Home Blog Page 510

Dinosaurus poziva čovečanstvo da ukine subvencije na fosilna goriva

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Kako bi skrenuo pažnju na negativne efekte koje subvencije za fosilna goriva – ugalj, naftu i gas, imaju na klimatske promene, a time i stanovništvo na planeti, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) objavio je video u kome jedna od najpoznatijih izumrlih životinja, dinosaurus, u govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih Nacija poziva svetske lidere da prestanu da podržavaju upotrebu fosilnih goriva.

Video je deo kampanje „Ne biraj izumiranje“ koja ima za cilj da ukaže koliko subvencije za dobijanje energije iz fosilnih goriva koče napredak u zaustavljanju klimatskih promena, dok istovremeno produbljuju nejednakosti između bogatih i siromašnih.

Uoči globalne Konferencije o klimatskim promenama u Glazgovu – COP26, UNDP objavljuje i Istraživanje koje pokazuje da je iznos od 423 milijarde američkih dolara koji se godišnje u svetu potroši na subvencije za fosilna goriva četiri puta veći od iznosa koji je potreban siromašnim zemljama da bi krenule u borbu sa klimatskim promenama. Takođe, ova svota novca bila bi dovoljna da podmiri troškove vakcinacije celokupnog svetskog stanovništva protiv COVID-19, a istovremeno predstavlja i trostruki iznos godišnjih sredstava koja se ulažu za globalno iskorenjivanje ekstremnog siromaštva.

„Proces reformi nije lak i prelazak na čistiju energiju podrazumeva čitav niz izazova u velikom broju zemalja. Svaka zemlja mora da pronađe svoj put. Ali isto tako znamo da moramo da odustanemo od ovakvih izvora energije koji doprinose sve lošijoj situaciji na planeti“, poručuje administrator UNDP-a Akim Štajner.

Smanjenje subvencija za fosilna goriva bi doprinelo smanjenju emisija CO2, kao i boljem zdravlju i dobrobiti ljudi, a to je prvi korak ka utvrđivanju prave cene energije – one koju društvo i životna sredina plaćaju zbog upotrebe fosilnih goriva. UNDP takođe skreće pažnju da ova tranzicija mora biti pravedna i sprovedena tako da ne ispaštaju najsiromašniji tako što bi ostali bez radnih mesta ili plaćali previsoku cenu za snabdevanje energijom.

Nedavni Izveštaj UN o klimatskim promenama ukazuje da je potrebno da ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte, poput CO2, do 2050. godine ne budu veće od količina koje mogu da se apsorbuju iz atmosfere, kako bi se globalno zagrevanje zadržalo ispod 2ºC do kraja veka. To je ono što naučnici tvrde da je potrebno uraditi kako bi se izbegla klimatska katastrofa.

Izvor: UNDP

Većina građana Srbije želi da proizvodi struju iz OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)
Foto-ilustracija: Pixabay

Skoro dve trećine građana Srbije zainteresovano je da postane „kupac-proizvođač“ električne energije, 45 odsto je zainteresovano za subvencije države, dok više od jedne trećine ispitanika nije uopšte upoznato s državnim subvencijama za uvođenje obnovljivih izvora energije u domaćinstvima, pokazalo je najnovije istraživanje Centra za unapređenje životne sredine o stanju, potrebama i stavovima građana naše zemlje u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Obnovljive izvore energije za zagrevanje vode, grejanje ili hlađenje koristi samo 3,8 odsto domaćinstava, i to najviše solarnu energiju (3,2 odsto), dok geotermalnu energiju koristi samo 0,6 odsto ispitanika.

Građani Srbije za grejanje najčešće koriste sopstveno etažno grejanje (32,5 odsto), daljinsko grejanje putem toplana (31,7 odsto) i električne uređaje (15,7 odsto). Štednjaci na čvrsta goriva su i dalje veoma prisutna vrsta grejanja (skoro 10 odsto) i skoro pet puta su više zastupljeniji na selu nego u gradu.

Kada izuzmemo ispitanike koji koriste daljinsko grejanje putem toplana, energenti koje najviše koristimo za grejanje u domaćinstvu su električna energija (41,5 odsto) i drvo (29,3 odsto). Slede gas (12,9 odsto), drvna biomasa (12,3 odsto) i ugalj (3,4 odsto), dok samo 0,6 odsto domaćinstava za grejanje koristi energiju dobijenu iz obnovljivih izvora.

Električna energija se u gradovima koristi tri puta više nego u ruralnim područjima, dok tamo preovlađuje upotreba ogrevnog drveta. Ugalj kao energent za grejanje znatno je prisutniji u seoskim sredinama nego u gradu, i to najviše u Južnoj i Istočnoj Srbiji.

U prethodnih deset godina više od polovine ispitanika (58,3 odsto) je ulagalo napor da podigne nivo energetske efikasnosti svog domaćinstva. Najčešće izvođeni radovi su  zamena prozora (68,7 odsto), spoljnih vrata (41,7 odsto) i termička izolaciju zidova (42,9 odsto) i fasade (40,9 odsto).

Foto-ilustracija: Pixabay

Preko 50 odsto ispitanika koji žive u kući navode nedostatak novca kao razlog zašto nisu primenili neke od mera energetske efikasnosti. Među ispitanicima koji žive u stanu u kući taj procenat iznosi 38,5 odsto, dok kod onih koji žive u stambenoj zgradi to iznosi samo 14,2 odsto. Problem nedostatka novca je izraženiji kod ispitanika koji žive u ruralnim područjima (55,3 odsto).

Zamena prozora (38,9 odsto), termička izolacija fasade (31,3 odsto) i termička izolacija zidova (28,2 odsto) trenutno su najvažnije potrebe ispitanika u cilju poboljšanja energetske efikasnosti stambenih jedinica u kojima žive.

Skoro petina ispitanika nije informisana da će država davati subvencije za unapređenje energetske efikasnosti stambenih jedinica. S druge strane, natpolovičan broj ispitanika ujedno je informisan i zainteresovan za takvu mogućnost. Najzad, nešto više od četvrtine ispitanika, premda su upoznati, nisu zainteresovani da dobiju subvenciju.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Zaštita okeana i mora ključna za opstanak planete

Foto-ilustracija: Unsplash (Francesco Ungaro)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

Početkom maja 2021. godine otpočele su pripreme za 15. sastanak zemalja potpisnica Konvencije o Biološkoj raznovrsnosti (Convention on Biological Diversity – CBD) Ujedinjenih Nacija, gde je centralna tema bila razvoj desetogodišnje strategije za očuvanje biološke raznovrsnosti nakon 2020. godine. Zaštita okeana smatra se jednom od važnijih tačka ove strategije, a stručnjaci širom sveta pozivaju na usvajanje cilja da se bar 30 odsto površine okeana zaštiti do 2030. godine („30 by 30” inicijativa). Zakonskom zaštitom određenih područja sprečila bi se dalja prekomerna eksploatacija resursa okeana, posebno brojnih ugroženih morskih vrsta, ali i smanjio pritisak zagađenja i omogućio oporavak ekosistema koji održavaju život na planeti.

Od zdravlja okeana i mora zavise i životni uslovi na kopnu, odnosno opstanak svih vrsta, pa i nas samih. Zato je ključno da zaštita mora i okeana ne ostane pitanje kojim se samo bave primorske zemlje, već da ova tema postane od opšteg globalnog interesa, i da se radu na poboljšanju stanja marinskog sveta priključi što više zemalja.

Upravo s tom namerom su IUCN Regionalna kancelarija za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (IUCN ECARO) i The Pew Charitable Trust tokom aprila ove godine organizovali dvodnevnu regionalnu radionicu na temu zastite 30 odsto okeana do 2030. godine. Na radionici su učestvovali relevantni predstavnici brojnih zemalja iz regiona koje nemaju izlaz na more. Iako često izostavljene iz marinskih inicijativa i programa, ove zemlje imaju jednak interes za očuvanje zdravih okeana s obzirom na ogroman značaj ekosistemskih usluga koje okeani pružaju, uključujući regulaciju klime, uklanjanje ugljenika iz atmosfere, proizvodnju hrane i mnoge druge. Radionica je pružila priliku za važnu razmenu sa predstavnicima vlada zemaljama kao što su Albanija, Armenija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kazahstan, Kirgizstan, Crna Gora, Severna Makedonija, Ruska Federacija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina i Srbija.

Jedno od važnih pitanja koja su se nametnula uključivalo je i potrebu za tačnijim određivanjem tipova zaštićenih područja, a samim tim i mera zaštite koje će se propisivati za različite kategorije. Prema IUCN definiciji i kriterijumima za zaštićena područja, svako marinsko zaštićeno dobro moralo bi da bude „jasno određen geografski prostor koji je prepoznat za očuvanje, koji je pravno ili na drugi efektivan način posvećen očuvanju i kojim se upravlja u cilju dugoročne zaštite prirode, ekosistemskih usluga i kulturoloških vrednosti.”

Priredila: Milica Mišković

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

Holanđani očistili Aleksandrovačko jezero, pa nam ostavili poruku

Foto: Fejsbuk skrinšot / Pokret za uređenje Aleksandrovačkog jezera
Foto: Fejsbuk skrinšot / Pokret za uređenje Aleksandrovačkog jezera

Gomila smeća i divlje deponije nisu retkost na vranjskim izletištima, a jednu takvu očistila je na Aleksandrovačkom jezeru porodica iz Holandije, koja se našla tu na proputovanju kroz Srbiju.

Aleksandrovačko jezero na 7-8 kilometara od Vranja, nekada je bila omiljena destinacija ribolovaca i ljubitelja prirode, a iako više puta uređivano, prema različitim tehničkim rešenjima, već godinama je zapušteno i kupanje i napajanje stoke zabranjeno.

Smeća u vodi i na obali jezera ima uvek, a to je zasmetalo ljudima iz Holandije koji su bili namerni da tu odmore sa malom decom u kamp-vozilu.

Na fotografijama objavljenim u Fejsbuk grupi “Pokret za uređenje Aleksandrovačkog jezera” vidi se da su smeće sakupili na jednu gomilu i preko njega na kartonu ostavili poruku.

“Lepo jezero, ružno smeće. Sram vas bilo. Poštujte prirodu, držite je čistom”, napisali su Holanđani.

Iz Pokreta za uređenje Aleksandrovačkog jezera kažu da se upravo na tom mestu vidi ružna strana, kućno nevaspitanje i prostakluk Vranjanaca i da to kao kolektivna slika ide dalje u svet.

“Holanđani koji su bili na proputovanju sa malom decom su očistili obalu jezera. Nit lepše prirode, nit bahatije uprave i nevaspitanijih ljudi. Stavite prst na čelo. Ljudi koji su došli čak iz Holandije sa malom decom da odmore u kamp vozilu na Aleksandrovačkom jezeru sklanjaju vaše smeće sa obale i čiste obale. Verovatno su pored informacija o jezeru kojih nema nigde očekivali priključak za struju i vodu za svoje vozilo, a naišli su na blato i đubre”, pišu iz Pokreta.

Podsetimo, poslednji veliki pomor riba na Aleksandrovačkom jezeru desio se krajem 2012. godine, a pre toga je 2008. godine uginulo više od 1,5 tone ribe.

Izvor: Južne vesti

U Francuskoj sve popularnije kuće od slame, evo kako ih prave

Foto: Fejsbuk skrinšot / Earthcraft construction
Foto: Fejsbuk skrinšot / Earthcraft construction

Kuće od slame oduvek su bile na dobrom glasu zbog svoje postojanosti i dobre izolacije, no naši preci koristili su ostatke žitarica kao građevinski materijal samo u sličaju nedostatka nekog sofisticirnijeg materijala.

Danas, sve više ljudi širom sveta uviđa da slama, kao građevinski materijal, donosi višestruke benefite kako za nas, tako i za životnu sredinu.

Najviše ljubitelja kuća od slame je među Francuzima, a kako javljaju francuski mediji, popularnost ovog tipa gradnje ne jenjava punih 15 godina. Jedan od novopečenih vlasnika kuće od slame je i Vinsent Furtos, koji je za kuću od 136 kvadratnih metara nabavio 400 bala slame, a izgradnja je trajala 18 meseci, piše Designboom.

Mnogo je onih koji zidove od slame ne bi menjali ni za kakav savremeni materijal, a većina u prvi plan ističe ogromne uštede za grejanje i hlađenje, budući da slama stvara izvrsnu izolaciju. Zaštita životne sredine još jedan je razlog zbog kojih će se neki opredeliti za kuću od slame, a ne zaboravimo ni njihovo blagotvorno dejstvo na naše zdravlje jer nema veštačkih i toksičnih materijala.

Seno je za konje, slama je za kuće

Iako je slama jedan od najboljih građevinskih materijala, postoje stvari na koje morate posebno obratiti pažnju kako vam vaša eko-kuća ne bi donela više štete nego koristi.

Foto: Fejsbuk skrinšot / Earthcraft construction

Najveći neprijatelj kuća od slame nije vatra, kako bi mnogi pretpostavili, već vlaga. Bale slame moraju uvek da su na suvom, jer će u suprotnom početi da trule, a gradnja po kiši ili vlažnom vremenu nije moguća. Poželjno je da slama nikada ne bude u direktnom kontaktu sa zemljom jer i otuda može povući vlagu, pa je najpre neophodno izgraditi temelj i dobro obložiti slamu mešavinom blata, gline i peska.

Iako postoji nekoliko stilova gradnje od slame, trenutno najpopularniji je onaj koji podrazumeva prethodnu izgradnju drvene konstrukcije koja je projektovana tako da se između drvenih stubova mogu ređati bale slame.

Možda najjednostavniji stil poznatiji je kao „Nebreska“ gde nikakva konstrukcija ne podržava slamu, ali su zidovi stabilni jer ih fiksira krov i čvrst sloj blata. Ovakva zdanja mahom su služila kao prelazno rešenje dok porodica ne izgradi kuću od opeke ili drveta, ali na opšte iznenađenje, mnoge su se održale duže od jednog veka, piše Earthcraft Construction.

Milena Maglovski

Kina objavila smernice za postizanje ugljenične neutralnosti

Photo-illustration: Unsplash (Thomas Richter)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kina je objavila smernice za postizanje maksimalnog nivoa emisije ugljenika do 2030. i ugljenične neutralnosti do 2060. godine, a u skladu sa novom filozofijom razvoja, prenela je Kineska medijska grupa (CMG).

Do 2025. godine zemlja će izgraditi ekonomski sistem zelenog, niskokarbonskog i kružnog razvoja, a efikasnost korišćenja energije ključnih industrija će biti znatno poboljšana, navodi se u smernicama koju su zajednički izdali Centralni komitet Komunističke partije Kine i Državni savet.

Kako je prenele CMG, do 2030. godine biće vidljivi rezultati u ukupnoj zelenoj transformaciji ekonomskog i društvenog razvoja, a efikasnost korišćenja energije ključnih industrija koje troše energiju dostići će medjunarodni napredni standard.

Do 2060. godine biće, precizirano je u smernicama, u potpunosti uspostavljen zeleni, niskougljenični i kružni ekonomski sistem i čist, niskougljeničan, bezbedan i efikasan energetski sistem.

Prema smernicama, udeo potrošnje nefosilne energije biće veći od 80 odsto, uz navodjenje da je zabranjeno slepo razvijanje energetski intenzivnih projekata sa visokim emisijama.

Zemlja će uvesti politiku kontrole proizvodnje za industriju energije iz uglja, petrohemiju i hemijsku industriju uglja i poboljšati smernice za višak kapaciteta, prenela je CMG.

Kina će ubrzati razvoj informacione tehnologije nove generacije, biotehnologije, novih materijala, vrhunske opreme, novih energetskih vozila, vazduhoplovstva, pomorske opreme i drugih strateških industrija u nastajanju, dodala je CMG.

Izvor: Beta Zelena Srbija

U TE “Kostolac” će se graditi novi blok na lignit snage 350 MW

Foto: te-ko.rs

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu projektno-tehničke dokumentacije koja predviđa realizaciju novog bloka na lignit (smeđi ugalj) snage 350 MW u 14 faza, piše portal eKapija.

Projekat uključuje projektovanje samog bloka u TE “Kostolac”, kao i fukncionalnih delova koji se odnose na odlaganje i skladištenje pepela, saobraćajnicu i sistem za halađenje vodom iz Dunava.

Blok će biti visoke efikasnosti, a očekuje se da će izlazna snaga iznositi 308 MW.

“Blok će biti angažovan u okviru elektroenergetskog sistema Srbije u baznom delu dijagrama opterećenja. Očekivano prosečno godišnje vreme angažovanja Bloka svedeno na punu snagu iznosi 7.500 sati/god. Plasman snage bloka u elektromrežu Srbije će se vršiti preko postojećeg razvodnog postrojenja RP 400 kV koje se nalazi u neposrednoj blizini novog bloka. Za potrebe sopstvene potrošnje novog bloka predviđen je energetski transformator”, navodi se u tehnčikoj dokumentaciji.

Dodaje se da će se za potrebe hlađenja sistema biti korišćena rečna voda iz Dunava kao i da će se za te potrebe graditi novo postrojenje za prirpremu demineralizovane vode.

“Protočno hlađenje bloka predviđeno je vodom iz Dunava, uz korišćenje postojećeg dovodnog kanala rashladne vode. Za nadoknadu gubitaka u kružnom toku voda–para Bloka predviđena je izgradnja novog postrojenja za hemijsku pripremu demineralizovane vode sa dve linije kapaciteta 2×50 t/h. Postrojenje će se snabdevati vodom iz Dunava”, stoji u dokumentaciji.

U delu koji govori o faznosti izgradnje predviđena je i izgradnja novog vlažnog dimnjaka kojim će se odvoditi vodena para iz sistema.

Projektno-tehnička dokumentacija obuhvata izradu projekta za građevinsku dozvolu, idejni projekat, idejno rešenje, i ažuriranu studiju o proceni uticaja na životnu sredinu.

Izvor: eKapija

EPS je novi član OIE Srbija

Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gucklhorn)
Foto: OIE Srbija

“Elektroprivreda Srbije“ je novi redovni član Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, poslovne asocijacije osnovane uz podršku EBRD-a, koja okuplja proizvođače zelene energije i druge kompanije koje na direktan ili indirektan način učestvuju u ovom procesu.

Električna energija iz obnovlјivih izvora energije čini oko 30 odsto ukupne proizvodnje “Elektroprivrede Srbije“. U proseku EPS-ove hidroelektrane ukupne snage 3.015 MW prodizvedu oko 10,6 milijardi kilovat-časova „zelene“ energije godišnje. Sa završenim revitalizacijama snaga hidro sektora povećana je za 142 megavata, a posle završetka planiranih projekata snaga će biti ukupno veća za 190 megavata.

U finišu je revitalizacija naše najveće hidroelektrane „Đerdap 1“, završena je modernizacija HE „Zvornik“, a priprema se obnova HE „Đerdap 2“. EPS radi na projektima na rekama Ibar i Velika Morava. Posebna pažnja posvećena je regionalnom projektu gradnje sistema „Gornja Drina“, odnosno prve hidroelektrane „Buk Bijela“, snage oko 100 megavata. Izgradnja HE „Buk Bijela“, „Foča“ i „Paunci“, vredna je 250 miliona evra, imaće snagu oko 181 megavat i sa proizvodnjom od 670 GWh doneće zelene kilovat-sate i povećati energetsku stabilnost Srbije, Republike Srpske i regiona u celini.

EPS razvija i dokumentaciju sa „Elektroprivredom Crne Gore“ za HE “Komarnica” snage 162 megavata. Analiziraju i izgradnju nove, reverzibilne hidroelektrane „Bistrica“ snage oko 670 megavata, koja bi osigurala balansne kapacitete u energetskom sistemu za priključenje dodatnih elektrana koje koriste obnovljivu energiju.

EPS nije zanemario vetar i sunce. Radi se na projektu izgradnje vetroparka na zatvorenim kopovima i odlagalištima u Kostolcu, snage 66 megavata. Planiraju da iskoriste zemljište na starim odlagalištima, obodima kopova i na deponijama pepela i za podizanje solarnih elektrana. U pripremi su solarne elektrane „Petka“ i „Srednje kostolačko ostrvo“ u Kostolcu. Plan je i da do 2030. godine EPS ima nove solarne kapacitete snage 240 megavata i nove vetro kapacitete snage 100 megavata.

“Odluka da se EPS učlani u OIE Srbija je vrlo važna – za nas kao Udruženje, ali i za čitav elektroenergetski sistem i društvo u celini. To je jedna poruka da je EPS kao najveća kompanija orjentisan ka obnovljivim izvorima energije. Kao Udruženje, kao predstavnici kompanija i kao pojedinci, imamo višegodišnju dobru saradnju sa EPS-om, te će ovim članstvom taj odnos biti dodatno unapređen. Ovo preduzeće je najveći proizvođač zelene energije i svi treba da budemo svesni da samo uz aktivnu ulogu EPS-a može se dogoditi pravedna energetska tranzicija”, rekla je Danijela Isailović, menadžer Udruženja OIE Srbija.

OIE Srbija je poslovna asocijacija osnovana u martu ove godine uz podršku EBRD-a. Osnivači su kompanije koje izgradile najveće vetroparkove u Srbiji, a pridružili su im se proizvođači solarne energije, peleta, biogasne elektrane, elektro kompanije, advokati i konsultanti.

Izvor: OIE Srbija

Obrenovac dobija 100 km kanalizacione mreže i dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

U Obrenovcu je otpočela izgradnja blizu 100 kilomеtara novе kanalizacionе mrеžе i dva postrojеnja za prеradu otpadnih voda u sklopu projekta ”Čista Srbija”, navodi se u saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

U opštini Obrеnovac bićе izgrađеno 98.389 mеtra kanalizacione mrеžе i dva postrojеnja u Obrеnovcu i Ratarima za prеradu otpadnih voda koja ćе obuhvatiti 51.000 stanovnika. Od 1965. godinе pa do danas, kada počinjе izgradnja novе komunalnе infrastrukturе, u Obrеnovcu jе izgrađеno  oko 110 kilomеtara kanalizacionе mrеžе.

,,Invеstiramo 54 miliona еvra da bismo izgradili kanalizacionu infrastrukturu u vеćеm obimu nеgo što jе izgrađеna prеthodnih 50 godina,  i nе samo to, nеgo ćеmo i putеvе kojе raskopamo da bismo  postavili infrastrukturu vratiti  u stanjе kojе jе mnogo boljе nеgo trеnutno” rekao je ministar građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе Tomislav Momirović. On jе dodao da ćе sе ulicе u dеlu izgradnjе kanalizacionе infrastrukturе potpuno rеkonstruisati i proširiti za dva ipo mеtra.

Prеdsеdnik opštinе Obrеnovac Miroslav Čučković napomеnuo je da ćе sе projеktom “Čista Srbija” napokon zaštititi svi kanali i rеkе u Obrеnovcu i da uz pomoć ovog projеkta nеkoliko hiljada sеptičkih jama odlazе u istoriju.

,,Mi smo bili jеdna od opština koja nijе imala postrojеnjе za prеčišćavanjе otpadnih voda a samo dva kilomеtra od fеkalno-crpnе stanicе nalazi sе i vodozahvat iz kog jеdan dеo našеg grada dobija pitku i zdravu vodu” rеkao jе  Branko Matić, dirеktor JKP ,,Vodovod i kanalizacijе” Obrеnovac.

Energetski portal

Mađarska širi nuklearne elektrane, u Srbiji zakon star 30 godina blokira izgradnju

Foto: Wikimedia/Stefan Kühn
Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska kriza je nuklerke vratila na vrh najpouzdanijih postrojenja za proizvodnju struje. U svetu su aktivne 443 nuklerke, a pripremaju se projekti za gradnju još stotinu. U Srbiji je na snazi zakon o zabrani gradnje nuklearnih postrojenja.

Mađarska nuklerka “Pakš” je samo pedeset kilometara od naše granice. Sada ima četiri bloka, a naše komšije najavljuju da će već sledeće godine sa Rusima početi gradnju dva nova. Srbija je zainteresvana za pet, deset ili 15 odsto udela, potvrdio je predsednik Vučić. Razvoj nuklerne energije u zemlji koči moratorijum o gradnji nuklearki iz 1989.

“Smatram da je to Zakon koji treba odmah ukinuti, ne zbog toga što bi mi gradili nuklernu elektranu. Najmanja nuklerna elektrana ove savremene generacije košta između sedam i osam milijadi evra. To je za Srbiju nemoguće. Međutim, već 30 godina od donošenja tog Zakona na beogradskim visokim školama ne izučavaju se nuklearne tehnologije. Nisu to stručnjaci koji treba da grade, nego su to stručnjaci za zaštitu od zračenja”, objašnjava naučni savetnik u JP “Nuklearni objekti Srbije” Ilija Plećaš.

Od 443 nuklearke u svetu, gotovo trećina je na teritoriji Evrope, u Americi 93. U toku je gradnja novih – najviše u Kini čak 16. A Francuska je oslonjena na proizvodnju struje iz nuklearki.

Srbija je okružena nuklearnim reaktorima na 50 do 400 kilometara – pored mađarskih, bugarskih i rumunskih, tu je i hrvatsko-slovenački “Krško“. Svi planiraju gradnju novih, a eventualnim učešćem u tim poslovima naša zemlja bi obezbedila i stratešku rezervu struje van granica.

“To su načini kako se izboriti sa nekim ekstremnim situacijama, obično su to situacije nestašica električne energije ili ovakve situacije kada imamo prevelike cene pa intervencijom države delujemo na tržište”, navodi rukovodilac za energetiku i resurse u “Dilojtu” Željko Marković.

Naučnici ističu da su nuklearni objekti projektovani da izdrže najrazornije zemljotrese, poplave i udar aviona. A njihova bezbednost kao i skladištenje nuklearnog otpada kontrolišu se simuliranjem akcidenta, takozvanim “stres testovima izdržljivosti”.

“Bez obzira što se desio i Čenobilj i Fukušima, to su dva akcidenta koja su se desila zbog čovekove greške, ne zbog greške tehnike. Danas su nuklerne elektrane, te četvrte generacije, apsolutno bezbedene i u skali opasnosti nuklerana je poslednja”, ističe Plećaš.

A kako RTS saznaje, i Odbor za energetiku Srpske akademije nauka i umetnosti uputio je Vladi dokumet o održivim energetskim izvorima sa preporukama. Navode, nukleanu energiju ne treba odbacivati unapred, već je razmotriti na osnovu naučnih činjenica.

Itzvor: RTS

Kada se ukrste Teslin motor i Golf “dvojka”

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Katler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Conor Samuel)

Legendarni Golf “dvojka” i dalje uživa velike simpatije vozača iz bivše Jugoslavije što delom objašnjava podatak da se sve do 1992. godine ovaj model proizvodio u Sarajevu, ali i činjenica da je “dvojka” pouzdano, jednostavno i ekonomično vozilo koje malo košta.

Na domaćim sajtovima za prodaju polovnih automobila, Golf 2 se može nabaviti za 200 do 1.000 evra, ali jedna kompanija iz Velike Britanije pronašla je način kako da vremešnom folksvagenovom modelu značajno podigne cenu.

EDub je kompanija koja se bavi konverzijom klasičnih benzinaca i dizelaša u vozila na 100 odsto električni pogon. Sve je počelo 2013. godine kada su osnivači firme došli na ideju da folksvagenovom kombiju, poznatijem kao “Hipi kombi”, podare električni motor.

Ubrzi su se u igru uključili i ostali klasični modeli od kojih su mnogi ušli i u četvrtu deneciju, a EDub se ovoga puta “poigrao” i sa Golf “dvojkom” ugradivši mu Teslin motor.

Iako je spoljašnjost ovog folksvagenovog modela ostala netaknuta, njegova elektrifikacija zahtevala je niz promena pa je tako Golf 2 ostao bez menjača i kvačila, dok je instrument tabla prilagođena električnom pogonu. Takođe, i osvetljenje u vozilu prilagođeno je ekološkim standardima, pa je Golf na baterije opremljen LED sijalicama.

EDub nudi “dvojku” u dve varijante – e30 ili e50. E50 ima domet od 273 km i  bateriju snage 53 KWh, dok e30 sa jednim punjenjem može preći 165 km i opremljen je baterijom od 35 KWh.

Pasionirani ljubitelji Golfa 2 moraće da izdvoje između 60.000 i 65.000 evra za električnu varijantu, budući da cena Teslinog motora, ali i prateće opreme neophodne za konverziju, čini gotovo polovinu ove cifre.

Milena Maglovski

Akcija – Sakupljanje od vrata do vrata e-otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Serge van Neck)
Foto: Promo

Električni i elektronski otpad građani Bosne i Hercegovine od danas mogu, potpuno besplatno da predaju i to sa kućne adrese. Projektna ideja Sakupljanje od vrata do vrata ima za cilj da omogući građanima novu besplatnu uslugu za zbrinjavanje električnog i elektronskog (elektro) otpada sa adrese, kako bi se što veće količine preusmjerile u reciklažni sektor putem ovlaštenog operatera ZEOS eko-sistem.

Akcija prikupljanja otpada traje do 31.12.2021. godine.

“Građani imaju priliku da predaju na zbrinjavanje sve što je radilo na struju ili baterije u toku trajanja projekta, usluga obuhvata predaju veš mašina, šporeta, mašina za sušenje, pranje, malih kućanskih aparata, frižidera, klima, IT opreme, električnih igračaka, opreme za osvjetljenje, plinskih sijalica, alata i različitih električnih instrumenata i sl. Važno je napomenuti da ukoliko se predaju plinske sijalice, iste trebaju biti u kutiji. Takođe, moramo biti svesni da je električni i elektronski otpad opasan, te da ga moramo pravilno odlagati i zbrinjavati”, navodi se u saopštenju.

Uslovi korištenja

Minimalna količina za predaju elektroničkog otpada je pet kilograma, za sitne aparate neophodno je obezbediti adekvatnu kesu ili paket kako ne bi došlo do rasipanja prilikom transporta, a za velike aparate obezbeđen je i utovar od strane ZEOS-a.

Za količine veće od 30 kilograma preuzimanje će biti organizovano u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici (ponedeljak – subota od 8 do 16 časova).

Za količine manje od 30 kilograma cela Bosna i Hercegovina (ponedeljak – petak od 8 do 16 časova).

Kako bi se koristila usluga potrebno je napraviti narudžbu klikom ovde.

Vreme realizacije je od 7 do 15 radnih dana, u zavisnosti od organizacije preuzimanja.

Usluga je besplatna i moguća na području BiH, celokupne troškove snosi ZEOS eko-sistem, ovlašćeni operater za zbrinjavanje otpadne električne i elektronske opreme.

Građani koji nisu u mogućnosti da popune elektronski nalog mogu se obratiti za pomoć na broj telefona +387 33 628 606.

Cilj ovog projekta je preusmeravanje električnog i elektronskog otpada, koji se smatra opasnim otpadom, u legalne ovlašćene tokove zbrinjavanja i reciklaže, kako bi što manje otpada bilo na deponijama zagađujući okolinu u kojoj živimo. Projektna ideja je nastala na osnovu istraživana mišljenja građana, koji su izrazili volju i želju da učestvuju u zaštiti okoline kroz odgovorno i pravilno odlaganje e-otpada.

Izvor: ZEOS

U Austriji Bečlije najviše koriste gradski prevoz

Foto: Helmer M
Foto: Helmer M

Kada je korišćenje gradskog prevoza u pitanju, rezultati aktuelne analize austrijskog Auto-moto saveza pokazuju da postoje velike razlike između austrijskih pokrajina.

Stanovnici Beča zauzimaju prvo mesto sa 93 odsto građana iznad 15 godina starosti koji povremeno koriste gradski prevoz odnosno 71 odsto građana koji se svakog dana ili više puta nedeljno voze gradskim prevozom.

Prema podacima austrijskog Zavoda za statistiku, 2019. godine je 4,84 miliona ljudi u Austriji starijih od 15 godina koristilo usluge gradskog prevoza povremeno, dok se 2,14 miliona stanovnika svakog dana ili više puta nedeljno vozilo gradskim prevozom.

„Ponuda određuje potražnju, a to se odnosi i na gradski prevoz. Što se tiče cena ponuda je jako dobra u celoj zemlji. Sada je važno da imamo dobru ponudu u gustini saobraćajne mreže i učestalosti relacija širom Austrije“, naglašava Mihael Švendinger iz Auto-moto saveza. Pre svega je potrebno više železničkih i autobuskih linija u urbanim sredinama koje vode iz predgrađa u gradove.

Izvor: Eurocomm PR

Srbija uređuje dodelu državne pomoći za životnu sredinu i energetiku

Foto-ilustracija: Unsplash (Karsten Würth)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije usvojila je uredbu iz oblasti kontrole državne pomoći koja se odnosi na zaštitu životne sredine i energetiku kojom se uređuju uslovi i kriterijumi usklađenosti državne pomoći.

Ova uredba se odnosi na pomoć učesnicima na tržištu u sektoru energetike, kao i na državnu pomoć za zaštitu životne sredine svim učesnicima na tržištu, bez obzira na sektor privrede kojem pripadaju, odnosno delatnosti koje obavljaju. 

Uredbom se, između ostalog, uređuju usklađenost državne pomoći koja će se dodeljivati za izmeštanje privrednih subjekata na nove lokacije radi zaštite životne sredine, za mere adekvatnosti proizvodnje proizvođačima električne energije, za izradu studije životne sredine, ulaganje u energetsku infrastrukturu.

Uređuju se i uslovi i kriterijumi za državnu pomoć za ulaganje u reciklažu i ponovnu upotrebu otpada, energetski efikasno daljinsko grejanje i hlađenje, remedijaciju kontaminiranih lokacija, prikupljanje i skladištenje ugljenika, ulaganje u mere energetske efikasnosti, smanjenje dažbina za životnu sredinu, prikupljanje i skladištenje ugljenika, podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije.

U uredbi piše da se državna pomoć za zaštitu životne sredine i u sektoru energetike smatra se usklađenom ako se dodeljuje učesniku na tržištu koji se ne nalazi u postupku povraćaja državne ili de minimis pomoći, kao i učesnicima na tržištu koji nisu bili u teškoćama (u smislu propisa o kontroli državne pomoći) na dan 31. decembar 2019. godine. 

Individualna državna pomoć se smatra usklađenom, između ostalog, ako je utvrđeno da bi dovela do znatnog povećanja veličine projekta ili obima delatnosti, ukupnog iznosa koji korisnik ulaže u projekat ili delatnost, brzine realizacije projekta ili delatnosti. 

Izvor: Nova ekonomija

Zeleno svetlo EU za otvaranje klastera 4 — šta to znači za Srbiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija je od Evropske komisije dobila zeleno svetlo za otvaranje klastera 4 – “Zelena agenda i održiva povezanost”. Taj klaster objedinjuje poglavlja vezana za transport, energetiku, transevropske mreže, zaštitu životne sredine i klimatske promene. U Vladi ističu da je naša Zelena agenda usaglašena sa evropskim propisima u toj oblasti.

U proteklih godinu dana Srbija je zaokružila zakonski okvir u oblasti rudarstva i energetike.

Novim Zakonima o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti i racionalnoj potrošnji energije, pruža se i pomoć građanima, kakvu Evropska unija daje godinama za izolaciju, zamenu stolarije, kotlova za grejanje i omogućavanje domaćinstvima da sama proizvode struju iz solarnih panela.

Javna energetska preduzeća se reformišu – iz EPS-a je izdvojen elektrodistributivni sistem, a u “Srbijagasu” razdvojena je delatnost transporta od distribucije gasa.

“Doneli smo plan o strateškim rezervama nafte koje treba da budu 61 dan, danas su one 29 dana u Srbiji. Dakle, krenuli smo sa tim nekim strukturnim promenama koje su jako važne i predstavljaju korak ka otvaranju tržišta. Ne može Srbija da bude u energetskom smislu zatvorena, ona je tranzitna država, mora da se energetski razvija,  ali zdravo, upravo kroz Zelenu agendu”, navodi Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

I u resoru životne sredine kažu da su zakone uskladili sa evropskim, a u okviru Zelene agende razvijaju četiri stuba aktivnosti: prvi – donet je dugoročni Zakon o klimatskim promenama i u toku je izrada 11 pratećih podzakonskih propisa, drugi – trogodišnji “Program cirkularne ekonomije”, a treći – donet je i Zakon i Program zaštite prirode.

“Četvrti stub Zelene agende je aerozagađenje i zagađenje vode i zemljišta. Tu se priprema Akcioni program za period 2021. do 2023. Program koji će dati monitorig kontroling sisteme kako ćemo da predupredimo aerozagađenje u budućem periodu”, navodi Jelena Tanasković, državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine.

“Nema više energetike bez ekologije” 

Zelene investicije su skupe, a u oba ministarstva tvrde da su ulaganja dobro isplanirana. 

“Znate da je Srbija prva zemlja koja nije u Evropskoj uniji koja je izdala obveznicu od milijardu evra. Ta sredstva će biti iskorišćena za kapitalne zelene projekte, projekte za prečistače otpadnih voda, za kanalizacionu mrežu, reciklažne centre, za pijaću vodu”, navodi Tanaskovićeva. 

Zorana Mihajlović navodi da je Zelena agenda potpuno novi model rasta. “To znači kako da imamo energetsku bezbednost, dovoljne količine energije i energenata po održivim cenama poštujući sve standarde zaštite životne sredine. Nema više energetike bez ekologije. To mora da bude zajedno”, navodi Mihajlovićeva.

U okviru klastera četiri je i unapređenje srpskog transportnog sistema, posebno razvoj železničkog saobraćaja, koji se smatra održivim ekološkim prevozom robe i putnika.

Izvor: RTS

EPCG i Eko Fond potpisali sporazum za projekte „SOLARI“ – popust od 20 odsto za domaćinstva i privredu

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)
Foto-ilustracija: Pixabay

Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Nikola Rovčanin i izvršni direktor Fonda za zaštitu životne sredine Draško Boljević potpisali su Sporazum o zajedničkom finansiranju i realizaciji projekta SOLARI 3000+ i SOLARI 500+. Ugovorom je definisano da će strane potpisnice zajednički finansirati realizaciju Projekta tako što će EPCG obezbediti 80 odsto, a Eko fond 20 odsto ukupnih sredstava potrebnih za realizaciju Projekta, saopštila je EPCG.

“Stavljanjem potpisa na Sporazum između EPCG i Eko fonda, mi danas zapravo pišemo nove stranice energetskog razvoja i početka energetske revolucije u Crnoj Gori. Projekat SOLARI 3000+ i 500+ je projekat koje je bez dileme u korak sa vremenom, rame uz rame sa savremenim državama Evrope i sveta. Realizacija nešeg zajedničkog projekta koji je prepoznala i podržala Vlada Crne Gore, imajući u vidu energetske izazove, nasušna je potreba naših građana, naše kompanije i naše države”, istakao je Rovčanin.

On je izrazio uverenje da je ovaj projekat samo ulaznica za masovnu ugradnju solarnih panela u narednim godinama, budući da će svi naredni projekti biti prilagođeni budžetu građana.

Iz sredstava Eko fonda, koja se obezbeđuju shodno odrebama Zakona o životnoj sredini i Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promena, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore, obezbediće se petina sredstava za realizaciju Projekta, kroz dodelu subvencije za ugradnju foto-naponskih panela za domaćinstva, pravna i fizička lica.

“Sa današnjim potpisivanjem Sporazuma, Eko fond obavlja jednu od svojih osnovnih funkcija, a to je ulaganje u projekte koji se odnose na energetsku efikasnot i obnovljive izvore energije čime smo mi veliki dio svoje poslovne misije ispunili. Uz sve ove benefite za građane i privredu, Eko fond kao mlada organizacija skupila je snagu i volju i želju i spremna je da učestvuje u ovom projektu do kraja, jer smatramo da će ovo biti odskočna daska u daljem razvoju Eko fonda”, kazao je Boljević.

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Projekat SOLARI 3000+ i SOLARI 500+ predstavlja početak energetske tranzicije u Crnoj Gori i jednu od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru u poslednjih 40 godina. Cilj projekta je da se, kroz energetsku tranziciju i ugradnju fotonaposkih sistema kod domaćinstаva i privrednih subjekata, emisija ugljen dioksida svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina.

Predsednik Projektnog odbora SOLARI 3000+ i 500+ i predsednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović, naglasio je da će Javni poziv za građane, fizička i pravna lica, vlasnike privrednih pogona biti objavljen 1. novembra ove godine, a da će otvaranje ponuda na tenderu za opremu uslediti za desetak dana.

Realizacija projekta doneće značajne benefite velikom broju domaćinstava i značajnom broju pravnih lica, kroz mogućnost kupovine i ugradnje foto-naponskih panela do 10 KW, odnosno do 30KW,  i proizvodnje energije za sopstvene potrebe, te u slučaju proizvodnje viška energije istu distribuiraju u sistem, odnosno da od potrošača i kupca postanu proizvođači i prodavci električne energije.

Energetski portal