Home Blog Page 508

Domaći biorazgradivi cigaret filter kao rešenje za globalni problem

Foto: BioFilter
Foto: BioFilter

Da izraz „na mladima svet ostaje” nije samo još jedna floskula, svedoče genijalni učenici srednje škole „Dušan Trivunac Dragoš“ u Svrljigu. Ovi mladi ljudi odlučili su da se pozabave otpadom koji često ostavljamo u prirodi i na javnim površinama. Zapravo, oni su usmerili svoje napore na rešavanje problema sa jednom vrlo konkretnom vrstom otpada.

Reč je o najmanjem i najrasprostranjenijem vidu smeća koje je ujedno i najteže ukloniti. Ako ste pomislili na opuške cigareta, pogodili ste. Pođite gde god želite i naići ćete barem na jedan opušak. Više od 75 odsto pušača širom sveta baca opuške u reke, parkove, na ulice i plaže, ali retko ko zna da će ovi mali neprijatelji životne sredine tu ostati narednih 25 godina.

U većini slučajeva reč je o čistom nemaru, mada se pojedini pušači zavaravaju idejom da su svi filteri biorazgradivi. Iako se čini da su napravljeni od pamuka, filteri se prave od plastičnih vlakana što ih svrstava među najveće izvore zagađenja.

Budući da se na ovaj globalni problem ne obraća dovoljno pažnje, svrljiški srednjoškolci su našli rešenje i predstavili izum koji doslovno može da spasi planetu.

I opušak može da ozeleni

Reč je o biorazgradivom cigaret filteru koji u sebi sadrži seme biljaka. Patent pod nazivom BioFilter napravljen je od nebeljene celuloze, a iz ovih opušaka mogu da niknu četiri vrste biljaka: detelina, trava, čija seme ili bosiljak. Od pikavca „ni traga ni glasa” za samo šest meseci, a za to vreme on služi semenu kao rezervoar za vodu dok se biljka ne veže za zemlju. Čak i ako ne nikne baš svako seme, jedno je sigurno – svaki filter će se brzo razgraditi.

U svojoj učeničkoj kompaniji BioFilter ovi đaci podelili su zaduženja kako bi dalje razvijali ideju i pravili gotove proizvode. Zahvaljujući svom revolucionarnom izumu našli su se i na regionalnom takmičenju učeničkih inovacija gde su uspeli da pokažu koliko je BioFilter bitan za našu sredinu i plasirali su se u nacionalno finale. Đaci priznaju da su ljudi u čudu jer im je teško da poveruju da srednjoškolci imaju toliko potencijala da smisle ovakav izum. Svi su zadivljeni, opisuju đaci pozitivne reakcije okoline koje očigledno nisu mogle da izostanu. O štetnosti duvanskog dima po zdravlje suvišno je i govoriti.

Foto: BioFilter

Čak 70 odsto hemikalija u cigaretama je kancerogeno, a procenjuje se da pušenje uzrokuje 15 odsto smrtnih slučajeva svake godine. Međutim, na taj problem grupa svrljiških srednjoškolaca ne može da utiče. I pored mnogobrojnih akcija u cilju podizanja svesti o štetnosti duvanskog dima i smanjenja broj pušača, u svetu je i dalje milijardu onih koji ne odustaju od ove opasne navike.

„Ako već stvari stoje tako, da ljudi često bacaju opuške, mi želimo da to zagađenje smanjimo na minimum.“, poručuju iz tima. Opušci cigareta su toksični, naročito za životinje koje ih greškom progutaju. Budući da sadrže arsen i druge otrovne materije, njihovo nagomilavanje u velikim količinama može da ugrozi biodiverzitet i ozbiljno zagadi vodu i zemljište.

Moguće je da će se BioFilter uskoro naći u upotrebi kod onih koji ručno motaju cigarete, a kako se o njemu sve više priča, postoji nada da će i svetske kompanije prepoznati značaj ovog izuma i uvrstiti ga u svoje proizvode. Budući da su inovatori još uvek srednjoškolci, mogućnost patentiranja proizvoda nije im dostupna. Ipak, ko zna? Možda u narednim godinama uspeju u tome. Volje svakako imaju kao i svest o tome da njihov proizvod poseduje brojne prednosti.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

„Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Povodom održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26, u Glazgovu, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je u partnerstvu sa Gradskom opštinom Stari grad otvorio izložbu fotografija „Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“ na Trgu Republike u Beogradu.

U fokusu ove izložbe je uticaj klimatskih promena na život ljudi u Srbiji, posebno tokom proteklog leta, koje je bio peto najtoplije u našoj zemlji u poslednjih 70 godina.

„Dok u Glazgovu lideri skoro 200 zemalja u svetu zajedno pokušavaju da postignu novi dogovor za zaustavljanje klimatskih promena, mi želimo da pokažemo na koji način njihove posledice već pogađaju sve koji žive u Srbiji. Na ovim fotografijama su obični ljudi kojima je proteklo leto, zbog vreline i suše, donelo brojne probleme sa požarima, nedostatkom pijaće vode, kao i smanjenim prinosima poljoprivrednih useva. Pouka koju izložba prenosi je da moramo što pre da se prilagodimo novoj klimatskoj realnosti, ali i da zaustavimo dalje globalno zagrevanje, kako bismo opstali, jer klimatske promene ne poznaju granice i pogađaju nas bez obzira na to gde živimo“, poručila je Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji.

„Najvažniji zadatak svih nas danas jeste briga o zaštiti životne sredine i zaustavljanje negativnog uticaja klimatskih promena. Pre svega, moramo sagledati do sada učinjene greške, kako bismo bili spremni da se u budućnosti mnogo bolje i efikasnije borimo za našu planetu. Gradska opština Stari grad nastavlja da sprovodi tradicionalne, ali i inovativne metode ozelenjavanja na teritoriji opštine, uz stalno pokretanje i podržavanje projekata čiji je cilj reciklaža i ponovna upotreba otpada“, izjavio je Dušan Petrić, predsednik Skupštine opštine Stari grad.

Na četrdeset odabranih fotografija Vladimira Živojinovića izložba „Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“, kroz priče iz prvog lica, predstavlja probleme sa kojima su se tokom ovogodišnjeg vrelog i sušnog leta suočavali građani Srbije, od brdsko-planinskih predela Zlatiborskog okruga, preko Beograda do sremske ravnice. Njihova svedočanstva pokazuju na koji način klimatske promene menjaju životnu sredinu, kako utiču na prirodne resurse poput šuma, reka i planinskih livada, na dostupnost hrane i vode, na prinose u poljoprivredi i izvore prihoda, ali i na kvalitet života u velikim urbanim sredinama.

Osim izazova koje donose promene vremenskih prilika u Srbiji, izložba prikazuje i neka od postojećih rešenja koja nam mogu pomoći da se sa njima uhvatimo u koštac, poput proizvodnje energije korišćenjem sunca i vetra, inovativnih rešenja za navodnjavanje u poljoprivredi i za smanjenje emisija CO2 i zagađenja vazduha u gradovima. Izložba „Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“ može da se pogleda na Trgu Republike u Beogradu do 14. novembra 2021. godine.

Izvor: UNDP

COP26: 100 svetskih lidera obavezalo se da zaustavi krčenje šuma do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Morris)
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Peters)

U sklopu Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 održan je samit posvećen šumama i upotrebi zemljišta na kome se preko stotinu vladinih lidera, finansijskih institucija i predstavnika nevladinog sektora obavezalo da će zaustaviti krčenje šuma i degradaciju zemljišta do 2030. godine.

Predstavnici 105 zemalja, u kojima se nalazi 86 odsto svetskih šuma, potpisali su u Glazgovu Deklaraciju o šumama i korišćenju zemljišta čime se obavezuju da će ostati dosledni Pariskom sporazumu, Konvenciji o biološkoj raznolikosti, ciljevima održivog razvoja i drugim relevantnim inicijativama u borbi protiv klimatskih promena i zaštiti šuma.

Zemlje potpisnice će, kako se je saopšteno na zvaničnom sajtu COP26, nastojati da promovišu održivo upravljanje šumama, pruže podršku malim poizvođačima hrane, te da zaštite narode i lokalne zajednice čiji opstanak zavisi od šuma.

12 zemalja doniraće 12 milijardi dolara za pošumljavanje u zemljama u razvoju. Sredstva su takođe namenjena borbi protiv šumskih požara, obnavljanju degradiranig zemljišta i zalaganju za prava starosedeoca i lokalnih zajednica. Ovih 12 zemalja dodatno će donirati 1,5 milijardi dolara za zaštitu druge najveće tropske šume u svetu u slivu reke Kongo.

Satati na put krčenju šuma zarad poljoprivrede

Seča šuma radi dobijanja plodnog zemljišta sve je zastupljenija, a pojedini šumski požari izazvali su sumnje da su podmetnuti upravo sa ovim ciljem.

U cilju sprečavanja uništavanja šuma radi poljoprivrede, 30 finansijskih institucija ukupno su izdvojile 8,7 biliona dolara, dok su se predstavnici 28 zemalja, čija poljoprivreda ugrožava šume, obavezali da pređu na održive modele trgovine kako bi smanjili pritisak na šume. Ove mere uključuju podršku malim farmerima i unapređenje transparentnosti lanca snabdevanja.

Cilj je „smanjiti ranjivost, izgraditi otpornost i poboljšati život na selu kroz osnaživanje zajednica, razvoj profitabilne, održive poljoprivrede i prepoznavanje višestrukih vrednosti šuma, uz priznavanje prava starosedeoca i lokalnih zajednica“, navodi se u zvaničnom saopštenju COP26.

Milena Maglovski

Klimatske promene – mit ili stvarnost

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

O globalnom zagrevanju, emisijama gasova sa efektom staklene bašte i klimatskim promenama sve češće i sve više se piše i razgovara. Na globalnom samitu u Glazgovu svetski lideri razmatraju kako da se smanje emisije štetnih gasova do 2030. godine i to sve sa jednim ciljem – održati globalno zagrevanje na nivou od 1,5 stepeni Celzijusa.

I dok mnogi “razbijaju” glavu kako zaustaviti klimatske promene, jer se od njih nije moguće sakriti i otići na neko drugo mesto (tamo gde ih nema), mnogi i dalje misle da su to izmišljotine u gluposti.

Prema istraživanju koje je uradio UNICEF devet odsto stanovnika Velike Britanije veruje da su klimatske promene laž koja je namerno izmišljena. Sa tim se slaže 12 odsto građana Danske i čak 14 odsto žitelja Japana, Francuske i Italije.

Nestvarno zvuči podatak da trećina stanovnika Crne Gore, 32 odsto, veruje da su klimatske promene i globalno zagrevanje koje je nastalo zbog čovekovog uticaja laž koja je namerno izmišljena. Ovo istraživanje u Crnoj Gori je sprovela agencija Ipsos, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a, prenosi RTCG.

Kada je reč o Srbiji više od 90 odsto stanovnika smatra da su klimatske promene najveći globalni izazov. Gotovo da se može reći da je pohvalan i podatak da svi smatraju da treba upotrebiti sve raspoložive postupke i tehnološke alate u borbi protiv klimatskih promena, pokazuje najnovije istraživanje Centra za unapređenje životne sredine.

Ispitanici su saglasni u tome da postoji uticaj klimatskih promena na svakodnevnicu, kao i da su veoma zabrinuti zbog toga i kako će se to odraziti na budućnost.

Čak 93 odsto ispitanika smatra da je glavni uzrok klimatskih promena ljudski faktor, dok više od tri četvrtine u potpunosti opovrgava stav da je Srbija jedna od vodećih zemalja u borbi protiv klimatskih promena i smatra da se donosioci odluka ne bave dovoljno ovim pitanjem.

Isto istraživanje donosi i podatak da je 57,7 odsto građana samosvesno i da prepoznaju sopstvenu odgovornost. Kada je reč o tome ko ima najveću odgovornost u borbi protiv klimatskih promena, 74,8 odsto građana Srbije smatra da je to Vlada Republike Srbije, 44,8 odsto – Ministarstvo zaštite životne sredine i 44,56 odsto misli da su to kompanije. 

Da nije moguće napraviti promene i smanjiti sopstveni uticaj na klimatske promene misli 16,2 odsto ispitanika. Ipak, tračak nade daje podatak da bi više od dve trećine građana uložilo dodatni trud da smanji sopstveni uticaj na klimatske promene kada bi imalo više informacija.  

Crveni alarm je davno upaljen, mnogo toga je već trebalo promeniti, možda nije kasno, da svi zajedno, sada i odmah počnemo sa promenama, jer Planeta Zemlje je samo jedna i treba je sačuvati za generacije koje dolaze.

Milica Radičević

Energetika od velikog značaja za bezbednost svake zemlje

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ K)
Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska bezbednost je važna karika nacionalne bezbednosti svake zemlje. Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike istakla je da Zelena agenda donosi novi način razvoja i rasta, kao i povećanja energetske bezbednosti i nezavisnosti, a ujedno je ključna u borbi protiv klimatskih promena.

“Zelena agenda donosi nove investicije i nova radna mesta. To ne znači da će biti bilo kakvog zaustavljanja razvoja, niti da će neko ostati bez posla. Ona predstavlja novi model rasta i plan kako da izađemo iz prljavih tehnologija i uvodimo zdrave modele proizvodnje, a to znači ne samo opstanak postojećih, već i nova radna mesta”, podvukla je ona.

Kako je ukazala koliko je energetika važna za bezbednost svake zemlje najbolje se vidi danas, kada imamo globalnu energetsku krizu, rast cena i klimatske promene. 

“Kada je reč o konferenciji u Glazgovu, to je prilika da sve države daju odgovor na koji način ćemo krenuti u Zelenu agendu i šta to znači za svaku državu i globalno”, dodala je ministarka, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima, godišnje se emituje 60 milijardi tona ugljen-dioksida u svetu, polovina se zadržava 300 godina, a polovina ostaje u atmosferi više od hiljadu godina.

Mihajlović je objasnila da to više nije pitanje koliko je koja zemlja velika ili razvijena, već to postaje glavno pitanje nacionalne politike svih država, koje treba da se opredele za zelene investicije.

“Kada govorimo o termokapacitetima u Evropi, nije tačno da se svi vraćaju na ugalj. Velika Britanija koristi samo dva odsto uglja u svom energetskom miksu. Poljska ima svoj lignit, ali uvozi kameni ugalj jer ne želi da koristi lignit koji je lošeg kvaliteta. Kina je najveći uvoznik kamenog uglja iz Australije. Mislim da bi i mi trebalo da idemo ka tome da imamo termokomplekse u rezervi i da ih koristimo samo u određenim kriznim situacijama, kakva je ova”, dodala je Mihajlović.

Ona je najavila da je u planu izgradnja novih hidroelektrana, a posebno je važan „Đerdap 3“, koji će biti hibridna elektrana, prva u Evropi, koja će imati i solarne i vetro generatore.

Energetski portal

Podrška reciklažnoj industriji važna za cirkularnu ekonomiju

Foto: Ministarsvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarsvo zaštite životne sredine

Postrojenje E-Reciklaža Niš bavi se tretmanom električnog i elektronskog otpada po svetskim standardima u skladu sa principima cirkularne ekonomije, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Ministarka Irena Vujović je, prilikom obilaska postrojenja, istakla da je veoma važno posebno tretirati elektronski otpad jer on ne sme da završi na deponijama.

“Ovde se prerađuju otpadna ulja, freon koji izaziva efekat staklene bašte i neophodno ga je zbrinuti na najbolji način. Ovde se nalaze i stari televizori, frižideri, šporeti, koji moraju adekvatno da se tretiraju. Posebno me raduje što je E-Reciklaža u prethodnom periodu otvorila još 40 zelenih radnih mesta. Vlada Srbije i Ministarstvo koje vodim prepoznali su značaj reciklaže posebnih tokova otpada i zato već nekoliko godina unazad obezbeđujemo podsticaje za reciklere – rekla je Vujović.

Procene su, kaže Vujović, da se u Srbiji godišnje reciklira više od 100.000 tona otpada, a namera države je da i u narednom periodu podstiče ovu granu privrede. Ona je dodala da je država u ovoj godini odvojila pet milijardi dinara za reciklažu posebnih tokova otpada.

“Ove godine smo ušli u ritam kada je reč o podsticajima, jer su se do sada u tekućoj godini isplaćivala sredstva za prethodnu. Izmirili sva zaostala dugovanja prema reciklerima i isplatićemo uskoro subvencije za prvih devet meseci ove godine. Za nas je ova delatnost važna, jer nam je cilj postepeni prelazak na model cirkularne ekonomije, kako bi kroz proces reciklaže od otpada nastajali novi proizvodi, nova vrednost i nova zelena radna mesta”, rekla je ministarka.

Energetski portal

Uskoro novi grantovi za poljoprivrednike

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Foto: Ministarsvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Kompanija „ABD prom“ u Jevremovcu, koja se bavi proizvodnjom i prodajom svežeg i smrznutog voća, izgradila je solarnu elektranu finansiranu iz IPARD fondova, a ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović najavio je prilikom obilaska kompanije nove grantove za poljoprivrednike.

Nedimović je ocenio da je to dokaz da u tehničko-tehnološkom smislu pomeramo srpsku poljoprivredu nekoliko koraka unapred.

„Ja sam razgovarao sa njim i on mi je rekao da su troškovi energije bili od osam do 10 odsto. Znate koliko je to uštede kada tog troška više ne bude i kada se vrati investicija za četiri godine? Da nema IPARD-a, to bi bilo za deset godina. Zamislite kad on u narednih 15- 20 godina, koliki je vek ovih panela, ne bude imao taj trošak, to ostaje kao profit i on može da koristi taj novac za investiranje. Sa druge strane on je pionir koji svojim primerom pokazuje da u tehničko-tehnološkom smislu pomeramo srpsku poljoprivredu nekoliko koraka unapred“, rekao je Nedimović.

Nedimović je naglasio da srpska poljoprivreda beleži dobre rezultate što se tiče izvoza, koji će ove godine sigurno premašiti pet milijardi dolara.

Ovo što je on uradio, biće primer za celu Srbiju, dodao je ministar poljoprivrede. Podsetio je da su slične reakcije bile kada su uvođeni roboti u muži krava i najavio novi konkurs za robotizaciju krajem decembra.

Cilj je, kako je istakao, digitalizacija u poljoprivredi da bi poljoprivrednici mogli zahtev da podnose elektronski i prate ceo proces, što će ubrzati obradu zahteva i podići transparentnost. Nedimović je naglasio da srpska poljoprivreda u ovoj godini beleži dobre rezultate što se tiče izvoza.

„Sa ovakvim i sličnim projektima, a nemojte zaboraviti da smo mi sada imali dva velika projekta kroz IPARD, jedan za meru 3 i za meru 7, i kroz to smo do sad najviše novca plasirali. Slede nam brze objave, jer moramo brzo da obavljamo proces. Zbog toga se radujem što ću sa svojim kolegama brzo ispregovarati IPARD 3“, rekao je ministar.

Nedimović je naglasio da će sa jedne strane, srpski novac za poljoprivredu, biti drastično veći u 2022. nego u 2021. godini, a sa druge strane Ministarstvo ima zajedničke projekte sa Svetskom bankom, i pozvao poljoprivrednike da apliciraju. „Mi ćemo dati sve od sebe da to što pre realizujemo“, dodao je Nedimović.

Energetski portal

Kamioni sa trolom na nemačkim auto-putevima

Foto: Siemens mobility
Foto: Siemens Mobility

Ugradnja baterije možda je idealno rešenje za elektrifikaciju automobila, kombija, pa čak i autobusa, ali kada je reč o kamionima, dodatna težina baterije može predstavljati ozbiljan problem.

Za teška vozila bilo je neophodno „razmišljati van kutije“, te pronaći način da se električna energija, ako ne putem baterija, do kamiona dopremi na drugi način. Projekat, koji bi mogao biti rešenje za elektrifikaciju teretnjaka, upravo se testira u severnoj nemačkoj pokrajini Šilsvig-Holštajn, a ukoliko prođe sve bezbednosne testove, označiće početak nove ere u saobraćaju teretnih vozila.

Reč je o ugradnji pantografa na kamione, onakvih kakve srećemo na trolejbusima, kao i izgradnja nadzemnih vodova duž „spore“ trake auto-puta. Pet kilometara ovakve infrastrukture već je izgrađeno u pomenutoj pokrajini, nedaleko od Lubeka, a vodovi se električnom energijom napajaju iz trafostanica.

Kamioni, osim pantografa, električnog motora i baterije, imaju još i motor sa unutrašnjim sagorevanjem, te po potrebi mogu da kombinuju električni pogon i pogon na fosilna goriva, piše eHighway. SH.

Recimo, kada saobraćaju auto-putem, idealno bi bilo da koriste električni pogon, dok po isključenju sa auto-puta, dok razvoze robu, ili dok pretiču drugo vozilo, kamioni mogu da pređu na benzin ili dizel.

Cilj je da se 1/3 nemačkih auto-puteva pokrije električnim vodovima čime će se znatno smanjiti zagađenje koje stvaraju kamioni.

Kompanije Siemens Mobility i  Continental Engineering Services (CES) će u budućnosti sarađivati ​​na razvoju i proizvodnji pantografa za kamione. Udruživanjem znanja i iskustva, dve kompanije nameravaju da ostvare serijsku proizvodnju opreme za hibridne kamione.

Milena Maglovski

Zajednička konferencija Srbije i Norveške o obnovljivim izvorima energije

Foto-ilustracija: Pixabay (seagul)
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Srbija i Norveška zajedno će organizovati konferenciu o obnovljivim izvorima energije posvećenu saradnji dveju zemalja u procesu energetske tranzicije i investicijama u nove energetske kapacitete, navodi se u saopštenju Vlade.

Tokom sastanka sa ambasadorom Kraljevine Norveške u Srbiji Jernom Jelstadom, ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla je da je izmenjen zakonodavni okvir i rađen potpuno novi Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je u skladu sa najvišim EU standardima.

Prema njenim rečima, Ministarstvo sprema strateška dokumenta – strategiju razvoja energetike i nacionalni plan za klimu i energetiku sa vizijom do 2050. godine.

“Plan je da do 2040. godine dobijemo minimum 40 odsto energije iz obnovljivih izvora. S obzirom na iskustva Norveške kada su u pitanju energetska tranzicija, Zelena agenda, korišćenje novih tehnologija u proizvodnji kapaciteta koji koriste obnovljive izvore, sigurna sam u to da će zajednička konferencija omogućiti lakši i brži put Srbije ka dostizanju cilja, a to je da do 2050. godine budemo dekarbonizovana zemlja”, istakla je Mihajlović.

Ministarka je ocenila da će to biti i dobra prilika za saradnju kompanija i mogućnost da norveške kompanije vide potencijale Srbije i novi investicioni plan Ministarstva vredan 17 milijardi evra, od čega je više od pet milijardi za obnovljive izvore energije.

Konferenciju o budućnosti obnovljivih izvora energije zajedno će organizovati Ministarstvo rudarstva i energetike i Ambasada Kraljevine Norveške u Srbiji krajem novembra ili početkom decembra, a učestvovaće i predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, predstavnici javnih preduzeća u oblasti proizvodnje i distribucije energije.

Jelstad je napomenuo da zna koliko je urađeno, posebno u oblasti izmene zakonskog okvira, izrazivši uverenje da Srbija ima važno mesto u transformaciji energetskog miksa u čitavoj Evropi.

“Jedan od prioriteta Norveške je zaštita životne sredine, što otvara mogućnost da unapredimo saradnju u ovoj oblasti, a zajednička konferencija je važan korak ka tome jer će obuhvatiti i javni i privatni sektor i moći ćemo da govorimo o svim aspektima – energetskim, ekološkim i finansijskim”, istakao je ambasador Norveške.

Energetski portal

Pokrajinski sekretarijat raspisao konkurs za sufinansiranje projekata solarnog navodnjavanja

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gucklhorn)

Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj raspisao je 28. oktobra 2021. godine javni konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u poljoprivrednim gazdinstvima.

Sredstva za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u poljoprivrednim gazdinstvima planirana su Finansijskim planom Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj za 2021. godinu.

Pravo na podsticaje ostvaruju lica sa teritorije AP Vojvodine koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalaze se u aktivnom statusu, i to fizičko lice – nosilac registrovanog komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva.

Bespovratna podsticajna sredstva, koja se dodeljuju, namenjena su za korišćenje solarne energije za potrebe navodnjavanja registrovanih poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije Autonomne pokrajine Vojvodine, sa ciljem: nabavke i montaže novih solarnih pumpnih sistema za navodnjavanje (fotonaponski paneli, solarna pumpa za vodu sa kontrolerom, akumulator) i ostala prateća elektro i mašinska oprema. U cenu postrojenja ne ulazi izgradnja bunara, rezervoara i dela zalivnih sistema iza rezervoara.

Ukupan iznos za raspodelu sredstava je 14.000.000,00 dinara. Sekretarijat dodeljuje sredstva za sufinansiranje projekta u iznosu od maksimalno 80 odsto vrednosti investicije, a maksimalan iznos sredstava koje dodeljuje Pokrajinski sekretarijat po korisniku iznosi 800.000,00 dinara.

Pravilnik i obrazce za konkurs pronađite OVDE.

Detalje konkursa pogledajte OVDE.

Izvor: Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj

U Crnoj Gori će se graditi vetropark “Gvozd” snage 55 MW

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)

Elektroprivreda Crne Gore potpisala je akcionarski ugovor sa kompanijom Ivicom Holding GmbH iz Austrije o pristupanju projektnoj kompaniji Green Gvozd preko koje se raditi projekat vetro parka na krnovskoj visoravni.

EPCG će biti vlasnik 100 odsto projektne kompanije Green Gvozd, navodi se u saopštenju ove nacionalne kompanije.

Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin kazao je da se raduje nastavku saradnje, jer je za Crnu Goru i energetski sektor ovo veoma bitna investicija koja pripada zelenim izvorima energije.

„Investicija je vredna 61 milion eura, snage 55,4 MW, 13 generatora, obezbeđivaće energiju za oko 25.000 domaćinstava. Zato ovo potpisivanje predstavlja veliki korak napred u realizaciji ove investicije, čiju realizaciju očekujemo u dogovorenom roku. Za naš energetski bilans biće ovo još jedan korak napred u obezbeđivanju novih GW sati zelene energije. Nadam se da ćemo u narednom periodu obezbjediti izgradnju i drugih novih izvora energije iz obnovljivih izvora”, naveo je Rovčanin.

Donošenju odluke o izgradnji vetroelektrane “Gvozd” prethodila je izrada Studije potencijala vetra i procene energetske proizvodnje, kao i Studije tržišta i poslovnog modela za VE „Gvozd“ urađenih od strane renomirane nemačke kompanije Fihtner.

EPCG je ranije dobila (Mandate Letter) preliminarnu ponudu od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za finasiranja  projekta izgradnje vetroelektrane “Gvozd”. EPCG će u narednom periodu uzeti u razmatranje i moguće drugačije opcije finasiranja projekta, a sredstva bi se koristila za nabavku opreme u skladu sa pravilima finasijskih institucija.

Očekivani početak izgradnje vetroelektrane je na proljeće 2022. godini, dok je puštanje elektrane u probni rad predviđeno 18 meseci nakon početka radova. Za potrebe buduće vetroelektrane predviđa se izgradnja saobraćajne infrastrukture, odnosno rekonstrukcija postojećih puteva i izgradnja novih puteva, s ciljem povezivanja pojedinih vetroagregata.

Energetski portal

Počeo globalni samit o klimatskim promenama u Glazgovu

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U škotskom gradu Glazgovu počeo je globalni samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, koji će trajati do 12. novembra. Britanska diplomatija godinama je pripremala ovaj skup, koji treba da ubrza odluke Pariskog samita i postavi nove ambiciozne ciljeve kako bi se zauzdalo globalno otopljavanje, piše RTS.

Preko dvadeset pet hiljada učesnika i predstavnika 197 država pristiže u Škotsku. Srbiju na najvišem nivou predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji će na skupu govoriti u utorak.

Od najmoćnijih i najbogatijih odsustvuje samo ruski predsednik Putin, dok će se prvi čovek Kine samitu obratiti putem video-linka. Cilj je jedan: sprečiti da se Zemlja ugreje za više od jednog i po stepena do 2100. godine.

“Škotski pesnik Robert Berns je svojevremeno napisao ‘Danas je taj dan, danas je taj čas’.

Čovečanstvo je pred neuvijeno jasnim izborom”, naglasila je izvršna sekretarka okvirne Konvencije UN o klimatskim promenama Patricija Espinoza.

Zbog starosti i iscrpljenost kraljice Elizabete II, konferencija u Glazgovu prvi je veliki međunarodni zadatak za britanskog prestolonaslednika, koji će u ponedeljak ugostiti najviše zvanice.

Jedan od rodonačelnika proizvodnje zdrave hrane, princ Čarls iskoristio je samit Grupe 20 u Rimu da pozove najbogatije da odreše kesu za dobrobit planete.

“Svake godine moraćemo da ulažemo bilione dolara kako bismo izgradili neophodnu infrastrukturu i postigli cilj od jedan i po stepen Celzijusa zagrevanja i spasli naše pume i poljoprivredna dobra, naše okeane i prirodu”, rekao je britanski prestolonaslednik.

Ekološki aktivisti iz svih delova sveta pristižu u Glazgov mahom vozovima, kako bi podsetili na neophodnost održivih načina putovanja.

Aktivisti, poput Šveđanke Grete Turnberg, uživaju status uporediv sa holivudskim zvezdama kako u medijima, tako i među domaćinima.

Samit G20 u Rimu postavio je odličnu diplomatsku osnovu za konferenciju u Glazgovu, ali treba podsetiti da njene odluke nisu pravno obavezujuće, a da su investicije dogovorene još u Parizu od stotinu milijardi dolara godišnje za sprečavanje globalnog otopljavanja odložene za 2023. godinu.

Izvor: RTS

KlimaTicket – U Austriji počela revolucija javnog prevoza

Foto-ilustracija: Unsplash (Adelin Preda)
Foto: Helmer M

Austrija je 26. oktobra uvela jedinstvenu godišnju KlimaTicket karticu za javni prevoz koja važi u celoj zemlji. Košta 1.095 evra, što znači da građani Austrije mogu da putuju svim sredstvima javnog prevoza za samo tri evra dnevno.

Kartica je uvedena na inicijativu Ministarstva za zaštitu klime, životne sredine, energetiku, mobilnost, inovacije i tehnologiju Republike Austrije. Takođe, KlimaTicket nije samo kartica za sav javni prevoz, već i kartica kojom žele da ostvare klimatske ciljeve Pariskog sporazuma jer je javni prevoz klimatski prihvatljiva alternativa motorizovanom individualnom prevozu.

Austrijska ministarka Leonore Gevesler (Zelena) smatra da uvođenje nove kartice predstavlja dragocen doprinos klimi naše planete, a što je više ljudi koristi, to je bolje za klimu.

Karta će do 31. oktobra biti dostupna po promotivnoj ceni od 949 evra, umesto 1.095 evra, koliko iznosi njena puna cena. Korisnici mlađi od 25 godina i stariji od 64 godine (odnosno 65 od 1. januara 2022. godine), kao i osobe sa invaliditetom, umesto 821 evra plaćaju samo 699 evra, a tu su i porodični popusti.

Uvođenje ove mape ima za cilj da podstakne građane da koriste javni prevoz umesto automobila, a samim tim bi moglo da smanji troškove prevoza s obzirom na povećanje cena goriva

Mnogi građani Austrije odlučuju da koriste javni prevoz. Prema podacima austrijskog statističkog zavoda, u 2019. javni prevoz je bar povremeno koristilo 4,84 miliona ljudi starijih od 15 godina, od čega 2,14 miliona dnevno ili nekoliko puta nedeljno.

I deca i mladi koriste javni prevoz, na primer, kada putuju u školu. Sadašnja analiza austrijskog autokluba VCÖ pokazuje da na nivou Austrije postoje velike razlike kada je u pitanju korišćenje javnog prevoza. Tako u Beču čak 93 odsto građana starijih od 15 godina bar povremeno koristi javni prevoz, dok je taj broj u austrijskoj pokrajini Forarlberg 74 odsto.

Na začelju su Koruška sa 46 odsto i Gradišće sa 40 odsto. Bečlije zauzimaju vodeću poziciju u zemlji i u oblasti učestalosti korišćenja javnog prevoza. Pre izbijanja pandemije korona virusa, 71 odsto stanovnika Beča koristilo je javni prevoz svakog dana ili nekoliko puta nedeljno. U Forarlbergu je takvih korisnika bilo 29 odsto, u Salcburgu i Tirolu 21 odsto, a u Štajerskoj 20 odsto. Nakon pada broja putnika u javnom prevozu zbog pandemije u prethodnoj godini, njihov broj ponovo značajno raste.

 Izvor: EurocommPR / Ekovjesnik

Grinpis predlaže zabranu letova kad postoji alternativa vozom

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)
Foto-ilustracija: Unsplash (Balazs Busznyak)

Trećina najčešćih vazdušnih destinacija u EU imaju alternativu vozom koja je kraća od šest sati i zabranom takvih letova bi se uštedelo ispuštanje 3,5 miliona tona ugljen-dioksida, pokazuje studija Grinpisa u kojoj se poziva na radikalnu promenu načina transporta.

Ta nevladina organizacija ocenila je “neophodnim” smanjenje vazdušnog saobraćaja da bi se ograničilo klimatsko zagrevanje na 1,5 stepeni Celzijusa, i poziva na jačanje železničkog saobraćaja.

Letovi kraći od 1.500 kilometara predstavljaju četvrtinu emisija gasova u evropskom vazdušnom prostoru, navodi ta nevladina organizacija u studiji koju je naručio institut OBC Transeuropa.

Prema studiji, 51 od 150 najčešćih kratkih letova u Evropskoj uniji (bez ostrvskih veza), odnosno 34 odsto, već imaju železničku alternativu koja je kraća od šest sati. Tri najčešće veze u EU Pariz-Tuluz, Pariz-Nica i Atina-Solun spadaju u te veze.

Železničku alternativu kraću od četiri sata ima 21 linija, uključujući neke međunarodne kao što su Amsterdam-Pariz, Amsterdam-Frankfurt, Brisel-Frankfurt i Pariz-Frankfurt, navodi se u izveštaju.

“Ispušta se 10 puta više gasa ekvivalentnog ugljen-dioksidu kada se iz Pariza u Amsterdam ide avionom, nego kada se ide vozom, a taj put može da se obavi vozom za manje od tri i po sata”, rekla je u saopštenju Sara Fajol, zadužena za kampanju Transport u Grinpisu Francuska.

Ona je rekla da je smanjenje vazdušnog saobraćaja nezaobilazno da bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma o klimi i ukidanje kratkih letova predstavlja prvi korak u tom smeru mada nebi doveo do potpunog ispunjenja ciljeva tog sporazuma.

Svetski vazdušni sektor emitovao je 900 miliona tona ugljen-dioksida 2019. godine, što je oko 2,5 odsto svetskih emisija.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Brža isplata IPARD podsticaja i uvođenje novih elektronskih sistema u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (PHÚC LONG)

Omogućavanje avansnog plaćanja i ubrzanje odobravanja podsticaja za IPARD korisnike, uvođenje softverskog rešenja eAgrar i uspostavljanje sistema za kontrolu plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u skladu sa propisima Evropske unije, neke su od ključnih izmena predviđenih izmenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju koje je usvojila Vlada Srbije.

Naime, omogućena je isplata avansa kao dozvoljen trošak do 50 odsto javne pomoći od odobrene vrednost podsticaja za IPARD korisnike.

Time će se IPARD korisnicima obezbediti značajan deo finansijskih sredstava za realizaciju planirane investicije, dok će korišćenje avansnog plaćanja uticati na poboljšanje korišćenja EU finansijskog doprinosa i smanjenje rizika od povraćaja sredstava Evropskoj uniji. Avans podleže bankarskoj garanciji ili ekvivalentnoj garanciji koja odgovara do 110 odsto odobrenog avansnog iznosa.

Zbog potrebe smanjenja vremena obrade zahteva predloženo je propisivanje obavezne dokumentacije prilikom podnošenja zahteva za IPARD podsticaje. Ukoliko zahtev sadrži formalni nedostatak koji sprečava postupanje po njemu isti se može dopuniti u roku koji  ne može biti kraći od 8 dana niti duži od 20 dana. Takođe, zakonom se propisuje i obustavljanje postupka zbog prestanka postojanja stranke.

Izmenom Zakona definiše se i softversko rešenje eAgrar i uspostavlja Registar poljoprivrednih gazdinstava kao jedinstvena, elektronska i centralizovana evidencija i uvode se samo elektronski postupci u vezi sa Registrom poljoprivrednih gazdinstava – postupak upisa u Registar, obnove registracije, promene podataka upisanih u Registar i brisanja iz Registra.

Osim eAgrara, izmenama zakona predviđeno je i uspostavljanje IACS sistema za kontrolu plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, čime se Upravi za agrarna plaćanja daje osnov za nadležnost uspostavljanja navedenog sistema. Takođe, precizirane su odredbe koje se odnose na LPIS (Sistem za identifikaciju zemljišnjih parcela), kao jedne od komponenti IACS, i to u smislu poslova i ovlašćenja za donošenje podzakonskih akata.

Uvođenjem elemenata IACS sistema za kontrolu plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Republika Srbija se usklađuje sa propisima Evropske unije. IACS je najvažniji sistem za sprovođenje i kontrolu plaćanja prema poljoprivrednicima od strane država članica EU prilikom sprovođenja Zajedničke poljoprivredne politike. Ovaj sistem obuhvata kontrolu plaćanja za sve mere direktnih plaćanja, kao i plaćanja za agroekološke klimatske mere i mere organske proizvodnje.

Pomenuti sistemi (eAgrar, IACS i LPIS) uvode se sa odloženom primenom i to eAgrar od 1. jula 2022. godine, LPIS od 1. januara 2025. godine i IACS od 1. januara 2027. godine.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Kina podiže cilj za obnovljive izvore energije uoči COP26

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Richter)

Kina je objavila novi plan u oblasti zaštite životne sredine kojim je najavila da će povećati udeo nefosilnih goriva na 25 odsto ukupne potrošnje energije do 2030. godine.

U juče objavljenoj Beloj knjizi o klimatskim promenama, navodi se da je Kina sebe do sada obavezivala na povećanje udela nefosilnih goriva na “oko 20 odsto”, prenela je Kineska medijska grupa (CMG).

Bela knjiga je potvrdila ranije obećanje Kine da će prestati da povećava emisije štetnih gasova pre 2030. i da će postići ugljeničnu neutralnost do 2060. godine. Navodi se i da će Kina prestati da finansira nove termoelektrane u inostranstvu.

Nekoliko dana pre početka Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP26) u Glazgovu, kineski predsednik Si Djinping razgovarao je u utorak telefonom sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, a jedna od tema bile su i klimatske promene.

Glavni kineski izaslanik za klimu Sije Dženhua sastao se juče sa šefom EU za zelenu politiku Fransom Timermansom, a očekuje se da se u Londonu uoči COP26 sretnu predsednik Si i specijalni izaslanik SAD za klimu Džon Keri.

COP 26 se smatra ključnim pokušajem da se svet primora da smisli konkretne planove za održavanje porasta temperature na maksimalno 1,5 stepeni.

Kina će, kao najveći svetski emiter gasova sa efektom staklene bašte, imati važnu ulogu na COP26, u pomaganju svetu da izbegne katastrofalnu klimatsku krizu, navodi CMG.

Izvor: Beta Zelena Srbija