Predsednik Sekcije za sunčevu energiju Privredne Komore Srbije prof. dr Marija Todorović juče je u prostorijama Privredne Komore Srbije predstavila primer uspešnih solarnih kolektora. Ovi solarni kolektori prvi put su postavljeni pre 26 godina u Budvi, na kompleksu „Slovenska plaža“. Sistem ima snagu od 3,5MW, a kombinovan je sa toplotnim pumpama koje koriste morsku vodu. Solarni kolektori koriste se za grejanje i hlađenje hotelskih soba, kao i grejanje sanitarne vode i bazena kompleksa „Slovenska plaža“.
Na ovom sastanku predstavljeni su i solarni kolektori „Radiusar“ koji imaju aluminijumski ram izliven u jednom komadu, a njihova debljina je 54 milimetra. Kolektori imaju i specijalno zaštitno staklo, a njihova efikasnost je 85,1 odsto. Razvijeni su od strane kompanije „Goinnovate“ iz Lihtenštajna, a strateški partner ove kompanije u „Netinvest“ planira njihovu primenu u Srbiji.
Osim solarnih kolektora predstavljena je i situacija u svetu, pa je tako istaknuto da Kina poseduje 70 odsto svetskog tržišta solarnih kolektora. Takođe je rečeno da se u Evropi proizvode veliki solarni kombinovani sistemi, dok se u Kini rade uglavnom solarni kolektori za domaćinstva.
S.J.









Vlada Makedonije objavila je javni poziv za izgradnju 80 malih hidroelektrana na nekoliko lokacija u Makedoniji. Od ovih 80 malih hidroelektrana, njih 48 će biti grupisane u 16 paketa, a svaki paket će sadržati po nekoliko hidroelektrana (između dve i pet), dok će ostale 32 hidroelektrane biti ponuđene pojedinačno. Vlada Makedonije odlučila se za ovakve pakete posle razgovora sa investitorima, kako bi investiranje u MHE učinila atraktivnijim za domaće i strane investitore.






„Obnovljivi izvori energije i male hidroelektrane u našoj javnosti su predstavljeni na neadekvatan način, odnosno tako da su mnogi u tome videli nesvakidašnju šansu za veliki biznis, neki su videli šansu da deo prirodnih resursa nemilosrdno prigrabe za sebe, neki su dobili ideju da svoje teško tržišno privređivanje pretoče u stabilno i lagodno. Razni imaoci novca su videli šansu da svoj imetak pretvore u stabilan, dugoročan i kontinualan i nadasve gospodstven, izvor dobre zarade. Nije mali broj i onih koji nemaju ništa od svega toga, pa čak ni minimalna znanja o malim hidroelektranama, a poželeli su da naprave malu elektranu na temeljima davno srušene „dedine vodenice“, i tako reše svoje egzistencijalno pitanje. Veliki je broj i onih koji su se napokon setili da postoje neka nepristupačna, krševita i neplodna imanja koja se mogu prevesti na njih ostavinskim postupcima za naknadno pronađenu imovinu, te se tako odjednom ukazala prilika da reše svoje egzistencijalne probleme zauvek, ustupanjem imanja za gradnju malih hidroelektrana.“ – navodi Milekić uz uverenje iz takvih nerealnih očekivanja rezultira nesnalaženje institucija, zbunjenost i rezigniranost pravih investitora i naročito otežana prohodnost kvalitetnih projekata.



