Home Blog Page 507

Zrenjaninci traže zaustavljanje gradnje Linglonga

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Laursoo)
Foto: Građanski preokret

Uličnom akcijom pod nazivom “Protiv kapitalnih mahinacija” u organizaciji Građanskog preokreta u Zrenjaninu javno je zatraženo da se zaustavi izgradnja kineske fabrike prenumatika Linglong.

Akcija je organizovana na Svetski dan čistog vazduha, jer Zrenjaninci sumnjaju da će ova investicija dugoročno uticati na zagađenje njihove životne sredine. Dosadašnji problemi, propusti i protivzakonitosti u vezi s Linglongom prezentovani su štampanim materijalom koji je deljen i video sadržajima koji su emitovani preko velikog video bima u centru grada.

“Mi smo protiv ove fabrike iz više razloga, prvo jer je njoj poklonjena naša plodna zemlja, zatim dato joj je preko 75 miliona evra iz budžeta Srbije, a da država nema ni jedan procenat udela u vlasništvu. A pre svega zato što je ovom investitoru dozvoljeno sve. Tu mislim i na ignorisanje naredbe pokrajinkog građevinskog inspektora za rušenje nelegalno izgrađenog pogona, za koji nisu imali građevinsku dozvolu. Protiv smo i zato što najavljeni obim proizvodnje neće biti bez posledica, 35 hiljada prenumatika dnevno sigurno će zagaditi okolinu i to nije samo problem Zrenjanina, već cele Srbije koja će to sa nama osetiti ako se ovo ne zaustavi”, rekla je Dragana Popović, aktivistkinja Građanskog preokreta.

Izvor: Građanski preokret

COP 26: Nekoliko zemalja najavilo da će obustaviti upotrebu uglja

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)

Energetska tranzicija i brz prestanak upotrebe uglja samo su jedna od tema o kojoj razgovaraju svetski lideri u sklopu Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26

Predstavnici više od 20 zemalja, koje su veliki korisnici uglja najavili su da će postepeno prestati da koriste ovo gorivo koje u velikoj meri zagađuje životnu sredinu.

Na spisku zemalja koje će postepeno ukinuti upotrebu uglja, između ostalih, nalaze se Indonezija, Vijetnam, Poljska, Južna Koreja, Egipat, Španija, Nepal, Singapur, Čile i Ukrajina. 

Na donošenje ove odluke veliki uticaj ima i najava banaka, finansijskih institucija, Kine i Japana da će okončati finansiranje eksploatacije uglja, kao i obećanje razvijenih zemalja da će podržati zemlje u razvoju u prelasku na čistu energiju.

Sporazum o ukidanju direktne javne podrške međunarodnom sektoru energije iz fosilnih goriva do kraja 2022. godine potpisali su SAD, Velika Britanija, Kanada, Švajcarska, Novi Zeland.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu COP26 “ovo je istorijski korak” i prvi put je postavljen jasan datum prestanka finasiranja fosilnih goriva.

Ohrabruje i vest da se 20 zemalja, među kojima se nalaze Poljska, Vijetnam i Maroko, obavezalo da neće graditi nove elektrane na ugalj.

Kako je istaknuto na konferenciji u Glazgovu postepeno ukidanje upotrebe uglja za proizvodnju električne energije jedan je od najvažnijih koraka u borbi protiv klimatske krize, jer emisije gasova sa efektom staklene bašte, koje nastaju prilikom njegovog sagorevanja, najveći su pojedinačni doprinos klimatskim promenama

Milica Radičević

EPS ovog meseca neće menjati cene struje za privredu

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto-ilustracija: Pixabay

Rekordne cene struje koče svetsku privredu pa zemlje traže rešenja. A i privrednici u Srbiji mogu na kratko da odahnu. Po preporuci Vlade, EPS ovog meseca neće menjati cene struje za privredu – kupcima na slobodnom tržištu nudi ograničeno produženje važećih ugovora ili odlaganje već zaključenih.

Elektroprivreda Srbije na jedan mesec ograničava cene privrednicima u tri slučaja: onima kojima je ugovor o snabdevnju istekao 31. oktobra daje se mogućnost da ga produže do kraja novembra, zatim onima koji su na rezervnom snabdevanju, a ugovor im je takođe, istekao sa prošlim mesecom, nudi se novi ugovor za novembar po istoj ceni.

Privrednici koji su već potpisali novi ugovor o snabdevanju koji važi od 1. novembra njegovu primenu mogu da odlože do 1. decembra. 

Bratislav Džombić, direktor Sektora za razvoj slobodnog tržišta EPS-a kaže da je to objavljeno i na njihovom sajtu.

“Kupci mogu i da nam se jave u svakom trenutku, da pitaju sve što ih zanima za to a potrebna nam je njihova saradnja da ispunimo sve ovo i tako da ovaj neki najkritičniji period prođemo što bezbolnije”, rekao je Džombić.

Na srpskom tržištu, licencu za trgovinu strujom ima 63 snabdevača, a aktivno je samo 11. Ali zbog najpovoljnije cene struje EPS i dalje snabdeva više 95 posto potrošača na slobodnom tržištu. Trenutna cena je između 70 i 135 evra za megvatsat. 

“Svi moraju da shvate da je ovo gašenje požara. Sve ove mere moraju biti kratkoročne, ne samo kod nas takva je situacija i u Evropi. Očekuje se da poslednji kvartal ove i prvi kvartal sledeće godine budu kritični”, kaže Miloš Mladenović, direktor srpske berze struje “SEPEKS”.

Na panelu koji je organizovala Američka privredna komora u Srbiji stručnjaci su upozorili da se veleprodajna cena struje neće vratiti na prosečnih 60 evra po megavat satu koliko je bila pre energetske krize. Za sledeću godinu prosečna cena biće 120 evra.

Imaju zato i savet za privrednike: da strujom trguju direktno na berzi, sklapaju direktne ugovore sa vlasnicima vetroparkova i solarnih elektrana ili izgrade sopstvene kapacitete za proizvodnju struje.

Izvor: RTS

Rumunija sa SAD gradi modularnu nuklearnu centralu

Foto: Nuscale
Foto: Nuscale

SAD i Rumunija dogovorili su da zajedno grade prvu malu modularnu nuklearnu elektranu u Rumuniji. U Vašingtonu je saopšteno da će upotreba tehnologije malih modularnih reaktora (SMR) dati ključni doprinos dekarbonizaciji energetskog sektora u Rumuniji i omogućiti budućnost bez štetnih emisija.

Plan su posle susreta na samitu COP26 2. novembra najavili specijalni izaslanik američkog predsednika za klimu Džon Keri i rumunski predsednik Klaus Johanis. Dve zemlje su još 2020. godine potpisale sporazum o saradnji na jačanju i modernizaciji rumunskog civilnog nuklearnog programa.

Bela kuća saopštila je da će izgradnjom prve elektrane sa malim modularnim reaktorom (SMR), u saradnji sa SAD i američkom privatnom kompanijom Nuskejl, “najmodernija civilna nuklearna tehnologija stići i u taj važan deo Evrope“.

“Naše partnerstvo će doneti SMR tehnologiju u Rumuniju, i pozicionirati američku tehnologiju kao lidera u globalnoj trci u oblasti te tehnologije. Komercijalni ugovor će uključivati Nuskejlovu centralu od šest modula, i inicijalno će stvoriti više od 3.700 radnih mesta u SAD i Rumuniji, sa potencijalom otvaranja 30.000 poslova kako projekat bude rastao”, saopštila je američka administracija.

Iz kabineta rumunskog predsednika precizirano je da će modularni reaktor početi da proizvodi struju 2028. godine, i da će investicija učvrstiti partnerstvo Rumunije i SAD u oblasti civilne nuklearne tehnologije.

Američki Stejt department je naveo da je reč o projektu vrednom više milijardi dolara koji “jača evropsku energetsku bezbednost, poštuje najviše standarde nuklearne bezbednosti i zabrane proliferacije i, što je najvažnije, čistom energijom se bori protiv klimatske krize“.

Nuskejl je američka privatna kompanija iz savezne države Oregon, koja proizvodi i prodaje male modularne fisione reaktore.

Za razliku od klasičnih, velikih reaktora, mali modularni reaktori proizvode se industrijski i zatim zahvaljujući dimenzijama i težini transportuju na lokaciju buduće centrale i tamo instaliraju. Ti reaktori obično proizvode ukupno do 300 MW električne energije.

SMR kompanije Nuskejl pojedinačno proizvode 77MW struje bruto, a u zavisnosti od konfiguracije, jednu nuklearnu elektranu, prema podacima sa sajta kompanije, čini do 12 modula.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: EURACTIV.rs, EURACTIV.ru

Osunčajmo Srbiju – Kako postati kupac-proizvođač?

Foto-ilustracija: Pixabay

Na Međunarodnim danima energetike i investicija, desetim po redu, koji se održavaju na Novosadskom sajmu neke od tema panela su obnovljivi izvori energije, unapređenje energetske efikasnosti, podrška smanjenju zagađenja, solarna energija i kako postati kupac-proizvođač.

Učesnici trećeg panela “Osunčajmo Srbiju” bili su Miloš Kostić, iz kompanije CEEFOR, Dušan Đukić, ODS, Ana Radojević, grad Kragujevac, Vladimir Janković, opština Paraćin, Andrija Petrušić, United Green Energy, Predrag Leštanin, opština Raška i moderator Jasmina Young, RES fondacija pokušali su da odgovore na sva pitanja kada je reč o temi kupac-proizvođač.

Usvojen je novi zakon koji omogućuje da u našoj zemlji bude postavljen sve veći broj solarnih elektrana. Usvojena je uredba koja omogućuje da procedura po kojoj građani mogu da nabave solarne panele i postanu kupci-proizvođači (prozjumeri) drastično je pojednostavljena. 

Elektrodistribucija Srbije objavila je i detaljno uputstvo kako individualna domaćinstva mogu steći status kupac-proizvođač za instalirane proizvodne snage fotonaponskih modula do 10,8 KW.

Građani Srbije sa oduševljenjem su dočekali vesti da će država sufinansirati postavljanje solarnih panela. Kako su zaključili učesnici panela trenutno vlada veliko interesovanje i mnogi su zainteresovani ulaganje u solarnu energiju.

Kako je objasnio Miloš Kostić, iz kompanije CEEFOR, trenutna energetska kriza trenutno se reflektuje na industriju, a ne na građane i pitanje je do kada će to biti tako. Te se nameće da sopstvena proizvodnja energije može biti rešenje na trenutnu situaciju.

Učesnici panela složili su se u tome da treba pojednostaviti i ubrzati proceduru, jer trenutno stanje opterećuje administraciju, kao i da su potrebna dodatna razjašnjenja.

“Kompanija CEEFOR se trudi da kupcima olakša ceo proces. Kod nas sistem funkcioniše tako što kupac na jednom mestu dobije panele, invertore, popunjenu dokumentaciju i projekat. Kupci tačno znaju šta dobijaju i uvek mogu da izaberu šta mogu da postave na krovu”, istakao je Miloš Kostić i dodao da kompanija odbija klijente koji imaju potrošnju manju od 1.200 kilovata, jer oni investicije mogu da vrate tek za 10 ili 12 godina.

Dušan Đukić učesnicima je pojasnio da vlasnici već izgrađenih solarnih elektrana do 10,8 kilovata, po uredbi, mogu da popune dokumentaciju i da se jave elektrodistribuciji i završe dokumentaciju.

Desete Međunarodne dani energetike i investicija Novosadski sajam organizuje uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, dok je RES fondacija partner u organizovanju kongresnog segmenta.

Milica Radičević

Do pijaće vode uz pomoć džinovskog staklenika usred okeana?

Foto: Cosimo Scotucci

Put ka ugljeničnoj neutralnosti i borba protiv klimatskih promena dali su brojnim kreativcima i inovatorima mogućnost da predstave svoje ideje pri čemu svako veruje da će upravo njegov koncept jednom postati vitalni deo sveta kakvom težimo.

Međutim, većina koncepata će, na žalost onih koji su u njih uložili krv, suze i znoj (mahom suze, da ne peterujemo), ostati na nivou koncepta, a samo oni koji su, pored toga što štite životnu sredinu, i finansijski isplativi, preći u sledeći nivo – realizaciju.

Stoga niko sa sigurnošću ne može da tvrdi ni da li će džinovski staklenik u moru, osmišljen sa ciljem da na jednostavan i efikasan način proizvodi pijaću vodu, biti jedan od onih projekata kojima je svet oduševljen na cirka nedelju dana ili pred sobom imamo potencijalno rešenje jednog od najvećih globalnih problema – nedostatka pijaće vode.

785 miliona ljudi u svetu nema pristup pitkoj vodi, a ispijanje kontaminirane vode godišnje odnese 485.000 života. Iako je cilj Ujedinjenih nacija da za pet do 20 godina svi u svetu imaju pristup vodi za piće, klimatske promene i loša socio-ekonomska situacija u pogođenim zemljama sve nas više udaljavaju od rešenja. Ni činjenica da 71 odsto planete čine vodne površine ne pomaže mnogo jer je slana voda neupotrebljiva za piće, poljoprivredu ili održavanje higijene.

Zato je arhitekta i umetnik iz Holandije, Kozimo Skotuči, koji za sebe (skromno) kaže da je „stvaraoc sutrašnjice“, predstavio krajnje jednostavan koncept koji, upravo zbog toga, uliva ili neograničeno poverenje ili neograničeno nepoverenje.

Očigledno upoznat sa principom Okamove oštrice, prema kome je najjednostavnije rešenje ujedno i najbolje (napokon da upotrebim znanje stečeno na Filozofskom), Skotuči se postarao da njegov koncept može razumeti i šestogodišnje dete.

Način na koji bi koncept DH2OME trebalo funkcioniše ( čita se „doum“ što na engleskom znači kupola) upravo je onakav kakav pretpostavljate – morska voda isparava pod uticajem sunčeve svetlosti i kondenzuje se na staklu, a kapljice čiste vode slivaju se niz staklenik u rezervoar, odakle se voda može direktno koristiti ili se dalje sprovesti kroz cevi.

Voda i so odvajaju se prilikom isparavanja, a Skotuči predlaže da se i dobijena so može prodavati kako bi se stvorio potencijalni izvor prihoda u manje razvijenim zemljama. Naš inovator veruje da će na ovaj način pitka voda postati dostupna svima, što je naročito važno za žene i decu, a da li ćemo uskoro imati plutajuće staklenike koji podsećaju na scenario nekakvog naučno fantastičnog filma, ostaje da vidimo.

Milena Maglovski

U Kruševcu solarno suše mulj, pa prave biogas

Foto: Privredna komora Srbije
Foto: Privredna komora Srbije

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, jedno od najsavremenijih ovog tipa u Evropi, izgrađeno je Kruševcu. Vrednost projekta iznosila je 24 miliona evra. Kruševačko postrojenje je dokaz da koncept cirkularne ekonomije ide rame uz rame sa stvaranjem čiste životne sredine i „zelenih gradova“.

Pre izgradnje kolektorske i kanalizacione mreže i postrojenja, otpadne vode su bez prečišćavanja i bez ikakve kontrole direktno ispuštane u Zapadnu Moravu. Na taj način bili su ugroženi vodotokovi i životna sredina. Danas, slika je potpuno drugačija.

„Postrojenje ima najsavremeniju tehnologiju kojom se kroz proces anaerobne digestije prerađuje mulj. Iz mulja se oslobađa i biogas koji se dalje skladišti u rezervoar i putem gasnog generatora pretvara u električnu i toplotnu energiju“, kaže za “Preduzetnik” Vladimir Milosavljević, direktor JKP “Vodovod – Kruševac”.

Solarno sušenje mulja se obavlja u velikom staklenom objektu, poput staklene bašte. Osušeni mulj ima svojstva lignita pa se može koristiti kao energent. Polovinu sopstvenih potreba za strujom fabrika proizvodi sama. Sušeni mulj bi uskoro trebalo da bude transportovan u cementare u Popovcu i Beočinu, kako bi ga dalje koristili nakon spaljivanja.

I Gradska “Toplana” iz Kruševca radi na analizama korišćenja obnovljivih izvora za svoja postrojenja. Plan je da se prerađeni mulj koristi kao energent u kruševačkoj toplani.

Evropska unija finansiraće iz IPA fondova sa 13 miliona evra obnovu postrojenja za prečišćavanje vode u Blacu i izgradnju novog u Brusu. Raspisani su tenderi, a rok za izbor izvođača radova je 19. novembar ove godine.

Izvor: Privredna komora Srbije

Snagom prirode do boljeg života

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

16. Međunarodni sajam energetike, koji se na Beogradskom sajmu održava od 23. do 25. novembra, dolazi u vreme globalne i duboke energetske krize, koja svoj danak uzima i na regionalnom i lokalnom nivou. U okolnostima u kojima je svet gotovo sudbinski pritisnut posledicama pandemije koronavirusa, Energetika 2021. predstavlja regionalnu kariku koja povezuje sve naše obaveze, potrebe i mogućnosti u pogledu snabdevanja što je moguće kvalitetnijom i čistijom energijom, uz što je moguće manju štetu po okolinu i nas same.

Sajam energetike, koji je već duže od 15 godina najveći i najrespektabilniji godišnji regionalni skup kompanija, korporacija, preduzeća, institucija i profesionalaca u sektorima električne energije, uglja, nafte i gasa, obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i rudarstva, okuplja najznačajnije domaće firme, institucije i organizacije, ali i eminentne inostrane kompanije, oko vizija, planova i projekata pre svega u vezi sa energetskim sektorom Republike Srbije.   

U kontekstu aktuelnih kapitalnih projekata u sektoru gasne infrastrukture, te revitalizacije i restrukturiranja kapaciteta u sektorima fosilnih goriva, ovaj reprezentativni specijalizovani sajam ove godine posebno akcentuje obnovljive izvore energije i unapređenje energetske efikasnosti.

U oba svoja segmenta, izlagačkom i konferencijskom, Sajam energetike 2021. programski uključuje sve tematske podnivoe – od naučno-istraživačkog rada, preko proizvodnje i eksploatacije, do obogaćivanja, distribucije, transporta, skladištenja ili neposrednog korišćenja prirodnih resursa. Nezaobilazan je i njegov tržišni karakter, odnosno prilika da se predstave i povežu investitori, proizvođači opreme, resorna administracija, finansijske institucije, lokalna samouprava i svi drugi najbitniji činioci koji mogu da doprinesu stabilnosti i afirmaciji ovog životno važnog privrednog sektora.

Pod zajedničkim krovnim sloganom “Snaga prirode”, u isto vreme i na istom mestu, od 23. do 25. novembra, održava se i 17. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – EcoFair, posvećen sistemu i mehanizmima zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na zelenu ekonomiju, industriju reciklaže, obnovljive izvore energije i upravljanje otpadom.

Foto: Beogradski sajam

Kao najveći i najreprezentativniji skup te vrste u ovom delu Evrope, EcoFair nastoji da ekologiju predstavi kao način života i da se sa takvog polazišta obrati svim faktorima koji u ovoj oblasti imaju presudan uticaj – privredi, edukativnoj i medijskoj sferi i civilnom sektoru. Zbog toga njegov izlagački i konferencijski program obuhvataju sve segmente zaštite životne sredine: zemljište, vazduh, vodu, prirodnе resursе, reciklažu, berze ekoloških usluga, lokalnu samoupravu, komunalnu opremu, nevladin sektor koji se bave zaštitom životne sredine…

Pokrovitelji Sajma energetike i Sajma ekologije su Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, uz partnerski odnos Privredne komore Republike Srbije.

Konačno, takođe na istom mestu i u isto vreme, održava se i 42. Međunarodni sajam prevencije i reagovanja u vanrednim situacijama i bezbednosti i zdravlja na radu112 Expo, koji se bavi zaštitom od požara, poplava, zemljotresa, hemijskih akcidenata, povreda na radu, reagovanjem u vanrednim situacijama, bezbednošću i zdravljem na radu.

Zanimljivo je da je interesovanje stranih firmi za Sajam energetike, i specifično firmi iz regiona za sajam 112 Expo, veći nego sajamske 2019. godine. Eto razloga da se proveri zašto.

Izvor: Beogradski sajam

Objavljen program 12. Međunarodnog festivala zelene kulture Green Fest

Foto: Promo
Foto: Promo

Dvanaesti Međunarodni festival zelene kulture “Green Fest” će biti održan od 8. do 15. novembra, u onlajn izdanju, pod sloganom “Klimatska uzbuna”. I ove godine, svi sadržaji će biti besplatni, i dostupni na internet portalu Festivala (www.greenfest.rs).

Svi koji su zainteresovani za životnu sredinu, ekologiju, klimatske promene, održivi razvoj, i srodne teme, moći će da pogledaju ukupno sedam dugometražnih i 34 filma srednjeg i kratkog metra, pet panel diskusija i jednu virtuelnu izložbu.

Na festivalu će moći da se pogledaju filmovi poput višestruko nagrađivanog „Jednom kada saznaš“, o klimatskim promenama i smanjenju resursa, zatim „Ustajemo“ koji nas kroz razgovore sa brojnim, poznatim i nepoznatim ljudima, poput muzičara Mobija, Dalaj Lame, Tonija Robinsa, Ričarda Brensona i DJ Spukija, prikazuje nove modele uspeha i napretka koji nam mogu pomoći na putu čovečanstva da napokon napravi budućnost kakvu svi zaslužujemo. 

Film „2040“ je priča o nadi koja posmatra veoma realne mogućnosti da ljudska civilizacija može da preokrene globalno zagrevanje i kroz taj proces unapredi živote svih živih bića, zatim film „Ofir – zemlja blaga“ koji je poetična, ali dramatična oda neizbrisivoj žeđi za slobodom, kulturom i suverenitetom; film osvetljava najveći sukob na Pacifiku od Drugog svetskog rata, otkrivajući vidljive i nevidljive lance kolonizacije, i njene trajne cikluse fizičkog i psihološkog ratovanja. 

Film „Duša bicikliste“ otkriva vrednosti koje se gube u našem savremenom društvu, kao što su važnost prijateljstva, ekologija, vrednovanje starog, minimalizam i druge važne premise za postizanje jednostavnijeg i ispunjenijeg života onime što je zaista važno.

Jedan od „najukusnijih“ filmova na festivalu „Kuvanje odbačene hrane“ prati reditelja, aktivistu i kuvara Davida Grosa na putovanju kroz Evropu na kojem učimo šta se sve baca od hrane i koji su to razlozi.

Foto: Promo

Filmovi kratkog i srednjeg metra svojim kvalitetom sve više pariraju visokobudžetnim filmovima. Gotovo 95 odsto ovog programa su filmovi iz 2020. i 2021. godine i raspoređeni su u tri kategorije – kratki metar, srednji metar i animirani film.

Obrazovni program festivala donosi sjajne razgovore sa našim najvećim stručnjacima na različite teme. Sve panel diskusije će biti emitovane uživo na facebook stranici festivala. 

Serija razgovora, pod nazivom „Akcija za klimu ODMAH“, počinje 8. novembra u 19 časova, kada se održava prvi panel – „Klimatska akcija i COP26“.

Klimatske promene postaju sve ozbiljnije, i posledice već osećamo. Saznaćemo kako napredujemo u ispunjavanju ciljeva Pariskog sporazuma i kako izgleda budućnost izmenjene klime.

Kroz ovaj razgovor nas vode Antoan Avinjon iz Delegacije Evropske unije, Aleksandar Macura iz RES fondacije, Nemanja Milović urednik portala Klima101, dr Ana Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta i Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole.

Energetska tranzicija sa sobom ne nosi samo napuštanje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije, već znači i decentralizaciju i demokratizaciju energetskog sistema. Pored velikih elektrana, ekspanzija obnovljivih izvora, a posebno solarne energije, omogućava i građanima da zauzmu važno mesto u procesu proizvodnje električne energije. Na koji način je to moguće saznaćemo na panelu “Kako građani postaju proizvođači električne energije?” (9.11, u 19 časova) u razgovoru sa Slobodanom Jerotićem direktorom JKP “Toplana –Šabac”, Anom Džokić i Đorđem Samardžijom iz Energetske zadruge „Elektropionir“, dr Vukom Radmilovićem sa Tehnološko-metalurškog fakulteta i Nemanjom Milovićem urednikom portala Klima 101.

U okviru panel diskusije “Nevidljivi urbanizam klimatskih promena” (12.11, u 19 časova) ćemo saznati kako da uvidi građana o klimatskim promenama utiču na aktuelne pravce razvoja grada, da li je saradnja različitih aktera i donosioca odluka – utopija ili nužnost pri budućim razmatranjima klimatskih promena u gradovima? Na panelu učestvuju dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta, dr Tanja Adnađević, iz projekta TeRRIFICA u Srbiji, dr Ivan Simić sa Arhitektonskog fakulteta, dr Iva Čukić iz Ministarstva prostora, i Tomica Mišljenović sa Biološkog fakulteta.

Ovogodišnje izdanje Green Festa su podržali Delegacija Evropske unije, Francuski institut i ambasada Francuske, Hajnrih Bel fondacija, Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda, Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo kulture RS, kao i mnogo brojni partneri i prijatelji festivala.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Predstavljen prvi nacrt Programa za zaštitu vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi nacrt Programa za zaštitu vazduha u Republici Srbiji sa akcionim planom predstavljen je u okviru treće po redu konferencije, koje su se organizovale kako bi se omogućila šira konsultacija o ovoj važnoj temi sa svim zainteresovanim stranama.

Tri javne konsultacije održane su do sada u okviru projekta IPA 2014 „Razvoj okvira za usklađivanje sa zakonodavstvom EU u oblasti vazduha, hemikalija i horizontalnih pitanja“, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Pomoćnica ministarke zaštite životne sredine Aleksandra Imširagić Đurić istakla je da se javne konsultacije obavljaju u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i sa Zakonom o planskom sistemu.

“Ministarstvo sprovodi konsultacije sa svim zainteresovanim stranama od početka ovog procesa, uključujući druge državne organe, relevantna udruženja civilnog društva, stručnu javnost. U ovoj završnoj fazi potrebno je da nastavimo da radimo istim tempom i da aktivno damo ključni pečat u završnim koracima koji nas očekuju u novembru”, rekla je Imširagić Đurić.

Cilj dokumenta je da definiše ciljeve za bolji kvalitet vazduha vazduha i mere za njihovo postizanje, kao i da pruži osnovu za dalji razvoj i usvajanje podzakonskih akata i nastavak primene evropskog zakonodavstva u oblasti zaštite vazduha.

Projektni menadžer zadužen za pitanja zaštite životne sredine i klimatske promene iz Delegacije EU u Srbiji Antoan Avinjon, napomenuo je da je zagađenje vazduha ozbiljan problem u Evropi i svetu, ali politike vezane za bolju životnu sredinu i čisti vazduh funkcionišu, jer je u nekoliko proteklih decenija u Evropi kvalitet vazduha poboljšan.

Imširagić Đurić je naglasila da je javnost pozvana da se uključi u diskusiju o Nacrtu, koji će se nakon konsultacija ponovno dopuniti i doraditi. Nacrt, je dostupan na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine i na stranici samog projekta, a u roku od 15 dana po završetku javnih konsultacija biće objavljen i izveštaj.

Predlozi i preporuke učesnika na nacrt Programa za zaštitu vazduha u Republici Srbiji sa akcionim planom, kao i dodatna pitanja šalju se na PZV-sugestije@eas3.rs.

Nakon dopune Nacrta predlozima zainteresovane javnosti, u planu je organizovanje javne rasprave.

Energetski portal

Vozači EV uskoro će moći da nose punjače sa sobom

Foto: ZipCharge
Foto: ZipCharge

Prenosivi elektro punjači, predstavljeni na jučerašnjem samitu COP26, postaće pandan kanistrima goriva koje mnogi vozači benzinaca i dizelaša uvek imaju u svom gepeku.

Činjenica da će uz sebe imati rezerve energije, kojom će u svakom trenutku moći da dopune svoje vozilo, omogućiće vozačima električnih automobila da na put pođu bez bojazni od prazne baterije i nedostatka javnih punjača.

„COP26 je idealno  mesto da svetu predstavimo ZipCharge Go“, rekao je jedan od osnivača kompanije ZipCharge, Džonatan Kerier.

On je, tokom prezentacije prenosivih punjača, najavio da će se u prodaji naći već sledeće godine, premda nije precizirao cenu istih. Ipak, ZipCharge Go neće biti skuplji od standardnih kućnih punjača koji se nalaze u prodaji, a najavljena je i mogućnost korišćenja prenosivog punjača uz mesečnu pretplatu.

Zip Charge Go može da se napuni na standardnoj kućnoj utičnici, a Dvosmerni AC-DC inverter omogućava punjenje od mreže do jedinice ili od jedinice do mreže, tako da se prenosivi punjać može koristiti i za skladištenje električne energije.

Ovaj punjač snabdeva vozilo sa dodatnih 32 do 64 km što je dovoljno za dnevne potrebe i gradsku vožnju. Iako će kapacitet prenosivog punjača nekima delovati nedovoljno, iz kompanije navode da punjenje često i pomalo smanjuje opterećenje na elektroenergetsku mrežu.

Punjenje baterije, u zavisnosti od vozila i temperature, traje od 30 minuta do sat vremena, a može se kontrolisati uz pomoć „Go“ aplikacije koja vas obaveštava o statusu punjenja i automatski ga zakazuje.

Veličine standardnog kofera, prenosivi punjač biće idealan za putovanja i one koji žele da pune svoje vozilo gde god da se parkiraju – na poslu, kod kuće ili na javnim mestima.

Milena Maglovski

Poznati brendovi i ove godine najveći svetski zagađivači

Foto-ilustracija: Unsplash (Maria Mendiola)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tanvi Sharma)

Na listi najvećih svetskih zagađivača iz godine u godinu pojavljuju se vodeći svetski brendovi. I ove godine, kao i prethodnih, na prvim pozicijama nalaze se “Koka kola” i “Pepsi” pokazuje najnoviji izveštaj “Brendirano Vol IV” međunarodnog pokreta za borbu protiv plastike Break Free From Plastic (“Oslobodimo se plastike”).

Ove godine urađeno je 440 akcija čišćenja, i revizija prikupljenog otpada u 45 zemalja širom sveta. Skupljeno je 330.493 komada plastičnog otpada, a detaljnom analizom utvrđeno je da je čak 58 odsto jasno brendirano.

Neverovatnih više 20.000 komada plastičnog otpada pripada brendu “Koka kola”, na drugom mestu se nalazi “Pepsi” sa više od 8.000 komada. Do promene je došlo na trećem mestu, naime “Unilever” sa prikupljenih više od 6.000 komada “pretekao” je “Nestle” i njihovih više od 4.000 komada plastičnog otpada.

Na listi najvećih zagađivača našli su se i “P&G”, “Mondelez”, ”Filip Moris”, “Mars”, “Palmolajv”.

“Nije nas iznenadilo to što četvrtu godinu za redom imamo iste brendove kao vodeće zagađivače plastikom. Iako tvrde da se bave rešavanjem plastične krize, one se i dalje udružuju sa kompanijama i proizvode velike količine plastike za jednokratnu upotrebu. Oni je moraju prekinu zavisnost kada je u pitanju jednokratna plastična ambalaža, treba da se udalje od fosilnih goriva i da se bore protiv klimatskih promena”, ističe Abigejl Agiljar, regionalna koordinatorka za kampanju protiv plastike Grinpisa za Jugoistočnu Aziju (Greenpeace Southeast Asia).

Nažalost zagađenje plastičnim otpadom je kriza svetskih razmera. Naučnici godinama na to upozoravaju i ističu da je neophodno što pre napraviti drastične promene, jer se plastika nalazi svuda oko nas, nažalost i u nama, a kakve su posledice po zdravlje, još uvek ne znamo.

Milica Radičević

Domaći biorazgradivi cigaret filter kao rešenje za globalni problem

Foto: BioFilter
Foto: BioFilter

Da izraz „na mladima svet ostaje” nije samo još jedna floskula, svedoče genijalni učenici srednje škole „Dušan Trivunac Dragoš“ u Svrljigu. Ovi mladi ljudi odlučili su da se pozabave otpadom koji često ostavljamo u prirodi i na javnim površinama. Zapravo, oni su usmerili svoje napore na rešavanje problema sa jednom vrlo konkretnom vrstom otpada.

Reč je o najmanjem i najrasprostranjenijem vidu smeća koje je ujedno i najteže ukloniti. Ako ste pomislili na opuške cigareta, pogodili ste. Pođite gde god želite i naići ćete barem na jedan opušak. Više od 75 odsto pušača širom sveta baca opuške u reke, parkove, na ulice i plaže, ali retko ko zna da će ovi mali neprijatelji životne sredine tu ostati narednih 25 godina.

U većini slučajeva reč je o čistom nemaru, mada se pojedini pušači zavaravaju idejom da su svi filteri biorazgradivi. Iako se čini da su napravljeni od pamuka, filteri se prave od plastičnih vlakana što ih svrstava među najveće izvore zagađenja.

Budući da se na ovaj globalni problem ne obraća dovoljno pažnje, svrljiški srednjoškolci su našli rešenje i predstavili izum koji doslovno može da spasi planetu.

I opušak može da ozeleni

Reč je o biorazgradivom cigaret filteru koji u sebi sadrži seme biljaka. Patent pod nazivom BioFilter napravljen je od nebeljene celuloze, a iz ovih opušaka mogu da niknu četiri vrste biljaka: detelina, trava, čija seme ili bosiljak. Od pikavca „ni traga ni glasa” za samo šest meseci, a za to vreme on služi semenu kao rezervoar za vodu dok se biljka ne veže za zemlju. Čak i ako ne nikne baš svako seme, jedno je sigurno – svaki filter će se brzo razgraditi.

U svojoj učeničkoj kompaniji BioFilter ovi đaci podelili su zaduženja kako bi dalje razvijali ideju i pravili gotove proizvode. Zahvaljujući svom revolucionarnom izumu našli su se i na regionalnom takmičenju učeničkih inovacija gde su uspeli da pokažu koliko je BioFilter bitan za našu sredinu i plasirali su se u nacionalno finale. Đaci priznaju da su ljudi u čudu jer im je teško da poveruju da srednjoškolci imaju toliko potencijala da smisle ovakav izum. Svi su zadivljeni, opisuju đaci pozitivne reakcije okoline koje očigledno nisu mogle da izostanu. O štetnosti duvanskog dima po zdravlje suvišno je i govoriti.

Foto: BioFilter

Čak 70 odsto hemikalija u cigaretama je kancerogeno, a procenjuje se da pušenje uzrokuje 15 odsto smrtnih slučajeva svake godine. Međutim, na taj problem grupa svrljiških srednjoškolaca ne može da utiče. I pored mnogobrojnih akcija u cilju podizanja svesti o štetnosti duvanskog dima i smanjenja broj pušača, u svetu je i dalje milijardu onih koji ne odustaju od ove opasne navike.

„Ako već stvari stoje tako, da ljudi često bacaju opuške, mi želimo da to zagađenje smanjimo na minimum.“, poručuju iz tima. Opušci cigareta su toksični, naročito za životinje koje ih greškom progutaju. Budući da sadrže arsen i druge otrovne materije, njihovo nagomilavanje u velikim količinama može da ugrozi biodiverzitet i ozbiljno zagadi vodu i zemljište.

Moguće je da će se BioFilter uskoro naći u upotrebi kod onih koji ručno motaju cigarete, a kako se o njemu sve više priča, postoji nada da će i svetske kompanije prepoznati značaj ovog izuma i uvrstiti ga u svoje proizvode. Budući da su inovatori još uvek srednjoškolci, mogućnost patentiranja proizvoda nije im dostupna. Ipak, ko zna? Možda u narednim godinama uspeju u tome. Volje svakako imaju kao i svest o tome da njihov proizvod poseduje brojne prednosti.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

„Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Povodom održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26, u Glazgovu, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je u partnerstvu sa Gradskom opštinom Stari grad otvorio izložbu fotografija „Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“ na Trgu Republike u Beogradu.

U fokusu ove izložbe je uticaj klimatskih promena na život ljudi u Srbiji, posebno tokom proteklog leta, koje je bio peto najtoplije u našoj zemlji u poslednjih 70 godina.

„Dok u Glazgovu lideri skoro 200 zemalja u svetu zajedno pokušavaju da postignu novi dogovor za zaustavljanje klimatskih promena, mi želimo da pokažemo na koji način njihove posledice već pogađaju sve koji žive u Srbiji. Na ovim fotografijama su obični ljudi kojima je proteklo leto, zbog vreline i suše, donelo brojne probleme sa požarima, nedostatkom pijaće vode, kao i smanjenim prinosima poljoprivrednih useva. Pouka koju izložba prenosi je da moramo što pre da se prilagodimo novoj klimatskoj realnosti, ali i da zaustavimo dalje globalno zagrevanje, kako bismo opstali, jer klimatske promene ne poznaju granice i pogađaju nas bez obzira na to gde živimo“, poručila je Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji.

„Najvažniji zadatak svih nas danas jeste briga o zaštiti životne sredine i zaustavljanje negativnog uticaja klimatskih promena. Pre svega, moramo sagledati do sada učinjene greške, kako bismo bili spremni da se u budućnosti mnogo bolje i efikasnije borimo za našu planetu. Gradska opština Stari grad nastavlja da sprovodi tradicionalne, ali i inovativne metode ozelenjavanja na teritoriji opštine, uz stalno pokretanje i podržavanje projekata čiji je cilj reciklaža i ponovna upotreba otpada“, izjavio je Dušan Petrić, predsednik Skupštine opštine Stari grad.

Na četrdeset odabranih fotografija Vladimira Živojinovića izložba „Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“, kroz priče iz prvog lica, predstavlja probleme sa kojima su se tokom ovogodišnjeg vrelog i sušnog leta suočavali građani Srbije, od brdsko-planinskih predela Zlatiborskog okruga, preko Beograda do sremske ravnice. Njihova svedočanstva pokazuju na koji način klimatske promene menjaju životnu sredinu, kako utiču na prirodne resurse poput šuma, reka i planinskih livada, na dostupnost hrane i vode, na prinose u poljoprivredi i izvore prihoda, ali i na kvalitet života u velikim urbanim sredinama.

Osim izazova koje donose promene vremenskih prilika u Srbiji, izložba prikazuje i neka od postojećih rešenja koja nam mogu pomoći da se sa njima uhvatimo u koštac, poput proizvodnje energije korišćenjem sunca i vetra, inovativnih rešenja za navodnjavanje u poljoprivredi i za smanjenje emisija CO2 i zagađenja vazduha u gradovima. Izložba „Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“ može da se pogleda na Trgu Republike u Beogradu do 14. novembra 2021. godine.

Izvor: UNDP

COP26: 100 svetskih lidera obavezalo se da zaustavi krčenje šuma do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Morris)
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Peters)

U sklopu Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 održan je samit posvećen šumama i upotrebi zemljišta na kome se preko stotinu vladinih lidera, finansijskih institucija i predstavnika nevladinog sektora obavezalo da će zaustaviti krčenje šuma i degradaciju zemljišta do 2030. godine.

Predstavnici 105 zemalja, u kojima se nalazi 86 odsto svetskih šuma, potpisali su u Glazgovu Deklaraciju o šumama i korišćenju zemljišta čime se obavezuju da će ostati dosledni Pariskom sporazumu, Konvenciji o biološkoj raznolikosti, ciljevima održivog razvoja i drugim relevantnim inicijativama u borbi protiv klimatskih promena i zaštiti šuma.

Zemlje potpisnice će, kako se je saopšteno na zvaničnom sajtu COP26, nastojati da promovišu održivo upravljanje šumama, pruže podršku malim poizvođačima hrane, te da zaštite narode i lokalne zajednice čiji opstanak zavisi od šuma.

12 zemalja doniraće 12 milijardi dolara za pošumljavanje u zemljama u razvoju. Sredstva su takođe namenjena borbi protiv šumskih požara, obnavljanju degradiranig zemljišta i zalaganju za prava starosedeoca i lokalnih zajednica. Ovih 12 zemalja dodatno će donirati 1,5 milijardi dolara za zaštitu druge najveće tropske šume u svetu u slivu reke Kongo.

Satati na put krčenju šuma zarad poljoprivrede

Seča šuma radi dobijanja plodnog zemljišta sve je zastupljenija, a pojedini šumski požari izazvali su sumnje da su podmetnuti upravo sa ovim ciljem.

U cilju sprečavanja uništavanja šuma radi poljoprivrede, 30 finansijskih institucija ukupno su izdvojile 8,7 biliona dolara, dok su se predstavnici 28 zemalja, čija poljoprivreda ugrožava šume, obavezali da pređu na održive modele trgovine kako bi smanjili pritisak na šume. Ove mere uključuju podršku malim farmerima i unapređenje transparentnosti lanca snabdevanja.

Cilj je „smanjiti ranjivost, izgraditi otpornost i poboljšati život na selu kroz osnaživanje zajednica, razvoj profitabilne, održive poljoprivrede i prepoznavanje višestrukih vrednosti šuma, uz priznavanje prava starosedeoca i lokalnih zajednica“, navodi se u zvaničnom saopštenju COP26.

Milena Maglovski

Klimatske promene – mit ili stvarnost

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

O globalnom zagrevanju, emisijama gasova sa efektom staklene bašte i klimatskim promenama sve češće i sve više se piše i razgovara. Na globalnom samitu u Glazgovu svetski lideri razmatraju kako da se smanje emisije štetnih gasova do 2030. godine i to sve sa jednim ciljem – održati globalno zagrevanje na nivou od 1,5 stepeni Celzijusa.

I dok mnogi “razbijaju” glavu kako zaustaviti klimatske promene, jer se od njih nije moguće sakriti i otići na neko drugo mesto (tamo gde ih nema), mnogi i dalje misle da su to izmišljotine u gluposti.

Prema istraživanju koje je uradio UNICEF devet odsto stanovnika Velike Britanije veruje da su klimatske promene laž koja je namerno izmišljena. Sa tim se slaže 12 odsto građana Danske i čak 14 odsto žitelja Japana, Francuske i Italije.

Nestvarno zvuči podatak da trećina stanovnika Crne Gore, 32 odsto, veruje da su klimatske promene i globalno zagrevanje koje je nastalo zbog čovekovog uticaja laž koja je namerno izmišljena. Ovo istraživanje u Crnoj Gori je sprovela agencija Ipsos, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a, prenosi RTCG.

Kada je reč o Srbiji više od 90 odsto stanovnika smatra da su klimatske promene najveći globalni izazov. Gotovo da se može reći da je pohvalan i podatak da svi smatraju da treba upotrebiti sve raspoložive postupke i tehnološke alate u borbi protiv klimatskih promena, pokazuje najnovije istraživanje Centra za unapređenje životne sredine.

Ispitanici su saglasni u tome da postoji uticaj klimatskih promena na svakodnevnicu, kao i da su veoma zabrinuti zbog toga i kako će se to odraziti na budućnost.

Čak 93 odsto ispitanika smatra da je glavni uzrok klimatskih promena ljudski faktor, dok više od tri četvrtine u potpunosti opovrgava stav da je Srbija jedna od vodećih zemalja u borbi protiv klimatskih promena i smatra da se donosioci odluka ne bave dovoljno ovim pitanjem.

Isto istraživanje donosi i podatak da je 57,7 odsto građana samosvesno i da prepoznaju sopstvenu odgovornost. Kada je reč o tome ko ima najveću odgovornost u borbi protiv klimatskih promena, 74,8 odsto građana Srbije smatra da je to Vlada Republike Srbije, 44,8 odsto – Ministarstvo zaštite životne sredine i 44,56 odsto misli da su to kompanije. 

Da nije moguće napraviti promene i smanjiti sopstveni uticaj na klimatske promene misli 16,2 odsto ispitanika. Ipak, tračak nade daje podatak da bi više od dve trećine građana uložilo dodatni trud da smanji sopstveni uticaj na klimatske promene kada bi imalo više informacija.  

Crveni alarm je davno upaljen, mnogo toga je već trebalo promeniti, možda nije kasno, da svi zajedno, sada i odmah počnemo sa promenama, jer Planeta Zemlje je samo jedna i treba je sačuvati za generacije koje dolaze.

Milica Radičević