Home Blog Page 4

Volvo Trucks ponovo osvojio pet zvezdica na Euro NCAP testu bezbednosti za model Volvo FH

Foto: Volvo Trucks

Volvo Trucks je dodao još dva kamiona na listu modela koji su dobili maksimalnu ocenu od 5 zvezdica prema Euro NCAP standardima. Dve varijante modela Volvo FH sa standardnom kabinom najnovije su koje su dobile najvišu ocenu, čime se potvrđuje vodeća pozicija kompanije Volvo u njenoj osnovnoj vrednosti – bezbednosti.

Nakon prva dva kruga Euro NCAP testiranja bezbednosti, u kojima su svi testirani Volvo modeli dobili najvišu moguću ocenu, sada se toj grupi pridružuje i Volvo FH sa standardnom kabinom.

Do sada su sledeći Volvo kamioni dobili 5 zvezdica prema Euro NCAP ocenjivanju:

  • Volvo FM 4×2 tegljač
  • Volvo FM 6×2 rigid
  • Volvo FH 4×2 tegljač
  • Volvo FH 6×2 rigid
  • Volvo FH Aero 4×2 tegljač
  • Volvo FH Aero 6×2 rigid

– Još jednom smo dobili potvrdu da Volvo ispunjava svoje obećanje – bezbednost jeste i uvek će biti naš prioritet u svemu što radimo. To ne znači da možemo da se opustimo. Nastavićemo da usavršavamo tehnologiju kako bismo bili na samom čelu kada je reč o bezbednosti, u cilju zaštite vozača i svih ostalih učesnika u saobraćaju – kaže Roger Alm, predsednik Volvo Trucks.

Svi navedeni Volvo modeli takođe ispunjavaju Euro NCAP City Safe kriterijume, zahvaljujući dobroj preglednosti i visokom učinku Volvo aktivnih bezbednosnih sistema, koji su dizajnirani da štite ranjive učesnike u saobraćaju u gradskim uslovima.

Volvo je bio prvi proizvođač kamiona koji je osvojio maksimalnih 5 zvezdica kada je Euro NCAP 2024. godine uveo svoje prvo ocenjivanje bezbednosti za teška komercijalna vozila.

Ocena od 5 zvezdica prema Euro NCAP-u znači da kamion ispunjava ili prevazilazi kriterijume kao što su podrška vozaču i izbegavanje sudara, obezbeđujući veću bezbednost u saobraćaju za vozača i ostale učesnike.

Vizija Volvo Trucks-a o budućnosti bez saobraćajnih nezgoda predstavlja zvezdu vodilju kompanije u stalnom unapređenju bezbednosti vozila i saobraćaja. Kompanija će nastaviti da razvija bezbednosne sisteme koji ne samo da pružaju zaštitu, već i predviđaju opasnosti i ublažavaju posledice nezgoda.

Pročitajte još:

O Euro NCAP:

Evropska agencija za procenu bezbednosti novih vozila (Euro NCAP), sa sedištem u Belgiji, osnovana je 1996. godine i brzo je postala evropski industrijski standard za procenu bezbednosti putničkih automobila. Podržana je od više evropskih vlada, uključujući i Evropsku uniju.

Kada je reč o testiranju kamiona, svaki bezbednosni sistem dobija pojedinačnu ocenu, koje se zatim objedinjuju po oblastima. Na osnovu toga se izračunava ukupna ocena vozila od jedne do pet zvezdica, pri čemu pet zvezdica predstavlja najbolji učinak.

Opseg testiranja kamiona uključuje:

  • Bezbednu vožnju: praćenje vozača, vidljivost (direktna i indirektna) i sistemi pomoći u vozilu (npr. pomoć pri brzini)
  • Izbegavanje sudara: frontalni sudari (sa automobilima, pešacima i biciklistima), sudari pri niskim brzinama i sudari pri napuštanju trake
  • Nakon sudara: informacije o spasavanju.

Cilj Euro NCAP-a je da postepeno proširi opseg testova tako što će uključiti i zaštitu od sudara u kasnijoj fazi, kao i testiranje kamiona u različitim transportnim segmentima.

Izvor: Volvo Trucks

Rim dobija moderan sistem za upravljanje otpadom

Foto: Roma Capitale

Izgradnjom kompleksa postrojenja pod nazivom Park kružnih resursa, zajedno sa dva postrojenja za obradu organskog otpada, kao i dva pogona za reciklažu papira i plastike, Rim će dobiti novi integrirani sistem upravljanja otpadom.

Kako se navodi u saopštenju Grada, ovim projektom prestonica Italije moći će samostalno zatvoriti kompletan ciklus otpada, unaprediti uslugu prikupljanja i znatno smanjiti potrebu za transportom otpada izvan grada. To će omogućiti stabilniji sistem, bržu obradu otpada i značajne finansijske uštede za gradsku administraciju, ali i za građane.

Poseban značaj projekta ogleda se u jačanju reciklaže i smanjenju zavisnosti od deponija i postrojenja u drugim evropskim gradovima, što je godinama predstavljalo jedan od najvećih problema u upravljanju otpadom.

Pročitajte još:

Roberto Gualtieri, gradonačelnik Rima izjavio je da ovaj projekat predstavlja prekretnicu za grad.

– Rim konačno dobija mogućnost da samostalno upravlja svojim otpadom. Novi sistem doneće efikasniju uslugu, veću stopu odvojenog prikupljanja i dugoročne uštede, uz poštivanje visokih ekoloških standarda – poručio je Gualtieri.

Realizacija Parka kružnih resursa smatra se jednim od ključnih infrastrukturnih projekata za održivi razvoj Rima u narednim godinama.

Energetski portal

Skoro 2.500 kilometara netaknutih balkanskih reka izgubljeno od 2012. godine

Foto: Wikipedia (Predrag Božić)

Sveobuhvatna nova procena hidromorfoloških uslova širom Balkana pokazuje dramatično i ubrzano propadanje poslednjih velikih netaknutih rečnih sistema u Evropi. Prema izveštaju Stanje balkanskih reka 2025: Hidromorfološka procena i 13-godišnji trendovi, procenat netaknutih reka u regionu opao je sa 30 odsto u 2012. godini na svega 23 odsto u 2025. – što predstavlja gubitak od oko 2.450 kilometara rečnih tokova.

Studiju je izradio dr Ulrih Švarc iz organizacije Fluvius Vienna, a naručile su je organizacije EuroNatur i Riverwatch u okviru kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope. Analiza obuhvata 83.824 kilometra reka u 11 balkanskih zemalja.

Rezultati ukazuju na jasan regionalni trend pogoršanja stanja reka još od 2012. godine. Najviše su pogođeni veliki rečni tokovi, pre svega zbog izgradnje brana, kanalisanja i poremećaja prirodnog transporta sedimenta. Od 2012. godine, dužina rečnih akumulacija povećana je za 18 odsto, sa 2.224 na 2.626 kilometara.

Razvoj hidroenergetike identifikovan je kao glavni pokretač degradacije, uz dodatne pritiske poput zahvatanja vode, vađenja sedimenta i infrastrukturnih zahvata. Iako su izvorišta i manji tokovi u proseku u boljem stanju, i na njima se beleži rastući pritisak.

Foto-ilustracija: Unsplash (aaronburden)

Prema studiji, od većih procenjenih reka svega 23 odsto ostalo je gotovo prirodno, dok 43 odsto pokazuje blage izmene. Umereno do znatno izmenjene reke čine 27 odsto, a sedam odsto mreže čine ozbiljno izmenjeni delovi, uglavnom akumulacije. Najizraženije promene zabeležene su u slivovima Drine, Neretve, Vardara/Aksiosa, Devola i Drima.

Ipak, autori ističu da Balkan i dalje ima znatno veći udeo očuvanih reka u poređenju sa ostatkom Evrope, što region čini poslednjim velikim uporištem divljih reka na kontinentu.

Autor studije dr Ulrih Švarc istakao je da dugoročni trendovi jasno pokazuju pad prirodnih rečnih tokova širom Balkana, prvenstveno usled prevođenja reka u akumulacije i velikih morfoloških zahvata i napominje da su ovi trendovi u sve većem raskoraku sa ekološkim standardima EU i principima održivog upravljanja vodama.

Pročitajte još:

Studija posebno izdvaja Albaniju kao zemlju sa najbržim gubitkom netaknutih i blago izmenjenih rečnih deonica u poslednjih deset godina. Intenzivan razvoj hidroenergetike, nekontrolisana regulacija vodotokova, zahvatanje vode i izmene poplavnih područja značajno su promenili rečne pejzaže zemlje.

Iako je Albanija uspešno zaštitila Vjosu i neke od njenih pritoka, više rečnih delova je degradirano tokom poslednje decenije nego u bilo kojoj drugoj balkanskoj zemlji. Ovi nalazi trebalo bi da posluže kao poziv na buđenje albanskoj vladi da zaštiti reke širom zemlje, a ne samo u jednom slivu, posebno imajući u vidu težnje zemlje da se pridruži Evropskoj uniji – poručio je Ulrih Ajhelman, izvršni direktor organizacije Riverwatch.

Primeri uspešne zaštite daju nadu

Uprkos negativnim trendovima, izveštaj navodi i pozitivne primere. Zahvaljujući kampanjama i pritisku organizacija za zaštitu prirode, oko 900 kilometara reka sačuvano je obustavljanjem hidroenergetskih projekata, proglašenjem novih zaštićenih područja i uvođenjem zabrana za male hidroelektrane.

Najznačajnije dostignuće u regionu predstavlja proglašenje Nacionalnog parka divlje reke Vjosa, dok je u Bosni i Hercegovini zaustavljen hidroenergetski projekat na reci Janjini, pritoci Drine.

Na osnovu nalaza, autori izveštaja pozivaju balkanske zemlje i evropske institucije na hitne mere: jačanje nacionalne i EU zaštite preostalih netaknutih reka, obustavljanje destruktivnih hidroenergetskih projekata, uspostavljanje sistematskog praćenja stanja reka, kao i obnovu već oštećenih vodotokova kroz mere zasnovane na prirodi.

– Prozor za delovanje se brzo zatvara. Balkan još uvek čuva neke od poslednjih divljih reka u Evropi, ali njihova zaštita zahteva političku hrabrost i odluke zasnovane na nauci – upozorila je Anet Špangenberg, šefica programa Slatke vode u organizaciji EuroNatur.

Energetski portal

E-world energy & water 2026: Tematski forumi u fokusu sajma u Esenu

Foto: E-World 2025

Međunarodni sajam E-world energy & water 2026 održaće se od 10. do 12. februara u Esenu, Nemačka, uz program koji će i ove godine obeležiti ekspertska dubina, snažna međunarodna zastupljenost i jasno definisan tematski koncept.

Program će biti organizovan kroz četiri stručna foruma, sa jasno određenim temama po danima, što posetiocima omogućava lakšu orijentaciju i efikasnije planiranje posete. Sva predavanja su uključena u cenu ulaznice, a program će se odvijati na nemačkom i engleskom jeziku, uz simultani prevod.

Tematski, program obuhvata ključne oblasti poput novih energetskih sistema, klimatski neutralnog snabdevanja energijom, fleksibilnosti i skladištenja, energetskih politika, kao i startap inovacija i karijernih mogućnosti u energetici.

Posebnu novinu ove godine predstavlja uvođenje formata „Tag der Kommunen” (Dan opština), koji će se održati 12. februara i biti posvećen ulozi lokalnih samouprava u sprovođenju energetske tranzicije. Predstavnicima opština tog dana biće omogućen besplatan ulaz na sajam i učešće u programu.

Detaljan program dostupan je besplatno putem E-world zajednice i biće kontinuirano ažuriran do početka sajma.

Energetski portal

Akumulirano 23 zeta džula energije u okeanima prošle godine: Uslovi za jače oluje i padavine

Foto-ilustracija: Unsplash (Francesco Ungaro)

Svetski okeani su tokom 2025. godine apsorbovali više toplote nego u bilo kojoj godini od početka modernih merenja, pokazuje Institut za atmosfersku fiziku Kineske akademije nauka, što predstavlja veliko međunarodno istraživanje objavljeno 9. januara u časopisu Advances in Atmospheric Sciences. Rezultati se zasnivaju na radu više od 50 naučnika iz 31 istraživačke institucije širom sveta, koji su objedinjavali i upoređivali više nezavisnih skupova podataka.

Prema analizi, okean je samo tokom 2025. godine akumulirao dodatnih 23 zeta džula toplote (23.000.000.000.000.000.000.000 džula energije). Autori navode da je ta količina energije približno ekvivalentna oko 37 godina ukupne globalne potrošnje primarne energije na nivou iz 2023. godine, odnosno energije u svom prirodnom, „sirovom“ obliku.

Istraživači objašnjavaju da okeani imaju centralnu ulogu u regulisanju klime jer preuzimaju najveći deo dodatne toplote koja nastaje usled efekta staklene bašte. Više od 90 odsto viška toplote završava u okeanu, a ne u atmosferi ili na kopnu, zbog čega se sadržaj toplote u okeanima smatra jednim od najpouzdanijih pokazatelja dugoročnog zagrevanja planete. Voda može da primi mnogo više toplote nego vazduh ili kopno, a da joj se temperatura sporo menja.

Pročitajte još:

Atmosfera je „tanka” u odnosu na okean, i ima mnogo manju masu i kapacitet da zadrži toliku energiju. Podaci, međutim, pokazuju da se zagrevanje ne odvija ravnomerno. Tokom 2025. godine, oko 16 odsto globalne okeanske površine dostiglo je rekordno visok sadržaj toplote, dok se približno 33 odsto svrstalo među tri najtoplije godine u istoriji merenja u svojim regionima. Najizraženije zagrevanje zabeleženo je u tropskim okeanima, južnom Atlantiku, severnom Pacifiku i Južnom okeanu. Toplije površine mora povećavaju isparavanje i količinu vodene pare u atmosferi, što stvara uslove za intenzivnije oluje i obilnije padavine.

U istraživanju se navodi da su tokom 2025. godine ovakvi efekti bili povezivani sa velikim poplavama u delovima jugoistočne Azije, produženim sušama na Bliskom istoku, kao i poplavama u Meksiku i na severozapadu Pacifika. Pored toga, topliji okeani doprinose i porastu nivoa mora kroz termalno širenje, mogu da produže i pojačaju toplotne talase, i dodatno „hrane“ ekstremne vremenske pojave kroz kombinaciju toplote i vlage.

Energetski portal

Vodič za lokalne samouprave: Podrška formiranju energetskih zajednica

Vodič za lokalne samouprave
Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Beccari)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ljubaznošću Marka Nedeljkovića)

Koncept energetskih zajednica postaje sve zapaženiji kada se govori o pravednoj energetskoj tranziciji, koja treba da uključi sve aktere društva. Ipak, za veliki deo građana Srbije ovakvi pojmovi i dalje su nepoznati ili ostaju u domenu apstraktnog. Da bi se izgradilo poverenje i ostvarilo prihvatanje, važno je da se ovaj koncept približi građanima tako da jasno razumeju da i oni sami mogu da budu aktivni učesnici u procesu tranzicije.

Marko Nedeljković, projektni menadžer u Platformi za energetsku tranziciju, za naš magazin govorio je o tome šta energetske zajednice zapravo predstavljaju, zašto su važne i kako mogu da zažive u Srbiji. Posebnu pažnju posvetili smo i novom Vodiču za lokalne samouprave, koji je osmišljen kao praktičan alat za gradove i opštine koji žele da podrže razvoj građanske energije.

Možete li da nam približite pojam energetske zajednice, zašto su važne i na koji način mogu da doprinesu održivoj i pravednoj energetskoj tranziciji u Srbiji?

– Kada govorimo o energetskim zajednicama, važno je da ih prvo posmatramo kao društveni, a tek onda kao tehnički fenomen. U pitanju je oblik udruživanja građana i drugih aktera na lokalu oko zajedničkog energetskog projekta koji im je blizak ne samo u prostornom smislu već i u simboličnom. Ono što energetske zajednice zaista razlikuje jeste promena uloge građana, od pasivnih potrošača koji samo plaćaju račune, ka aktivnim učesnicima koji zajedno planiraju, donose odluke i dele koristi od energetskih projekata u svojoj sredini.

Energetske zajednice u tom smislu doprinose i demokratizaciji i decentralizaciji energije. To se ogleda u tome što građanin dobija priliku da učestvuje u energetskim odlukama koje su ranije bile rezervisane za velike aktere, centralizovane i zatvorene procese, jer se deo tih kapaciteta i odgovornosti prenosi na lokalni nivo. Time se otvara prostor da korist od obnovljivih izvora energije ne ostane samo u bilansima velikih kompanija već da bude raspodeljena među građanima i da ostane na lokalu.

Osim ekonomskih i ekoloških koristi, koje su možda najočiglednije, energetske zajednice nose snažne društvene benefite. One okupljaju ljude oko zajedničkog cilja, jačaju poverenje u zajednici i podstiču kulturu saradnje. Kroz zajedničko planiranje i upravljanje projektima, građani razvijaju nova znanja i veštine, lokalne institucije uče da otvorenije komuniciraju i planiraju, a privatni i civilni sektor pronalaze nove modele partnerstva. Na taj način energetske zajednice postaju platforma za učenje, inovacije i veće učešće građana u donošenju odluka, što je ključni preduslov da energetska tranzicija u Srbiji bude društveno pravedna i dugoročno održiva.

U FOKUSU:

Kako je nastala ideja za ovaj vodič i koja je njegova osnovna poruka? S kojim izazovima ste se susreli prilikom pripreme vodiča i zašto ste odlučili da ga koncipirate upravo ovako?

– Ideja za vodič nastala je iz potrebe da građani na lokalu imaju saveznike u energetskoj tranziciji. Prvi saveznik su komšije i drugi građani, a drugi, jednako važan, jesu jedinice lokalne samouprave, koje imaju nadležnosti i resurse da pokrenu i podrže projekte građanske energije, ali često nemaju jasnu sliku odakle da krenu i koju ulogu mogu da preuzmu. Kao Platforma za energetsku tranziciju radili smo sa građanima na konkretnim projektima i slušali njihova očekivanja i potrebe. Posebno su bila važna tri sastanka, u Vranju, Pirotu i gradskoj opštini Medijana u Nišu, gde smo suočili perspektive građana i lokalnih samouprava i razgovarali o tome kako svako od njih nosi deo odgovornosti za pravednu tranziciju na lokalu. Na osnovu tih razgovora postalo je jasno da lokalnim samoupravama nije potreban još jedan teorijski dokument, već praktičan alat.

Najveći izazov bio je da objedinimo različite potrebe gradova i opština i da evropska iskustva prevedemo na naš pravni i institucionalni okvir. Zato je vodič koncipiran kao paleta od 22 modela podrške, grupisana u sedam tematskih oblasti i četiri uloge JLS. Osnovna poruka je da ne postoji jedno univerzalno rešenje, već skup uloga i koraka koje svaka JLS može da prilagodi sopstvenim kapacitetima i ambicijama.

Vodič definiše četiri uloge JLS – kreator politika, promoter i edukator, fasilitator i koordinator, partner i finansijska podrška. Možete li objasniti koje konkretne prednosti svaka od ovih uloga donosi i u kojim situacijama ili za koje tipove lokalnih samouprava bi određene uloge mogle biti najpogodnije?

– Vodič definiše četiri uloge JLS, međutim, ključ nije u tome koja uloga „nosi” najviše prednosti, već u tome da grad ili opština znaju u kojoj ulozi u datom trenutku nastupaju i da to bude jasno i prema građanima i prema partnerima. Jedinice lokalne samouprave su nivo uprave najbliži građanima i upravo zato je važno da umeju da menjaju „kapu” u zavisnosti od faze projekta i potreba zajednice.

Veći gradovi sa razvijenom administracijom lakše mogu da kombinuju sve četiri uloge istovremeno. Manje opštine često počinju od uloge promotera i fasilitatora, a ulogu partnera i finansijske podrške uvode postepeno, u skladu sa kapacitetima. Najvažnije je da svaka JLS unutar svojih službi jasno razdvoji ove funkcije, postavi jednake uslove za sve inicijative i bude dosledna. Tada svaka uloga dolazi do izražaja i na taj način i JLS najbolje dugoročno grade svoje kapacitete i za naredne projekte.

Izbor pravnog oblika energetske zajednice navodi se kao veoma važan korak. Koji kriterijumi ili saveti mogu pomoći lokalnim samoupravama da donesu dobar izbor i možete li ukratko objasniti koje vrste pravnih oblika postoje i po čemu se razlikuju?

– Izbor pravnog oblika energetske zajednice važan je jer utiče na način upravljanja, uključivanja građana i raspodelu koristi, ali bih rekao da je još važnije da lokalne samouprave prvo jasno odluče da žele da razvijaju upravo model energetske zajednice kao takav. U Srbiji smo tek nedavno dobili mogućnost da se u zakon ugradi koncept energetskih zajednica građana, ali prateći podzakonski i administrativni okvir još uvek nije u potpunosti dovršen, što otežava primenu u praksi. Uprkos tome, ne smemo tražiti privremena rešenja koja ne nude istinski nivo demokratizacije. Treba da usmerimo energiju ka modelima koji garantuju dugoročno i stvarno učešće građana, čak i dok čekamo da se administrativni okvir do kraja uredi.

Intervju vodila: Katarina Vuinac

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Konferencija OIE SRBIJA 2026 – 15. i 16. septembra u Vrdniku

Foto: OIE Srbija

Konferencija OIE SRBIJA 2026, centralni godišnji skup posvećen razvoju obnovljivih izvora energije u Srbiji i regionu, biće održana 15. i 16. septembra 2026. godine u svečanoj sali hotela Vrdnička Kula u Vrdniku.

Događaj će biti organizovan šesti put zaredom, čime se potvrđuje značaj za energetsku i poslovnu zajednicu, kao i status jednog od najuticajnijih regionalnih okupljanja u oblasti zelene energije.

Konferencija će i ove godine okupiti predstavnike vodećih investitora, poslovne zajednice, državnih i finansijskih institucija, kao i stručnjake iz oblasti energetike, koji će razgovarati o ključnim temama energetske tranzicije i daljem razvoju tržišta.

Na prethodnim konferencijama OIE SRBIJA učestvovali su najviši zvaničnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, predstavnici EPS-a, EPCG-a, EBRD-a, evropskih asocijacija WindEurope i SolarPower Europe, Sekretarijata Energetske zajednice, direktori vodećih finansijskih institucija, investitori, kao i drugi ključni akteri sektora obnovljivih izvora energije.

U fokusu programa biće analiza razvoja sektora obnovljivih izvora energije godinu dana nakon prethodne konferencije, na kojoj je ocenjeno da se OIE industrija u Srbiji i regionu nalazi na prekretnici. Učesnici će razmotriti aktuelne izazove, trendove i naredne faze razvoja tržišta, uz osvrt na regulatorni okvir i investicione perspektive.

Organizator konferencije je Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije, koje već godinama aktivno radi na unapređenju regulatornog okvira, podsticanju investicija i ubrzanju energetske tranzicije.

Konferencija OIE SRBIJA 2026 biće prilika za razmenu iskustava, analizu tržišnih kretanja i razgovor o prioritetima razvoja obnovljivih izvora energije u narednom periodu.

Energetski portal

Udomite Novogodišnju jelku

Foto: JKP Zelenilo Beograd

JKP „Zelenilo-Beograd“ pozvalo je sugrađane koji su tokom praznika kupili novogodišnje jelke sa busenom, a nemaju mogućnost da ih zasade nakon završetka praznične sezone, da ih donesu u rasadnike ovog preduzeća.

Jelke se mogu predati svakog radnog dana u periodu od 7 do 15 časova, a prikupljanje traje do 26. januara. Iz „Zelenila-Beograd“ navode da će, po završetku akcije, biti određena lokacija na kojoj će jelke biti posađene, u zavisnosti od ukupnog broja prikupljenih stabala.

Rasadnici se nalaze na adresama Vojvode Stepe 405 na Voždovcu i Marije Bursać bb u Zemunu.

Ovom tradicionalnom akcijom sadnje, preduzeće ukazuje na značaj vraćanja jelki u prirodu, kao i na štetu koju životnoj sredini nanosi njihova seča i uništavanje, naročito tokom novogodišnjih praznika. Sadnjom na javnim površinama, kako ističu, doprinosi se oplemenjivanju prostora i unapređenju ambijenta u kojem borave građani.

Energetski portal

Indija bira bolji put u energetskom razvoju od onog koji je Kina prošla

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Indija je u fazi brzog razvoja svog energetskog sistema, koji se znatno razlikuje od puta koji je Kina prošla na istom nivou razvoja. Nova analiza koju je objavio Ember Energy, upoređuje puteve ove dve zemlje na ekvivalentnom nivou ekonomskog razvoja.

Jeftina solarna energija i baterije koje koristi Indija, predstavljaju glavni faktor koji utiče na toliku razliku u razvojnim putevima. Za razliku od Kine koje je 2012. godine imala gotovo zanemarljivu solarnu proizvodnju i prolazila dug period oslanjanja na ugalj, Indija se kreće boljim putem – sa čak 9 odsto udela solarne u ukupnoj proizvodnji električne energije.

Istovremeno, posmatrajući potrošnju uglja po stanovniku u Indiji, ona iznosi 1 MWh, što je svega oko 40 odsto nivoa koji je Kina imala 2012. godine. Pored toga, potražnja za ugljem u Indiji se približava vrhuncu i malo je verovatno da će slediti kineski skok na oko 4 MWh po stanovniku.

Pročitajte još:

Električna vozila takođe beleže dobre rezultate, čineći oko pet odsto prodaje novih automobila u Indiji. Ova zemlja pedstavlja i globalnog lidera u prodaji električnih trotočkaša. Potražnja za naftom po stanovniku u drumskom saobraćaju upola je manje nego u Kini u periodu sličnog nivoa razvoja.

Indija brzo elektrifikuje i druge sektore, poput industrije i zgrada. Trenutna stopa elektrifikacije u zemlji iznosi gotovo 20 odsto, što je uporedivo sa Kinom kada je bila na istom nivou BDP-a po stanovniku.

Analiza ističe da Indija brzo razvija proizvodnju elektronike i solarnih panela, što je čini konkurentnom u globalnoj elektroteh industriji. Zemlja takođe jača proizvodnju baterija, elektrolizatora i zelenog vodonika, povećavajući energetsku suverenost i smanjujući zavisnost od uvoza fosilnih goriva.

Energetski portal

Najveći rudnik uglja na Balkanu postaje centar istraživanja retkih metala

Foto: government.bg

Bugarska aktivno razvija kapacitete za istraživanje i eksploataciju kritičnih sirovina i retkih zemnih elemenata, s ciljem da unapredi svoj tradicionalni energetski sektor i zauzme strateško mesto na evropskoj mapi kritičnih sirovina.

Stručnjaci iz Bugarske akademije nauka (BAN), Bugarski energetski holding (BEH) i rudarski kompleks „Mini Marica-istok” već provode istražna bušenja i analize, s ciljem utvrđivanja sadržaja retkih metala i najboljih zona za eksploataciju. Deo prikupljenih uzoraka biće poslan na Univerzitet Severne Dakote u SAD-u, gde će se testirati tehnologija TerraCore. Ova inovativna metoda omogućava proizvodnju koncentrata sa do 90 odsto sadržaja 17 retkih zemnih elemenata, kao i pročišćenog visokokaloričnog uglja pogodnog za industrijsku upotrebu.

Žečo Stankov, ministar energetike  naglasio je da država koristi nauku i inovacije kako bi unapredila tradicionalni energetski sektor i zauzela značajno mesto na evropskoj mapi kritičnih sirovina. On je najavio će uskoro biti finalizovan sporazum između BEH-a i Univerziteta Severne Dakote s tačno definisanim finansijskim parametrima za sve planirane aktivnosti. Trenutno se, uz već istražena dva sloja uglja, ispituje i treći sloj kako bi se odredila njegova zasićenost i najpogodnije zone za rad.

Pročitajte još:

Kako bi se dodatno osnažio razvoj u ovoj oblasti, u strukturi BEH-a biće formirana nova direkcija koja će biti zadužena za istraživanja, geološke aktivnosti i inovacije.

— Po prvi put država ciljano gradi vlastite kapacitete u strateškim sektorima i aktivno učestvuje u razvoju tehnologija koje mogu osigurati dugoročne resurse za Bugarsku i region — naglasio je ministar.

Rudarski kompleks „Mini Marica-istok” predstavlja najveće preduzeće za eksploataciju uglja na Balkanu, s više od 6.000 zaposlenih. Obezbeđuje oko 45 odsto električne energije za bugarsko tržište i sada dodatno postaje ključna tačka u istraživanju kritičnih sirovina, što može otvoriti nove industrijske i izvozne mogućnosti za zemlju.

Energetski portal

Zeleni vodonik i energetska tranzicija Srbije: Beograd domaćin Međunarodne H2 konferencije 2026

Foto: H2 Klaster

U trenutku kada se energetska tranzicija u Evropi ubrzava, a potreba za stabilnim, sigurnim i održivim energetskim sistemom postaje jedno od ključnih pitanja savremenog društva, Beograd će biti domaćin H2 Conference 2026, jedne od najvažnijih regionalnih konferencija posvećenih zelenom vodoniku i budućnosti energetike.

Međunarodna H2 konferencija 2026 – Zeleni vodonik kao putokaz energetske tranzicije, koja će se održati u hotelu Hyatt Regency u Beogradu, organizuju Klaster za realizaciju projekata vodonika (H2 Klaster) i energetski portal Energija Balkana. Konferencija je osmišljena kao međunarodna stručno-poslovna platforma koja povezuje elektroprivrede, industriju, investitore, finansijske institucije, regulatore, naučnu zajednicu i međunarodne organizacije.

Tokom poslednje decenije Srbija je napravila značajan iskorak u razvoju obnovljivih izvora energije, pre svega vetra i sunca. Ipak, elektroenergetski sistem i dalje se u velikoj meri oslanja na fosilna goriva, dok rast OIE otvara nova pitanja stabilnosti sistema, balansiranja proizvodnje i potrošnje, kao i dugoročnog skladištenja energije. Upravo tu zeleni vodonik dobija svoju punu ulogu – kao tehnologija koja povezuje obnovljive izvore sa pouzdanim, fleksibilnim i otpornim energetskim sistemom.

H2 konferencija 2026 stavlja akcenat na konkretna rešenja i projekte iz prakse, a ne samo na strategije i planove. Kroz panele visokog nivoa, intervjue sa ključnim akterima i primere dobre prakse, konferencija će otvoriti teme:

  • kako elektroprivrede planiraju i sprovode energetsku tranziciju,
  • kako se razvijaju veliki vodonični projekti i H2 doline,
  • koji su ključni infrastrukturni izazovi skladištenja i transporta vodonika,
  • kako se postiže konkurentna cena zelenog vodonika,
  • na koji način industrija, investitori i krajnji korisnici već danas primenjuju vodonik u realnim sistemima.

Posebnu vrednost konferenciji daje učešće predstavnika nacionalnih elektroprivreda, međunarodnih institucija, industrijskih lidera i investitora, koji će govoriti o tome kako se energetska tranzicija sprovodi u praksi – od planiranja i finansiranja, do izgradnje i svakodnevnog rada energetskih sistema.

Međunarodni događaj pozicionira Beograd kao regionalno mesto susreta energetskih politika, tehnologije i kapitala, sa ciljem da se dugoroški strateški ciljevi povežu sa konkretnim projektima i investicijama. Zaključci konferencije biće važan doprinos razvoju vodoničnog ekosistema u Srbiji, uključujući pripremu pilot-projekata, razvoj kadrova, planiranje infrastrukture i usklađivanje sa evropskim standardima.

U trenutku kada vodonik prelazi iz faze ideje u fazu primene, H2 konferencija predstavlja priliku da Srbija aktivno učestvuje u oblikovanju budućnosti energetskog sistema – održivog, fleksibilnog i tehnološki naprednog.

Sve informacije o događaju dostupne su na zvaničnom sajtu ili putem mejla
office@h2cluster.rs

H2 Klaster

Naknada za podsticaj povlašćenih proizvođača električne energije ostaje nepromenjena

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Prema Uredbi o visini posebne naknade za podsticanje povlašćenih proizvođača električne energije za 2026. godinu, koja je doneta na sednici Vlade Srbije, iznos ove naknade u ovoj godini ostaje na istom nivou kao i tokom 2025.

Kako je saopšteno, odluka je zasnovana na proceni garantovanog snabdevača da postojeća visina naknade obezbeđuje dovoljno sredstava za izmirenje svih planiranih obaveza i u 2026. godini.

Kroz ovu naknadu obezbeđuju se sredstva iz kojih Akcionarsko društvo Elektroprivreda Srbije Beograd, u svojstvu garantovanog snabdevača, isplaćuje podsticaje povlašćenim i privremeno povlašćenim proizvođačima, kao i prateće troškove vezane za njihovu isplatu.

Pored toga, iz ovih sredstava finansiraju se i troškovi balansiranja proizvodnje električne energije, naknade povlašćenim proizvođačima u slučaju raskida ugovora o otkupu za koji garantovani snabdevač nije odgovoran, kao i dodatna podsticajna davanja.

Pročitajte još:

Uredbom je takođe predviđeno da garantovani snabdevač, ukoliko utvrdi da prikupljena sredstva nisu dovoljna za ispunjenje svih obaveza ili dođe do izmene regulisanih cena, može nadležnom ministarstvu uputiti predlog za korekciju iznosa naknade.

Na istoj sednici, Vlada je usvojila i Uredbu o merilima i kriterijumima za dodelu podsticajnih sredstava namenjenih očuvanju i zaštiti biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2026. godini, kojom je obezbeđeno 300 miliona dinara za projekte koje sprovode lokalne samouprave, usmerene na zaštitu prirodnih vrednosti.

Predviđena sredstva namenjena su, između ostalog, za razvoj vodovodne i kanalizacione infrastrukture, unapređenje putne mreže, izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, objekte za zaštitu biodiverziteta, centre za posetioce, pešačke i tematske staze, odmarališta, uređenje speleoloških lokaliteta, jačanje mreže lokalnih udruženja, organizaciju manifestacija i druge srodne aktivnosti.

Energetski portal

Balkan Solar Summit 2026 otvara najkritičnija pitanja tržišta

Foto: Balkan Solar Summit

Banja Luka će 26. i 27. februara 2026. godine još jednom potvrditi svoju poziciju regionalnog centra razgovora o energetskoj tranziciji. U ambijentu Banskog dvora biće održan Balkan Solar Summit, događaj koji je tokom prethodnih izdanja izrastao u jedno od najvažnijih mesta susreta energetskog, investicionog i regulatornog sektora u regionu.

Foto: Balkan Solar Summit

Ovogodišnje izdanje Summita dolazi u trenutku kada se energetsko tržište nalazi pod najvećim pritiskom do sada. Faza opštih najava i planova je završena – industrija ulazi u period u kojem se jasno razlikuju oni koji su se pripremili na vreme i oni koji već osećaju cenu kašnjenja. Upravo zato Balkan Solar Summit 2026 stavlja fokus na teme koje su danas presudne za održivost projekata i konkurentnost kompanija.

Summit je tokom godina postao prepoznat kao mesto susreta i povezivanja – susreću se projekti i kapital, regulativa i praksa, mreža i stvarna mogućnost implementacije. Zato tema ovogodišnjeg izdanja ima jasnu poruku: Više ne postavljamo pitanje da li energetska tranzicija dolazi, već ko će je realizovati brže, pametnije i bez skupih grešaka. 

— Program Summita usmeren je na najaktuelnije izazove koji će obeležiti 2026. godinu. Poseban fokus biće na skladištenju energije i agregaciji – oblasti koja izlazi iz teorijskih okvira i ulazi u fazu konkretnih investicionih odluka. Razgovaraćemo i o mreži i priključenju, kao najvećem uskom grlu regiona, sa naglaskom na realne modele, fleksibilne ugovore i načine za ubrzanje realizacije projekata. Jedna od važnijih tema je i rast potrošnje kroz razvoj data centara i e-mobilnosti, koji menjaju dosadašnju logiku planiranja energetskih sistema. Paralelno s tim, CBAM i ETS više neće biti tretirani kao apstraktni regulatorni okviri, već kao konkretan finansijski i reputacioni izazov za industriju i izvoznike — istakao je Ervin Leko, direktor programa Balkan Solar Summita 2026.

Poseban segment Summita posvećen je i finansiranju energetske tranzicije, gde će investitori, banke i institucije govoriti o modelima koji projekte čine bankabilnim – od strukture finansiranja do garancija i kriterijuma.

Balkan Solar Summit 2026 i ovaj put okuplja ključne aktere iz energetike, industrije, finansijskog sektora, regulatornih i stručnih institucija, s ciljem otvaranja konkretnih razgovora o projektima, ulaganjima i rešenjima koja imaju stvarni uticaj na razvoj tržišta u regionu.

Broj mesta je ograničen, a akreditacije su dostupne putem web stranice solarsummit.ba.

Energetski portal

UNEP: Svet troši 30 puta više novca na uništavanje prirode nego na njenu zaštitu

Foto-ilustracija: Freepik (aleksandarlittlewolf)

Novi izveštaj Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) State of Finance for Nature 2026 pokazuje da se za svaki dolar uložen u zaštitu prirode globalno potroši čak 30 dolara na aktivnosti koje doprinose njenom uništavanju.

Izveštaj, zasnovan na podacima iz 2023. godine, navodi da ukupni finansijski tokovi sa negativnim uticajem na prirodu iznose 7,3 biliona dolara godišnje. Od tog iznosa, 4,9 biliona dolazi iz privatnog sektora, uključujući energetiku i industriju, dok se 2,4 biliona dolara odnosi na javne subvencije štetne po životnu sredinu, poput onih za fosilna goriva, građevinarstvo, transport, vodosnabdevanje i druge sektore.

S druge strane, ulaganja u rešenja zasnovana na prirodi (NbS) iznose svega 220 milijardi dolara, pri čemu skoro 90 odsto sredstava potiče iz javnih izvora.

UNEP upozorava da bi ulaganja u NbS do 2030. godine trebalo da porastu 2,5 puta, na 571 milijardu dolara godišnje, kako bi se zaustavio gubitak biodiverziteta i povećala otpornost ekosistema. U tom kontekstu, izveštaj poziva na hitno preusmeravanje finansijskih tokova i postepeno ukidanje štetnih subvencija, uz istovremeno jačanje prirodno pozitivnih investicija.

Pročitajte još:

Kao odgovor na ovaj izazov, u izveštaju je predstavljen i novi okvir Nature Transition X-Curve, namenjen donosiocima odluka i poslovnom sektoru. Ovaj model pruža smernice za postepeno napuštanje destruktivnih ulaganja i subvencija, uz istovremeno ubrzano širenje visokokvalitetnih rešenja zasnovanih na prirodi u svim sektorima ekonomije.

Pored toga, novi okvir definiše pravce razvoja ekonomije u kojoj bi ulaganja u prirodu dostizala vrednosti od više hiljada milijardi dolara. Izveštaj ukazuje da se ovakav pristup već primenjuje u praksi kroz projekte koji doprinose ublažavanju klimatskih i ekoloških rizika, kao što su unapređenje zelenih površina u gradovima, uključivanje prirodnih elemenata u planiranje saobraćajne i energetske infrastrukture, kao i razvoj inovativnih građevinskih materijala koji doprinose smanjenju emisija.

Iz UNEP-a poručuju da prirodno pozitivna ulaganja moraju biti prilagođena lokalnim uslovima i potrebama zajednica, uz uvažavanje ekoloških specifičnosti, društvenog konteksta i kulturnih vrednosti, kako bi tranzicija bila pravedna i uključiva.

Energetski portal

Sunđerasti gradovi – budućnost urbanog života u svetu ekstremnih promena

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - AI generation

Koliko često tokom godine primetite u gradu u kojem živite – ili u urbanijim mestima koje posećujete – nagle promene vremena koje osetno utiču na vaše raspoloženje? Nekada izgleda kao da sami ne znamo šta želimo: kad pada kiša, želimo sunce; kad je vruće, maštamo o hladovini.

Ali, ako pažljivije pogledamo vremenske prilike, shvatamo da problem nije samo u našim željama. Klimatske promene donose nešto na šta se teško navikavamo – nagle i intenzivne promene vremena. Umereni prelazi sada su sve kraći i ređi: periodi izuzetno visokih temperatura i suša brzo se smenjuju sa jakim pljuskovima, koji ponekad izazivaju poplave, a ponekad voda brzo ispari i ostavi težak, sparan vazduh.

Naša osećanja prema vremenu postaju ogledalo tih promena – nesigurna, promenljiva, ponekad frustrirajuća. I baš tu, između kiše i sunca, nastaje priča o tome kako gradovi mogu da nauče da budu sunđerasti.

Iako mi je, šaljivo, prva asocijacija bila Koralovo – grad u kojem živi Sunđer Bob – reč je o stvarnom konceptu koji potiče iz Kine. Prvi ga je 2013. godine predložio profesor Kongjian Yu sa Pekinškog univerziteta. Njegova ideja bila je jednostavna, ali moćna: gradovi ne moraju da se bore protiv prirode – mogu da sarađuju sa njom. Sunđerasti grad (Sponge city), kako je profesor objasnio, upija i zadržava višak vode nastale tokom kiše, oluja ili poplava u svojim zelenim površinama – praktično funkcioniše kao veliki sunđer.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) – AI generation

Ovakve urbane površine uključuju veliki udeo drveća, parkova, jezera i zelenih površina, ali samo priroda nije dovoljna, jer su mnoge gradske površine prekrivene trotoarima, ulicama i zgradama. Zbog toga se kombinuju pametna infrastrukturna rešenja sa zelenim površinama: koriste se trotoari i ulice od materijala koji propuštaju kišnicu, zeleni krovovi koji upijaju vodu, kao i posebno namenjena jezera – veštačka ili prirodna – koja primaju višak vode nastale tokom obilnih kiša.

Sunđerasti gradovi ne služe samo za zadržavanje vode tokom poplava. Oni funkcionišu poput gradskog rezervoara: višak kišnice se upija, čuva i po potrebi oslobađa. Na ovaj način, prikupljena voda može se koristiti za navodnjavanje ili druge potrebe grada tokom sušnih perioda, čime se smanjuje pritisak na gradski vodovod i pijaću vodu.

Prvi gradovi koji su ozbiljno primenili ovaj koncept nalaze se u Kini, gde je problem poplava posebno izražen. Prema podacima iz 2018. godine, čak 98 odsto velikih i srednjih gradova ove zemlje je pogođeno poplavama. Šangaj je jedan od pionira kada je reč o primeni koncepta sunđerastih gradova, a kineska vlada je odabrala 30 pilot-gradova da testira ovaj ambiciozni program.

Dok svet nastavlja da se suočava sa ekstremnim vremenskim događajima, kineski primer pokazuje da sunđerasti gradovi mogu da postanu ključni deo održivog urbanog planiranja.

Katarina Vuinac

Nemačka proizvodnja čelika pala na najniži nivo od 2009. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (prachak ananta)

Nemačka ostaje najveći proizvođač čelika u Evropi, ali sa sve manjim obimom proizvodnje. Ova industrijska grana dodatno je oslabila tokom 2025. godine, uz najniži obim proizvodnje od globalne finansijske krize 2009. godine. Prema podacima iz izveštaja Industrijskog udruženja koje daje procene o stanju sektora u Nemačkoj, proizvodnja sirovog čelika pala je na oko 34,1 milion tona, što predstavlja pad od 8,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, iskorišćenost kapaciteta skliznula je ispod 70 odsto, nivoa koji sektor smatra već u rizičnoj zoni za održivo poslovanje, s obzirom na visoke fiksne troškove čeličana, prenosi agencija DPA.

Industrija je četvrtu godinu zaredom ostala ispod 40 miliona tona, granice koja se često navodi kao minimum za stabilan rad i korišćenje kapaciteta. Udruženje upozorava da se sektor već duže vreme nalazi na „recesijskim nivoima“.

Pročitajte još:

Dodatni problem predstavlja slaba domaća potražnja. Na nemačkom tržištu ona je, prema procenama iz izveštaja, iznosila oko 30 miliona tona, što je ponovo ispod već skromnog proseka iz prethodnih godina. U izveštaju se ukazuje da se evropsko tržište sve više oslanja na uvoz, dok globalni višak kapaciteta, dok zaoštrena trgovinska politika SAD dodatno komplikuju položaj evropskih proizvođača, navodi agencija DPA.

Udruženje smatra da su nemačka vlada i Evropska komisija tokom godine počele da reaguju, ali ocenjuje da su konkretni efekti do sada ograničeni.

Energetski portal