaže za hranu, jer se dostava hrane, tokom karantina, u velikoj meri povećala. Sve to je rezultiralo povećanom emisijom štetnih gasova, ali i količinom medicinskog i plastičnog otpada koji šteti ekosistemima i životnoj sredini. 

Uvoz maski za lice i rukavica u Evropsku uniju (EU) više se nego udvostručio tokom prve polovine 2020. godine. Rast uvoza, pratio je i porast domaće proizvodnje. Prema podacima istraživanja procenjuje se da je u ovom periodu uvezeno oko 170 000 dodatnih tona zaštitnih maski ili oko 0,75 maski za lice dnevno po osobi.

Dalje se navodi da pamučne maske za višekratnu upotrebu postaju “klimatski prihvatljivije”, ali se napominje da ove maske možda ne pružaju isti nivo zaštite kao one za jednokratnu upotrebu, što bi uvek trebalo da bude primarno.

Kada je reč o upotrebi plastične ambalaže, proizvodnja je brzo opadala tokom prvih meseci pandemije, ali sa popuštanjem mera i ograničenja, nastavljena je proizvodnja kao i pre koronavirusa.

Tokom potpunog zaključavanje, restorani su radili dostavu hrane, što je dovelo do toga da se upotreba jednokratne plastične ambalaže za pakovanje hrane znatno povećala.

Međutim, u istom periodu ukupna prodaja grickalica za poneti znatno se smanjila, što je dovelo do pada potražnje plastike koja se koristi za njihovo pakovanje.

Milica Radičević

Legalizacijom ilegalnog do rešenja konflikta

Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Henrique)
Foto-ilustracija: Pixabay

Za neke ljude, “blago” je porodica, zdravlje ili vrednosti koje nose u srcu, dok se za druge ono ne može naći nigde drugde do ispod zemlje. Oni koji svoju sreću moraju da iskopaju (i to doslovno) ponekad ne prezaju da zakopaju sve one koji im se nađu na putu (takođe doslovno).

Plemena u Amazoniji ne mogu još dugo da izdrže učestale napade ilegalnih rudara koji nemilosrdno krče šumu u  potrazi za zlatom. Svi oni koji stanu u odbranu bujne amazonske vegetacije i raznovrsnog biodiverziteta rizikuju svoj život jer ovi kriminalci u „lov“ na zlato uvek idu naoružani.

Maj 2021. godine bio je  naročito buran. Rudari su u par navrata otvorili vatru na nekoliko zajednica i zapalili kuće plemenskih vođa ne bi li ih upozorili da im se više ne mešaju u poslove. Preplašeni ljudi zatražili su pomoć policije, ali ni ona nije bila u stanju da ih zaštiti od ilegalaca koji, čini se, imaju neke skrivene moći.

A skrivena moć zapravo i nije tako skrivena. Predsednik Žair Bolsonaro zdušno podržava sve rudarske aktivnosti  jer je šuma ionako, kako on to kaže, previše velika za mala plemena koja žive u njoj. Zato hajde da rešimo konflikt rudara i lokalnog stanovništva tako što ćemo legalizivati iskopavanje ruda a preme rasuti po amazonskoj prašumi gde će u miru živeti dok ih bageri ne sustignu – to je otprilike predlog, i najverovatniji epilog, ove sulude priče.

Iskopavanje zlata (nema više smisla da ga zovemo ilegalnim, jer to očigledno nije) do sada je uništilo šumu povrišne 500 fudbalskih terena, teškim metalima zagadilo vodu i zemljište, u plemenske zajednice donelo zaraze poput virusa COVID-19, alkohol, drogu, strah i smrt.

Jasno je da su ekonomski rast i prosperitet važni za napredak jedne zemlje, ali kada osim ova dva nemate nijednu drugu vrednost, uništavanje šuma, vode, pa čak i ljudskih života, predstavlja najmanji problem.

A zašto sam vam ispričala ovu priču? Izgleda da imamo nešto zajedničko sa udaljenim plemenima Amazonije koji i dalje ponosno nose šare na licu i perje u kosi. I mi, kao i oni, volimo svoju prirodu i strahujemo od posledica eksploatisanja ruda koih će, po svemu sudeći, u našoj zemlji biti sve više.

Nadajmo se samo da Raša iz Loznice ili Marija iz Bora neće doživeti istu sudbinu kao Mukaši iz plemena Janomami.

Milena Maglovski

Slučaj Lećevica – Udruženje Sunce pokreće postupak pred evropskim telima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon presude Visokog upravnog suda RH kojom je odbijen zahtev za sprovođenje postupka procene uticaja na okolinu centra za upravljanje otpadom Lećevica, Udruženje za prirodu, okolinu i održivi razvoj Sunce pokrenuće postupak pred nadležnim telima Evropske unije, navodi se u saopštenju ovog udruženja.

Oni navode da je u postupku procene uticaja na okolinu (PUO postupku) 2006. godine, Centar za upravljanje otpadom Lećevica rešenjem Ministarstva zaštite okoline bio je procenjen kao zahvat prihvatljiv za okolinu.

Sam zahvat obuhvata 6 zona rada s raznim vrstama mehanizacije i tehnologije (upravno servisnu zonu, zonu odlaganja otpada, zonu za biološku obradu otpada – MBO…) s ukupnim tadašnjim kapacitetom od 180.000 tona godišnje. U to vreme, kako kažu, nije postojala obveza razvrstavanja otpada i odvojenog tretiranja različitih komponenti.

Deset godina kasnije, 2016. godine, počinje postupak izmene zahvata CGO Lećevica u okviru kojeg je podnesen zahtev za sprovođenje PUO postupka za predložene izmene.

Izmene se prvenstveno odnose na smanjenje kapaciteta odlagališta usled pretpostavljenog pridržavanja odredbi o smanjenju količina otpada sukladno Zakonu o održivom upravljanju otpadom, kao i usled promene u tehnologiji postrojenja.

Izmenjeni kapacitet celog zahvata iznosili su približno 136.000 tona otpada godišnje, a deo postrojenja koji vrši mehaničko biološku obradu  otpada kapacitiran je na 109.000 tona godišnje. Postupak je rezultirao rešenjem Ministarstva zaštite okoline iz 2017. godine kojim se utvrđuje da su izmene takve prirode da neće imati verovatne uticaje na okolinu, stoga nije potrebno sprovesti PUO postupak, kažu u saopštenju.

Udruženje Sunce podnelo je tužbu Upravnom sudu u Splitu protiv navedenog rešenja tražeći poništenje rešenja i vraćanje predmeta na ponovno postupanje u svrhu donošenja rešenja kojim se nalaže sprovođenje ozbiljnijeg PUO postupka. Uz Sunce, u spor su bile uključene Opštna Unešić i Udruženje Krizni Eko Kaštelanski Stožer.

Izvor:  Udruženje za prirodu, okolinu i održivi razvoj Sunce

Hercegovina dobija još jedan Nacionalni park

Foto: Wikipedia/Martin Brož
Foto: Wikipedia/Matijas Copf

Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla da dobije još jedan, peti Nacionalni park, a koji bi, kako se očekuje, trebalo da osigura veći nivo zaštite jednog od omiljenih izletišta Hercegovaca i Dalmatinaca.

Radi se o Parku prirode “Blidinje” koji bi, ako se usaglasi nekoliko fakora koji odlučuju, mogao dobiti status Nacionalnog parka. U BiH postoje četiri Nacionalna parka: “Una”, “Kozara”, “Sutjeska” i “Drina”, dok “Blidinje” i “Hutovo blato” imaju status Parka prirode.

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donela je zaključak kojim je saglasna s donošenjem zakonskog rešenja o proglašenju Nacionalnog parka “Blidinje” te je inicirala njegovo donošenje i usvajanje na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, a u skladu Zakona o zaštiti prirode FBiH, prenosi Bljesak.info.

Park prirode “Blidinje”, osnovan 1995. godine, nalazi se u središnjem delu visokih planina BiH, pokrivajući velika područja planina Čvrsnice, Čabulje i Vrana. Prostire se na površini od 364 kilometara kvadratna, na teritoriji opština Posušje, Tomislavgrad, Prozor-Rama i Jablanica.

Središnjim delom Parka prirode “Blidinje” dominira Dugo polje, sa Blidinjskim jezerom, koje se nalazi u jugoistočkom delu parka. Zapadnu granicu Parka prirode “Blidinje” čini Vran planina, na jugoistoku su reka Neretva i planina Čvrsnica, a na severoistoku je reka Doljanka.

Energetski portal

Solarna energija na putu da postane još jeftinija

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Energija sunca odavno se pokazala najekonomičnijom, a na osnovu izveštaja Internacionalne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), ukupni troškovi solarnih elektrana opali su za 16 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ova brojka je još veća ukoliko u obzir uzmemo poslednjih deset godina jer iznosi 85 odsto manjih troškova, dok su vetroelektrane troškove smanjile 56 odsto.

Ipak, postoji nešto što nučnici žele da promene, a to je visoka cena izrade solarnih ćelija. Najskuplja, ali neizostavna komponenta solarnih ćelija je kristalni silicijum koji omogućava lako kretanje elektrona i stvaranje električne energije.

Ovaj materijal solarnim ćelijama daje maksimalnu efikasnost, mada istraživači veruju da su na pragu da ponude idealnu alternativu koja daleko manje košta.

Reč je o mineralu koji se zove perovskit. Kada se nađe u solarnoj ćeliji, ovaj materijal takođe pretvara sunčevu svetlost u električnu energiju, a osim što je povoljniji, solarne ćelije ujedno čini lakšim i elastičnijim od onih napravljenih od silicijuma.

Razlog zašto se solarne ćelije još uvek ne prave od ovog materijala leži u njegovoj smanjenoj efikasnosti, mada naučnici sa Univerziteta u Okinavi veruju da su i za ovaj problem pronašli rešenje, piše Sciencedaily.

Oni smatraju da je uzrok smanjene efikasnosti dosadašnja metoda proizvodnje perovskita za solarne ćelije koja dovodi do velikih gubitaka sirovih materijala. Nova metoda podrazumva zagrevanje sirovog materijala na 90 stepeni celzijusa čime se dobija strukturalno stabilniji perovskit uz minimalne gubitke.

Rezultat ovih istraživanja je solarna ćelija napravljena od perovskita sa 23 odsto efikasnosti što je blizu 25 odsto efikasnosti siliciumske solarne ćelije. Osim efikasnosti, naučnici nastoje i da produže životni vek solarne ćelije i time dodatno smanje troškove, a ćelija od perovskita može da proizvodi električnu energiju i do 2.000 sati.

Milena Maglovski

Efikasno prerađivanje otpadnih voda važno za razvoj zelene ekonomije u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Iskustvo Izraela u efikasnom upravljanju, tretmanu i preradi otpadnih voda, dragoceno je za Srbiju, koju na putu evropskih integracija očekuje ogroman ivesticioni ciklus u sektoru zaštite životne sredine. Očekuje se da će investicije u tretman otpadnih voda u narednih 20 godina dostići 20 milijardi evra, istakao je Mihailo Vesović, direktor Sektora za internacionalizaciju Privredne komore Srbije.

Srbija danas tretira samo devet odsto otpadnih voda, od toga samo tri odsto na ekološki prihvatljiv način. Tretman otpadnih voda samo u gradskim i opštinskim kolektorima za prečišćavanje otpadnih voda danas nije više dovoljan, nego je potrebno da kompanije prethodno tretiraju industrijske otpadne vode.

“Automatizacija tog procesa je na visokom nivou i zahteva nova znanja i nove tehnologije, ali potrebno je i da se proširi znanje samih kompanija šta je to što je opasno u njihovim otpadnim vodama, na koji način to može da se tretira i najbrže, najefikasnije i najjeftinije da se rešava”, kaže Vesović.

Očekujemo veliki priliv i podršku sredstava iz međunarodnih finansijskih institucija, iz EU kroz pretpristupne fondove i svega onog što je opredeljeno za zelenu agendu za Zapadni Balkan“, rekao je Vesović. 

Ambasador Izraela Jahel Vilan ukazao je na iskustva te države u prečišćavanju voda, i naglasio da globalne klimatske promene podstiču da se bavimo rastućim izazovima zaštite životne sredine, a da je najveći izazov voda. Kaže da gotovo milijardu ljudi nema pristup čistoj vodi, a da je prognoza da će ovaj broj naglo rasti u narednim decenijama. 

“Izrael se od svog osnivanja sve više oslanjao na morsku vodu i sagradio je prvo postrojenje za desalinizaciju u Eilatu 1970. Danas 70 odsto izraelske pijaće vode teče iz velikih obalnih postrojenja za desalinizaciju“, kaže ambasador Izraela.

Naveo je da obezbeđivanje čiste vode za Izrael nije samo ekološko pitanje, već i više od toga, jer doprinosi miru i stabilnosti na Bliskom Istoku.

“Imali smo skoro ratove u vezi vode i sada smo zaista ponosni na to što je obezbeđivanje vode sastavni deo mirovnog ugovora”, naglasio je Vilan i dodao da se u Izraelu skoro 90 odsto otpadnih voda reciklira kroz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje se zatim prečišćavaju i preusmeravaju u navodnjavanje. Naglasio je da Izrael ima vodeće tehnologije i veliko iskustvo i veštine upravljanja projektima u toj oblasti.

Na forumu, kome je prisustvovao i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović, predstavnici Svetske banke i EBRD-a predstavili su mogućnosti finansiranja postrojenja za preradu otpadnih voda u Srbiji. Privredna komora Srbije i Ambasada Izraela u narednom periodu će pružati punu podršku kompanijama u ovom sektoru, a jedna od aktivnosti biće i otvaranje kancelarije PKS u Izraelu sa ciljem jačanja trgovinske saradnje i povezivanja privrednika dve zemlje, najavljeno je skupu.

Izvor: Privredna komora Srbije 

Ministarstvo: Smanjenje potrošnje energije da bude nacionalni cilj

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Lokalne samouprave koje su ispunile uslove za početak realizacije projekta zamene stolarije i povećanja energetske efikasnosti sutra će u Kraljevu potpisati ugovore, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Ministarska Zorana Mihajlović istakla je da će nakon toga nastavak procedure biti u nadležnosti gradova i opština koji će raspisati dva javna poziva – za građane i kompanije.

„Smanjenje potrošnje toplotne i električne energije trebalo bi da bude nacionalni cilj, zbog toga će ovaj projekat trajati i naredne godine i ukupno će nam biti potrebno između 400 i 500 miliona evra“, rekla je ona.

Ministarka je istakla ključnu ulogu domaćinstava, odnosno pojedinaca u ovom procesu, s obzirom na činjenicu da je prosečna potrošnja energije za 40 odsto veća u odnosu na Evropsku uniju. Ona je najavila i da će za mesec dana biti završeni podzakonski akti i raspisan javni poziv za subvencije za postavljanje solarnih panela, a procedura će biti jednostavna.

Za dobijanje svih dozvola za postavljanje solarnih panela na krovove domaćinstava ranije je bilo potrebno oko dve godine da se uradi projekat, pribavi građevinska dozvola i prikupi veliki broj neophodnih papira.

Danas je ta procedura znatno kraća, a od trenutka donošenja odluke o postavljanju panela do potpisivanja ugovora ne bi trebalo da prođe više od dva do tri meseca.

„Učinili smo sve da procedura bude jednostavna i da svako ima želju da učestvuje u tome. To je pitanje korišćenja OIE, zdravije životne sredine i nižih računa za utrošenu energiju“, istakla je Mihajlović.

Energetski portal

Švedski grad Umeo ima najčistiji vazduh u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Inès d'Anselme)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marten Bjork)

Najčistiji vazduh u Evropi imaju švedski grad Umeo, Tampere u Finskoj i Funšal u Portugalu, prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu (EEA). Gradovi sa najzagađenijim vazduhom su Novi Sonč u Poljskoj, Kremona u Italiji i Slavonski Brod u Hrvatskoj.

Stanovnici više od polovine od 323 grada u kojima je meren kvalitet vazduha tokom 2019. i 2020. udišu zagađen vazduh, a najveći deo njih nalazi se u Poljskoj i Italiji.

Dobar kvalitet vazduha ima 127 gradova, što znači da je u tim mestima nivo finih čestica prašine prečnika manjeg od 2,5 mikrometra (PM2,5) ispod granične vrednosti od 10 mikrograma po kubnom metru vazduha, koju je ustanovila Svetska zdravstvena organizacija.

U prvih 10 gradova, sa koncentracijom PM2,5 ispod pet mikrograma po kubnom metru, nalaze se još dva grada u Švedskoj – Stokholm i Upsala, tri grada u Estoniji – Talin, Narva i Tartu, kao i norveški Bergen i španska Salamanka.

Evropska unija je odredila 25 mikrograma PM2,5 po kubnom metru kao godišnju graničnu vrednost. Svi gradovi koji imaju veći nivo PM2,5 od toga svrstani su u kategoriju gradova sa veoma lošim kvalitetom vazduha.

U toj kategoriji je pet gradova u Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji.

EEA je rangirala gradove od najčistijih do najzagađenijih na osnovu prosečnog nivoa PM2,5 tokom poslednje dve kalendarske godine.

Čestice PM2,5 su najopasnije po ljudsko zdravlje jer su veoma male i lagane pa mogu da dopru duboko u pluća, pa čak i u krvotok, izazivajući prevremenu smrt od kardiovaskularnih i repsiratornih bolesti.

Iako je zabeleženo znatno poboljšanje kvaliteta vazduha u Evropi za poslednjih 10 godina, zagadjenje vazduha u mnogim gradovima širom Evrope i dalje je “uporno veliko”, izjavio je izvršni direktor EEA Hans Brojninks. Najnovija procena EEA pokazuje da je izloženost finim čestičnim materijama 2018. bila uzrok oko 417.000 prevremenih smrti u 41 evropskoj zemlji.

Brojninks je rekao da novi prikaz kvaliteta vazduha po gradovima koji je EEA pokrenula prošle sedmice omogućava građanima da sami vide kakvo je stanje u njihovim gradovima u poređenju sa drugim delovima Evrope.

“To pruža konkretne i lokalne informacije koje mogu da osnaže građane da od svojih lokalnih vlasti traže da se pozabave tim problemom. To će pomoći svima nama da postignemo cilj nultog zagađenja u EU”, rekao je Brojninks.

Izvor: Beta/EURACTIV.rs

“Tesla” otvorio prvu solarnu punionicu za e-automobile u Kini

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Dress)
Photo-illustration: Unsplash (Ben Mater)

Proizvođač električnih automobila “Tesla” u Kini je otvorio prvu solarnu punionicu za ova vozila. Solarna punionica napaja se pomoću solarnih panela i ima prostor u kom se skladišti energija.

Zahvaljujući sunčevoj energiji stanovnici grada Lasa, u kom je smeštena ova punionica, mogu da napune svoje električne automobile.

Prema pisanjima stranih medija, kompanija “Tesla” je 2016. godine kupovinom preduzeća SolarCity ušla u sektor solarnog biznisa. Tada su rekli da nameravaju da razviju sopstveno poslovanje u ovoj oblasti.

Kompanija proizvodi Solar Roof sistem za proizvodnju električne energije, koji izgleda poput običnih crepova za krov, i sistem Powerwall koji može da skladišti energiju koju generišu solarne ploče.

“Tesla” je u 2020. godini proizveo neverovatnih 500.000 električnih vozila, može se reći da je rad na solarnim punionicama samo nastavak njihovog uspešnog poslovanja.

Veća potražnja za e-vozilima zabeležena je širom sveta. A iz ove kompanije poručuju da je prošla godina bila prekretnica za planetu koja se guši toksičnim zagađenjima i emisijama ugljen dioksida (CO2), jer poizvodnja ovolikog broja električnih automobila predstavlja “dašak svežeg vazduha”. Uz električne automobile i solarne punionice ova kompanija donosi promene koje su veoma važne kada je u pitanju zaštita planete zemlje.

Milica Radičević

Schneider Electric na prvom mestu na listi Globalnih 100 najodrživijih korporacija na svetu

Foto: Schneider electric
Foto: Represent

Potvrda dugoročne posvećenosti pitanjima životne sredine, društva i korporativnog upravljanja.

EP: Krajem januara Schneider Electric je najavio proširenje svoje dugoročne strategije u oblastima životne sredine, društva i korporativnog upravljanja na sve svoje aktivnosti i obavezao se da će svojim klijentima i poslovnim partnerima pomoći da ostvare svoje ciljeve na polju održivosti. Na koji način planirate da to sprovedete?

Ksenija Karić: Kao kompanija koja predstavlja globalnog lidera u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, smatramo da nam je dužnost da doprinesemo da svet bude održivije, zelenije i inkluzivnije mesto. Mi smo se odavno posvetili ovim principima i stalno podižemo lestvicu kvaliteta za sebe, svoje kupce i partnere, a u prilog tome govori i činjenica da smo još 2005. godine prvi pratili uticaj koji smo imali na ljude, planetu i profit, pomoću Barometra održivosti.

Nedavno smo usvojili novi program pod nazivom Uticaj Schneider Electric-a na održivost (SSI), koji se odnosi na period od 2021. do 2025. godine i podrazumeva značajno proširenje prethodnih ciljeva. Zasniva se na šest dugoročnih obaveza koje se odnose na ispunjavanje svakog od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Ove obaveze obuhvataju delovanje ka klimatski pozitivnom svetu, efikasnost sa resursima, poštovanje principa poverenja, stvaranje jednakih mogućnosti, davanje šanse svim generacijama i osnaživanje lokalnih zajednica.

Uštedeli smo 120 miliona tona emisije CO2 tokom poslednjih 15 godina, i za oko 30 miliona ljudi širom sveta obezbedili pristup energiji. Pomažemo svojim kupcima i klijentima da posluju u skladu sa principima odživosti. Na primer, američka kompanija Walmart obratila nam se da joj pomognemo da „zelenije” posluje. Primenom naših rešenja u narednih 10 godina pomoći ćemo im da uštede 1 gigatonu ugljenika, dok je tokom 2020. godine više od 2.000 njihovih dobavljača uštedelo više od 230 miliona tona ugljenika – gotovo četvrtinu desetogodišnjeg cilja.

To je usledilo nakon što im je Schneider Electric pomogao da usvoje energetske sisteme zasnovane na obnovljivim izvorima. Razvili smo aplikacije, analitiku i usluge, koje koriste IoT podatke da bismo identifikovali dodatne mogućnosti za energetsku efikasnost, povećali životni vek imovine, optimizovali usluge održavanja i povećali fleksibilnost potražnje i obnovljivu električnu energiju.

Opcija Edge Control daje mogućnost upravljanja operacijama na licu mesta, uz svakodnevnu optimizaciju potrošnje energije putem daljinskog pristupa i napredne automatizacije. Povezani proizvodi su „ekološki dizajnirani“ kako bi poboljšali svoju efikasnost i omogućili uštedu električne energije.

EP: Vaša kompanija našla se na prestižnoj godišnjoj listi Corporate Knights kao najodrživija korporacija na svetu. Šta za vas znači ovo priznanje?

Ksenija Karić: Prvo mesto na listi Globalnih 100 najodrživijih korporacija na svetu za 2021. godinu predstavlja ogroman skok sa 29. mesta koje smo imali prošle godine. Ovo je ujedno i stručna eksterna potvrda dugoročne posvećenosti pitanjima životne sredine, društva i korporativnog upravljanja (ESG).

Cilj nam je da budemo primer drugima po svom poslovanju i ekosistemu i trudimo se da budemo deo rešenja za svoje klijente. Veoma nam znači što je ova prestižna medijska i istraživačka kompanija koja se bavi učinkom u oblasti korporativne održivosti uvidela naš trud i okretanje ka data centrima, skladištenju podataka i drugim resursima distribucije energije i pametnim rešenjima koja pospešuju elektrifikaciju, energetsku efikasnost i obnovljivost. Danas 70 odsto naših prihoda potiče od održivih rešenja, od kojih se ostvaruje i 73 odsto ukupnih investicija.

EP: Schneider Electric je učestvovao u izradi izveštaja „Gradovi sa nultom neto emisijom CO₂ – inicijative za sistemsku efikasnost”. Kakvi su zaključci ovog izveštaja?

Ksenija Karić: Reč je globalnom okvirnom obrascu koji definiše viziju ubrzanog rada na dekarbonizaciji i izdržljivosti u gradovima širom sveta. To je inicijativa u kojoj učestvujemo sa Enel Group, multinacionalnom energetskom kompanijom i vodećim integrisanim igračem u globalnoj energetici, i Svetskim ekonomskim forumom (SEF), a nastala je sa ciljem da naglasimo potrebu i prednosti integrisanog energetskog pristupa planiranju i upravljanju zgradama, mobilnosti, upotrebi digitalizovane i inteligentne elektromrežne infrastrukture u urbanom kontekstu.

Foto: Schneider Electric

Nažalost, gradovi danas učestvuju u globalnim emisijama CO₂ sa gotovo 70 odsto i troše 78 odsto energije na planeti, usled čega je ovakav pristup ključan za ostvarivanje cilja ograničavanja rasta globalnih temperatura za 1,5 °C u odnosu na nivo pre industrijalizacije. Imajući u vidu ove negativne trendove, neophodno je da istaknemo potrebu za integrisanim pristupom unapređenju energetske produktivnosti, elektrifikacije transporta, dekarbonizacije sistema za grejanje i hlađenje, kao i omogućavanju fleksibilnosti potražnje, pored davanja konkretnih preporuka i deljenja iskustava u vezi sa ovim konceptima.

Od pokretanja inicijative pre godinu dana, Schneider Electric i Enel sarađuju sa zajednicom na ubrzanom prelasku na nulte neto emisije CO₂ u 100 gradova do 2030. godine. Pored ovog dokumenta, biće izrađeni i alati, interaktivna platforma i instrumenti za merenje napretka gradova ka zelenoj i održivoj tranziciji. Svaki od ovih elementa će biti rezultat tesne saradnje između velikih gradova i nekoliko mreža gradova, kao i visokih predstavnika akademske zajednice, nevladinih organizacija, industrije i finansija.

EP: Schneider Electric je i u Srbiji pravi primer održivog poslovanja, a prelazak u nove, savremenije prostorije predstavlja još jednu potvrdu te opredeljnosti. Kakve ste sisteme primenili u novom prostoru i šta oni omogućavaju?

Ksenija Karić: Preselili smo se na jednu od najatraktivnijih prestoničkih lokacija i u novi prostor smo implementirali naša rešenja iz domena razvoda električne energije i Building Management Sistema. Različite sisteme poput razvodnih elektroormana, kontrole pristupa, grejanja, klimatizacije, osvetljenja i drugog, povezali smo u jedinstven, automatizovani sistem nadzora i upravljanja u realnom vremenu kome putem aplikacije možemo pristupiti i kada smo van kancelarije.

Ovako automatizovan sistem nadzora i upravljanja doprinosi poboljšanju operativne i energetske efikasnosti u poslovanju uz značajno smanjenje ukupnih troškova. Na istoj lokaciji je i beogradska kancelarija našeg Razvojnog centra.

EP: Kada pričamo o održivosti uvek se nametne pitanje transporta. Neka predviđanja govore da će do kraja sledeće decenije svaki treći prodati automobil u svetu biti na električni pogon. Gde je vaše mesto u razvoju ovog sektora?

Ksenija Karić: Prepoznali smo ove trendove i kako bismo ostvarili ambiciju da postignemo neto nultu operativnu emisiju ugljenika do 2030. godine, pridružili smo se inicijativi The Climate Group # EV100 kojom je obuhvaćena i zamena 14.000 kompanijskih automobila električnim vozilima.

Foto: Schneider Electric

Verujemo da je električna energija budućnost mobilnosti, a da je dobra infrastruktura mreže elektropunjača polazna tačka održivosti. Potrebno je i da elektropunjači budu kompatibilni sa različitim tipovima električnih vozila. Imamo puno iskustva u ovoj oblasti. U Evropi postoji oko 100.000 punktova za punjenje električnih vozila koje je isporučio Schneider Electric. Kada govorimo o Srbiji i Crnoj Gori, do sada je ugrađeno oko 100 elektropunjača.

EVlink stanice za punjenje električnih automobila su jednostavne za upotrebu, robusne i pametne. Prikladne su za svakodnevnu upotrebu i kompatibilne su sa svim električnim vozilima. Mogu se instalirati na javnim, privatnim, komercijalnim ili stambenim parkinzima i garažama.

EVlink Parking i Smart Wallbox nude i mogućnost merenja potrošnje energije kao i povezanost koja vam je potrebna da biste osigurali autentifikaciju korisnika, generisali izveštaje i obavljali daljinsko održavanje.

Povežite svoju EVlink stanicu za punjenje na softversku platformu EcoStruxure i generišite izveštaje o upravljanju energijom ili dodelite troškove individualnim korisnicima. EVlink, sve što vam je potrebno da bi se punjenjem električnih automobila upravljalo lakše nego ikad!

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala KRUŽNA EKONOMIJA mart 2021. – maj 2021.

 

Subvencije za zamenu stolarije, u petak potpisivanje ugovora sa lokalnim samoupravama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ugovori sa 67 lokalnih samouprava o zameni stolarije, odnosno povećanju energetske efikasnosti, biće potpisani u petak u Kraljevu.

„U petak će biti potpisani i uručeni ugovori gradovima i opštinama koje su ispunile sve uslove za početak realizacije projekta. Nakon toga, nastavak procedure je u nadležnosti lokalnih samouprava, koje raspisuju dva javna poziva – za kompanije i građane. Smanjenje potrošnje toplotne i električne energije trebalo bi da bude nacionalni cilj, zbog toga će ovaj projekat trajati i naredne godine i ukupno će nam biti potrebno između 400 i 500 miliona evra“, rekla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, navodi se u saopštenju.

Ona je istakla ključnu ulogu domaćinstava, odnosno pojedinaca u ovom procesu, s obzirom na činjenicu da je prosečna potrošnja energije za 40 odsto veća u odnosu na EU. 

Prema njenim rečima za mesec dana biće završeni podzakonski akti i raspisan javni poziv za subvencije za postavljanje solarnih panela, a procedura će biti jednostavna.

„Učinili smo sve da procedura bude jednostavna i da svako ima želju da učestvuje u tome. To je pitanje korišćenja obnovljivih izvora energije, zdravije životne sredine i nižih računa za utrošenu energiju“, istakla je ona.

Energetski portal

Novi Sad – Raspisan javni poziv za subvencije za kupovinu bicikla 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Udruženje “Novosadska biciklistička inicijativa” raspisalo je javni poziv za podršku nabavke bicikla za 2021. godinu. Prijave se mogu slati od 25. juna do 5. jula.

Sredstva obezbeđena za dodelu podsticaja iznose 7.020.000 dinara.

Pravo učešća na Javnom pozivu imaju sva fizička lica koja imaju važeću ličnu kartu sa prebivalištem na teritoriji Grada Novog Sada, u trenutku podnošenja prijave.

Kako se dalje navodi, samo jedno lice iz porodičnog domaćinstva može dobiti sredstva po ovom Javnom pozivu. Domaćinstvo kome pripada fizičko lice može da ostvari pravo na podršku za nabavku novog bicikla jednom u 3 godine.

Pojedinačan iznos sredstava koji se dodeljuje po ovom javnom pozivu za podršku nabavke novog bicikla je 10.000 dinara. 

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Gradska uprava za zaštitu životne sredine

CG smanjuje emisije gasova za 35 odsto do 2030. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Faruk Kaymak)
Foto-ilustracija: Pixabay

Crna Gora je ažurirala svoj nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) i obavezala se da do 2030. godine smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 35 odsto, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, planiranja prostora i urbanizma.

Vlada Crne Gore je 3. juna 2021. godine usvojila Izveštaj za pripremu ažuriranog nacionalnog utvrđenog doprinosa (NDC) iz 2020. godine.

“Ažurirani nacionalni utvrđeni doprinos (NDC), je obaveza preuzeta prema Okvirnoj Konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim pomenama (UNFCCC) po Pariskom sporazumu, i predstavlja političko obavezivanje da se emisije gasova sa efektom staklene bašte smanje do 35 odsto do 2030. godine. Sadrži informacije o nacionalnim okolnostima, procesu planiranja, pretpostavkama i metodološkim pristupima za koje postoje realistične prilike da budu implementirane”, objasnili sui z Ministarstva.

Scenario emisija po NDC-ju pedviđa smanjenje emisija od 35 odsto u poređenju sa nivoom emisija iz 1990. godine, koja se smatra referentnom.

“NDC koji je Crna Gora izradila je pravedan i ambiciozan jer ima za cilj da obezbedi dodatno smanjenje nacionalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), a da istovremeno zadovolji potrebe zemlje za ekonomskim razvojem, omogućavajući na taj način izvodljivo kretanje u pravcu dugoročne dekarbonizacije. Oporavak ekonomije Crne Gore i prilagođavanje postpandemijskom periodu podrazumeva strukturne reforme, inovativne modele poslovanja i investicije za čiju će održivost važan preduslov biti smanjenje emisije GHG”, navodi se u saopštenju.

Ciljne vrednosti NDC-ja predložene u ovom izveštaju baziraju se na već postojećim merama, za koje postoje realistične procene u pogledu implementacije.

“Dakle, izvedena ciljna vrednost NDC-ja nije pripremljena sa namerom da se postigne dugoročan cilj, kao što je klimatska neutralnost do sredine veka, ali se prepoznaje da je ovaj dugoročni nisko-karbonski razvoj potreban da bi se pružila podrška Pariskom sporazumu i da bi se izvršilo usklađivanje sa ambicijom u okviru Zelenog sporazuma za Zapadni Balkan. Preporučuje se da Crna Gora elaborira strategiju dugoročnog nisko-karbonskog razvoja i da analizira kako i kada se klimatska neutralnost može postići”, navodi se u saopštenju.

Vlada Crne Gore je u procesu ažuriranja svog Nacionalno utvrđenog doprinosa imala podršku Kancelarije Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori. UNDP se, u okviru svog „klimatskog obećanja“ obavezao da će pomoći Crnoj Gori da revidira NDC. Najveći broj predloženih mera odnosi se na sektore energetike, zatim industrije i otpada.

Izvor: RTCG

Albanija raspisala prvi tender za vetroelektrane

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez)
Photo-illustration: Pixabay

Albanija je raspisala tender za svoj prvi program postavljanja vetroelektrana na kopnu. Na tender se mogu prijaviti pojedinačni projekti snage između 10 i 75 megavata.

Kako se navodi na sajtu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) biće izabrano nekoliko projekata koji će biti predstavljeni u prvoj polovini 2023. godine. 

Razvojem vetroelektrana Albanija želi da ponudi raznovrsniju proizvodnju energije okrećući se ka obnovljivim izvorima. Inače, ova zemlja 95 odsto energije dobija iz hidroelektrana i to iz postrojenja koja se nalaze na reci Drim. 

“Oduševljeni smo napretkom koji Albanija postiže u povećanju energije vetra i sunca putem otvorenih i transparentnih tendera. Ovo je još jedna prekretnica za diverzifikaciju, otpornost i održivi razvoj energetskog sektora zemlje“, rekao je Mateo Kolanđeli, šef EBRD-a za zapadni Balkan.

Predlog lokacije za razvoj vetroelektrana jedan je od uslova koji mora biti sadržani u projektu. Kako bi ponuđačima pomogli, nadležni su pripremili studije lokacije vetra, koja uključuje kriterijume pogodnosti za odabir lokacija, kao i preliminarni pregled zabranjenih područja na visokom nivou. 

Albansko Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku organizovaće konferenciju za potencijalne ponuđače na kojoj će razjasniti sve nejasnoće i nedoumice.

Albanija intenzivno radi na tome da što više koristi obnovljive izvore energije. Ona se nalazi među zemljama sa najviše sunčanih sati u Evropi što predstavlja značajan potencijal za razvoj solarne energije. Nedavno su u rad pustili prvu plutajuću solarnu elektranu snage 0,5 MW koja se prostire na skoro 4.000 kvadratnih metara i sastoji se od 1.536 solarnih panela.

Milica Radičević

Naučno dokazano – zagađenje dovodi do ubrzanog starenja

Foto-ilustracija (mhrezaa Oyd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Zagađenje životne sredine, prvenstveno vazduha, naučnici su do sada mahom povezivali sa ubrzanim starenjem kože. Izloženost izduvnim gasovima, PM česticama i pojačanom UV zračenju razlog je što nam se bore pojavljuju ranije nego što smo očekivali.

Ipak, koža nije jedino o čemu treba da brinemo kada je reč o uticaju zagađenaja na naš organizam. Novo istraživanje koje su sproveli stručnjaci sa Univerziteta Zapadne Virdžinije ukazuje na vezu brojnih zagađivača i starenja celokupnog organizma, piše ScienceDaily.

Vođa istraživačkog tima, Erik Keli, otkrio je da zagađenje dovodi do stvaranja slobodnih radilaka u našem organizmu.

Ovi nestabilni molekuli dovode do hemijskih reakcija sa delovima ćelija (između ostalog, i sa molekulima DNK) izazivajući niz strukturalnih i funkcionalnih poremećaja. Ukoliko naš organizam nije u stanju da popravi štetu nanetu molekulima DNK, to će dovesti do nepovratnog starenja organizma, zaključuju naučnici.

Za potrebe studije, Keli je sa timom posmatrao genetski modifikovane miševe kojima je nedostajao protein zadužen za popravljanje oštećenja na DNK. Ustanovili su da miševi stari svega 5 meseci imaju sve karakteristike onih od 2 godine – osteoporozu, gubitak sluha, oštećenje vida i ostale zdravstvene probleme koje prirodno dolaze sa godinama.

Naučnike je ovo dovelo do zaključka da su oštećenja na molekulima DNK razlog starenja celokupnog organizma, ne samo kože koja je direktno izložena zračenju i zagađivačima.

Među najčešće spoljne uzroke slobodnih radikala spadaju zračenje, zagađivači vazduha, pesticidi, duvanski dim, brza hrana i neki lekovi.

Milena Maglovski

Grčka gradi solarne elektrane za siromašne

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nema sumnje da će u Grčkoj, zemlji sa čak 250 sunčanih dana, solarna energija odigrati presudnu ulogu u procesu dekarbonizacije. Planirana  je izgradnja dve velike solarne elektrane ukupne snage 3GW, ali i realizacija manjih projekta koji će biti namenjeni lokalnim zajednicama.

Ministarstvo životne sredine Grčke namerava da subvencioniše opštine i regione za izgradnju solarnih elektrana ukupne snage 120 MW, a ovaj program posebno će biti usmeren ka osetljivim domaćinstvima, rekao je za „Kathimerini“  ministar životne sredine i energetike Kostas Skrekas.

On navodi da se program, od koga će blizu 30.000 domaćinstava imati koristi,  finansira sa 100 miliona evra iz Fonda za oporavak od pandemije.

Uz to, iz Fonda će biti izdvojeno i 40 miliona evra za zamenu taksija električnim vozilima, a vlasnici će biti subvencionisani sa 22.500 evra za povlačenje automobila ukoliko zadovoljavaju određene kriterijume.

Skrekas dodaje da su energetske zadruge veoma važne u procesu energetske tranzicije te će ih Vlada maksimalno podržati kako bi električna energija došla do onih kojima je potrebna. Ovo se prvenstveno odnosi na solarne elektrane, a kada je reč o vetroparkovima, ministar ističe da se tu radi o velikim ulaganjima koja premašuju mogućnosti energetskih zadruga.

Energetski portal