Home Blog Page 493

MKI: Nema potvrde o pronalasku nafte i gasa u podmorju Crne Gore

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)

Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore demantovalo je informacije o tome da je konzorcijum kompanija Eni i Novatek pronašao naftu i gas u podmorju.

“Povodom informacija koje su se pojavile u pojedinim medijima o tome da je pronađena nafta i gas, Ministarstvo kapitalnih investicija želi da demantuje ove informacije, verovatno nastale u kuloarima koji žele da nanesu štetu i koncesionarima i državi Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju ministartsva, prenosi RTCG.

Kako dalje piše, buština se trenutno nalazi na dubini 5.954 metara, izvlačenje bušećeg alata na površinu je u toku kao i priprema za takozvani wireline logging kojim će se detaljnije utvrditi parametri ležišta.

Mediji u Crnoj Gori preneli su vest da je u podmorju između Bara i Ulcinja pronađena nafta visokog kvaliteta.

Podsetimo, u martu ove godine u moru između Bara i Ulcinja na dubini od 6,53 hiljade metara počelo je istražno bušenje.

Nakon ovih istraživanja, biće definisani potencijali ležišta, kako bi se maksimalno iskoristio njihov kapacitet i isprojektovao način proizvodnje, koja bi mogla da zaživi u periodu od pet godina od završetka prve bušotine.

Energetski portal

EPBiH: podrška za pilot projekat zasada brzorastuće vrbe

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Zeničko-dobojskog kantona iskazala je podršku pilot projektu uspostave eksperimentalnih zasada brzorastuće energetske biomase vrbe u rudnicima Koncerna EPBiH, navodi se u saopštenju Elektroprivrede BiH.

Energetska biomasa vrba koristiće se za proizvodnju električne energije na postojećim termoblokovima kroz proces kosagorevanja sa ugljem čime će se smanjiti emisije ugljen-dioksida što će omogućiti rad pogona termoelektrana u narednom periodu koji predviđa plaćanje nadoknada za emisije CO2.

Nakon prezentacije projekta, premijer Vlade Zeničko – dobojskog kantona Mirnes Bašić istakao je da je smanjenje štetnih emisija i jačanje energetske efikasnosti i energetskog bilansa ovog kantona jedna od ključnih politika Vlade.

Pozdravio je i nastojanja JP Elektroprivreda BiH da kroz nove razvojne projekte stvara alternativna radna mesta za zaposlene u vremenu reorganizacije rudnika Koncerna EPBiH.

U maju 2021. godine JP Elektroprivreda BiH  je u saradnji sa E3 International na kultivisanim parcelama od ukupno dva hektara u RU “Kreka” i  RMU “Breza” uspostavila zasade brzorastuće energetske biomase vrbe, dok je  za narednu godinu planirano proširenje tasada na dodatnih 15 hektara, po pet hektara u rudnicima Kreka, Đurđevik i Breza.

Energetski portal

Vanredna situacija u pet opština, građani Obrenovca dobili struju i grejanje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Posle obilnih snežnih padavina koje su izazvale velike probleme, situacija u zapadnoj Srbiji se polako normalizuje. Vanredna situacija na snazi je u pet opština – Ivanjici, Lučanima, Novoj Varoši, Ljuboviji i Krupnju.

Vlažan i težak sneg pokidao je dalekovode i oborio bandere širom zemlje. Ekipe na terenu saniraju kvarove, a bez struje je trenutno oko 28.000 korisnika.

Čiste se saobraćajnice po prioritetima i svi glavni pravci su prohodni.

Vanredna situacija je proglašena u pet opština – Ivanjici, Novoj Varoši, Lučanima, Ljuboviji i Krupnju.

Zbog obilnih snežnih padavina osnovne i srednje škole u Krupnju neće raditi tri dana i prvi radni dan je 16. decembar. 

Kvar na bloku A1 TENT-a Obrenovac je otklonjen noćas i građani su dobili struju i grejanje, potvrdio je za RTS predsednik te opštine Miroslav Čučković.

U većem delu zemlje sneg je prestao da pada. Najviše snega, tradicionalno, ima na Kopaoniku, gde je visina snežnog pokrivača premašila 70 centimetara. Na Zlatiboru pola metra, u Beogradu 25 santimetara. 

Izvor: RTS

Novi Zeland dobio prvu fabriku zelenog vodonika

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvo postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika na Novom Zelandu pušteno je u rad 9. decembra ove godine, piše Scoop Business.

Elektroliza vode za dobijanje vodonika vršiće se uz pomoć geotermalne energije čime se dodatno smanjuje emisija gasova staklene bašte i ubrzava proces dekarbonizacije zemlje.

Očekuje se da će već u januaru iduće godine kompanija Halcyon Power, u čijem je vlasništvu postrojenje, početi da prodaje zeleni vodonik na domaćem tržištu, a da će u prvoj godini biti proizvedeno oko 180 tona vodinika.

Iz kompanije se nadaju da će zeleni vodonik uskoro potisnuti vodonik dobijen upotrebom fosilnih goriva koji se koristi u brojnim industrijskim procesima, kao i da će naći svoju širu primenu u transportu gde još uvek dominiraju benzin i dizel.

A da vreme zelenog vodonika tek predstoji svedoče i najnovija istraživanja naučnika sa Univerziteta u Oregonu koji su pronašli način kako da ga još efikasnije proizvode. Umesto dosadašnjeg katalizatora hemijske reakcije iridijum-oksida, istraživači su počeli da primenjuju katalizator na bazi iridijum-hidroksida koji se pokazao triput boljim.

Zahvaljujući ovom pronalasku, cena zelenog vodonika drastično će opasti, a naučnici procenjuju da bi troškovi proizvodnje mogli iznositi jedan ili dva dolara po kilogramu vodonika.

Milena Maglovski

Mercedes prvi dobio odobrenje za autonomnu vožnju trećeg nivoa

Photo-illustration: Pixabay

Tehnologija koja je potrebna za funkcionisanje autonomne vožnje razvija se velikom brzinom. Kako trenutno izgleda, u budućnosti ćemo svi moći da uživamo u čarima ovakvog vida transporta, a do tada, mogućnost da uživaju u autonomnoj vožnji imaće građani Nemačke.

Naime, kompanija Mercedes-Benz je prva na svetu koja je ispunila sve neophodne uslove za to da sistem autonomne vožnje trećeg nivoa zaživi.

Prvo vozilo koje će imati sistem autonomne vožnje trećeg nivoa je model S klase koji će biti dostupan već od 2022. godine. 

Ovaj model automobila imaće “Drive Pilot” sistem i biće napravljen za nemačko tržište, potpunu autonomnost imaće samo pri brzinama do 60 kilometara na sat.

Specijalni sistem za upravljanje automobilom napravljen je tako da rasterećuje vozača koji tokom vožnje može da završava poslovne obaveze ili da jednostavno uživa.

Sa leve i desne strane volana nalaze se komande koje su potrebne za pokretanje ovog sistema. Onog trenutka kada se aktivira, sistem počinje da kontroliše brzinu i rastojanje u odnosu na druga vozila i saobraćaj unutar trake kojom se kreće, reaguje na neočekivane situacije kočenjem i manevrisanjem.

Kako bi “Drive Pilot” neomateno funkcionisao, na automobil su postavljeni senzori, kamere, mikrofoni koji su neophodni za automatizovanu vožnju.

Ukoliko se dese neke nepredviđenje okolnosti, sistem je napravljen tako da polako zaustavlja vozilo, uključuje svetla upozorenja, vrata i prozori se otključavaju, a po potrebi se aktivira i sistem za hitne pozive.

Kako najavljuju iz ove kompanije, nastavljaju sa razvojem ovog sistema, a kada zakonske regulative to dozvole, Mercedesova autonomna vozila krstariće ulicama širom sveta. 

Milica Radičević

Angažovani svi resursi za pokretanje kapaciteta u TENT-u

Foto: TE "Nikola Tesla B"
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)

U Termoelektrani “Nikola Tesla” u Obrenovcu trenutno se van pogona nalazi 30 odsto elektroenergetskog sistema, kako najavljuje Zorana Mihajlović, ministarska rudarstva i energetike, tokom dana taj će se procenat smanjivati i u naredna dva dana očekuje se stabilizacija.

Kako je istakla važno je da građani dobiju sve informacije o stanju elektroenergetskog sistema, čiji rad je ugrožen zbog vremenskih nepogoda.

“Dobro je što hidroelektrane rade odlično, kao i vetroelektrane. Otežani uslovi su u „Elektroprivredi“ i distributivnom sistemu. Što se tiče EMS-a, tu nema problema. Najveći problemi su i dalje u Loznici, Kraljevu, Valjevu, Užicu i Čačku. Više od 2.000 trafo-stanica je van pogona i od sinoć svi resursi i kapaciteti su u funkciji rešavanja tih problema. Zajedno radimo svi, i Ministarstvo, EPS, EDS, EMS, kao i druga ministarstva i javna preduzeća. „Putevi Srbije“ pomažu da se dopre do dalekovoda i trafo-stanica koje su u kvaru”, istakla je ministarka, navodi se u saopštenju.

Ona je naglasila da država čini sve da pomogne da pogoni u TENT nastave da rade, a da se pokrenu oni koji su imali problema sa dopremanjem uglja.

“Na radnoj grupi smo dogovorili hitnu isporuku dodatnih količina mazuta kako bismo što pre pokrenuli blokove u TENT-u koji su van pogona zbog zastoja u dopremanju uglja. Uz veliko zalaganje svih u Ministarstvu i Vladi obezbedili smo u toku noći 50 cisterni mazuta i isporuke se nastavljaju. Hvala i NIS-u na efikasnosti i „Beogradskim elektranama“ na obezbeđenim autocisternama, kao i „Putevima Srbije“, koji su čistili put do Obrenovca, hvala policiji koja je obezbedila pratnju za konvoje cisterni”, rekla je Mihajlović.

Prema njenim rečima u kriznim situacijama, kakva je trenutno, prioritet je da se sistem stabilizuje, a da se nakon toga analizira funkcionisanje elektroenergetskog sistema.

Direktor EPS-a Milorad Grčić rekao je da ekipe ovog preduzeća neprestano rade na otklanjanju problema.

“Problemi koje imamo su juče nastali zbog snega i mraza i zastoja u bunkerima. Oni su nastali jer trenutno imamo ugalj najgoreg mogućeg kvaliteta. Čistimo bunkere i nadamo se da već nešto posle podneva krene stabilizacija situacije”, izjavio je Grčić.

Energetski portal

Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije nagrada “Pokretač promena” za 2021. godinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Najbolji pokretači promena u Srbiji, motivisani građani koji istrajavaju u naporima da poboljšaju živote svojih sugrađana u oblastima kao što su zaštita životne sredine, komunalni problemi, podrška samohranim roditeljima, pomoć mamama, podrška osobama sa autizmom, korišćenje inovatinih tehnologija u odbrani aktivizma – nagrađeni su priznanjem Pokretači promena 2021 koje dodeljuje Beogradska otvorena škola, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije dobitnik je priznanja u kategoriji “Saradnjom do promene, primeri dobre prakse i uspešne saradnje javnih vlasti i organizacija civilnog društva”. Zahvaljujući inicijativi Društva „Spasite prepelice – prijavite vabilice!“ proglašen je lovostaj na grlice i jarebice do 2025. godine i skraćena je lovna sezona na prepelice.

Nakon dodele nagrada održana je i panel diskusija “Otpornosti građana u aktivizmu”, tokom koje su učesnici panela Aida Ćorović, aktivistkinja za ljudska prava, Milja Vuković, aktivistkinja, Zero & Low Waste Serbia i Doris Rafajlovski, psihološkinja i psihoterapeutkinja pod supervizijom razgovarale o o preprekama na koje nailaze aktivisti u svom delovanju – ličnim i kolektivnim.

Godišnja nagrada za Pokretače promena dodeljuje se u okviru projekta „Aktivni građani – bolje društvo: zagovaranjem ka saradnji i demokratskom razvoju”, a koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Ovaj projekat realizuje Beogradska otvorena škola (BOŠ) u saradnji sa Fondacijom BFPE za odgovorno društvo (BFPE) i Balkanskom istraživačkom mrežom Srbija (BIRN).

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Oko 90.000 potrošača nema struju, Ivanjica zbog snega kritična tačka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Načelnik Uprave za upravljanje rizikom Sektora za vanredne situacije Živko Babović rekao je za RTS da je najteže u opštini Ivanjica, gde je proglašena vanredna situacija. Više od 90.000 potrošača nema struju, teška je situacija u Zlatiborskom, Mačvanskom, Kolubarskom okrugu gde ima ozbiljnih problema sa elektrosnabdevanjem, ekipe EDB-a su od juče na terenu.

“Više od 90.000 potrošača nema struju, najteža situacija je u Zlatiborskom, Mačvanskom, Kolubarskom okrugu gde ima ozboljnih problema sa elektrosnabdevanjem, ekipe EDB-a su od juče na terenu, i u toku dana uspostaviće elektromrežu na svim relacijama”, istakao je Babović.

U odnosu na ranije situacije, kada je veliki broj jedinica lokalne samouprave proglašavalo vanrednu situaciju, sada je samo Ivanjica to uradila. 

“Bolje smo se snašli nego prethodnih godina. Sektor za vanredne situacije je 8. oktobra započeo aktivnosti za pripremu zimske sezone, okupili smo resorna ministarstava, imali smo kooridnacioni sastanak na kome smo se dogovorili kako ćemo da radimo”, pojasnio je on. 

Oko 90.000 potrošača nema struju isključivo zbog težine snega, elektroprovodnici prolaze kroz bespuća, šume. 

“Imali smo sastanke u Zlatiborskom, Kolubarskom, Borskom, Mačvanskom okrugu, pokušali smo da uvežemo ceo sistem u raskresivanju tih šumskih predela gde ima drveća”, kaže on.

Da nismo to uradili ovaj sneg je težak i mnogo više ljudi bi bilo bez struje, rekao je Babović.

Gde ne treba krenuti na put

Babović kaže da treba pratiti prognozu RHMZ-a i sajt “Puteva Srbije”. Puno drveća je palo preko puteva i vatrogasci rade na uklanjanju stabala sa saobraćajnica.

“Juče je bilo 250 pripadnika Sektora za vanredne situacije na terenu sa oko 90 vozila, čak smo i požare gasili, tako da smo ove godine imali sreću što nije bilo žrtava, nije bilo puno zavejanih putnika, samo sporadično”, kaže Babović. 

Kako je dodao za danas i sutra prognoze su ohrabrujuće, u četvrtak se najavljuje nevreme ali ne kao ovo. Sektor za vanredne situacije je uvek na oprezu, tako radimo i uspevamo”, zaključio je Babović.

Izvor: RTS

Naučnici spojili solarnu energiju i preradu biomase

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: UC3M

Istraživači sa Univerziteta Karlos III u Madridu i Univerziteta Tor Vergata u Rimu pronašli su način kako da uz pomoć solarne energije prerađuju biološki otpad i proizvode energente sa dodatom vrednošću, piše EurekAlert.

Oni su dizajnirali hemijski reaktor koji radi u sklopu male solarne elektrane, a u kome se odvija proces hidrotermalne karbonizacije (HTC).

Kako piše u studiji objavljenoj u žurnalu “Obnovljiva energija”, nova tehnologija koristi solarnu energiju koja se uz pomoć refleksije sa solarnih panela usmerava ka reaktoru u kome se vrši kontinuirana hidrotermalna obrada biološkog otpada.

„Hidrotermalna obrada je termohemijski tretman koji uključuje termičku dezintegraciju biomase u toploj kompresovanoj vodi. U zavisnosti od uslova temperature i pritiska, ovaj proces pretvara biomasu u čvrsto stanje (180–260 °C na 2–10 MPa), tečnost (300–350 °C na 5–20 MPa) ili gas (400–600 °C at 23–45 MPa)“, piše u studiji.

Ovaj proces može da transformiše organski otpad u proizvode slične lignitu budući da oponaša prirodni proces karbonizacije, tvrde stručnjaci.

„Zbog širokog spektra nekonvencionalnih organskih sirovina koje se mogu pretvoriti u proizvod sa dodatom vrednošću, HTC se može smatrati ekološki prihvatljivim rešenjem za preradu velikog broja organskih otpada“, tvrde autori studije.

Korišćenje biomase i drugih obnovljivih izvora energije postala je nasušna potreba savremenog društva koje je pogođeno klimatskom krizom. Ipak, u slučaju biomase, gde spada raznovrsni biljni, komunalni, industrijski i životinjski otpad koji sadrži visok procenat vlage, potrebno je najpre osušiti biomasu kako bi se od nje mogli dobiti ekološki prihvatljivi energenti.

Autori studije tvrde da konvencionalne metode prerade biomase nisu ekonomične budući da na sušenje troše značajnu količinu energije. Sa druge strane, hidrotermalna karbonizacija ne zahteva prethodno sušenje, a uz to kao izvor energije koristi obnovljivu energiju sunca.

Milena Maglovski

Upotreba pesticida je za poslednje dve decenije porasla za 36 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ibadah Mimpi)

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je svoj Svetski statistički godišnjak o hrani i poljoprivredi 2021. U njemu je prikazano da je upotreba pesticida na svetskom nivou porasla za 36 odsto između 2000. i 2019. godine, na 4,2 miliona tona u 2019. Najveći porast desio se između 2000. i 2012., sa platoom posle toga. Isti je trend zabeležen i za upotrebu đubriva.

Najveći potrošač pesticida je Azija

Prema izveštaju FAO najveći potrošači pesticida su Azija, a zatim slede Amerika, Evropa, Afrika i Okeanija. Regionalna potrošnja se neznatno menjala tokom navedenog perioda.

Najveći udeo u potrošnji ima Azija sa 52-53 odsto. Učešće Amerike se povećalo sa 29 na 33 odsto globalne potrošnje. U Evropi je ona blago smanjena sa 14 na 11 odsto. Okeanija je imala najveći rast u potrošnji, čak za 85 odsto, dok su Afrika i Okeanija primenjivale manje količine.

Kina je u 2019. godini imala najveću potrošnju i na nju otpada 1,8 miliona tona, odnosno 42 odsto ukupnog svetskog korišćenja.

Globalna upotreba pesticida po površini useva porasla je za 28 odsto u 2000. godini sa 2,1 kg/ha na 2,6 kg/ha.

Tokom 2010. godine Okeanija je nadmašila Evropu, ali su oba regiona ispod globalnog proseka. Azija je bila jedina u kojoj upotreba ovih sredstava po površini useva ne beleži rast između 2010. i 2019. godine.

Tri top zemlje u pogledu stope njihove primene za 2018. bile su Trinidad i Tobago, sa 25 kg/ha, Sveta Lucija sa 20 kg/ha i Ekvador, sa 14 kg/ha.

Porasla upotreba đubriva

Iznet je podatak da je upotreba neorganskih đubriva u 2019. iznosila 189 miliona tona, izražena kao zbir tri hranljiva sastojka: azota (N), fosfora (izraženog kao P2O5) i kalijuma (K2O). Od toga se na azot odnosi 108 mil. t (57 odsto od ukupnog broja), 43 mil. t na fosfor (23 odsto) i 37 mil. t na kalijum (20 odsto).

Ukupna upotreba u 2019. iznosila je 54 miliona tona, ili 40 odsto više nego u 2000. (33 odsto više za azot, 34 odsto više za fosfor i 73 odsto više za kalijum).

Foto-ilustracija: PIxabay

Azija je predstavljala 56 odsto ukupne svetske poljoprivredne upotrebe neorganskih đubriva u 2019., a sledi je Amerika (26 odsto), Evropa (12 odsto), Afrika (četiri odsto) i Okeanija (dva odsto). Ovo rangiranje regiona je isto za sve nutrijente. Glavni korisnici su Kina, Indija, Sjedinjene Američke Države i Brazil pri čemu je Kina najveći potrošač svakog nutrijenta.

Ukupna upotreba za njima porasla je za 46 odsto u Aziji, dok se najbrži porast desio u Africi sa 79 odsto. Početni nivo je bila veoma niska i iznosi samo tri miliona tona. U Americi je njihova upotreba porasla za 47 odsto (ili 16 mil. t), a u Okeaniji za 14 odsto (ili 0,4 mil. t) u poređenju sa šest odsto u Evropi (ili 1,4 mil. t).

Izvor: Agroklub

Portugal će imati najveće zaštićeno morsko područje u Evropi

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Śmigielski)

Portugal je najavio stvaranje najvećeg zaštićenog morskog područja u Evropi, odnosno kreiranje novog rezervata, koji će štititi 2.677 kvadratnih kilometara oko ostrva Selvagens, arhipelaga u severnom Atlantiku, koji se nalazi na pola puta između Kanarskih ostrva i Madeire. Novi rezervat proširuje postojeće zaštite postavljene za morske ptice i približava svet cilju zaštite 30 odsto kopna i vode do 2030. godine.

“Pristine Seas” je projekat podvodnog istraživanja koji je osnovao “National Geographic Explorer”, kojim se inspiriše zaštita jedinstvenih morskih ekosistema kroz ekspedicije koje dokumentuju njihov neverovatan biodiverzitet.

U poslednjih 12 godina projekat je obišao 31 lokaciju, od kojih je 24 već zaštićena. Nova zaštićena područja sada pokrivaju površinu od više od šest miliona kvadratnih kilometara, što je dvostruko više od Indije.

Priča o tome kako su ostrva Selvagens postala jedno od njih počela je 1971. godine, kada je ovo područje postalo prvi klasifikovani rezervat prirode u istoriji Portugala. Vulkanska ostrva su uglavnom nenaseljena ljudima, ali su domaćini najveće svetske kolonije kaukala, ptice otvorenog mora, čija populacija danas, kako se procenjuje, broji oko 1.500 parova.

Ostrva su usred divljeg Atlantskog okeana okružena grebenima hladne vode, a ekspedicija koja je proučavala floru i faunu, otkrila je da je ovaj prostor stanište za 51 vrstu ribe, uključujući ajkule, barakude i murine.

Pre nego što su uspostavljene opsežnije zaštite, morski život ostrva bio je ugrožen i ilegalnim ribolovom unutar granica rezervata i neregulisanim ili loše regulisanim ribolovom tune i drugih vrsta u blizini rezervata.

Iz organizacije “Pristine Seas” se nadaju da će odluka Portugala podstaći druge evropske zemlje da budu ambicioznije u zaštiti svojih voda.

Izvor: RTCG

Konferencija “Ekosop” u Novom Sadu – u fokusu cirkularna ekonomija i socijalno preduzetništvo

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Grad Novi Sad

Udruženje ”Čepom do osmeha” organizivalo je konferenciju ”EKOSOP” u Novom Sadu sa cilјem da ukažu na važnost delovanja organizacija civilnog društva u sprečavanju štetnog uticaja klimatskih promena. Teme konferencije su ekološko-socijalno preduzetništvo, cirkularna ekonomija i klimatske promene, navodi se u saopštenju Grada Novog Sada.

Vanja Petković iz Udruženja “Čepom do osmeha“ je rekla da su juče, prilikom otvaranja konferencije, dva dečaka iz Kačareva i Pirota, dobili elektromotorna invalidska kolica zahvalјujući lјudima koji sakuplјaju čepove.

“Ukupno je 61 pomagalo do sada obezbeđeno i to je uspeh akcije „Čepom do osmeha“, ali i uspeh svakog pojedinca koji u Srbiji sakuplјa plastične čepove. Do sada smo sakupili oko 600 tona plastičnih čepova”, rekla je Vanja Petković.

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević istakao je da veruje u solidarost i zajedništvo, te da podržava upravo takav koncept društva koji organizatori konferencije „Ekosop“ uspevaju uspešno da spoje i promovišu.

“To je simbioza zaštite životne sredine i socijalnog tj. solidarnog  preduzetništva. Važna poruka sa ove konferencije je da ekonomija i ekologija ne smeju biti u konfrontaciji, a čini se da je to je sada neki narativ koji se ističe, da jedna ili druga grana istog drveta, tj. našeg suživota, zaustave razvoj druge grane. Simbolički posmatrano, imamo to isto, zajedničko stablo sa dve grane, i koju god granu da odsečemo neće biti dobro po nas. Nije dobro ni da jedna bude suviše razvijena, a druga zapostavlјena, jer nam trebaju plodovi sa obe u istoj meri. Taj koji to ne razume ili ne podržava, ne želi dobro društvu. Koncept održivog razvoja mora da razume ekonomiju, dok ona treba da poštuje ekologiju i daje smernice za dalјi razvoj. Bez tog saglasja ni jedna zajednica ili društvo ne mogu da idu napred. Stoga i mi u Novom Sadu težimo komplementarnosti te dve grane, kako bismo zajedno ubirali plodove sa zdravog drveta”, rekao je Vučević na otvaranju konferencije.

Energetski portal

Beograd stao na sat vremena – protest protiv “Rio Tinta”

Foto: Printscreen/Youtube

Građani i ekološka organizacije danas su blokirali most Gazela u Beogradu na sat vremena. Današnji protest organizovan je sa ciljem da obustave svi istražni radovi i pripreme za otvaranje rudnika litijuma, kao i da se kompaniji “Rio Tinto” zabrani rad u Srbiji.

Prethodne dve subote okupljeni su blokirali glavne saobraćajnice širom Srbije zbog Zakona o eksproprijaciji i Zakona o referendumu, koji su povučeni iz skupštinske procedure. 

Kako je ranije najavio pokret “Ekološki ustanak” i druge organizacije, biće blokirano više od 40 lokacija u Srbiji. Saobraćaj je bio obustavljen na sat vremena, od 14 do 15 časova.

“Nema mira dok se protera “Rio Tinto“ i ne zabrani eksploatacija litijuma. A oni koji su doveli „Rio Tinto“ ne skinu sa vlasti. Zahtev je brisanje projekta Jadar iz prostornog plana Loznice i drugih gradova“, rekao je Aleksandar Jovanović Ćuta.

Okupljeni traže i da se obustave postupci protiv demonstranata i pokretanu postupaci protiv ljudi koji su se sa njima sukobili na prethodnim protestima.

Kako prenose domaći mediji mirni i bez incidenata bili su i protest i blokada ekoloških udruženja u Beogradu, sve do samog kraja kada su se dogodila dva nepovezana incidenta. 

Nešto posle 15 časova okupljeni građani su se razišli i saobraćaj je normalizovan.

Milica Radičević

Proglašeni pobednici konkursa “Postajemo cirkularni”

Foto: EP
Foto: Promo

Zagađenje, otpad, ekološki problemi, nekontrolisano korišćenje prirodnih resursa predstavljaju sve veći problem za naše društvo.

Često su ideje i predlozi pojedinaca ključni u rešavanju problema. Mogućnost da na kreativan način predlože ideju za rešavanje ekoloških izazova pomoću principa cirkularne ekonomije imali su učesnici Konkurs za angažovanje građana ka cirkularnoj ekonomiji

CirEkon, uz podršku EIT Food, organizovao je ovo takmičenje koje је osmišljeno kao međusektorsko takmičenje za rešavanje kritičnih ekoloških izazova. 

Učesnici su morali da osmisle ideju koja doprinosi razvoju i boljitku zajednice. Mogli su da se prijave fizička lica, predstavnici organizacija civilnog drzuštva, preduzetnici, istraživači, studenti doktoriskih studija ili master studija, predstavnici startapova.

Najkreativnije i najbolje ideje učestvovale su u finalu, a stručni žiri koji su činili predstavnici CirEkona i ekseperata za cirkularnu ekonomiju Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju, imali su težak zadak i morali su da odaberu tri najbolje.

“Sve ideje koje su ušle u finale su zaista odlične. O njima smo razgovarali, vagali, ocenjivali po raznim kriterijumima kako bi doneli pravu odluku”, kaže Milan Veselinov, direktor i osnivač CirEkona.

On je pozvao sve učesnike konkursa da se priključe, da zajedno unaprede svoje ideje i rade na njima. Da ih razvijaju u smeru da imaju veći obuhvat i da konkretne probleme reše što direktnije moguće, a da je CirEkon tu da sarađuje sa njima i da im pomogne koliko je to u njihovoj mogućnosti.

Foto: EP – Prvo mesto

Pobednici konkursa

Na prvom mestu je “New page – Make a change” Sare Brkić i Emilije Drndarski, na drugom “Torbalon” Radmile i Nikole Trebovca, dok je treće mesto pripalo Goranu Gabriću i ideji “Mobile units for circular education”. Nagradu popularnostu dobile su Marija Lazić i Jelena Ružić za “Circular lifestyle education”. 

“Za konkurs smo saznali na fakultetu od profesora Vladimira Mihajlova koji nam je nam je predložio da se prijavimo. Već dugo razmišljamo o ovakvim temama i želele smo da napravimo rešenje koje će okupiti više različitih institucija i pojedinica, da ih umrežimo sve zajedno. Ideja je da to rešenje istovremeno bude vrlo jednostavno i opipljivo svima”, kažu za Energetski portal Sara Brkić i Emilija Drndarski.

Kako objašnjavaju na projetku su radile dve nedelje, a njihov plan je da nastave sa razvojem ideje.

“Konsultovaćemo se, prvenstveno da vidimo kako možemo da unapredimo projekat, a zatim i kako da ga izvedemo. Najviše bi volele da ovo što smo smislile da se relazuje”, dodaju pobednice.

Tokom završnog događaja takmičenja finalisti su imali priliku da sve o cirkularnoj ekonomiji čuju od Aleksandra Vučinića, šefa grupe za cirkularnu i zelenu ekonomiju Ministarstva zaštite životne sredine i Siniše Mitrovića, rukovodioca Centra za cirukalrnu ekonomiju Privredne komore Srbije.

Prisustvovali su i panel diskusiji “Inovacije – motivacija za saradnju izmedju gradjana i organizacija” na kojoj su učestvovali Nikola Stanojević, White Lemur, Aleksandra Lazović – Lønningen, Eat Me App, Marko Mihailović, Bitgear Wireless, Maja Žikić, Foodscale Hub,  Milica Radulović, Impact Hub Beograd i Marko Mihailović, Bitgear Wireless Design Services.

Dok je o važnosti učestvovanja civilnog sektora u tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji govorio Igor Jezdimirović, Predsednik Upravnog odbora, Udruženje “Inženjeri zaštite životne sredine”.

O ko-kreaciji u razvoju inovativnih proizvoda o svom iskustvu govorila je Milica Pojić iz Naučnog institua za prehrambene tehnologije.

U sastavu stručnog žirija bili su Milan Veselinov, CirEkon, Igor Jezdimirović, Udruženje “Inženjeri zaštite životne sredine”, prof. Dr. Dubravka Škunca, Evropska komisija i  Małgorzata Młynarska, EIT Food.

Milica Radičević

Počela sanacija i rekultivacija deponije u Sovljaku

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Bogatiću u naselju Sovljak uskoro će biti rešen dugogodišnji ekološki problem. Nakon 30 godina nepravilnog odlaganja otpada, počeli su radovi na sanaciji i rekultivaciji deponije.

“Deponija u ovom naselju je veliki ekološki problem. U njenoj blizini nalazi se više od sto kuća, a na svega nekoliko metara voćnjaci i proizvodnja zdrave hrane. Neophodno je da sve radimo po najvišim svetskim standardima, a ovde u Sovljaku, gde je otpad nepravilno odlagan decenijama, po završetku projekta biće ozelenjena i pošumljena površina. Plan nam je da zatvorimo još jednu deponiju u ovoj opštini”, rekla je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima u ovoj godini potrošena su značajna sredstava za projekte zaštite životne sredine, što jeste cilj države, dodavši da će izgradnjom regionalnog reciklažnog centra u Valjevu, koji je planiran za početak naredne godine, biti rešen problem odlaganja otpada za čitav okrug.

Regionalni reciklažni centar u Valjevu je jedan od osam centara koje Ministarstvo gradi, u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Francuskom agencijom za razvoj. Imamo plan i prioritete za narednu godinu kako bismo učinili život građana kvalitetnijim. Gradićemo stotine kilometara kanalizacione mreže, prečistače otpadnih voda i moderne regionalne centre za upravljanje otpadom”, istakla je ministarka.

Kako je naglasila sva mehanizacija, koja je prethodnih godina korišćena u izgradnji puteva, škola i bolnica, sada biti preusmerena na izgradnju zelene infrastrukture, što će značajno unaprediti kvalitet života građana Srbije.

Energetski portal

Riblji fond bogatiji za više od 21.000 kilograma mlađi šarana

Foto: JVP „Vode Vojvodine”
Foto: JVP „Vode Vojvodine”

U ribolovne vode kojima upravlja JVP „Vode Vojvodine“ pušteno je ukupno 21.150 kilograma jednogodišnje šaranske mlađi tokom redovnog godišnjeg poribljavanja. Ovogodišnja akcija završena je poribljavanjem na dve lokacije, na Dunavu kod Futoga i Velikom bačkom kanalu kod Sombora.

„Rekordna količina ribe je puštena ove godine, 105.750 jedinki. Prvi put poribljavamo sa autohtonom vrstom vretenastog šarana. Trudimo sa da poribljavamo nova mesta, gde ćemo imati sigurnu pomoć ljudi iz lokala, koji su okrenuti prirodi i zaštiti ribljeg fonda“, rekao je Srđan Kružević, v. d. direktor JVP „Vode Vojvodine”.

On je najavio da će ovo preduzeće uraditi monitoring kako bi se videlo pravo stanje ribljeg fonda i da će pokrenuti inicijative za zabranu privrednog ribolova na području Grada Novog Sada i za povećanje broja prirodnih mrestilišta u nadležnosti preduzeća.   

Lokacije na kojima je puštena riblja mlađ prvi put su se ove godine našle na listi za poribljavanje. U Dunav kod Futoga pušteno je 1.600 kilograma, što je pojedinačno najveća količina riblje mlađi u okviru ovogodišnjeg poribljavanja, a u Veliki bački kanal kod Sombora 800 kilograma mlađi.

U okviru ovogodišnje akcije, poribljeno je ukupno 24 lokacije na kanalima Hidrosistema DTD, delovima Dunava, reke Krivaje i zaštićenih područja Jegrička i Beljanska bara. Sve lokacije u narednom periodu češće će kontrolisati i ribočuvari.

JVP „Vode Vojvodine“ je ove godine, u cilju očuvanja ribljeg fonda, ušlo u odlučnu borbu sa ribokradicama i na nov način pristupilo očuvanju ribljeg fonda, sa tendencijom da se on dodatno obogati većom količinim riblje mlađi.

Izvor: JVP „Vode Vojvodine“