Home Blog Page 545

Pet članica traži da se finansiranje nuklearne energije ne smatra zelenim

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pet članica EU predvođenih Nemačkom zatražilo je u pismu Evropskoj komisiji da nuklearna energija ostane van EU taksonomije zelenih finansija, odnosno da se ulaganja u tu energiju ne klasifikuju kao zelena.

EU taksonomija je sistem klasifikacije kojim se uspostavlja lista ekološki održivih ekonomskih aktivnosti.

U pismu, koje su potpisali ministri zaštite životne sredine ili energetike Austrije, Danske, Nemačke, Luksemburga i Španije, ukazuje se na “nedostatke” u izveštaju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Evropske komisije iz aprila. U tom izveštaju se zaključuje da je nuklearna energija bezbedna.

Nuklearna energija je nespojiva sa principom ‘ne čini značajnu štetu’ Uredbe o taksonomiji. Zabrinuti smo da bi uključivanje nuklearne energije nanelo nepopravljivu štetu integritetu, kredibilitetu i samim tim koristi od taksonomije”, napisali su ministri i zatražili od Komisije da tu energiju “drži podalje” od pravila EU za zeleno finansiranje.

Potpisnici pisma smatraju da su Komisijine ocene bezbednosti instalacija nuklerane energije manjkave.

“U mišljenju JRC se ne navodi da je visoko rizična tehnologija nuklerane energije štetnija za zdravlje ljudi i životnu sredinu nego druge energije, kao što su solarna ili energija vetra”, napisali su ministri.

U izveštaju JRC jasno se zaključuje da je nuklearna energija bezbedan, niskougljenični izvor energije uporediv sa vetrom i hidroenergijom i da se kao takav kvalifikuje za oznaku “zelena investicija”.

Zagovornici nuklearne energije taj izveštaj su videli kao zeleno svetlo za potencijalnu nuklearnu renesansu u Evropi i pozvali Komisiju da preduzme neophodne korake da uključi nuklearnu energiju u klasifikaciju.

Oznaka “zelena investicija” u sklopu EU klasifikacije značila bi manje troškove novih nuklearnih projekata, kažu u Foratomu, udurženju koje predstavlja industriju nuklearne energije u Briselu.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: EURACTIV.rs/EURACTIV.com

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije uvodi energetsku efikasnost u zgrade centralne Vlade

Foto: Vlada Srbije
Foto: UNDP Communications Serbia

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) potpisali su ugovor za pružanje tehničke pomoći za projekat energetske efikasnosti zgrada centralne vlasti, kojim je predviđena obnova 28 zgrada, među kojima su Vlada Srbije, Skupština Srbije i Palata Srbija.

Ugovor su potpisale ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović i stalna predstavnica UNDP u Srbiji Fransin Pikap.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović je istakla da je polovina zgrada koje će postati energetski efikasne pod zaštitom države, da su uglavnom stare i da troše mnogo energije. Precizirala je da projektno-tehnička dokumentacija treba da se završi do marta ili aprila naredne godine, dok bi u drugoj polovini 2022. trebalo da počnu radovi.

“Projekat znači da će se smanjiti potrošnja energije za 30 odsto, a emisija štetnih gasova, pre svega CO2 za oko 20 odsto”, rekla je Mihajlović.

Ona je navela da je cilj Vlade Srbije da svaka odluka i projekat koji se ugovara mora da ima pozitivno dejstvo na zaštitu životne sredine i mora da omogući da se smanji emisija CO2 i drugih štetnih supstanci u atmosferu.

“Energetska efikasnost je način da se životna sredina učini sigurnijom, a cilj države je da se u narednih nekoliko godina smanji potrošnja toplotne energije najmanje između 20 i 30 odsto, a danas Srbija troši 40 odsto više toplotne energije od svih zemalja EU“, rekla je Mihajlović.

Stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji Fransin Pikap rekla je da projekat nije važan samo za državu, već i za građane, jer štednja energije smanjuje zavisnost od uvoza i pospešuje nacionalnu energetsku sigurnost, ali i smanjuje nepovoljan uticaj na životnu sredinu. To dodatno, kako je navela, čini i srpsku ekonomiju konkurentnom na svetskom tržištu.

“U regionu zapadnog Balkana 36 odsto svih emisija CO2 dolazi iz javnih i privatnih zgrada. Zgrade su takođe najveći potrošač energije, ali kada su projektovane ili prilagođene za efikasniju potrošnju energije, zgrade predstavljaju veliki potencijal za uštedu energije”, rekla je Pikap.

Foto-ilustracija: PixabayU

Dodala je da su u okviru projekta Ministarstvo rudarstva i energetike i UNDP uradili su Studiju o uštedi energije u javnim zgradama centralne Vlade, koja je bila osnova za odobrenje kredita Razvojne banke Saveta Evrope.

“Očekivano smanjenje potrošnje primarne energije u ovim zgradama moglo bi da iznosi 260 miliona kWh, što je jednako količini električne energije koju Grad Novi Sad, na primer, potroši za javno osvetljenje u periodu od deset godina. Pokazalo se da bi energetska obnova 28 zgrada mogla da smanji emisiju CO2 za 58.000 tona za 10 godina, a poređenja radi, ovo je isto kao sagorevanje 320 vagona uglja”, navela je Pikap.

Ministarstvo rudarstva i energetike je ovim projektom predvidelo izradu energetskih sertifikata i detaljnih energetskih pregleda zgrada, studija opravdanosti i projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada u Beogradu, ukupne površine 208.000 metara kvadratnih, od čega je polovina pod zaštitom države.

Sledeći korak je, kako je ukazala Mihajlović, realizacija energetske obnove zgrada o čemu su Vlada Srbije i Ministarstvo rudarstva i energetike ugovorili zajam od 40 miliona evra od Razvojne banke Saveta Evrope koji je odobrio Odbor direktora CEB-a u novembru 2019. godine. Zajam je potpisao ministar finansija Srbije, u martu 2020. godine, a ratifikovala Skupštine Srbije u novembru 2020. godine.

Izvor: UNDP Communications Serbia

 

Za poboljšanje kvaliteta vazduha u Kragujevcu 18 miliona evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Za zamenu kotlova na ugalj u Kragujevcu obezbeđeno je 18 miliona evra. Ministar finansija Siniša Mali, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović i direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan Mateo Kolonđeli potpisali su finansijski ugovor za realizaciju ovog projekta, koji će značajno poboljšati kvalitet vazduha u tom gradu.

Prema rečima ministra finansija potpisan veoma važan ugovor za ekologiju. On je dodao da će potpisani sporazum obezbediti neophodna sredstva i da će u najkraćem mogućem roku biti raspisan tender za izvođače radova da bi se zameneli svi stari kotlovi na ugalj novima na prirodni gas u sistemu daljinskog upravljanja grejanjem.

“U rebalansu budžeta povećali smo ukupna izdvajanja za ekologiju za 16 milijardi dinara. Ukupna izdvajanja po rebalansu iz aprila ove godine su sada 24 milijarde dinara. Dakle, nikada veća sredstva za izgradnju kanalizacionih sistema, novih fabrika za prečišćavanje otpadnih voda i projekata poput ovog u Kragujevcu”, rekao je Mali.

Ministar je istakao i da će Srbija izaći na međunarodno finansijsko tržište sa emisijom zelenih obveznica.

“Želimo da konkurišemo na međunarodnom tržištu sa projektima koji se odnose na zaštitu životne sredine. Očekujem veliki uspeh, a i to će biti još jedna potvrda posvećenosti zemlje za očuvanje i unapređenje životne sredine”, napomenuo je Mali, navodi se u saopštenju.

Vujović je rekla da će, zahvaljujući ovom projektu, biti zamenjeni kotlovi koji su stari oko 50 godina.

“Građani su apelovali prethodnih meseci na nas i javljali se u vezi sa ovim problemom. Ide se na potpuno isključivanje uglja sa sistema daljinskog grejanja, a važno je da će se do kraja godine izvesti radovi i potpuna zamena kotlova. Predviđena je i druga faza projekta, a obe faze vredne su 18 miliona evra. Druga faza obuhvata pepelište koje se nalazi u kompleksu energetike, a kada se ono sanira smanjiće se aerozagađenje jer je pepeo koji leteo po gradu remetio kvalitet života”, navela je ministarka.

Ugovor koji je danas zaključen sa EBRD-om uključuje modernizaciju sistema daljinskog grejanja u Kragujevcu i zamenu postojećeg postrojenja na ugalj, što će omogućiti potpuno isključivanje uglja iz gradskog daljinskog grejanja.

Na taj način značajno će se redukovati ili eliminisati ispuštanje sumpornih oksida i čvrstih čestica, smanjiti emisija ugljen-dioksida i značajno poboljšati energetska efikasnost sistema.

Ekološka i socijalna korist povezana je sa ukupnim poboljšanjem kvaliteta i pouzdanosti usluga grejanja, smanjenjem potrošnje goriva i zagađenja vazduha/zemlje/podzemnih voda, kao i gubitaka toplote i vode. Projekat će se, takođe, baviti glavnim ekološkim problemom koji se odnosi na odlaganje pepela i šljake.

Energetski portal

Ekološka katastrofa – na stotine mrtvih životinja kod Šri Lanke

Tužna i potresna slika stiže sa Šri Lanke. Ostaci mrtvih kornjača, delfina i kitova isplivali su na obalu, nekoliko nedelja nakon što je potonuo zapaljeni brod koji je prevozio hemikalije.


Tada su tone toksičnih supstanci, 25 tona azotne kiseline, kozmetika, plastični pelet i druge hemikalije, dospele u more, izazivajuću jednu od najgorih ekoloških katastrofa za koju je odgovoran čovek.

Kako prenose svetski mediji, najmanje četiri kita, 20 delfina i 176 kornjača uginulo je zbog toksičnih materija u vodi. Naučnici strahuju od razmera ove ekološke katastrofe i da će ona godinama uticati na životnu sredinu i ekosistem mora.

Osim mrtvih životinja, na obali Šri Lanke nalaze se i plastične palete sa potonulog broda koje volonteri skupljaju i uklanjaju.

Vlasti Šri Lanke se plaše da je ovo najgora morska katastrofa u istoriji nacije.

Brod „X – Press Perl“ danima je goreo, a zatim, početknom juna, potonuo u blizini Šri Lanke. Spasilačke ekipe su bezuspešno pokušavale da ga odvuku na obalu, ali sve napore, on je potonuo.

Kapetanu broda nije dozvoljeno da napusti zemlju, jednom se pojavio na suđenju, ali protiv njega još nije podignuta optužnica za izazivanje jedne od najvećih ekoloških katastrofa.

Milica Radičević

Raste izvoz “slatkog zlata”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Arwin Neil Baichoo)

Srbija je prošle godine izvezla 2.701 tonu meda u vrednosti od 13.096.000 evra, što je za 46 odsto više nego 2019. godine. Med se najviše izvozio u Italiju, Norvešku i Nemačku. Potencijali za izvoz srpskog meda i proizvoda od meda su tržišta Poljske, Saudijske Arabije i Južnoafričke Republike, kaže Igor Kronja iz Centra za informatičku podršku i spoljnotrgovinsku analitiku Privredne komore Srbije.

Uz rastuću potražnju potrošača na domaćem tržištu i razvoj svesti o pozitivnim efektima prirodnog meda, očekivano će rasti i potražnja za ovim proizvodom na svetskim tržištima u narednom periodu.

“Tu je šansa za srpski med i proizvode od meda, a  zajednički nastup naših proizvođača na stranim tržištima bi im podigao vidljivost i konkurentnost“, kaže Kronja.

Privredna komora Srbije ima niz aktivnosti usmerenih na internacionalizaciju poslovanja domaćih kompanija kroz zajedničke nastupe na sajmovima i posete delegacija, od kojih je u narednom periodu jedan od naznačajnih nastup na svetskoj izložbi EXPO Dubai gde će srpske kompanije moći da predstave svoje proizvode kompanijama iz čitavog sveta.

Globalnno tržište meda procenjeno je na oko 9,21 milijardu evra u 2020. godini i očekuje se da će rasti 8,2 odsto godišnje. Naš med je prošle godine najviše sladio potrošače u Poljskoj i Bosni i Hercegovini.

“Primećen je i izvoz na tržište Saudijske Arabije i Južnoafričke Republike, gde su neke naše kompanije već poslale uzorke, te postoje očekivanja da će osvojiti nove klijente i na ovim tržištima“, kaže Kronja. 

U 2021. godini za sve pčelare obezbeđeni su podsticaji u iznosu od 800 dinara po košnici.

Izvor: Privredna komora Srbije

Pomor smuđa u Krivaji

Foto-ilustracija: Unsplash (Roozbeh Eslami)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na reci Krivaja, na 2 kilometra od ušća reke u kanal Dunav-Tisa-Dunav došlo je do uginuća 340 kilograma odrasle jedinke smuđa, ribe koja se tretira kao najosetljivija vrsta. Odmah po prijavi građana, JVP „Vode Vojvodine“, zajedno sa nadležnim inspekcijskim službama, izašli su na teren, uzorkovali vodu i uzorci su odneti na analizu u akreditovanu laboratoriju Departmana za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu. 

Takođe, ribočuvarska služba uz prisustvo inspektora za ribarstvo pokupila je svu uginulu ribu koja je odnesena u kafileriju na spaljivanje.

“Rezultati su pokazali da nije bilo hemijskog zagađenja vode, već je uginuće ribe uzrokovano, pre svega, izuzetno niskom količinom kiseonika u vodi, 0,4 mgO 2 /l, a zatim i nepovoljnim vremenskim uslovima, gde je temperatura vode i vazduha bila izuzetno visoka 31,2  i 36 stepeni Celzijusovih”, navodi se u saopštenju.

U trenutku događaja vodostaj nizvodno od ustave bio je za 80 cm viši od minimalnog radnog nivoa. U skladu sa Pravilnikom o održavanju vodnog režima HS DTD preduzete su sve neophodne mere, otvorena je ustava Feketić 1, dok je proticaj vode preko ustave na Kucuri podignut na maksimalni nivo. Ovim merama obezbeđen je dovoljan protok sveže vode u kanal, a ujedno i porast sadržaja kiseonika u vodi. Trenutno se održava projektovani nivo vode koji je sada oko jedan metar iznad granice od radnog nivoa na nizvodnom delu od ustave Feketić 1.

“Ovo je samo privremeno rešenje jer ustava na Feketiću ne može biti dugo otvorena jer može dovesti u pitanje navodnjavanje poljoprivrednih imanja uzvodno od ustave. Zahvaljujući razumevanju Vlade Republike Srbije koja će preko Abu Dabi fonda obezbediti dodatna sredstva, JVP „Vode Vojvodine“ će ove godine ući u rešavanje ovog višedecenijskog problema. Ukoliko radovi budu tekli predviđenom dinamikom, očekujemo da će do leta sledeće godine ovaj projekat biti završen”, dalje se navodi.

Investiciono rešenje se ogleda u izgradnji brane i crpne stanice čime bi se spojila reka Krivaja sa kanalom DTD i kako bi se upumpavanjem vode iz kanala u Krivaju rešio nivo vode tokom letnjeg perioda. Izgradnjom ovog sistema obezbedilo bi se navodnjavanje ukupne površine od oko 6000 ha poljoprivrednog zemljišta, a održavanjem nivoa vode iznad biološkog minimuma doći će do očuvanja ribljeg fonda na ovom lokalitetu.

Izvor: JVP „Vode Vojvodine“

Razlog više da posadite aloe veru

Foto Unsplash (Pisauikan)
Foto-ilustracja: Unsplash (Jackie Tsang)

Čuvena po svojim lekovitim svojstvima, aloe vera se već hiljadama godina koristi kao „prva pomoć“ za opekotine, manje posekotine i usporeno varenje. Slično je i danas jer ova biljka mesnatih listova i dalje „gospodari“ kućnom medicinom, a sadnja čudesne aloa vere smanjiće vašu potrebu za odlazak do apoteke.

Iako o estetici aloe možemo diskutovati, ono što je zaista važno jeste providan gel u unutrašnjosti lista. Kako se sastoji od 95 odsto vode i korisnih sastojaka među kojima je najvažniji aloin, ovaj gel ima široku primenu za spoljašnju i unutrašnju upotrebu.

Stoga vam donosimo nekoliko činjenica o aloe veri ili, kako je kod nas zovu, aloji, koje su dovoljan razlog da se što pre ova biljka zazeleni i u vašem domu.

Vaš partner u dijeti –  Poznato je da aloin blagotvorno utiče na digestivni trakt, aktivira crevne bakterije i poboljšava kontrakciju crevnih mišića ubrzavajući varenje. Dakle, ukoliko ste na dijeti ili imate usporen metabolizam, slobodno dodajte par naseckanih listova aloje u vašu omiljenu salatu.

Idealna nakon sunčanja – Dragoceni gel aloje možete koristiti i nakon sunčanja jer će hidrirati kožu i vratiti joj elastičnost, a ukoliko ste tom prilikom zadobili opekotine, aloe vera će vam umanjiti bol i ubrzati oporavak.

Ublažava crvenilo i svrab – Osim toga, ova biljka ima antizapaljensko dejstvo pa možete tretirati crvenila, osipe, ujede i manje rane. Kako efikasno uništava bakterije zahvaljujući antimikrobskim agensima, od aloje je moguće napraviti čak i dezinfekciono sredstvo za ruke.

Kako da uspešno uzgajate aloe veru

Za one koji nisu naročito vični baštovanstvu, aloe vera je idealna biljka jer ne zahteva puno pažnje.

Ključ za uspeh je da biljku posadite u plitku saksiju jer aloe vera ima kratak koren, ali postarajte se da bude dovoljno široka kako bi vaša biljka mogla da vas obraduje izdancima koje ćete moći da presadite.

Iako otporna, i ona ima svoje „slabe tačke“, a truljenje korena je česta pojava usled prekomernog zalivanja. Najbolje je zato da na dno stavite kamenje, potom pesak, a tek onda zemlju kako bi višak vode mogao da otiče. Leti je zalivajte jednom nedeljno, a neka zimi to bude jednom mesečno jer su tada metabolički procesi biljke usporeni.

Aloe vera ne podnosi niske temperature jer se voda u listovima može zalediti, pa je pre prvih mrazeva morate uneti negde gde je temperatura umerena (izbegavajte dnevnu sobu jer ni previsoke temperature zimi nisu poželjne).

Mnogo je razloga da se aloja, biljka koju je priroda nesebično podarila čovečanstvu, nađe u našoj svakodnevnoj upotrebi. Pa, kada je tako, možda razlog više nije ni potreban.

Milena Maglovski

Kragujevac – 2 miliona dinara za projekte u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Wikipedia/Струјајое
Foto: Grad Kragujevac

Predstavnici udruženja i organizacija, njih 15, koji su prijavili projekte u oblasti zaštite životne sredine na teritoriji grada Kragujevca, potpisivanjem ugovora dobili su sredstva za njihovu realizaciju.

“Priliku da se prijave za sredstva iz budžeta za svoje projekte imala su sva udruženja i organizacije čiji je program očuvanje i promocija zaštite životne sredine. Budžet za ovu godinu je dva miliona dinara i za pola miliona veći od prethodnog. Ove godine se pokazuje i trend rasta interesovanja udruženja koja su se prijavila. Od 17 predloga 15 je dobilo sredstva, a u planu je da sledeće godine obezbedimo još veći budžet kako bismo i drugim organizacijama omogućili da se prijave i uz podršku grada realizuju svoje projekte. To je jasan pokazatelj da je svest javnosti i građana o važnosti očuvanja i zaštite životne sredine na sve višem nivou i zbog nas i budućih generacija da odrastaju u boljoj i zdravijoj životnoj sredini”, rekao je Stefan Nikezić, član Gradskog veća, navodi se u saopštenju.

Na Javni konkurs koji je Grad Kragujevac Gradska uprava za društvene delatnosti i poslove sa građanima raspisala 25. februara pristiglo je 17 predloga projekata a Komisija za ocenjivanje i selekciju projekata po Javnom konkursu odobrila je 15 među kojima su projekti Centra za ekološko obrazovanje i održivi razvoj, Omladinske organizacije Šumadije, Romskog informativnog centra, Planinarskog društva ”Žeželj”, Unije studenata PMF-a, Udruženja ”Prvi prvi na skali”, Udruženja za promociju i marketing prirodnih vrednosti Ekomar, Stakleno zvono, Ronilačko – spasilačko – sportsko udruženje PONT.

Energetski portal

Niš i Novi Sad pristupili deklaraciji o smanjenju aerozagađenja

Photo: Slobodan Nicic
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnici Niša, Novog Sada i još sedam opština zapadnog Balkana okupili su se povodom Foruma o pravednoj tranziciji Energetske zajednice koji je bio održan 30. juna da bi potpisali deklaraciju kojom je pokrenuta inicijativa “Za regione sa čistim vazduhom” (CARI), piše u saopštenju Energetske zajednice. 

CARI je inicijativa koju je pokrenuo Sekretarijat Energetske zajednice sa sedištem u Beču, a podržao je Mađarski zeleni centar za zapadni Balkan (WBGC).

Ova inicijativa podstiče ambiciozne regione i zajednice da dobrovoljno preduzmu mere na polju kvaliteta vazduha, a fokusira se na najkritičnije izvore zagađenja poput grejanja u domaćinstvu, industrije i saobraćaja.

Potpisivanjem deklaracije, gradonačelnici devet opština će uz podršku Sekretarijata i WBGC nastojati da razviju, usvoje i primene akcione planove za unapređenje kvaliteta vazduha na lokalnom nivou, a uz to će razmenjivati iskustva i učiti o napretku i dostignućima u drugim regionima i opštinama.

Inicijativi su se takođe priključile opštine Pljevlja u Crnoj Gori, Banovići, Kakanj, Lukavac, Maglaj i Tuzla u Bosni i Hercegovini i Bitola u Severnoj Makedoniji.

Izvor: Energetska zajednica

Leteći automobil napravio prvi istorijski let

Foto: klein-vision

Ne, ovo nije rečenica iz futurističkog filma i nije naučna fantastika, ovo se zaista dogodilo. Prototip letećeg automobila “er kar” (AirCar) leteo je 35 minuta i to između slovačkih gradova Nitri i Bratislave.

Ova letelica automobil delo je profesora Stefana Klajna, koji je i upravljao ovim prevoznim sredstvom i to u oba režima rada. Kako se navodi sajtu kompanije „Klajn vižn“ (Klein Vision), leteći automobil ima BMV-ov motor i koristi obično gorivo, može da leti maksimalnom krstarećom brzinom od 190 kilometara na sat.

Letelica se za tri minuta, pritiskom na dugme, transformiše u sportski automobil i nakon toga je spremna za drumski saobraćaj.

Prvi međugradski let bio je 28. juna, a pre toga, pod strogim nadzorom Uprave za civilno vazduhoplovsto urađeno je više od 40 sati probnih letova, uključujući oštre zavoje, nagib od 45 stepeni, uz ispitivanje stabilnosti i upravljivost. Prototip letećeg automobila dostigao je visinu od 2.500 metara.

Ova kompanija intenzivno radi na razvoju letećih automobila, trenutno su fokusirani na Prototip 2 koji će imati podesiv propeler, domet od 1.000 kilometara i leteće brzinom od 300 kilometara na sat.

Po svemu sudeći, leteći automobili su definitvno jedno od vozila budućnosti. Tome svedoči i kompanija Hjundai koja intenzivno radi na njihovom razvoju, tako su 2020. godine predstavila leteći automobil koji će, prema najavama biti korišćen kao leteći taksi. Ova električna letelica ima domet od 100 kilometara, a za osnovno punjenje baterije potrebno je od pet do sedam minuta. Ima četiri propelera koja mogu da se rotiraju za 90 stepeni, što znači da može vertiklano da poleće i sleće, te joj nije potrebno mnogo prostora za poletanje, što je u vreme kada su saobraćajne gužve naša svakodnevnica veoma važno.

Milica Radičević

Novi Pazar dobija toplanu na biomasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

U Novom Pazaru biće izgrađena toplana na biomasu, zahvaljujući njoj, biće isključena upotreba mazuta što će smanjiti aerozagađenja, uticaće na dekarbonizaciju, te povećati kapacitet isporuke toplotne energije za više nego duplo.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović rekla je da je cilj da svi gradovi i opštine budu zeleni i da koriste obnovljive izvore za proizvodnju toplotne i električne energije, koji će obezbediti zdraviju životnu sredinu.

Mihajlović je, nakon potpisivanja ugovora o izgradnji kotlova na biomasu za toplanu u Novom Pazaru, objasnila da će ovo značiti i viši kvalitet života u ovom gradu, jer će emisije ugljen-dioksida biti smanjene sa više od 6.000 tona na približno 500 tona godišnje, a emisije sumpor-dioksida biće svedene na nulu.

“Realizacijom ovog ugovora idemo ka održivom procesu proizvodnje zelene energije i sve što radimo treba da bude sa istim ciljem, da omogućimo zdraviju životnu sredinu ne samo za nas, nego i za buduće generacije”, kaže ona, navodi se u saopštenju.

Iskoristila je priliku da pozove i druge lokalne samouprave da krenu ovim putem, da što više toplana koristi biomasu i OIE, navodeći da samo saradnjom centralne i lokalne vlasti možemo životnu sredinu učiniti zdravijom i povećati efikasnost proizvodnje energije.

Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac ukazao je na značaj koji će novo postrojenje imati za građane ove lokalne samouprave.

“Kada radovi budu završeni, moći ćemo da obezbedimo toplotnu energiju za više od 240.000 kvadratnih metara stambenog i poslovnog prostora, u odnosu na trenutnih 100.000 kvadrata. Još jedna velika korist za sve, biće i činjenica da toplana više neće biti u centru grada”, rekao je Biševac.

Direktor KfW-a Rudiger Hartman naglasio je da se ovim projektom, vrednim približno sedam miliona evra, ide ka procesu dekarbonizacije i povećanja kvaliteta vazduhaOn je izrazio nadu da će se nastaviti saradnja sa Ministarstvom, bez čije vizije o Zelenoj agendi ovakvi projekti ne bi bili mogući.

Energetski portal

Usvojena nova uredba u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na sednici Vlade Srbije usvojene su izmene i dopune Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh, kojom su, u cilju unapređenja kvaliteta vazduha, prvi put obuhvaćeni objekti čija delatnost ima uticaj na zagađenje vazduha, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

“Bolji kvalitet vazduha je i za Vladu Srbije i za ministarstvo koje vodim, apsolutni prioritet i zato smo pojedine odredbe ovog dokumenta unapredili, kako bismo efikasnije rešavali problem aerozagađenja. Budući da se veliki broj pritužbi građana odnosi na pravna lica, odnosno mala postrojenja koja su izvor zagađenja, u skladu sa izmenama uredbe kontrola tih objekata će biti u nadležnosti inspekcije za zaštitu životne sredine”, navela je ministarka rudarstva i energetike Irena Vujović.

Prema njenim rečima, novom uredbom je predviđeno da se emisije zagađujućih materija mere i u postrojenjima za sagorevanje čija snaga je manja od osam kWth, ako koriste tečna i gasovita goriva, odnosno i kada je manja od 50 kWth, za postrojenja koja koriste čvrsta goriva. Uredbom će biti obuhvaćena i postrojenja za direktno grejanje, sušenje ili drugi način obrade predmeta i materijala, poput peći za ponovno zagrevanje ili za termičku obradu.

Novim propisom dobiće se i podaci o ukupnom učešću malih zagađivača, jer će i oni biti predmet periodičnog merenja i izveštavanja, dodala je Vujović.

“Kroz predložene izmene, mali zagađivači će ući u sistem kontrole i izveštavanja, čime će se u periodu od tri godine od početka primene uredbe dobiti precizni podaci o broju subjekata, obveznicima izveštavanja, u zavisnosti od toga koju vrstu goriva koriste, da li imaju sprovedene tehničke mere i da li i koliko prekoračuju granične vrednosti emisije“, rekla je Vujović.

Ona je dodala da će primenom uredbe, Agencija za zaštitu životne sredine preći na elektronsko izveštavanje ka Nacionalnom registru izvora zagađivanja, te da više neće imati obavezu da prikuplja papirnu formu obrazaca i njihovo slanje poštom čime se smanjuju troškovi izveštavanja.

Energetski portal

Potpuno “otkačene” eko-inovacije

Foto: Tviter skrinšot
Foto: Fejsbuk srinšot

I dok je meni katkad potrebno pola sata da napišem uvodnu rečenicu za blog, iz nekih ljudi ideje prosto „kuljaju“, a najdraži su mi oni koji su otkrili kako da svoju kreativnost pretvore u borbu protiv klimatskih promena.

Dobar deo mog radnog vremena odlazi na “surfovanje” internetom, a u potrazi za najzanimjivijim vestima svakodnevno naletim na prave dragulje – jednostavna, praktična i briljantna eko-rešenja koja me svaki put oduševe.

U želji da vam predstavim svoj skorašnji „ulov“ genijalnih eko-ideja, donosim vam tri proizvoda koji unose vedrinu u sumornu sliku klimatskih promena, a na kojima se moja pažnja zadržala duže nego obično.

Patike od pucketave folije

Ne znam kako je kod vas, ali u mojoj kući nastane otimačina oko pucketave folije odmah po otvaranju paketa, a na isporučeni predmet niko ne obraća pažnju sve dok se i poslednji mehurić ne “ispucka”.

Da je folija sa mehurićima najbolji izum čovečanstva svedoči i nemački dizajner cipela Sebastian Diez koji se dosetio kako da od svima omiljene folije napravi lagane, izdržljive i vodootporne patike.

Izraelska kompanija Remeant, koja se bavi izradom ekološkog tekstila, razvila je materijal od plastike za jednokratnu upotrebu (dobro, možda dvokratnu, jer, osim što čuva lomljive predmete, odlično smiruje živce), a Diez je ovaj  materijal sa prepoznatljivim “printom” iskoristio kako bi napravio zanimljive patike koje bih, sudeći po fotografiji i recenzijama, bespogovorno kupila.

Foto: Fejsbuk skrinšot

Dezinfekciono sredstvo od ugljen-dioksida

Potražnja za dezinfekcionim sredstvima skočila je u nebesa sa početkom pandemije (kao i cene istih – praštamo, ali ne zaboravljamo), pa je u par navrata zavladala čak i nestašica. Jedna mlada kompanija iz Njujorka osmislila je način kako da ugljen-dioksid, najljućeg neprijatelja klime, pretvori u etanol čija se krajnja primena račva u alkohol za dezinfekciju, a bogami i za piće.

Proces ide otprilike ovako: nakon što “uhvate” višak ugljen-dioksida iz vazduha, kompresuju ga i pretvaraju u tečno stanje, a zatim koristeći solarnu energiju pokreću destilaciju i od tečnog ugljen-dioksida dobijaju etanol.

Iako je metoda poznata još od prošlog veka kao elektrohemijska redukcija ugljen-dioksida, kompanija “Er Sprej” je po prvi put na ovaj način dobila dezifektant i, nećete verovati, ugljenično neutralnu votku.

Živeli!

Foto: Tviter skrinšot

Drveni električni skuter

Kada čujemo prefiks “eko”, mahom očekijemo predmete zelenkastih ili zemljanih boja, papir, staklo i, naravno, drvo.

Domišljati japanski dizajner Mikija Kobajaši kreirao je skuter sa okvirom od aluminijuma i drvenim kućištem kako bi osvojio naša, ekologiji naklonjena, srca.

Znao je on da uz metal baš i ne vezujemo ekološke atribute, ali će zato skuter od mirišljavog drveta kestena, koji je uz to još i električan, svako rado provozati.

Koncept ILI-Ai dizajniran je za unutrašnje i spoljašnje javne prostore, a maksimalna brzina mu je oko 25 km/h. Ovaj slatkiš čak ima i ugrađen senzor za automatsko zaustavljanje, tako da ne morate da brinete da ćete se u prepunom tržnom centru sudariti sa gospođom koja nosi 20 kesa ili biznismenom koji kasni na sastanak.

Šta mislite, da li će nas ekološka revolucija na kraju dovesti i do drvenih automobila?

Milena Maglovski

Evropska komisija najavila zabranu kaveza na farmama

Foto-ilustracija: Unsplash (Nighthawk Shoots)
Foto-ilustracija: Unsplash (Suzanne Tucker)

Evropska komisija odlučila je da podrži građansku inicijativu kojom se traži zabrana kaveza za životinje koje se uzgajaju na farmama. Komisija je najavila da bi zabrana, kao deo revizije zakonodavstva o dobrobiti životinja, mogla da stupi na snagu 2027. godine.

Iako se važeće zakonodavstvo Evropske unije o zaštiti životinja primenjuje na sve životinje iz uzgoja, pravilima o držanju u kavezu za sada su obuhvaćene samo kokoši nosilje, tovni pilići, krmače i telad.

Komisija se u odgovoru na evropsku građansku inicijativu obavezala da će do kraja 2023. usvojiti predlog zakona o postepenom ukidanju i konačnoj zabrani upotrebe kaveza za sve životinje navedene u inicijativi, saopštila je Komisija.

Predlog će se, kako se navodi, pored životinja već obuhvaćenih zakonodavstvom, odnositi i na kuniće, mlade kokoši, roditeljska jata peradi, prepelice, patke i guske.

Za te je životinje Komisija od Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA) već zatražila dopunu postojećih naučnih dokaza kako bi se utvrdili uslovi potrebni za zabranu kaveza. Komisija je navela i da će, kako bi se omogućio uravnotežen i ekonomski održiv prelazak na uzgoj životinja bez kaveza i kako bi poljoprivrednici mogli da se prilagode novim standardima, biti obezbeđena finansijska podrška i subvencije.

Pored toga, državama članicama će biti omogućeno da u tu svrhu koriste i sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju (JTF) i iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Fond za pravednu tranziciju osnovan je kao instrument koji treba da pomogne regionima EU da bez društvenih i ekonomskih potresa pređu na održivi razvoj i zelenu ekonomiju.

Pošto će zbog prestanka upotrebe kaveza biti potrebne promene postojećih poljoprivrednih sistema, komisija je najavila i da će najkasnije do početka 2022. održati javnu raspravu, a zatim do kraja te godine obaviti i procenu društveno-ekonomskih i ekoloških posledica mera koje namerava da preduzme za dobrobit životinja.

Komisija će zatim proceniti izvedivost rada na predloženom zakonodavstvu koje bi, kako je saopšteno, trebalo da stupi na snagu 2027. godine.

Evropska građanska inicijativa “Okončajmo eru kaveza” rezultat je zahteva za prelazak na etičnije i održivije poljoprivredne sisteme, uključujući i reviziju postojećih pravila EU o dobrobiti životinja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Azabache)

Komisija je saopštila da je taj zahtev za nju važav prioritet i da je u skladu sa obavezama koje je preuzela strategijom “Od njive do stola” o održivoj poljoprivredi i evropskim zelenim planom.

Inicijativa “Okončajmo eru kaveza” je šesta uspešna Evropska građanska inicijativa koju je svojim potpisima podržalo više od milion stanovnika cele Evropske unije.

Evropska građanska inicijativa, kao mehanizam participativne demokratije uvedena je 2012. godine i omogućava da milion građana iz najmanje sedam članica EU zatraži od Komisije da pokrene zakonodavstvo iz svoje nadležnosti.

Jedan od rukovodilaca organizacije “Četiri šape” Pjer Sultana ocenio je da reč o “ogromnoj pobedi” za životinje na farmama i pozvao članice EU da podrže predloženu zabranu i pomognu da Unija postane “pionir” u zaštiti životinja na farmama.

Sa druge strane, najava zabrane upotrebe kaveza izazvala je zabrinutost udruženja poljoprivrednika i farmera. Morgan Odi, iz asocijacije farmera Evropska koordinacija Via Kampesina (ECVC), ocenila je da će nova pravila povećati izdatke farmera i da Evropska komisija mora da obezbedi pravednije cene za njihove proizvode.

Izvor: EURACTIV.rs /EURACTIV.com

Modernizacija sistema upravljanja otpadom u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvo postrojenje za kompostiranje zelenog otpada u Srbiji, koje će doprineti modernizaciji sistema upravljanja otpadom i podizanju standarda životne sredine otvoreno je u Novom Sadu.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović rekla je da zahvaljujući ovom postrojenju, biljni otpad prikupljen na teritoriji Novog Sada neće se odlagati na deponije, već će biti tretiran i ponovo korišćen, čime se zadovoljava princip kružne ekonomije.

“Zeleni otpad neće više zauzimati kapacitete deponije, već će biti prerađen u kompost, koji može da se koristi kao kvalitetno organsko đubrivo, za održavanje zelenila na javnim površinama i na drugi način”, istakla je ministarka.

Na ovom mestu će se proizvoditi i drvna sečka, koju će javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo“ ubuduće koristiti za grejanje, i time će smanjiti i aerozagađenje u ovom delu Novog Sada. Ovo postrojenje je još jedan korak u sprovođenju Zelene agende, a izgrađeno je uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ).

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević rekao je da ova investicija pokazuje da Novi Sad i Srbija, u saradnji sa međunarodnim partnerima, ulažu u Zelenu agendu.

“Otpad koji je do sada predstavljao problem, postaje ekonomski potencijal. Biomasa kompostiranjem dobija novu upotrebnu vrednost, pretvara se u humus i koristi se za ozelenjavanje i očuvanje prirodnih potencijala našeg grada”, rekao je Vučević, navodi se u saopštenju.

On je iskazao zahvalnost Ambasadi SR Nemačke i GIZ-u na podršci, koji su izdvojili gotovo 400.000 evra, a Grad Novi Sad je uložio 40 miliona dinara iz budžeta u ovaj projekat čija vrednost nadilazi ekonomski parametar.

Ambasador SR Nemačke u Srbiji Tomas Šib osvrnuo se na neophodnu transformaciju proizvodnje i uvođenje koncepta cirkularne ekonomije.

“Nije cilj samo da se smanji otpad i da se reciklira, nego i da se otvore nova radna mesta. U Nemačkoj ima više od 600 kompostana, koje prerađuju oko 50 miliona tona bio otpada godišnje, značajno utiču na rast BDP-a, a otvoreno je na hiljade novih poslova. Projekat u Novom Sadu je značajan jer će od kompostane korist imati i okolne opštine”, rekao je Šib.

Direktorka Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) Daniela Funke istakla je da je zadovoljna time što je izgradnjom kompostane u Novom Sadu data podrška Nemačke razvoju cirkularne ekonomije u Srbiji i što je novo postrojenje primer kako kružna ekonomija funkcioniše u praksi, uz pozitivan uticaj na zaštitu životne sredine.

Energetski portal

Šar planina u Severnoj Makedoniji proglašena za Nacionalni park 

Photo: Wikipedia
Foto: Wikipedia/Besnik Dujaka

Nakon 27 godina intenzivnog rada instituacija, udruženja i ekoloških organizacija područje Šar planine koje se nalazi u Severnoj Makedoniji proglašeno je Nacionalnim parkom. Parlament je usvojio Zakon o proglašenju dela Šar planine za Nacionalni park, ispisujući novu zelenu stranicu u istoriji ove zemlje.

“Istorijske odluke poput stvaranja Nacionalnog parka Šar planina mogu poboljšati celokupno stanje prirode koja podržava sav život na Zemlji. Obnova ekosistema je od suštinskog značaja za usporavanje ili preokret gubitka vrsta”, rekao je Bruno Pozzi iz Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu i dodao da im je bila privilegija da budu uz Severnu Makedoniju na ovom putu.

“Ovo je Šara. Ovo je naš novi Nacionalni park. Uspeli smo. Toliko smo radili. Prošlo je toliko godina. Želeo bih svima da čestitam, ovo je naša šansa za razvoj turizma, infrastrukture i ovo će pružiti mogućnosti građanima da se vrate i žive na ovim prostorima. Veoma smo ponosni”, rekao je Naser Nuredini, ministar životne sredine i prostornog planiranja Severne Makedonije.

U ovoj zemlji se nalazi raznovrstan biljni i životinjski svet, mnoge endemske vrste nalaze se upravo na Šar planini na kojoj se sakuplja i koristi više od 70 vrsta lekovitog bilja. Prema procenama stručnjaka u ovoj zemlji živi svega pedeset ugroženih balkanskih risova, ali oni će sada imati sigurnu budućnost jer se nalaze u zaštićenom području.

Foto: Wikipedia/Makedonec

Nacionalni park Šar planina podeljen je u četiri zone sa različitim nivoima zaštite životne sredine. U najstrožoj zoni, koja sadrži lednička jezera i tresetišta biće dozvoljena samo naučna istraživanja, tradicionalna ispaša i planinarenje markiranim stazama. Tamo će biti zabranjeni lov, upotreba motornih vozila, kampovanje i izgradnja novih kuća.

U zoni aktivnog upravljanja, koja pokriva gotovo polovinu površine parka i uključuje najvažnije šumske ekosisteme, biće dozvoljena aktivnosti koje ne utiču negativno na zaštitu prirode.

Zona za održivu upotrebu pokriva 22 odsto Šar planine, tu se nalaze naselja i sva prateća infrastruktura. Izgradnja velike nove infrastrukture, poput žičara ili hidroelektrana, biće zabranjena. Biće određene lokacije za kampovanje, a biće moguće izgraditi informativne centre za posetioce.

Četvrta je “tampon zona” koja se nalazi oko skijališta Popova Šapka,  predviđeno je da se u ovoj oblasti preduzme mere kako bi se smanjio uticaj odmarališta na životnu sredinu.

Područje koje pokriva park obuhvata 30 sela sa više od 26.000 stanovnika, a prema istraživanju iz ove godine čak 82 odsto žitelja reklo je da Šar planina treba da postane zaštićeno područje.

Šar planina se nalazi na granici Srbije, Severne Makedonije i Albanije. Srbija je 1986. godine Šar planinu proglasila Nacionalnim parkom kako bi zaštitila i očuvala šume molike i munike, ali i mešovite listopadne šume, te žbunaste zajednice bora krivulja, a visokoplaninski regioni i serpentinski kamenjari su staništa retkih biljaka.

Milica Radičević