Home Blog Page 553

U planu izgradnja tri mini hidroelektrane na Južnoj Moravi

Foto: Wikipedia/Geograf 208
Foto: Wikipedia / Bojan Lazarevic

Opština Doljevac izložila je na javni uvid tri Nacrta plana detaljne regulacije izmene i dopune PDR-a za mini hidroelektrane na Južnoj Moravi.

Planirana postrojenja su protočne male hidroelektrane pribranskog tipa. Svaka se sastoji od pregrade sa niskim protočnim poljima, ribljom stazom, slapištem, ulaznom i izlaznom građevinom, mašinskom zgradom, pristupnim platoom i krilnim zidovima.

Posle prolaska vode kroz turbine, sva zahvaćena voda se vraća u vodotok bez promene fizičko-hemijskih karakteristika, prenosi eKapija.

Izgradnja se dozvoljava pod uslovom da ne ugrožava izvorišta, ekološke funcije vodotoka, zahteve u pogledu obezbeđivanja garantovanih ekoloških protoka nizvodno od zahvata i dr.

Kako se navodi u javnom uvidu dati su nacrti planova za “Čečinu”, “Orljane” i “Čapljinac”, i svaka od njih će imati snaku oko 1680 Kw.

Javni uvid održaće se u trajanju od 30 dana, do 7. jula, zainteresovani ga mogu pogledati na sajtu opštine Doljevac, kao i u zgradi Opštinske uprave. Po završenom javnom uvidu, 14. jula, održaće se javna sednica Кomisije za planove.

Energetski portal

RERI – za fabriku Linglong zakoni ne važe

Foto: RERI

RERI (Regulatorni instutut za obnovljive izvore i životnu sredinu) je objavio drugu po redu studiju slučaja izgradnje fabrike guma Linglong pod nazivom „O tempora, o mores“ gde se na osnovu prikupljenih podataka i analiziranih dokumenata dolazi do zaključka da projekat nije u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije, kao i da se realizuje uz brojne zloupotrebe.

Projekat koji je predstavljen kao veoma značajan za ekonomski razvoj Srbije, a pre svega Zrenjanina, pretvorio se u dvogodišnju aferu ispunjenu kršenjem propisa i zloupotrebama javnih ovlašćenja, a javnost je sve vreme uskraćena za relevantne informacije, upozorava RERI.

Neosnovana državna pomoć

Kompanija Linglong od države je dobila pomoć u iznosu od 83.490.605,00 evra na osnovu rešenja koje je donela Komisija za kontrolu državne pomoći. Cilj ove pomoći jeste privlačenje direktnog ulaganja koje dovodi do ekonomskog razvoja u Srbiji radi unapređenja područja sa izuzetno niskim životnim standardom ili visokom stopom nezaposlenosti.

Međutim, statistički podaci o zaposlenosti i propisi koji uređuju oblast razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave u Srbiji nisu u skladu sa zaključcima Komisije za kontrolu državne pomoći. Naime, prema Uredbi o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave iz 2014. godine, grad Zrenjanin, kao ni Vojvodina, ne spadaju u nedovoljno razvijena područja.

Štaviše, Vojvodina spada u razvijene regione koji ostvaruju vrednost bruto-domaćeg proizvoda iznad vrednosti republičkog proseka.

Pročitajte još:

Procena uticaja na životnu sredinu

U građevinskoj dozvoli ove kompanije navodi se da je investitor dostavio rešenje da nije potrebna izrada studije o proceni uticaja na životnu sredinu odnosno rešenje kojim se obustavlja postupak za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu, piše u studiji.

Ipak, rešenje je doneto u formi koju Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu ne poznaje. Po zakonu, “odlukom kojom se utvrđuje da nije potrebna procena uticaja projekta na životnu sredinu nadležni organ može utvrditi minimalne uslove zaštite životne sredine, u skladu sa posebnim propisima“, mada u  ovom slučaju nije jasno koje su to novonastale okolnosti dovele do nestanka uslova za dalje vođenje postupka.

Osim toga, RERI dodaje da ni lokacijski uslovi, na osnovu kojih je izdata građevinska dozvola, ne sadrže uslove nadležnog Zavoda za zaštitu prirode. Zbog pomenutih nezakonitosti pravni tim RERI-ja je 2020. godine podneo žalbu na rešenje kojim se dozvoljava izgradnja druge faze pomoćnih objekata i zahtevao da drugostepeni organ poništi građevinsku dozvolu kao nezakonitu.

Ova žalba najpre je odbačena kao neblagovremena, a bi kasnije bila uvažena, ali ipak odbačena kao podneta od strane neovlašćenog lica.

Celu studiju možete pročitati OVDE.

Milena Maglovski 

 

Fijat će proizvoditi samo električne automobile

Photo-illustration: Pixabay
Photo: Fiat

Svetski proizvođači automobila jedni za drugima najavljuju da će u budućnosti proizvoditi isključivo električna vozila. Italijanski proizvođač automobila “Fijat” (Fiat) najavljuje da će do 2030. godine proizvoditi isključivo električne automobile.

“Ovo će biti radikalna promena za “Fijat”. Istražujemo područje mobilnosti i ovo je naš najveći projekat”, rekao je izvršni direktor Olivije Fransoa.

Ovu veliku i važnu vest kompanija je saopštila uoči Svetskog dana zaštite životne sredine, jer sve što se desilo u prethodnom periodu pokazalo je da odmah moramo da napravimo radikalne promene kako bi učinili nešto za Planetu Zemlju.

Električna vozila postaju naša svakodnevnica i više nisu samo za bogate, već su namenjena za svakodnevnu upotrebu. Zato ovaj proizvođač ide ka tome da proizvodi samo e-vozila jer su “dobavljači automobila za masovna tržišta”.

Potpuno električni 500e model, “Fijat” je predstavio pre više do godinu dana, a iz kompanije najavljuju da se intentizivno radi na razvoju sportske električne Abart verzije za “500e”.

Iz ove kompanije poručuju da su potrebne hitne promene i da je njihova dužnost da što pre ponude električne automobile koji koštaju kao oni sa motorima na unutrašnje sagorevanje. 

“Fijat” će posebnu pažnju posvetiti i razvoju mreže električnih punjača i radiće na tome da povećaju broj mesta za brzo punjenje e-automobila.

Sve više ljudi širom sveta odlučuje se za kupovinu automobila na električni pogon, jer ova vozila ne koriste fosila goriva i ne emituju emisije štetnih gasova koji utiču na klimatske promene i kvalitet vazduha koji udišemo.

Milica Radičević

WWF otvara konkurs „Mladi protiv klimatskih promena”

Foto: WWF
Foto: WWF promo

WWF (Svetska organizacija za zaštitu prirode) poziva mlade ljude širom Srbije da se prijave na konkurs Mladi protiv klimatskih promena” u okviru kog će moći da kroz spostvene omladinske inicijative rade na suzbijanju posledica i pronalaženju rešenja za klimatske promene.

Konkurs je otvoren u okviru projekta Na mladima klima ostaje, na kojem će mladi moći da nauče više o razvoju građanskih inicijativa, komunikacijskim aktivnostima, javnom zagovaranju, angažovanju zajednice i razvoju politika kroz prizmu klimatskih promena u Srbiji.

Nakon obuke moći će da primene naučeno sprovođenjem sopstvenih inicijativa za podizanje svesti, ublažavanje posledica i prilagođavanje klimatskim promenama, uz podršku i mentorstvo stručnjaka iz WWF-a. Rezultate svojih inicijativa, mladi će moći da predstave široj javnosti na jesen, na prvom Omladinskom klimatskom forumu u organizaciji WWF-a na nacionalnom i regionalnom nivou.

„Današnja omladina biće suočena sa posledicama neodrživog razvoja, prema tome u pitanju su njihova sadašnjost i budućnost. Zauzvrat, mladi ljudi postaju sve glasniji i aktivniji, traže hitne i odlučne promene i drže odgovornim donosioce odluka, posebno za rešavanje klimatske krize. U WWF-u mlade ljude vidimo kao ključnu pokretačku silu, ne samo zato što su oni ti na kojima klima ostaje, već iz razloga što poseduju veštine i stavove neophodne kako bi se dovelo do potrebnih, značajnih promena. Ovaj projekat uključiće mlade različitih interesovanja i veština ali sa jednim zajedničkim ciljem, da ukažu na klimatske promene i postanu katalizatori pozitivnih akcija na različitim nivoima, od svojih zajednica pa do nacionalnih i regionalnih platformi. Radujemo se da uključimo mlade ljude i pomognemo im da nastave da predlažu najkreativnija i inovativnija rešenja za izazove održivosti”, ističe Mina Mirić, koordinatorka projekta „Na mladima klima ostaje” iz WWF Adrije.

Više o konkursu pogledajte OVDE.

Izvor: WWF Adrija

Hrvati i Slovenci zajedno za čisti Jadran

Foto-ilustracija: Unsplash (Cristian Palmer)
Foto: Facebook (screesnshot)

Već šestu godinu zaredom organizuje se velika ekološka akcija čišćenja mora kod Savudrijske doline, a tako je bilo i ovog vikenda, 5. i 6. juna, kada je više od 200 ronilaca iz Hrvatske i Slovenije, kao i preko 50-oro dece iz VI međunarodne dečije ronilačke eko patrole, uklanjalo otpad koji se našao u moru, piše Ekovjesnik.

U sklopu eko patrole 2021. “Čišćenje bez granica – VI međunarodna dečija ronilačka eko patrola” čišćene su obe strane zaliva – slovenska i hrvatska. Ronioci su uklanjali krupni otpad ispred Pirana, u luci Piran kao i u Savudriji, kamp Veli Jože i u luci Savudrija.

Ove godine u akciju čišćenja uključilo se više od 30-oro dece uzrasta 7 do 17 godina sa područja Banovine koji su zajedno s roniocima i uz stručni nadzor instruktora ronjenja čistili podmorje uz obalu u Kampu Veli Jože u Savudriji.

Osim ekološkog karaktera, eko patrola ima i edukativan učinak, a deca su kroz edukativne programe učila o izgradnji boljeg odnosa prema moru i prirodi u budućnosti. Njen cilj je podizanje svesti o važnosti očuvanja životne sredine i prirode, kao i povezivanja svih generacija i susednih zemalja radi zaštite prirode i očuvanja lepota Jadranskog mora.

U eko patrolu se uključlo  više od 40 klubova i udruženja, Javne vatrogasne službe, Civilna zaštite Republike Hrvatske i Republike Slovenije u cilju što većeg doprinosa zaštiti prirode i čistoći Jadranskog mora.

Izvor: Ekovjesnik

 

Nastavak kampanje “Zelena Srbija”

Foto: Grad Kikinda
Foto: Grad Kikinda

U sklopu kampanje “Zelena Srbija” biće organizovana sadnja u 10 gradova i opština Srbije kako bismo podigli svest građana, lokalnih samouprava i kompanija o tome koliko je značajno ozelenjavanje Srbije.

Kompanija Color Media Communications pod pokroviteljstvom Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije, a uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i tokom 2021. godine sprovodi kampanju “Zelena Srbija”.

Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije,  kao društveno odgovorna institucija ovom kampanjom želi da doprinese podizanju svesti po pitanju ove teme i razmeni iskustava sa zemljama koje imaju diplomatska predstavništva u Beogradu.

Kikinda je peti grad u ovoj godini  od planiranih 10 gradova i opština koja je prepoznala značaj ovog projekta i omogućila da se sadnice nekoliko različitih biljnih vrsta, u okviru kampanje „Zelena Srbija“ danas zasade u novom stambenom bloku u Ulici Pere Segedinca.

Nikola Lukač, gradonačelnik Kikinde izrazio je zadovoljstvo što je upravo Kikinda deo kampanje “Zelena Srbija”.

“Grad Kikinda predano radi na očuvanju životne sredine po svaku cenu i to je nešto što je konstanta u radu lokalne samouprave. Severni Banat je najslabije pošumljen deo Srbije i deo Evrope i zbog toga imamo ogromnu odgovornost i zadatak da to ispravimo kako bismo mlađim generacijama ostavili zdraviju sredinu za život. Zbog toga, svako posađeno drvo za nas je vredno poput zlata. Ova praksa svakako će ostati stalni deo agende lokalne samouprave i od nje nikada nećemo odustati, jer nikada ne možete imati previše drveća”, rekao je Lukač.

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Wilkes)

“Cilj ovakvih kampanja, kao što je “Zelena Srbija” jeste upravo da se podigne svest građana o značaju zaštite životne sredine. Sekretarijat je do sada učestvovao u mnogim kampanjama, počev od “Očistimo Vojvodinu”, “Za Zeleniju Vojvodinu” i između ostalog i u ovoj kampanji koja prevazilazi administrativnu granicu Vojvodine, tj. obuhvata celu Srbiju. To je na neki način i uloga Sekretarijata da zajedno sa Republičkim Ministarstvom za ekologiju strateški organizuje i prati sve aktivnosti u pogledu zaštite životne sredine, u pogledu podizanja svesti građana i naravno, uspostavljanja sistema očuvanja životne sredine”, pojasnio je Nemanja Erceg, pomoćnik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Slađan Velinov, direktor Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije istakao je da svako drvo koje zasadimo danas, znači kvalitetniji život sutra:

“Direktorat nastoji da kampanjom “Zelena Srbija” unapredi kvalitet životne sredine i da utiče na zdravlje ljudi ozelenjavanjem, koje je pored pošumljavanja, primarni faktor za bolji kvalitet našeg okruženja.”

João Melo Alvim, zamenik šefa Misije, ambasade Republike Portugala osvrnuo se na sličnosti između Portugala i Srbije.

“Portugal i Srbija su dve zemlje, sa mnogo više zajedničkog nego što bi neko pomislio. Uprkos razlikama u broju stanovnika, mi smo zemlje srednje veličine, sa dosta sličnih oblasti i gotovo identičnom distribucijom stanovništva unutar zemlje. Čak i kada vozim vašim autoputevima, postoje delovi Srbije koji me podsećaju na Portugal”, ispričao je Melo Alvim.

“Vojvodinašume uvek će biti partner ovakvih inicijativa, a što se tiče ozelenjavanja uvek smo spremni da doniramo sadnice lokalnim samoupravama, školama, zabavištima i slično”, rekao je Roland Kokai, direktor JP „Vojvodinašume“ koji je, takođe, prisustvovao akciji sadnje u Kikindi.

Akciji je prisutvovao i Branislav Kosanović, direktor sub regiona, OTP banka Srbije: “Principi društvene odgovornosti su nešto što je duboko integrisano u poslovanje naše banke. U našem svakodnevnom poslovanju, mi izuzetno vodimo računa i primenjujemo najviše standarde u odnosu prema zaposlenima, prema našim klijentima, prema lokalnoj zajednici i na kraju prema društvenoj sredini. U tom smislu, ovaj naš trud je i prepoznat, tako da je OTP banka uključena i u indeks društvene odgovornosti. Ovaj indeks omogućuje jedno merenje, jedno pepoznavanje svake kompanije i njen doprinos lokalnoj sredini u kojoj radi i funkcionišće”, isričao je Kosanović.

Jedan od pokrovitelja akcije jeste i kompanija LIDL, a Aleksandra Mirić, specijalista CSR ove kompanije je ovom prilikom izjavila:

“Kao društveno odgovorna kompanija, mi smo svesni uticaja koji imamo na lokalne zajednice u kojima poslujemo, ali i odgovornosti koje imamo prema životnoj sredini. Šta više, životna sredina je jedan od fokusa naše filozofije društveno odgovornog poslovanja. To društveno odgovorno poslovanje, vodi se motom za bolje sutra. Zbog toga mi je posebno drago da danas kroz sadnju više od 60 sadnica doprinosimo boljem sutra, ne samo stanovnicima ovog bloka i Kikinde, već svih nas.”

Prethodno ove godine sadnja je organizovana u Zrenjaninu, Bačkoj Palanci, Priboju i Topoli, a tokom 2020. godine u okviru kampanje “Zelena Srbija” posetili smo i sadnicama oplemenili sledeće gradove i opštine: Apatinu, Somboru, Čačku, Šapcu, Beočinu, Surčinu, Vranju, Novom Bečeju, Baču i Zaječaru.

Partneri ovogodišnje kampanje “Zelena Srbija” su Javno preduzeće ,,Vojvodinašume“, OTP banka Srbije, kompanije Lidl i Telenor.

Izvor: Vojvodina šume

Zelene kapitalne investicije poboljšaće ekološku sliku zemlje

Predvečerje na Zlatiboru -Miloš Karaklić
Foto: Miloš Karaklić

Rešavanje decenijskih problema u oblasti zaštite životne sredine i ulaganje u ekologiju planovi su Ministarstva zaštite životne sredine za ovu godinu.

Ministarka Irena Vujović je naglasila da je cilj države da u narednom periodu ukloni sav istorijski otpad na svojoj teritoriji – do nultog stanja životne sredine, uz napomenu da će se po prvi put čistiti kompletne lokacije na kojima je skladišten takav otpad, što je do sada rađeno samo parcijalno.

“To je prioritet i time će se zatvoriti poglavlje nebrige o opasnom istorijskom otpadu, dok će se tekući opasan otpad još strože kontrolisati kako bi se zaštitila životna sredina i zdravlje građana”, naglasila je ona.

Prema njenim rečima Srbiju u narednih pet godina očekuju najveće zelene kapitalne investicije ikada, koje će promeniti ekološku sliku zemlje na bolje.

Ona je navela da su ključni prioriteti borba sa zagađenjem vazduha, pravilan tretman otpadnih voda i upravljanje otpadom, pri čemu je istakla da je ove godine država po prvi put subvencionisala zamenu kotlova u toplanama, javnim ustanovama i ložišta u domaćinstvima, navodi se u saopštenju.

“Uz subvencije za pošumljavanje, podržali smo više od 50 lokalnih samouprava. Takođe, uz podršku evropskih partnera, obezbedili smo sredstva za izgradnju 27 prečistača otpadnih voda, sa pratećom kanalizacionom mrežom, a do kraja godine krenuće izgradnja prvih postrojenja”, precizirala je Vujović.

Kako je navela, Ministarstvo će podržati lokalne samouprave u rešavanju problema divljih deponija, a posebno je važno naglasiti da počinje i izgradnja osam modernih regionalnih centara za upravljanje otpadom, ka kojima će gravitirati 50 gradova i opština.

Prema njenim rečima, Srbija je zemlja bogata prirodnim lepotama i svi zajedno moramo da se trudimo da sačuvamo prirodu za generacije koje dolaze.

“Zato je jedan od naših glavnih zadataka da razvijamo svest da je životna sredina samo jedna i da od našeg odnosa prema okolini zavisi i kakav ćemo kvalitet života imati”, zaključila je ministarka.

Energetski portal

Zrno po zrno – pogača, prepelica po prepelica – bogatstvo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Fejsbuk printskrin

Stara srpska poslovica “zrno po zrno – pogača” savršeno opisuje put kojim je Nikola Draganić išao od naizgled bezizlazne situacije do danas uspešnog preduzetnika. Kada mu je kuća izgorela, majka ostala invalid, a plata nedovoljna da se namire osnovni troškovi, Draganić je odlučio da nema predaje – proizvodnja hrane delovala mu je kao siguran biznis, pa je sa suprugom pokrenuo farmu prepelica, a na sve to ubrzo je dodao i proizvodnju malina.

U njegovom jatu danas se nalazi 6.000 prepelica raspoređene na šest lokacija – četiri u Srbiji i dve u Crnoj Gori, a osim zdravih prepeličjih jaja, u prodaji su još i pilići, meso od prepelice, kavezi i inkubatori.

Ipak, “u zlu se ne ponizi, u dobru ne uzvisi”, kaže druga narodna poslovica, pa Nikola upozorava da sa prvim stečenim novcem treba oprezno rukovati, a umesto rasipanja na trenutna zadovoljstva, najbolje je uložiti u proširenje biznisa.

“Deo zarade uvek izdvajam za nove investicije. Izdvajajući deo zarade od prepelica kupio sam zemlju i na 20 ari posadio maline. Prve godine ulaganja su najveća, a rod najmanji. Rodilo mi je dve tone. Isplatio sam uloženo i ostalo mi je 1.000 evra kad smo voće prodali. Sada imam 40 ari. Neće zaraditi samo onaj ko bi da plati da mu sve drugi radi u malinjaku, a on sedi i gazduje.”, otkriva Draganić put do uspeha.

On je primer da rešenja ima za sve, čak i kada je otkupna cena maline loša. Umesto da po mizernoj ceni proda voće i zaradi svega 60.000 dinara, Nikola je odlučio da uloži dodatan trud te je malinu preradio u sok, džem i likere, zaradivši tako 6.000 evra.

Uspešan biznis mora ići u korak sa svetskim trendovima, a našem domaćinu ni kriptovalute nisu strane. Kako je po struci diplomirani ekonomista, pratio je informacije o kriptovalutama gledajući na njih ne kao na novac, već kao na dobru investiciju.

“Moj stav je da je kriptovaluta dobra investicija, a ulaganje u poljoprivredu, odnosno u proizvodnju hrane, pametna investicija. Tim pre pametna jer pričamo o zdravoj hrani. Uveo sam u svoj posao kriptovalutu da bih spojio dobru i pametnu investiciju. Farma Draganić je uvela plaćanje kriptovalutama i to će, za sada, biti Bitcoin i Ether. Za jedan Ether može da se započne biznis sa prepelicama. Da je neko decembra prošle godine kupio jedan Ether koji je vredeo 500 dolara, danas bi mogao da ga zameni za 720 prepelica sa svom dodatnom opremom, gde je očekivana mesečna zarada oko 600 evra od prodaje prepeličjih jaja.”, objašnjava računicu Draganić.

Foto: Fejsbuk printskrin

Na sve to, Nikola je među retkima koji zapošljavaju bivše osuđenike, znajući kako je to kada ste u bezizlaznoj situaciji. Šansa bivših osuđenika da nađu posao skoro je ravna nuli, mada na farmi Draganić inkubatore uspešno pravi baš jedan takav majstor.

Osim pilića, u inkubatoru ove uspešne farme sazrevaju mnoge inovativne ideje, mada Draganić u šali kaže da nije pametno otkrivati ih unapred da ga konkurencija ne bi preduhitrila.

I za kraj,  svima onima koji bi da “uplove” u sopstveni biznis, ali oklevaju zbog teših životnih okolnosti, Nikola poručuje da za ulazak u preduzetništvo nije potrebna ni mladost ni mnogo para jer se preduzetnik može postati čak i kada je čovek u nevolji i deluje da nema izlaza.

“Čovek i nevolju – bolest, gubitak posla, čak i požar, može da okrene u svoju korist. Nikad nije sve izgubljeno.”, zaključuje Draganić.

Milena Maglovski

Grčka Astipalea postaje pametno zeleno ostrvo

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Artz)

Grčka je počela transformaciju ostrva Astipalea u Egejskom moru u evropsko “Zeleno ostrvo”, a detalje projekta predstaviće 2. juna grčki premijer Kirjakos Micotakis.

Cilj je da sve aktivnosti na tom malom ostrvu na jugoistoku Grčke pokreće obnovljiva energija, od struje do saobraćaja.

Od 1.500 automobila koliko ima na ostrvu, 1.000 će odmah biti zamenjeno električnim vozilima. Prvih šest stanica za punjenje njihovih baterija već je postavljeno na ostrvu, a vlada će obezbediti grantove za lokalne stanovnike da pređu na električne automobile i bicikle.

Plan je da do 2026. godine svi autobusi na ostrvu budu bez vozača, a za to će biti potrebno promeniti infrastrukturu i uvesti 5G tehnologiju.

Projektom je predviđena izgradnja hibridne elektrane koja će koristiti obnovljivu energiju, vetrogenerator, fotonaponski park i akumulatore, a koja će obezbeđivati struju 24 sata dnevno.

Nemački proizvođač automobila Folksvagen je već donirao četiri električna vozila za lokalnu policiju, obalsku stražu, službu civilnog vazduhoplovstva i opštinu Astipalea.

Astipalea, u arhipelagu Dodekaneza, izmedju Naksosa i Rodosa, prostire se na površini od 97 kvadratnih kilometara i ima oko 1.300 stanovnika.

Izvor: Euractiv/Beta

Usvojena Strategija niskokarbonskog razvoja Hrvatske

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto: Pixabay

Hrvatski sabor je 2. juna usvojio Strategiju razvoja Republike Hrvatske sa niskom emisijom ugljenika do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, piše OIE Hrvatska. 

Osnovni ciljevi ove strategije uključuju postizanje održivog razvoja zasnovanog na niskokarbonskoj ekonomiji i efikasnosti resursa. Put kojim ide niskokarbonska strategija dovešće do ekonomskog rasta sa nižom potrošnjom energije i većom upotrebom obnovljivih izvora energije, najavilo je Ministarstvo ekonomije i održivog razvoja.

Mere će sprovoditi svi sektori privrede, počev od energetike, transporta, industrije, zgrada, upravljanja otpadom, poljoprivrede, turizma i usluga. Svaki građanin Hrvatske može da doprinese tranziciji sa niskim emisijama ugljenika izborom lokalno uzgajane i sveže hrane, čistim transportom i ekonomičnim grejanjem i hlađenjem svog doma.

Prelazak na niskokarbonsku ekonomiju je prilika za otvaranje novih radnih mesta, povećanje sigurnosti snabdevanja energijom i smanjenje zavisnosti od uvoza. Osim toga, tranzicija će doprineti  poboljšanju kvaliteta života smanjenjem zagađenja vazduha.

Hrvatska mora da ulaže u prelazak na razvoj sa niskim emisijama ugljenika kako bi bila deo ekonomskog zamaha i rasta Evropske unije koja investira u inovacije, razvoj i primenu novih tehnologija. Veliki su izazovi u realizaciji ambiciozne strategije sa niskim udelom ugljenika, čiji će rezultat biti za 80 odsto manje emisije ugljenika do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu, ali analize pokazuju da će ulaganja i primena mera utvrđenih Strategijom unaprediti sve ključne makroekonomske faktore u Hrvatskoj.

Direkcija za klimatske aktivnosti Ministarstva ekonomije i održivog razvoja sarađuje sa partnerima na izradi petogodišnjeg akcionog plana za sprovođenje Strategije, koji će obuhvatiti mere za postizanje smanjenja emisija do 2030. godine i klimatske neutralnosti do 2050. godine. 

Izvor: OIE Hrvatska

U Beogradu predstavljen projekat “Natura 2000” u sklopu Evropske zelene nedelje

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U okviru Evropske zelene nedelje predstavljen je projekat „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ u Botaničkoj bašti „Jevremovac“ u Beogradu, piše na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Događaj su otvorili državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Jelena Tanasković i šef sektora za saradnju Delegacije EU u Srbiji Ingve Engstrom.

Tanasković je istakla da je zaštita prirode i biodiverziteta izuzetno važna tema za Srbiju i za održiv razvoj zemlje, kao i za Poglavlje 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine i klimatske promene.

“Ministarstvo zaštite životne sredine ubrzano radi na unapređenju primene EU zakonodavstva u ovoj oblasti. Doneli smo Zakon o klimatskim promenama, u proceduri su izmene i dopune Zakona o zaštiti prirode, radimo na novoj Uredbi o ekološkoj mreži i usvajanju Uredbe o oceni prihvatljivosti. Zaštita prirode je za nas od izuzetnog značaja i želim da zahvalim evropskim partnerima na velikoj podršci koju nam u ovoj oblasti pružaju, kako u usklađivanju propisa, tako i kroz projekat ‘EU za Naturu 2000 u Srbiji’. Srbija ima bogat biodiverzitet budući da kod nas živi oko 43 odsto vrsta koje naseljavaju Evropu.”, rekla je Tanasković.

Podrška kroz ovaj projekat pomaže nam da identifikujemo potencijalna područja “Natura 2000 u Srbiji”, dodala je Tanasković naglasivši da je to osnovni preduslov za zaštitu prirode za članice EU, čemu teži i naša zemlja.

Šef sektora za saradnju Delegacije EU u Srbiji, Ingve Engstrom, rekao je da je „Natura 2000″ najvažniji element očuvanja biodiverziteta i da pomaže očuvanje zaštićenih područja.

“Srbija je na putu ka Evropskoj uniji, a učešće u projektu ‘Natura 2000’ je veoma važan element u ovom procesu. Srbija je na ovom polju već uradila mnogo, zakonodavstvo je praktično uređeno”, rekao je Engstrom i dodao da će EU nastaviti da pomaže Srbiji da zaštiti prirodu i biodiverzitet.

S namerom da pokaže izvrstan biodiverzitet u Srbiji, projektni tim pripremio je Natura 2000 film koji je tom prilikom premijerno prikazan. Osim toga, predstavljene su i funkcionalnosti mobilne aplikacije na terenu za upravljanje podacima o biodiverzitetu, kao i Natura 2000 sajt kao deo internet stranice Ministarstva zaštite životne sredine.

Energetski portal

Nišlije zainteresovane za zamenu ložišta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Veliki broj Nišlija već prvog dana konkursa za zamenu starih ložišta počeo je da prikuplja potrebnu dokumentaciju, kažu u preduzećima koja izdaju potrebne potvrde. Kako prenose Južne vestu, u Yugorosgaz-u kažu da za sada nisu izdavali potvrde, ali stiže veliki broj poziva zainteresovanih građana, dok iz Toplane potvrđuju da se su dobili veliki broj poziva i sedam zahteva, te da će potvrde izdati narednih dana.

Iako je rok za predaju zahteva 30 dana od raspisivanja konkursa već prvog su brojne Nišlije počele da prikupljaju potrebnu dokumentaciju.

“Već prvog dana smo primili sedam zahteva za izdavanje potrebne potvrde. Građani će potvrde dobiti za dan ili dva”, kaže direktor Gradske toplane Niš Predrag Milačić.

Dok Toplana obrađuje zahteve, iz Yugorosgaz-a kažu da za sada primaju samo pozive.

“Nismo dobili zahtev, ali telefoni stalno zvone i očekujemo da će zahtevi početi da pristižu”, ističe generalni direktor ove kompanije Mikica Bugarinović.

Da podsetimo, mogućnost za subvencije kako bi zamenili šporete na drva i ugalj pećima na pelet ili se priključili na mrežu gasa ili toplane imaće oko 200 domaćinstava. Još sredinom marta nadležni u Nišu najavili su da će platiti polovinu ukupnog iznosa za zamenu ložišta, a sve sa ciljem da se smanji zagađenost vazduha.

Ministarstvo za zaštitu životne sredine i Grad izdvojili su 17, 6 miliona dinara, a u okviru ovog budžeta biće sagledano oko 200 korisnika, dok očekuju do deset puta više prijava, kaže Ivan Pavlović iz Kancelarije za lokalni razvoj.

Izvor: Južne vesti

 

Plan za zaštitu i unapređenje životne sredine u Beogradu uskoro pred odbornicima 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine, gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić izjavio je da je prema važećoj Strategiji razvoja grada Beograda, održivi razvoj jedno od strateških opredeljenja grada.

“Na sledećoj sednici Skupštine grada Beograda biće usvojeno nekoliko planskih dokumenata posvećenih upravo zaštiti i unapređenju životne sredine u Beogradu, pokrivajući period za narednih 10 godina. Pred odbornicima će se naći Predlog Nacrta Akcionog plana za zeleni grad koji smo uradili u saradnji sa EBRD-om i uz pomoć Japanske vlade. Ovaj plan donosi mnogobrojne projekte iz oblasti energetske efikasnosti, unapređenja upravljanja vodama i otpadom, unapređenja urbane mobilnosti i javnog prevoza na ekološki način, ozelenjavanja i pošumljavanja, a sve u cilju boljeg kvaliteta vazduha”, rekao je gradonačelnik.

Kako se navodi u saopštenju, predlog Akcionog plana za održivu klimu i energiju donosi projekte čijom realizacijom će do 2030. godine biti smanjena emisija gasova staklene bašte za 40 odsto i time će Grad Beograd dati svoj doprinos u globalnoj borbi protiv klimatskih promena.

“Pored toga, predlog Plana kvaliteta vazduha u aglomeraciji Beograd 2021-2030 sa Kratkoročnim akcionim planom u slučaju povećanog zagađenja donosi čitav niz različitih projekata – od gašenja kotlarnica, širenja gasovoda i sistema daljinskog grejanja, do unapređenja energetske efikasnosti i unapređenje sistema monitoringa kvaliteta vazduha”, ističe Radojičić.

Kako je dalje objasnio, predlog Lokalnog plana upravljanja otpadom u gradu Beogradu je izuzetno značajan dokument koji su uradili stručnjaci sa Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. U planu se nalaze projekti koji će doprineti unapređenju primarne separacije otpada postavljanjem sudova za sakupljanje odvojenog otpada na svim gradskim opštinama, povećati stopu reciklažei ponovnog iskorišćavanja otpada, i generalno smanjiti negativan uticaj otpada na životnu sredinu.

“Dodao bih da je pored infrastrukturnih rešenja, grad Beograd svojim odlukama uspeo da doprinese i smanjenju količine plastičnog otpada, koji se inače najsporije razgrađuje u prirodi. Tu mislim na  Odluku o uslovima korišćenja kesa za isporuku robe na mestu prodaje roba i usluga koja je stupila na snagu 1. januara 2020. godine. Od tada u Beogradu u upotrebi mogu biti samo biorazgradive plastične kese, papirne kese i torbe za višekratnu upotrebu. Trgovci su dužni da na kasi u svim maloprodajnim objektima, kao i u uslužnim i svim drugim delatnostima na teritoriji Beograda, potrošačima stave na raspolaganje biorazgradive plastične kese za višekratnu upotrebu, papirne kese i torbe za višekratnu upotrebu koje su pogodne za reciklažu, kao zamenu za lagane plastične kese. Takođe, podsećam da će Grad Beograd uskoro dobiti još jedan Predeo izuzetnih odlika koji će  biti pod zaštitom a to je „Forland leve obale Dunava“, gde će pod zaštitom biti čak 1800 hektara površine sa veoma bogatim biodiverzitetom”, zaključio je gradonačelnik Radojičić.

Energetski portal

Inovativni prečišćivač vazduha stiže u srce Beograda

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto: Promo

Beograd će se, prema najavama zamenika gradonačelnika Gorana Vesića, uskoro naći na listi evropskih metropola koje problem zagađenja vazduha uspešno rešavaju inovativnim spoljnim prečišćivačima za javne površine, koji su ujedno i poslednja reč tehnologije u ovom domenu. Koncentracija nezdravih čestica u vazduhu, koja je zbog gustine naseljenosti i velike frekvencije saobraćaja, posebno izražena upravo u centralnim gradskim jezgrima, postaće prošlost zahvaljujući srpskom proizvodu simboličnog naziva – SkyCleaner.

U najčistijem svežem vazduhu, poput onog na planinama, građani Beograda moći će da uživaju zahvaljujući inicijativi Grada Beograda i kompanije Mozzart, koji su prepoznali značaj ove inovative tehnologije, kako za kvalitet vazduha, tako i kao podršku našim inovatorima.

Da Srbija ide u korak sa evropskim metropolama, pokazuje upravo činjenica da će se, nakon Rima, Milana, Londona i Berlina gde su nedavno postavljeni slični uređaji, najsavremenija tehnologija naći i u srcu Beograda – u Knez Mihajlovoj ulici. Inovativni uređaj, koji će doneti efekat planinskog vazduha u srcu grada, dizajniran je tako da radi 365 dana u godini, a za 24 sata prečisti čak 180.000m3 vazduha. Ovaj svojevrsni „čistač neba“ uz pomoć slobodnog ozona i patentirane jonske tehnologije usisava preko 75 odsto najopasnijih čestica iz svoje okoline (PM1, PM2, PM10), zadržava ih u aparatu, a zatim ispušta prečišćen vazduh, stvarajući oko aparata oazu čistog vazduha. 

Inovativni srpski proizvod rezultat je saradnje našeg najboljeg industrijskog dizajnera i profesora na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu Marka Lukovića, prve srpske firme za proizvodnju LED ekrana „Elsat“ iz Čačka, uz pomoć tima konstruktora Predraga Bajovića i Alekse Jevtovića. Aparat koristi patentiranu holandsku tehnologiju ispitanu na Univerzitetu u Ajndhovenu.

Izvor: Mozzart

Prvi električni parking za bicikle i trotinete u Srbiji

Foto: ePark 011
Foto: ePark 011

Korisnici električnih trotineta i bicikala mogu da se rasterete brige o parkiranju i punjenju svojih vozila „na struju“, jer je Beograd dobio svoj parking i mesto za punjenje električnih trotineta i bicikala koji će biti besplatan za sve građane i posetioce Beograda. Beograd je sada među još uvek malobrojnim svetskim metropolama koje su omogućile građanima pogodnosti parkiranja ove vrste ekoloških vozila.

Ova inicijativa nastala je u okviru projekta “Točkologija” gde je prepoznato da sve više građana prihvata alternativne načine transporta usled pandemije, ali i da je u porastu broj inicijativa za smanjenje emisije štetnih gasova vozila u saobraćaju.

Smart city” tip stanica koji kombinuje siguran parking i punjenje električnih “točkova” je dostupna u delu parka mali Kalemegdan na lokaciji između stepeništa i Carigradskog druma potpuno besplatno za sve građane.

Samo mesto na stanici se otključava preko Bikeep aplikacije na mobilnom telefonu ili preko beskontaktne kartice i ima četiri nivoa bezbednosti (čeličnu konstrukciju, video nadzor, sirenu i prosleđivanje signala u slučaju pokušaja krađe).

“Na ovaj način, želimo da omogućimo slobodno kretanje korisnika od kuće do posla, i nazad, a da budu sigurni da je njihovo vozilo bezbedno čuvano i napunjeno u svakom trenutku.”, tvrdi Marko Arambašić, inicijator projekta.

Inače, mladi eko-startap “ePark 011” na čelu sa Markom Arambašićem koji je osnovan za vreme COVID pandemije kada se veliki broj novoosnovanih firmi gasi, pokrenuo je inicijativu za zelenu stanicu iz sopstvenih sredstava uz saglasnost Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i kulture i JP Kalemegdan.

“Ovaj projekat je za mene lično od izuzetne važnosti, ne samo kao investitora već građanina Beograda u kojem i moja porodica raste, diše i razvija se. Prvom u nizu stanica demonstrirali smo da je kroz zajednički rad javnog i privatnog sektora ovako nešto izvodljivo, ali glavni izazov tek predstoji – da zelene stanice zažive!”, istakao je Arambašić.

On je ovom prilikom pozvao druge preduzetnike, oglašivače i kompanije da se priključe zelenoj inicijativi i omoguće da stanice postanu svima dostupne širom grada, kako bismo svi zajedno kreirali pozitivnu promenu i poboljšali kvalitet života u našem gradu.

Kako da koristite pametnu stanicu pogledajte OVDE.

Izvor: ePark 011

Nemačka osuđena zbog kršenja zakona EU o kvalitetu vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropski sud pravde osudio je 3. juna Nemačku zato što je godinama u mnogim njenim gradovima, uključujuči Berlin, Dortmund i Hamburg, znatno premašivana dozvoljena koncentracija štetnog azot dioksida (NO2) u vazduhu, čime su prekršeni zakoni EU.

Sud sa sedištem u Luksemburgu doneo je presudu na osnovu tužbe Evropske komisije, koja se odnosi na period od 2010. do 2016. a tužba je podneta 2018. godine.

Posle odluke Suda ne može se isključiti uvođenje novih nameta u nekim nemačkim gradovima, npr. na vozila na dizel.

Direktivom EZ o kvalitetu vazduha ustanovljene su godišnji limiti vrednosti NO2 i limiti po satu koji su kršeni u 29 odsto nemačkih regiona u posmatranom periodu, navodi se u presudi. Ti limiti važe od 2010. godine.

Prema EU zakonima, vrednosti azot dioksida u vazduhu moraju da budu ispod 40 mikrograma po kubnom metru prosečno na godišnjem nivou i ispod 200 mikrograma prosečno u satu.

“Nemačka očito nije pravovremeno preduzela odgovarajuće mere da obezbedi da vreme prekoračenja vrednosti NO2 u 26 regiona u pitanju bude što kraće”, navodi se u presudi.

NO2 nastaje prvenstveno prilikom sagorevanja, kako u motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, tako i u pećima na fosilno gorivo, drvo ili otpadne materije.

Savezna agencija za životnu sredinu (UBA) u maju je potvrdila da azot oksidi u nemačkim gradovima uglavnom dolaze iz saobraćaja na drumovima, posebno iz dizel vozila. Zato se limiti prekoračuju samo na putevima na kojima su gužve u gradovima i regijama oko gradova, piše Euraktiv Nemačka.

Prema podacima UBA, limiti su znatno premašeni u 90 gradova u 2016. ali se od tada broj svake godine znatno smanjivao.

U 2020. emisija je bila manja kao rezultat zatvaranja zbog pandemije korona virusa i u samo šest nemačkih gradova je bilo kršenja zakona, uključujući Minhen, Hamburg i Štutgart.

Kvalitet vazduha u Nemačkoj se osetno poboljšava svake godine i u 2019. je samo 25 gradova premašilo granične vrednosti u poređenju sa 57 gradova u 2018, saopštila je UBA.

Evropska komisija procenjuje da svake godine u EU prevremeno umre oko 400.000 ljudi zbog zagađenja vazduha.

Izvor: Euractiv/Beta