Home Blog Page 1459

Kina podstiče korišćenje električnih vozila

Prakse energetske efikasnosti u prevoznom sektoru

Kina je nedavno saopštila da razmatra obezbeđivanje oko 16 milijardi dolara za finansiranje objekta za punjenje električnih vozila, čime bi se podstakla potražnja električnih automobila.

Postojanje ovakvog fonda snizilo bi cene električnih vozila u Kini, doprinelo lokalnoj industriji proizvodnje električnih vozila, ali i značajno smanjilo emisiju ugljen dioksida u atmosferu.

Takođe se razmatra i mogućnost da se drugim fabrikama koje ne proizvode automobile da dozvola za proizvodnju vozila za električni pogon, čime bi se podtakla konkurencija.

Prošlog meseca Vlada Kine postavila je cilj da do 2016. godine bar 30 odsto državnih službenih automobila čine električna vozila.

Sandra Jovićević

Četvrta REMOO konferencija u Ljubljani u novembru

REMOO 2014 (1)

Od 12. do 13. novembra 2014. godine u Ljubljani u Sloveniji biće održana četvrta po redu godišnja konferencija REMOO (Regional Energy Mix and Outloook Options).

Na ovoj konferenciji govoriće se o energetskoj infrastrukturi, pre svega o tome da postojeće zalihe fosilnih goriva neće moći da zadovolje sve veće zahteve tržišta, kao i o njihovom štetnom dejstvu na okolinu (efekat staklene bašte). Biće reči i o tome da li će Evropska unija moći da postigne cilj da do 2020. godine koristi 20 odsto energije iz obnovljivih izvora kao i o predlogu Uredbe o smernicama za trans-evropske energetske infrastrukture koju je usvojila Evropska komisija kako bi osigurala da do 2020. godine budu završene strateški važne energetske mreže i objekti za skladištenje.

Raspravljaće se i o nuklearnoj energiji, projektu “Južni tok, regionalnoj energetskoj infrastrukturi, tehnologijama i modeliranju za rešavanje mrežne tranzicije, finansiranju energetske infrastrukture.

Na konferenciji će učestvovati vodeći stručnjaci iz devet zemalja Evrope, a na otvaranju će govoriti potredsednik “ICO SEE” iz Nemačke gospodin Zoran Stošić, direktor sekretarijata Energetske zajednice gospodin Janez Kopač iz Austrije i direktor slovenačke kompanije “GEN-energija” gospodin Martin Novsak.

Svi zainteresovani mogu se prijaviti do 21. septembra ove godine; rad se moze prijaviti do 29. septembra ove godine, dok će registracija biti izvršena do 10. oktobra 2014. godine.

Inače, prošle godine konferencija REMOO (Regional Energy Mix and Outloook Options) održana je u Beogradu od 16. do 17. septembra.

Sandra Jovićević

foto:renecon

Rast proizvodnje energije iz solarnih elektrana u Švajcarskoj

014

Prema podacima švajcarske ekološke organizacije “Alliance-Environnement” od 2010. godine do danas proizvodnja električne energije pomoću solarnih elektrana u ovoj zemlji porasla je čak osam puta. Tačnije, u 2010. godini godišnja proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana iznosila je 93GWh, dok 2014. godine iznosi 782GWh.

Neki od glavnih razloga za ovaj porast su smanjenje troškova proizvodnje komponenata potrebnih za solarnu elektranu, podrška u oblasti obnovljivih izvora energije koju Vlada Švajcarske pruža stanovništvu, ali i to što solarna energija predstavlja tzv. “čistu” energiju koja ne ugrožava okolinu.

Sandra Jovićević

Savez za energetiku Hrvatske objavio podatke o elektranama na OIE

vetropark

Najnoviji podaci koje je objavio Savez za energetiku Hrvatske kažu da je zaključno sa 14. avgustom ove godine u Republici Hrvatskoj u radu 995 elektrana koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora energije, dok je njihova ukupna instalisana snaga 365,38MW.

Najviše je solarnih elektrana (953), zatim vetroparkova (15), elektrana na biogas (11), hidroelektrana (5), kogeneracijskih postrojenja (5), elektrana na biomasu (4), elektrana na deponijski gas (2).
Vetroparkovi imaju najveću ukupnu instalisanu snagu 297,25MW, zatim slede solarne elektrane sa ukupnom instalisanom snagom od 30,04MW, kogeneracijska postrojenja sa ukupnom instalisanom snagom od 13,29MW, elektrane na biogas sa ukupnom instalisanom snagom od 11,13MW, elektrane na biomasu sa ukupnom instalisanom snagom od 7,69MW, elektrane na deponijski gas sa ukupnom instalisanom snagom od 4,53MW i hidroelektrane sa ukupnom instalisanom snagom od 1,45MW.

U planu je puštanje u rad još 12 vetroparkova ukupne instalisane snage 435,20MW, 299 solarnih elektrana ukupne snage 25,75MW i 12 elektrana na biomasu ukupne instalisane snage 24,93MW.

Sandra Jovićević

Remont HIP Petrohemije od 5. septembra

LOGO_hippetrohemija

Iz preduzeća HIP Petrohemija saopšteno je da će remont proizvodnih postrojenja ovog preduzeća početi 5. septembra 2014. godine i trajati do kraja oktobra 2014. godine.

Remontom će biti obuhvaćena revitalizacija pogona, kontrola i sanacija proizvodne opreme, a poboljšaće se energetska efikasnost proizvodnje i smanjiće troškovi proizvodnje preduzeća HIP Petrohemija.

Generalni direktor HIP Petrohemije gospodin Velimir Unković izjavio je da će u toku trajanja remonta biti zaustavljena proizvodnja ovog preduzeća, a sa ponovnom proizvodnjom započeće se od 1. novembra 2014. godine.

Istovremeno, i u Rafineriji nafte Pančevo koja sarađuje sa kompanijom HIP Petrohemija počeće se sa remontom od 1. septembra ove godine, a remont će obuhvatiti rekonstrukcije trafo stanica, rekonstrukciju kotlova u energani, kontrole sigurnosnih ventila, čišćenje razmenjivača toplote i trajaće do kraja septembra 2014. godine.

Preduzeće HIP Petrohemija godišnje proizvede oko 650 hiljada tona petrohemijskih proizvoda, što je čini jednim od najvećih proizvođača petrohemijskih proizvoda u našoj zemlji.

Sandra Jovićević

 

foto:

Ekspanzija solarnih elektrana u Makedoniji

014

U industrijskoj zoni Popova kula kod Demir kapije u Makedoniji izgrađena je 21 solarna elektrana.

Svaka od ovih elektrana ima snagu od po 50kW, a električna energija koju proizvode prodaje se energetskoj mreži Makedonije po povlašćenim tarifama. Gospodin Robin Bojčevski čija firma se bavi instalacijom solarnih elektrana izjavio je da će se investitorima uloženo vratiti u roku od 5 do 7 godina, a nakon isteka petnaestogodišnjeg ugovora investitori će ponovo moći da konkurišu za prodaju struje po povlašćenoj tarifi.

Gradonačelnik opštine Demir kapija gospodin Trajče Dimitriev u intervjuu za makedonski list “Dnevnik” rekao je da je veoma bitno iskoristiti sunčev potencijal Makedonije od čega će Makedonija imati višestruke koristi.

U makedonskoj opštini Demir kapija u toku je javni poziv za 42 građevinske parcele, na kojima se, između ostalog mogu graditi i solarne elektrane.

Sandra Jovićević

foto:energetski portal

Skup “Novi pristup o zaštiti voda” u petak u Kruševcu

hidro

Dana 29. avgusta 2014. godine u prostorijama Regionalne privredne komore Kruševac sa početkom u 11 časova održaće se skup “Novi pristup u zaštiti voda u Republici Srbiji”.

Ovaj projekat ima za cilj da unapredi zaštitu voda u Republici Srbiji implementacijom Uredbe o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija vode i rokovima za njegovo dostizanje. U planu je da se izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda što će smanjiti ulaganja u saniranje posledica zagađivanja životne sredine.

Biće organizovana i predavanja u okviru kojih će biti predstavljena podzakonska akta iz oblasti zaštite voda (Uredba o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u površinskim i podzemnim vodama, sedimentu i rokovima za njihovo dostizanje; Uredba o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vodi i rokovima za njihovo dostizanje).

Skup “Novi pristup u zaštiti voda u Republici Srbiji” organizovan je u saradnji Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, a predstavlja nastavak saradnje iz 2013. godine kada su u 10 opština u Srbiji organizovani skupovi koji su imali za cilj predstavljanje akata iz oblasti zaštite voda.

Ove godine slični skupovi organizovani su u Zrenjaninu, Šapcu, Smederevu, Vrbasu, Užicu, a planirano je da se održe i u Vranju, Pirotu i Beogradu.

Sandra Jovićević

foto:energetski portal

Počela “Solarna akademija“ u Sremskim Karlovcima

Solarna-Akademija

Dana 25. avgusta 2014. godine u Sremskim Karlovcima započela je četvrta po redu “Solarna akademija“ koja će trajati do 31. avgusta 2014. godine.

Ovaj omladinski kamp održava se u Ekološkom centru “Radulovački“, a sedamnaestoro mladih iz Vojvodine i Raške oblasti odabrano je za učestvovanje. Oni će imati priliku da u ovom kampu nauče nešto više o solarnoj energiji i njenom iskorišćenju, a biće angažovani i na izgradnji mini solarne elektrane koja će biti postavljena na Eko šumskoj kući.

Pokret Gorana iz Novog Sada do sada je organizovao tri ovakve akademije u kojima je učestvovalo oko 120 mladih zainteresovanih za solarnu energiju. Svi učesnici kampa dobiće sertifikate o završenom kampu i stečenim veštinama.

Učešće na ovom omladinskom kampu predstavlja izuzetnu priliku za širenje svesti o važnosti zdrave životne sredine, sticanje znanja o načinima štednje i proizvodnje električne energije i sticanje praktičnih znanja za izradu i primenu obnovljivih izvora energije.

Sandra Jovićević

„Tesla Motors“ i “Panasonic Corporation” potpisali ugovor

Tesla-Gigafactory_inhabitat

Krajem avgusta ove godine kompanija “Tesla Motors” potpisala je ugovor sa kompanijom “Panasonic Corporation” o izgradnji zajedničke fabrike (“Gigafactory”) koja će proizvoditi baterije za električne automobile.

Ova fabrika će biti izgrađena u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD); kompanija “Tesla Motors” će obezbediti zemljište, zgrade i infrastrukturu, dok će kompanija “Panasonic Corporation” obezbediti opremu i mašine za proizvodnju litijum-jonskih baterija.

Kompanije imaju u planu da kontinuirano smanje troškove proizvodnje ovakvih baterija optimizacijom proizvodnog procesa, tj. eliminisaće troškove transporta, ambalaže, inventara…

Tehnički direktor i jedan od osnivača kompanije “Tesla Motors” gospodin JB Straubel izjavio je da “Gigafactory” predstavlja veliku promenu u proizvodnji akumulatora, dok je izvršni potpredsednik kompanije “Panasonic Corporation” gospodin Yoshihiko Yamada rekao da će saradnja dve kompanije na ovom projektu ubrzati ekspanziju tržišta električnih vozila.

Fabrika “Gigafactory” će u narednih 5 godina otvoriti oko 6500 radnih mesta, godišnje će proizvoditi baterije čiji će ukupni kapacitet biti oko 50GWh i moći će da snabdeju oko pola miliona vozila. Ova fabrika će imati i nultu emisiju štetnih gasova, a posedovaće i postrojenje za reciklažu.

Sandra Jovićević

foto:inhabitat

NIS-ov program “Saradnja radi razvoja” i u opštini Novi Bečej

NIS_novi_becej

U okviru programa “Naftne industrije Srbije” “Saradnja radi razvoja” realizovan je projekat postavljanja fotonaponskih panela na čuvarskoj kući u rezervatu Slano Opovo u opštini Novi Bečej.

Projekat je realizovalo “Lovačko udruženje Novi Bečej” u saradnji sa kompanijom NIS koja je investirala oko 880 hiljada dinara u postavljanje solarnih panela. Na čuvarsku kuću u rezervatu Slano Kopovo postavljena su tri fotonaponska solarna panela snage po 250W koja će proizvoditi električnu energiju, kao i jedan solarni kolektor koji će zagrevati protočnu vodu. Sve radove na ovom objektu izvela je firma “Termo-Gas Šeregi” iz Sente.

Gospođa Silvija Šimončik, stručni saradnik u rezervatu Slano Opovo ovim povodom izjavila je da je postavljanje solarnih panela doprinelo da vizitorski centar dobije struju i vodu, što će omogućiti njegovo nesmetano funkcionisanje za edukativne i turističke svrhe.

Održana je i radionica koja se bavila pitanjem globalnih klimatskih promena, a predstavljen je i model za ublažavanje ovog problema, pre svega kroz korišćenje obnovljivih izvora energije.

Inače, kompanija NIS od 2009. godine sprovodi projekte u okviru programa “Saradnja radi razvoja” na teritoriji AP Vojvodine. U 2014. godini odabrano je 11 opština u kojima će se sprovesti projekti iz oblasti ekologije, ekonomskog razvoja, poboljšanja investicione klime, ali i rešavanja socijalnih problema u lokalnim samoupravama.

Sandra Jovićević

foto:NIS

Remont termoelektrane “Kostolac” do kraja godine

kostolac

U termoelektrani “Kostolac” još uvek traju radovi na prvoj fazi revitalizacije ove elektrane, dok se početak druge faze očekuje krajem godine.

U prvoj fazi koja je započeta krajem februara ove godine predviđena je revitalizacija bloka B1 termoelektrane “Kostolac”, a planirano je da radovi traju do 30. novembra ove godine. Angažovano je preko 1000 radnika, od kojih čak 60 odsto čine Kinezi, a vrednost projekta je 112 miliona evra. Prvom fazom je, između ostalog obuhvaćeno i odsumporavanje dimnih gasova, a kada revitalizacija bude završena očekuje se da će blok B1 termoelektrane “Kostolac” raditi po svim ekološkim standardima koje je propisala Evropska unija. Revitalizacijom ovog bloka će se smanjiti i emisija štetnih gasova što će doprineti smanjenju zagađenja životne sredine.

Druga faza revitalizacije ove elektrane počeće krajem godine, a obuhvatiće izgradnju novog bloka termoelektrane “Kostolac”, kao i proširenje kapaciteta kopa “Drmno” na 12 miliona tona uglja godišnje.

Inače, remont bloka A1 počeo je u julu ove godine, a obuhvata kompletno otvaranje turbine i protočnog dela, radove na rashladnim pumpama, armaturi i ostalim pomoćnim uređajima. Radove izvodi kompanija “Feromont” iz Pančeva zajedno sa podizvođačima.

Sa remontom bloka A2 počeće se u septembru ove godine, a od 1. decembra sva četiri bloka kostolačke termoelektrane ponovo će biti u pogonu.

Sandra Jovićević

foto:te-ko.rs

Solarna energija za crnogorske katune

solarni katuni

Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore nedavno su izdvojili sredstva za instaliranje solarnih panela na letnjoj kolibi poljoprivrednog gazdinstva porodice Babović koja se nalazi u katunu Mojanska rijeka u blizini Andrijevice.

Solarne panele na njihovu kolibu instalirala je firma “BB Solaris” iz Podgorice, a porodica Babović istakla je da će im uvođenje električne energije mnogo pomoći u njihovoj primarnoj delatnosti – stočarstvu. Takođe su naglasili da i njihovi susedi imaju želju da uvedu električnu energiju u svoje domove uz pomoć solarne energije.

Inače, ovo nije jedini slučaj postavljanja solarnih panela na stočarske kolibe u Crnoj Gori, već je ova praksa već ustaljena u pojedinim katunima Crne Gore.

Sandra Jovićević

foto:energetska-efikasnost

Potpisani ugovori o sufinansiranju projekata lokalnih zajednica u AP Vojvodini

ekourb

Gospodin dr Slobodan Puzović, pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, potpisao je 20. avgusta 2014. godine sa predstavnicima lokalnih samouprava ugovore o sufinansiranju projekata izrade planskih dokumenata i zaštite životne sredine.

Konkursne uslove u oblasti izrade planskih dokumenata ispunilo je 26 opština, koliko se i prijavilo, a sredstva obezbeđena za sufinansiranje projekata iznose 56 miliona dinara.

Za sufinansiranje projekata u oblasti zaštite životne sredine konkurisalo je 26 opština sa 30 projekata. Sredstva u iznosu od 17 miliona dinara biće raspoređena na 16 opština koje su ispunile uslove konkursa. Oblasti koje su bile premet konkursa zaštite životne sredine: problem neadekvatnog odlaganja otpada, sanacija divljih smetlišta (kojih u Vojvodini ima preko 500), unapređenje reciklaže otpada kroz nabavku odgovarajućih kanti za domaćinstva i lokalnu zajednicu. Konkurs je obuhvatio i projekte zaštite i nege zelenih pojaseva.

Pored uslova koji su u oba konkursa trebali da budu ispunjeni presudna je bila mogućnost realizacije projekta do decembra 2014. godine.

U obraćanju prisutnima gospodin dr Slobodan Puzović napomenuo je da je ukidanjem Fonda za zaštitu životne sredine 2012. godine AP Vojvodina izgubila 200 miliona dinara.

S.Jovanović

foto: ekourb

Počela izgradnja hidroelektrane u opštini Despotovac

ressava_resava-tourism

U opštini Despotovac u podnožju planine Beljanica počela je izgradnja hidrocentrale.

Projekat hidrocentrale uradio je Mašinski fakultet iz Beograda, dok je izgradnja poverena preduzeću „Eko elektra“ d.o.o. iz Beograda. Turbine hidrocentrale pokretaće vode reka Resave i Kločanice, snaga hidrocentrale iznosi 1.5MW.

Po rečima predsednika opštine Despotovac, Dejana Nenadovića investitor je dobio sve potrebne dozvole za rad. Radovi na izgradnji su počeli izgradnjom objekata za smeštaj turbine.

Očekuje se da proizvodnja struje počne u aprilu naredne godine.

S.Jovanović

foto: resava-tourism

Remont pančevačke rafinerije od 1. septembra

nis

Naftna industrija Srbije saopštila je da će od 1. septembra ove godine početi sa remontom i modernizacijom rafinerije u Pančevu.

Remont će trajati do kraja septembra 2014. godine, a obuhvataće rekonstrukcije trafo stanica, rekonstrukciju kotlova u energani, kontrole sigurnosnih ventila, čišćenje razmenjivača toplote. Kroz 33 projekta iz oblasti investicionog održavanja postići će se ušteda energije od oko 20 odsto, naveli su iz NIS-a. Takođe će se omogućiti i veća proizvodnja benzina, dizela i mlaznog goriva tipa Euro 5.

Direktor Direkcije Proizvodnja Bloka „Prerada“ gospodin Aurel Bogdan istakao je da će sve ove aktivnosti biti usklađene sa ekološkim propisima, a u skladu sa politikom zaštite životne sredine Naftne industrije Srbije.

Na radovima u pančevačkoj rafineriji biće angažovano oko dve hiljade radnika, dok će ulaganja dostići oko 490 miliona dinara.

Sandra Jovićević

foto: nis

“Hrvatska elektroprivreda” (HEP) raspisuje konkurs za gradnju hidroelektrane od 500 miliona evra

download

“Hrvatska elektroprivreda” (HEP) raspisuje konkurs za strateškog partnera na projektu izgradnje hidroelektrane Senj-Kosinj. Ova hidroelektrana sada proizvodi pet procenata ukupnih energetskih potreba Hrvatske, a novi projekat se odnosi na gradnju još jednog dela koji bi obezbeđivao vršnu energiju, onu koja se proizvodi po potrebi.

Investicija je u vrednosti od 500 miliona evra a realizacija se planira u naredne tri godine. “Hrvatska elektroprivreda” bi vršila projektno finansiranje a potencijalni partner bi imao obavezu da kompletan kredit upiše u svoj bilans. Ugovor bi se potpisao na 20 godina pri čemu HEP namerava da zadrži 50% udela u vlasništvu.

Preliminarne uslove konkursa za sada zadovoljava oko 10 evropskih kompanija, a konkurs je otvoren i za konzorcijume. “Hrvatska elektroprivreda” će sa novoizabranim partnerom osnovati joint-venture kompaniju. U konkursnom postupku u prvoj fazi se predlažu tehnički dizajn projekta i obim ulaganja a u drugoj fazi, 2015. godine, očekuju se prve obavezujuće ponude.

Projekat Senj-Kosinj doneće posao i hrvatskim građevinskim kompanijama sa udelom od oko 80%, što je oko 400 miliona evra.

D.V