Home Blog Page 509

KlimaTicket – U Austriji počela revolucija javnog prevoza

Foto-ilustracija: Unsplash (Adelin Preda)
Foto: Helmer M

Austrija je 26. oktobra uvela jedinstvenu godišnju KlimaTicket karticu za javni prevoz koja važi u celoj zemlji. Košta 1.095 evra, što znači da građani Austrije mogu da putuju svim sredstvima javnog prevoza za samo tri evra dnevno.

Kartica je uvedena na inicijativu Ministarstva za zaštitu klime, životne sredine, energetiku, mobilnost, inovacije i tehnologiju Republike Austrije. Takođe, KlimaTicket nije samo kartica za sav javni prevoz, već i kartica kojom žele da ostvare klimatske ciljeve Pariskog sporazuma jer je javni prevoz klimatski prihvatljiva alternativa motorizovanom individualnom prevozu.

Austrijska ministarka Leonore Gevesler (Zelena) smatra da uvođenje nove kartice predstavlja dragocen doprinos klimi naše planete, a što je više ljudi koristi, to je bolje za klimu.

Karta će do 31. oktobra biti dostupna po promotivnoj ceni od 949 evra, umesto 1.095 evra, koliko iznosi njena puna cena. Korisnici mlađi od 25 godina i stariji od 64 godine (odnosno 65 od 1. januara 2022. godine), kao i osobe sa invaliditetom, umesto 821 evra plaćaju samo 699 evra, a tu su i porodični popusti.

Uvođenje ove mape ima za cilj da podstakne građane da koriste javni prevoz umesto automobila, a samim tim bi moglo da smanji troškove prevoza s obzirom na povećanje cena goriva

Mnogi građani Austrije odlučuju da koriste javni prevoz. Prema podacima austrijskog statističkog zavoda, u 2019. javni prevoz je bar povremeno koristilo 4,84 miliona ljudi starijih od 15 godina, od čega 2,14 miliona dnevno ili nekoliko puta nedeljno.

I deca i mladi koriste javni prevoz, na primer, kada putuju u školu. Sadašnja analiza austrijskog autokluba VCÖ pokazuje da na nivou Austrije postoje velike razlike kada je u pitanju korišćenje javnog prevoza. Tako u Beču čak 93 odsto građana starijih od 15 godina bar povremeno koristi javni prevoz, dok je taj broj u austrijskoj pokrajini Forarlberg 74 odsto.

Na začelju su Koruška sa 46 odsto i Gradišće sa 40 odsto. Bečlije zauzimaju vodeću poziciju u zemlji i u oblasti učestalosti korišćenja javnog prevoza. Pre izbijanja pandemije korona virusa, 71 odsto stanovnika Beča koristilo je javni prevoz svakog dana ili nekoliko puta nedeljno. U Forarlbergu je takvih korisnika bilo 29 odsto, u Salcburgu i Tirolu 21 odsto, a u Štajerskoj 20 odsto. Nakon pada broja putnika u javnom prevozu zbog pandemije u prethodnoj godini, njihov broj ponovo značajno raste.

 Izvor: EurocommPR / Ekovjesnik

Grinpis predlaže zabranu letova kad postoji alternativa vozom

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)
Foto-ilustracija: Unsplash (Balazs Busznyak)

Trećina najčešćih vazdušnih destinacija u EU imaju alternativu vozom koja je kraća od šest sati i zabranom takvih letova bi se uštedelo ispuštanje 3,5 miliona tona ugljen-dioksida, pokazuje studija Grinpisa u kojoj se poziva na radikalnu promenu načina transporta.

Ta nevladina organizacija ocenila je “neophodnim” smanjenje vazdušnog saobraćaja da bi se ograničilo klimatsko zagrevanje na 1,5 stepeni Celzijusa, i poziva na jačanje železničkog saobraćaja.

Letovi kraći od 1.500 kilometara predstavljaju četvrtinu emisija gasova u evropskom vazdušnom prostoru, navodi ta nevladina organizacija u studiji koju je naručio institut OBC Transeuropa.

Prema studiji, 51 od 150 najčešćih kratkih letova u Evropskoj uniji (bez ostrvskih veza), odnosno 34 odsto, već imaju železničku alternativu koja je kraća od šest sati. Tri najčešće veze u EU Pariz-Tuluz, Pariz-Nica i Atina-Solun spadaju u te veze.

Železničku alternativu kraću od četiri sata ima 21 linija, uključujući neke međunarodne kao što su Amsterdam-Pariz, Amsterdam-Frankfurt, Brisel-Frankfurt i Pariz-Frankfurt, navodi se u izveštaju.

“Ispušta se 10 puta više gasa ekvivalentnog ugljen-dioksidu kada se iz Pariza u Amsterdam ide avionom, nego kada se ide vozom, a taj put može da se obavi vozom za manje od tri i po sata”, rekla je u saopštenju Sara Fajol, zadužena za kampanju Transport u Grinpisu Francuska.

Ona je rekla da je smanjenje vazdušnog saobraćaja nezaobilazno da bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma o klimi i ukidanje kratkih letova predstavlja prvi korak u tom smeru mada nebi doveo do potpunog ispunjenja ciljeva tog sporazuma.

Svetski vazdušni sektor emitovao je 900 miliona tona ugljen-dioksida 2019. godine, što je oko 2,5 odsto svetskih emisija.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Brža isplata IPARD podsticaja i uvođenje novih elektronskih sistema u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (PHÚC LONG)

Omogućavanje avansnog plaćanja i ubrzanje odobravanja podsticaja za IPARD korisnike, uvođenje softverskog rešenja eAgrar i uspostavljanje sistema za kontrolu plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u skladu sa propisima Evropske unije, neke su od ključnih izmena predviđenih izmenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju koje je usvojila Vlada Srbije.

Naime, omogućena je isplata avansa kao dozvoljen trošak do 50 odsto javne pomoći od odobrene vrednost podsticaja za IPARD korisnike.

Time će se IPARD korisnicima obezbediti značajan deo finansijskih sredstava za realizaciju planirane investicije, dok će korišćenje avansnog plaćanja uticati na poboljšanje korišćenja EU finansijskog doprinosa i smanjenje rizika od povraćaja sredstava Evropskoj uniji. Avans podleže bankarskoj garanciji ili ekvivalentnoj garanciji koja odgovara do 110 odsto odobrenog avansnog iznosa.

Zbog potrebe smanjenja vremena obrade zahteva predloženo je propisivanje obavezne dokumentacije prilikom podnošenja zahteva za IPARD podsticaje. Ukoliko zahtev sadrži formalni nedostatak koji sprečava postupanje po njemu isti se može dopuniti u roku koji  ne može biti kraći od 8 dana niti duži od 20 dana. Takođe, zakonom se propisuje i obustavljanje postupka zbog prestanka postojanja stranke.

Izmenom Zakona definiše se i softversko rešenje eAgrar i uspostavlja Registar poljoprivrednih gazdinstava kao jedinstvena, elektronska i centralizovana evidencija i uvode se samo elektronski postupci u vezi sa Registrom poljoprivrednih gazdinstava – postupak upisa u Registar, obnove registracije, promene podataka upisanih u Registar i brisanja iz Registra.

Osim eAgrara, izmenama zakona predviđeno je i uspostavljanje IACS sistema za kontrolu plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, čime se Upravi za agrarna plaćanja daje osnov za nadležnost uspostavljanja navedenog sistema. Takođe, precizirane su odredbe koje se odnose na LPIS (Sistem za identifikaciju zemljišnjih parcela), kao jedne od komponenti IACS, i to u smislu poslova i ovlašćenja za donošenje podzakonskih akata.

Uvođenjem elemenata IACS sistema za kontrolu plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Republika Srbija se usklađuje sa propisima Evropske unije. IACS je najvažniji sistem za sprovođenje i kontrolu plaćanja prema poljoprivrednicima od strane država članica EU prilikom sprovođenja Zajedničke poljoprivredne politike. Ovaj sistem obuhvata kontrolu plaćanja za sve mere direktnih plaćanja, kao i plaćanja za agroekološke klimatske mere i mere organske proizvodnje.

Pomenuti sistemi (eAgrar, IACS i LPIS) uvode se sa odloženom primenom i to eAgrar od 1. jula 2022. godine, LPIS od 1. januara 2025. godine i IACS od 1. januara 2027. godine.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Kina podiže cilj za obnovljive izvore energije uoči COP26

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Richter)

Kina je objavila novi plan u oblasti zaštite životne sredine kojim je najavila da će povećati udeo nefosilnih goriva na 25 odsto ukupne potrošnje energije do 2030. godine.

U juče objavljenoj Beloj knjizi o klimatskim promenama, navodi se da je Kina sebe do sada obavezivala na povećanje udela nefosilnih goriva na “oko 20 odsto”, prenela je Kineska medijska grupa (CMG).

Bela knjiga je potvrdila ranije obećanje Kine da će prestati da povećava emisije štetnih gasova pre 2030. i da će postići ugljeničnu neutralnost do 2060. godine. Navodi se i da će Kina prestati da finansira nove termoelektrane u inostranstvu.

Nekoliko dana pre početka Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP26) u Glazgovu, kineski predsednik Si Djinping razgovarao je u utorak telefonom sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, a jedna od tema bile su i klimatske promene.

Glavni kineski izaslanik za klimu Sije Dženhua sastao se juče sa šefom EU za zelenu politiku Fransom Timermansom, a očekuje se da se u Londonu uoči COP26 sretnu predsednik Si i specijalni izaslanik SAD za klimu Džon Keri.

COP 26 se smatra ključnim pokušajem da se svet primora da smisli konkretne planove za održavanje porasta temperature na maksimalno 1,5 stepeni.

Kina će, kao najveći svetski emiter gasova sa efektom staklene bašte, imati važnu ulogu na COP26, u pomaganju svetu da izbegne katastrofalnu klimatsku krizu, navodi CMG.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Orao krstaš ponovo viđen u Deliblatskoj peščari

Foto: YouTube/printscreen
Foto: Vojvodinašume

U ponedeljak, 18. oktobra, iz Šumskog gazdinstva “Banat” Pančevo dostavljena je informacija i potkrepljena dokumentovanim fotografijama o ponovnom prisustvu orla krstaša u Deliblatskoj peščari.

Ovo je dokaz da je rad Šumskog gazdinstva “Banat” Pančevo kao upravljača, koji traje već duži niz godina, na očuvanju ekosistema i vrsta na ovom području svakako opravdan.

Nakon dugog odsustva, orao krstaš ponovo je viđen iznad ovog zaštićenog područja, zabeležen okom kamere na hranilištu Korn. Ipak, još uvek se ne može reći da je krstaš zagospodario peščarom već da trenutno izviđa životne mogućnosti. Za sada za ovu vrstu nije evidentirano gnezdo na području Peščare.

Prisustvo ove vrste je rezultat dugogodinje revitalizacije staništa na Kornu, na kojem je hranilište za nekrofage vrste ptica, posebno grabljivice, otvoreno još 2008. god. Do sada je na ovo hranilište iznešeno preko 22t animalnih ostataka koji služi za ishranu ptica grabljivica.

Orao krstaš, ili carski ili kraljevski orao (lat. Aquila heliaca), impozantna je grabljivica, koja je nekada naseljavala široke predele Evroazije, a danas je, pre svega zbog gubitka staništa, među ugroženim vrstama. Inače, naseljava uglavnom predele do 1.000 metara nadmorske visine, ne preterano pošumljene. Ptica za gnezdo bira visoko usamljeno drvo sa kojeg ima pregled širokog terena.

Orao krstaš doveden je na ivicu opstanka u Srbiji, toliko da je 2016. godine preostao svega jedan gnezdeći par. Zahvaljujući dugogodišnjim i upornim aktivnostima na zaštiti ove vrste, brojnih organizacija civilnog sektora, upravljača zaštićenih područja i drugih partnerskih organizacija, Srbija danas broji tri gnezdeća para orlova krstaša. Prema podacima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije iz marta ove godine na prostoru Vojvodine i Beograda boravilo je čak 13 mladih orlova krstaša. Ipak, populacija krstaša u Srbiji je još daleko od stabilne.

Izvor: Vojvodinašume

Velika Britanija na putu da postane najveći proizvođač e-otpada u Evropi

Foto: Pixabay

Ako ništa ne preduzme, Velika Britanija će u naredne tri godine postati najveći proizvođač elektronskog otpada u Evropi i na neslavnom prvom mestu zameniti Norvešku, upozorava istraživanje koje je sprovela kompanija Spring.

Prema podacima kompanije posvećene ponovnoj upotrebi elektronskih uređaja, Velika Britanija je 2019. godine proizvela 1,6 miliona tona e-otpada, što je 23,9 kilograma po osobi. Procenjuje se da će do 2024. godine količina otpada narasti na 24,5 kg po osobi, dok će se u Norveškoj smanjiti na 23,9 kg. Inače, u svetu je 2019. godine zabeležena rekordna količina elektronskog otpada – 53,6 miliona tona.

Kako se navodi u istraživanju, 40 odsto otpada se ilegalno izvozi u druge zemlje gde se baca. Tako zagađivači iz bačenih uređaja ulaze u vodu i lanac ishrane lokalnih zajednica.

Dragoceni metali iz elektronske opreme završavaju na deponijama. Procenjena vrednost bačenih materijala je samo u Velikoj Britaniji 370 miliona funti. Mnogi od ovih materijala mogli bi da nestanu do kraja veka, što je problem jer se koriste u važnim tehnologijama, poput izrade solarnih panela, vetroturbina, pejsmejkera, veštačkih kukova.

Stari telefoni skupljaju prašinu u fioci

Spring ističe da se samo 2,5 do 10 odsto elektronskih uređaja u Velikoj Britaniji trenutno ponovo upotrebljava. Zato je ova kompanija koja se zalaže za popravku i ponovnu upotrebu uređaja, nedavno počela pilot program u saradnji sa supermarketom Co-op.

Na 20 lokacija u supermarketima postavljeni su kiosci u koje mušterije mogu doneti svoje stare uređaje, uključujući telefone, tablete, pametne satove. Uređaji se zatim popravljaju i ponovo koriste ili recikliraju. Spring planira da otvori 250 novih kioska tokom naredne godine sa ciljem da godišnje u kruženju bude 100.000 uređaja.

Koosnivač Springa James Seear kaže da način na koji konzumiramo tehnologiju treba da se promeni.

“Ljudi ne shvataju da, kada ostave uređaj u fioci, to je jednako loše kao da ga bace u kantu za smeće. Umesto da ga koristi neko drugi, uređaj je van upotrebe i mora biti zamenjen novim. Kako raste tehnologija u našim domovima, raste i planina elektronskog otpada što ima katastrofalni uticaj na životnu sredinu“, opominje Seear.

Njegov partner Tom Williams smatra da je ključ održivog načina života cirkularna ekonomija.

“Prvi korak je da uređaje koje ne koristimo vratimo u svet, da ih iz stanja prethodno voljenog dovedemo u fazu da ih ponovo zavolimo. Prosečno domaćinstvo ima 20 starih, nekorišćenih uređaja”, zašto ih ne biste doneli u naš lokalni kiosk, dobili neki novac za njih i usput pomogli okolini?

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Novo softversko rešenje uprave za agrarna plaćanja

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Henry Be)

Vlada Republike Srbije usvojila je na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim se ta oblast usklađuje sa evropskom regulativom.

Jedna od novina je i eAgrar – novo softversko rešenje Uprave za agrarna plaćanja, koje će omogućiti efikasnije vođenje Registra poljoprivrednih gazdinstava, a kasnije i efikasnije upravljanje isplatama podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Novo softversko rešenje eAgrar čini elektronski portal preko kojeg će poljoprivrednici pristupati podacima o svom gazdinstvu – biće im omogućeno podnošenje elektronskih zahteva za upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava, izmena podataka, obnova registracije i brisanje iz Registra, kao i uvezivanje sistema sa svim relevantnim javnim evidencijama i automatsko preuzimanje potrebnih podataka.

Zbog velikog interesovanja građana za javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava, na sednici je usvojena izmenjena Uredba o utvrđivanju Programa dodele bespovratih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom na teritoriji Srbije za 2021. godinu.

Za realizaciju ovog programa Vlada Srbije je opredelila 573.000.000 dinara.

Energetski portal

 

Srbiji predat prvi Štadlerov brzi voz

Foto-ilustracija: Unsplash (Silver Ringvee)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi, od ukupno tri voza koja su naručena od švajcarske kompanije “Stadler Bussnang AG“, danas je stigao u Srbiju, navodi se u saopštenju Vlade.

Brzi voz je stigao u sredu, 27. oktobra, u Suboticu, a preostala dva voza trebalo bi da budu isporučena do kraja godine.

Reč je o vozu koju može da ide brzinom od 200 kilometara na sat i prvi je dabl-deker, odnosno voz na sprat, koji će saobraćati prugama u Srbiji. Voz je osposobljen za ETCS (Evropski sistem upravljanja vozovima) – oblik signalizacije koji koriste mnoge evropske zemlje za upravljanje vozovima iz centra.

U vozu ima ukupno 316 sedišta, uključujući i mesta za smeštaj osoba sa smanjenom pokretljivošću. Nakon predstavljanja karakteristika brzog voza, organizovana je probna vožnja do železničke stanice “Beograd centar”.

Štadlerovi vozovi će saobraćati na brzoj pruzi Beograd–Novi Sad, koja će, kako je najavljeno, građevinski biti završena do kraja godine.

Nakon toga sledi testiranje brze pruge i vozova, a građani će od marta sledeće godine moći da putuju novim i modernim vozovima, i to između Beograda i Novog Sada za samo pola sata.

Energetski portal

Zelena gradnja nedovoljno razvijena u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Iako postoje određeni pozitivni signali, opšte stanje u Srbiji kada je u pitanju primena principa zelene gradnje, nije na zadovoljavajućem nivou, ocenili su učesnici tribine „Budućnost zelene gradnje u Srbiji” koja je održana 23. oktobra u organizaciji Klimatskog foruma.

Prema propisima, svaki novi projekat u Srbiji mora da ima energetski pasoš, međutim, zvanično ih je zavedeno tek oko 5.000. Objekata sa sertifikatima za održivost kao što su BREEAM i LEED još je manje, samo oko tridesetak, predočio je Martin Elezović, direktor REENG i član borda direktora Saveta zelene gradnje Srbije, skrećući pažnju da je procenat energetski efikasnih i održivih zgrada kod nas veoma mali u poređenju sa celokupnim fondom koji se broji milionima.

„Čak polovina objekata sa sertifikatima zelene gradnje u Srbiji nalazi se u samo dve ulice u Beogradu”, otkrio je Elezović i naglasio još jedan problem u sektoru zelene gradnje u našoj zemlji – lokalizovanost pozitivnih projekata.

U razgovoru o važnosti zelene gradnje i konkretnim metodama za smanjenje emisija ugljen-dioksida u građevinskom sektoru učestvovale su i docent dr Jelena Dragaš sa Građevinskog fakulteta i prof. dr Nataša Ćuković Ignjatović sa Arhitektonskog fakulteta. Tribinu je moderirao Nemanja Milović, osnivač i urednik portala klima101.rs.

Dr Jelena Dragaš je konstatovala da je situacija za nijansu gora u smislu konstrukcijskih materijala. „Beton iz tih tridesetak sertifikovanih objekata nije napravljen uz neko značajnije smanjenje emisija ugljen-dioksida. Napravljen je verovatno od cementa i prirodnog agregata, a ne nekom metodom reciklaže. Nisam sigurna šta je motivacija za izgradnju takvih objekata. Ne bih rekla da je cilj zelena gradnja, koliko prestiž, a možda su u pitanju i strane investicije”, konstatovala je Dragaš.

„Pohvalno je da među studentima postoji sve veće interesovanje za teme vezane za zelenu gradnju. Već godinama imamo i specijalističke studije energetski efikasne i zelene arhitekture. Kada dođe do implementacije u praksi i nečega što bi građanin osetio na svojoj koži, tu smo još, nažalost, poprilično daleko”, izjavila je prof. dr Nataša Čuković Ignjatović.

Prema njenim tvrdnjama, inženjersko znanje na polju zelene gradnje postoji, ali je uzaludno ukoliko ne postoji praksa. „Da pitate bilo koga na ulici da li bi želeli da žive u zdravoj, zelenoj zgradi, da troše manje novca na grejanje i da im leti ne treba klima, pretpostavljam da bi odgovorili sa: “Da”. Entuzijazam opada kada dođe vreme da se to sprovede u delo”, objasnila je.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Ko ne bi želeo više dnevnog svetla, bolji komfor, energetsku efikasnost, više zelenila, nižu potrošnju vode? Svako bi to želeo, ali danas nemate vremena da se bavite time”, kazao je Martin Elezović objašnjavajući kako investitori često posmatraju ovo pitanje. On je istakao da kupovina štedljivih aparata i korišćenje LED svetala mogu da umanje račune, te da je bitno i da građani počnu od sebe. „Smanjite potrošnju energenata, reciklirajte, gasite svetla”, apelovao je Elezović, član borda direktora Zelene gradnje Srbije.

Kako bi građevinski sektor u Srbiji postao održiviji potrebni su bolja primena propisa i određeni podsticaji od strane države, kao i edukacija građana i investitora – zaključak je učesnika tribine „Budućnost zelene gradnje u Srbiji.

Ukoliko želite da pogledate čitav događaj, možete to uraditi na Facebook stranici Green Fest – Belgrade i na YouTube kanalu Klima101.

Tribina je sprovedena u okviru programa EKO-SISTEM Podrška reformama u zaštiti životne sredine koji sprovode Mladi istraživači Srbije (MIS), uz podršku Švedske

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Počela sa radom toplana na biomasu u Priboju

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto: Vlada Republike Srbije

U Priboju je puštena u rad nova toplana na biomasu, a ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović je, prilikom obilaska toplane, poručila da je cilj države povećanje energetske efikasnosti toplana i korišćenje goriva koja ne ugrožavaju životnu sredinu.

Ona je tom prilikom izrazila zadovoljstvo zbog toga što dva grada u Srbiji, Priboj i Mali Zvornik, imaju toplane koje koriste biomasu i ocenila da je ovo važno za sve građanke i građane ne samo zbog energetske samodovoljnosti, pošto će toplane koristiti lokalnu drvnu sečku kao gorivo, već i zbog činjenice da će imati grejanje 24 časa.

“Ekološka slika će od sada biti drugačija, a za Priboj to znači za više od 90 odsto manje sumpor-dioksida i približno 90 odsto manje ugljen-dioksida, što je važno za grad koji je godinama imao problem sa kvalitetom vazduha”, poručila je Mihajlović.

Ministarka je ukazala na to da 10 odsto toplana u Srbiji koristi ugalj, a 10 odsto mazut i da je neophodno da i one pređu na obnovljive izvore energije.

“Pored Priboja i Malog Zvornika, gde su danas istovremeno puštene u rad toplane, očekujemo naredne godine i toplanu u Majdanpeku i Novom Pazaru“, rekla je Mihajlović.

Ona je ponovila da Srbija ima dovoljno energije i energenata i da se cene električne i toplotne energije i gasa za domaćinstva neće menjati, a da će se, kada je reč o industriji, o tome razgovarati.

“Bez obzira na trenutnu krizu, moramo da razmišljamo o tome da budemo samodovoljni. Da povećamo kapacitete koji koriste obnovljive izvore energije, pre svega velike hidro, gasne, solarne i vetroelektrane, jer je cilj države da imamo dovoljno energije i ujedno zdravu životnu sredinu”, poručila je ministarka.

Energetski portal

Hoće li vožnja električnih trotineta uskoro postati zakonski regulisana?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Rucinski)

Prema pojedinim istraživanjima, tri četvrtine električnih trotineta nalazi se u Beogradu. Oko 58 odsto vozača automobila smatra da vozači električnih trotineta ometaju saobraćaj, da zbog njih moraju da promene i prilagode brzinu i način kretanja, a 74 odsto vozača automobila u anketama tvrdi da im električni trotineti na kolovozu znatno odvraćaju pažnju.

U Holandiji su obavezne registarske oznake, u Sloveniji se kažnjava vožnja kolovozom, a u Francuskoj trotoarom. Kod nas još nisu zakonski regulisana pravila o načinu upotrebe električnih trotineta.

Od svog stana na Novom Beogradu do garderobe u Narodnom pozorištu, balerina Ana Ivančević električnim trotinetom stiže za 15 minuta.

“Pune tri sezone vozim, bukvalno pet-šest meseci tokom godine kad je lepo vreme od maja do kraja oktobra, čak i početkom novembra i mene stvarno spašava,” kaže Ana.

Na Novom Beogradu vozi biciklističkim stazama, a u gradu vrlo oprezno trotoarom. Kada ima potrebe, koristi zvonce da pešacima skrene pažnju na sebe.

Nisu svi vozači električnih trotineta oprezni i pažljivi, žale se građani. Iako su na ulicama već pune tri godine, električni trotineti su još u sivoj zoni zakona o saobraćaju.

Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost u saobraćaju smatra da već postoji problem zbog toga, a boji se da će taj problem biti još veći jer su trotineti sve jeftiniji i dostupniji i biće ih sve više u saobraćaju.

U Agenciji za bezbednost saobraćaja kažu da je nedavno formirana nova radna grupa za izradu zakona.

“Postoji mogućnost da svi električni trotineti budu opremljeni uređajem koji ustvari označava da li su u pešačkom modu ili nisu. Naravno, ukoliko su u pešačkom modu on svetli i onda će moći lako da se kontrolišu da li poštuju pravila ili ne. Što se tiče kontrole to ćemo još videti,” naglašava Svetlana Miljuš iz Agencije za bezbednost u saobraćaju.

Izvesno je da će vozači električnih trotineta morati da imaju položen test o poznavanju saobraćajnih propisa i da će biti nekog starosnog ograničenja, ali ne i kada će novi propisi biti usvojeni.

Do tada, preporuka vozačima trotineta jeste da se kreću trotoarom, ali ne brzinom većom od brzine hoda, a to je otprilike šest kilometara na sat.

Izvor: RTS

Schneider Electric Razvojni centar nastavlja da podržava talentovane studente

Foto: Represent
Foto: Represent

Schneider Electric Razvojni centar programom stipendiranja nastavlja da podržava studente u usavršavanju i postavljanju temelja svoje karijere.

Kao kompanija koja godinama prepoznaje i gradi znanje, rad i obrazovanje, Razvojni centar studentima nudi razmenu znanja i iskustava direktno sa mentorima, priliku da svoje formalno obrazovanje primene na praktičnim primerima, stipendiju, a nakon završetka školovanja i mogućnost da svoju karijeru započnu u kompaniji Schneider Electric.

Za program stipendija Schneider Electric-a mogu se prijaviti studenti druge, treće i četvrte godine akademskih ili master studija tehničkih smerova na Fakultetu tehničkih nauka i Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, kao i na Elektrotehničkom i Matematičkom fakultetu u Beogradu, sa minimalnom prosečnom ocenom 8,50.

Program je osmišljen tako da pruži podršku najboljim studentima u fakultetskim izazovima i dodatno ih motiviše da budu proaktivni i uspešni tokom studiranja, a kroz dva godišnja ciklusa prijava primetna je konstantna zainteresovanost novih generacija.

Schneider Electric Razvojni centar okuplja više od 1.000 stručnjaka iz oblasti energetike i računarstva. A do sada je u programu stipendija učestvovalo 700 stipendista.

Svi studente koji žele da obogate svoje znanje ili da kreiraju budućnost u Schneider Electric Razvojnom centru, mogu da se prijave za stipendije do 5. novembra 2021. godine, putem linka.

O kompaniji

Schneider Electric Razvojni centar u Srbiji bavi se istraživanjem, razvojem i softverskim inženjeringom u oblasti elektroenergetike, a posebno unapređenjem modernih infrastrukturnih sistema.

Kroz više od dve decenije rasta i usavršavanja, Razvojni centar danas okuplja 1.000 zaposlenih koji zajedno rade na razvoju i isporuci softvera za distribuciju električne energije i gasa, na preko 50 projekata u različitim fazama.

Glavni proizvod, ADMS ( Advance Distribution management System) predstavlja integrisano softversko rešenje za upravljanje električnim distributivnim sistemima, u prisustvu obnovljivih izvora energije. Osnovna svrha ADMS-a je da se korišćenjem vrhunskog ekspertskog znanja iz oblasti energetike i softverskog inženjeringa, na najracionalniji način, iskoriste svi raspoloživi elektroenergetski kapaciteti u električnim distributivnim sistemima, sa posebnim naglaskom na obnovljive izvore energije i na taj način ostvare milionske uštede i spreči prekomerno zagađivanje životne sredine.

ADMS je instaliran u preko 80 elektroprivreda širom sveta i 180 kontrolnih centara sa ukupno 160 miliona električnih potrošača. AGMS (Advance Distribution Gas System) je integrisana operativna platforma za mreže prirodnog gasa koja kombinuje SCADU zasnovanu na modelu mreže i druge napredne aplikacije za transport gasa. Nudi moderno, skalabilno i sigurno softversko rešenje za kontrolnu sobu za transport gasa budućnosti.

Izvor: Represent

Vazduh prekomerno zagađen u Beogradu i još nekoliko gradova u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Vazduh u Beogradu je, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine i sajta Beoeko, ocenjen kao zagađen na svim mernim stanicama. Vazduh je zagađen i u Valjevu, Užicu, Novom Pazaru, Pančevu i Pirotu, dok je u Smederevu veoma zagađen .

Prema podacima od 11 časova sa sajta Beoeko, vazduh je na svim mernim stanicama u Beogradu ocenjen kao zagađen.

Srednja vrednost PM10 čestica iznosi 95,5, dok je srednja vrednost PM2,5 čestica 80,7.

Najveća koncentracija ovih čestica zabeležena je na mernoj stanici u Zemunu. Izmerene su 104 jedinice PM10 čestica, a kada je reč o PM2,5 česticama zabeleženo je 70,7 jedinica.

Vazduh je, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine od 10 časova, kao zagađen ocenjen i u Valjevu, Užicu, Novom Pazaru, Pančevu i Pirotu, dok je vazduh veoma zagađen u Smederevu, gde je zabeležena vrednost PM2,5 čestica od 132 jedinice.

Kada je vazduh označen kao zagađen, zdravstvene tegobe se mogu javiti u celoj populaciji, s tim što se kod starih, dece i osoba sa oboljenjima srca i pluća mogu javiti ozbiljnije zdravstvene tegobe nego kod zdravih osoba, objašnjeno je na sajtu.

Osetljivim grupama se preporučuje da izbegavaju naporne aktivnosti u spoljašnjoj sredini i da sve aktivnosti obavljaju u zatvorenom dok se ne poboljša kvalitet vazduha, a ostalima da skrate boravak napolju, da smanje intenzitet aktivnosti i da češće prave pauze.

Izvor: RTS

Modernizacija toplane i sanacija pepelišta u Kragujevcu

Foto: pixabay.com
Foto-ilustracija: Pixabay

U toku su radovi na modernizaciji sistema daljinskog grejanja, odnosno izgradnji kotlarnice na gas u toplani „Energetika” u Kragujevcu. Kragujevačka toplana dobiće najsavremeniju opremu u skladu sa evropskim standardima i preći će na ekološki prihvatljiviji energent, navodi se u saopštenju Vlade.

Predsednica Vlade Ana Brnabić naglasila je da će višedecenijski problem aerozagađenja uskoro biti prošlost za sve građane Kragujevca i poručila da su kvalitet vazduha, upravljanje čvrstim otpadom i rešavanje problema otpadnih voda prioriteti Vlade kada je reč o zaštiti životne sredine.

Brnabić je navela da se projekat, koji je vredan 18 miliona evra, sprovodi u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i dodala da je do sada za zaštitu životne sredine samo u Kragujevcu izdvojeno 320 miliona evra i to za tri ključna projekta.

“Jedan je ova toplana, da se Kragujevčani više ne greju na ugalj, već na gas i da očistimo pepelište. Drugi je ogroman problem divlje deponije Jovanovac koji postoji 60 godina, gde moramo da saniramo zemljište i napravimo regionalnu deponiju Vitlište”, precizirala je ona i dodala da će taj projekat, koji se tiče samo čvrstog otpada, koštati približno 120 miliona evra.

Prema njenim rečima, treći veliki projekat je zaštita voda, odnosno izgradnja približno 360 kilometara kanalizacione mreže i čak tri postrojenja za prečišćavanje otpadih voda, vrednosti oko 190 miliona evra.

Ona je podsetila i na projekat priključenja na sistem centralnog grejanja, kako bi se dodatno smanjilo aerozagađenje.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović ukazala je na veoma dobru saradnju sa EBRD-om, pri čemu je izrazila zahvalnost Kolanđeliju i njegovom timu na tome što su razumeli koliko su ovi ekološki projekti važni za nas.

“Na deponiji se nalazi približno 40.000 tona pepela koji leti po gradu i stvara dodatno aerozagađenje, na šta su nam i građani ukazivali, i to je problem koji moramo dodatno da rešavamo”, upozorila je ministarka.

Ona je navela da konsultanti EBRD intenzivno rade na studiji kako bi našli najbolje rešenje za reciklažu pepela, kako bi od pepela i šljake, poštujući principe cirkularne ekonomije, u skladu sa Zelenom agendom, dobili drugu upotrebnu vrednost, uz napomenu da je trenutno najizvesnije njihovo korišćenje u građevini za izgradnju puteva.

Energetski portal

Zamena stolarije uz subvenciju, ko ima prednost prilikom selekcije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za zamenu stolarije ministarstvo je u probnom programu obezbedilo 220 miliona dinara, a toliko je trebalo da obezbede i lokalne samouprave, rekao je državni sekretar Ministarstva energetike Zoran Lakićević za RTS.

Prema njegovim rečima, u januaru će biti raspisan drugi javni poziv, a glavni kriterijum za dodelu subvencija je stanje stolarije, izolacije i zidova. Do kraja godine biće raspisan drugi javni poziv na kome će moći da konkurišu i druge lokalne samouprave, kao što je bio slučaj sa javnim pozivom na kome se prijavilo 67 lokalnih samouprava, objasnio je Lakićević.

“Krenulo se u realizaciju projekata, moram da kažem da je Grad Beograd bio dosta sporiji u odnosu na druge lokalne samouprave. Sigurno je da su finansijska sredstva jedan od glavnih razloga za to. Moram da kažem da smo za ceo javni poziv imali 220 miliona dinara i toliko je trebalo lokalne samouprave da obezbede, dakle 67 opština je obezbedilo po 10 miliona dinara, neke po pet, Grad Beograd je obezbedio deset miliona dinara. Pokušavamo da u novom javnom pozivu obezbedimo daleko veća sredstva”, kaže državni sekretar.

Program je, dodaje, koncipiran tako da onoliko koliko obezbedi Ministarstvo rudarstva i energetike, toliko i lokalne samouprave.

“Sve one opštine koje se ne jave na javni poziv nisu deo programa. Ovo što sada radimo se prvi put radi u Srbiji. Mi smo uvek govorili da je ovo probni program. Mislim da je sada mnogo veća zainteresovanost i da će same lokalne samouprave biti mnogo više opredeljene prema konkurisanju i obezbeđivanju sredstava za ovaj program”, ističe Lakićević.

Ima, napominje, kuća koje su završene. U roku od mesec dana biće završeni radovi u 67 opština.

“Imamo 6.700 domaćinstava koja će dobiti sredstva i komisija ih sada obilazi, danas smo bili u Jagodini. Mere koje se odnose na izolaciju zidova su komplikovanije, ali očekujemo da njih završimo na zimu”, navodi Lakićević.

Procedura je, kaže državni sekretar, takva da moraju da budu ispoštovana pravila javnih nabavki.

“Prvo se radi javni poziv za lokalne samouprave, zatim za firme i na kraju za građane. U svakoj opštini su formirane komisije za kontrolu. Postoje i jasno definisani kriterijumi, pravilnici su usvojeni gde su tačno definisani kriterijumi za dodelu subvencija. Glavni kriterijum je stanje izolacije, stolarije, zidova. Ako imate najlošiju izolaciju, najviše poena dobijete i imate prednost prilikom selekcije”, napominje Lakićević.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: RTS

 

 

 

“Dženeral Motors” će ugraditi 40.000 punjača širom Kanade i SAD-a

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Kompanija “Dženeral Motors” (GM) namerava da 2022. godine započne realizaciju programa „Ultium Čardž 360“ u sklopu kojeg će investirati 750 miliona dolara u ugradnju javnih punjača širom Kanade i SAD-a.

Američki proizvođač automobila namerava da donira 40.000 punjača koji će, uz pomoć dilera i franšiza, biti postavljeni na radnim mestima, stambenim objektima, univerzitetima, koledžima, sportskim objektima, ali i u ruralnim sredinama i manje prometnim mestima.

Cilj je da se infrastuktura za punjenje električnih automobila razvije do te mere da vozači više ne moraju da brinu o dometu vozila. Ovo je samo jedna od strategija kojom GM namerava da doprinese popularizaciji električnih vozila koja će, kako se nadaju, uskoro postati dostupna svima.

Kompanija je lansirala još jedan brend, „Ultium“, pod kojim proizvodi baterije i druge delove za električne automobile, a sada je najavljena i proizvodnja Ultium punjača za EV.

Isporuka prvih punjača očekuje se 2022. godine, a kompanija je saopštila da će svaki biti opremljen internetom i blututom, imati dinamičko balansiranje opterećenja i moći da se vremenom nadograditi putem bežičnih automatskih ažuriranja, dok će dva premium modela imati još i prilagodljiv ekran osetljiv na dodir i ugrađenu kameru.

Ovi punjači biće dostupni svim vozilima, ne samo električnim modelima koje proizvodi “Dženeral Motors”.

„Želimo da kupcima pružimo pravu opremu i pristup punjenju gde i kada im je to potrebno, dok radimo sa našom mrežom dilera kako bismo ubrzali širenje pristupačnog punjenja širom SAD i Kanade, uključujući nedovoljno snabdevene, ruralne i urbane oblasti“, rekao je predsednik GM-a Mark Reus.

Milena Maglovski