Home Blog Page 1429

Tržište električne energije u Srbiji potpuno liberalizovano

elektricna energija mondo.rs

Od 1. januara 2015. godine počela je treća faza liberalizacije tržišta električne energije koja obuhvata potrošače na niskom naponu (domaćinstva), odnosno tržište električne energije u Srbiji potpuno je liberalizovano.

Domaćinstva sada imaju mogućnost da biraju snabdevača električnom energijom, ali nisu obavezni da to učine. Oni koji ne žele da promene snabdevača i dalje mogu ostati na javnom snabdevanju, odnosno i dalje će ih snabdevati „Elektroprivreda Srbije“.

Direktor EPS-a gospodin Aleksandar Obradović izjavio je da u trećoj fazi liberalizacije potrošači na niskom naponu nemaju obavezu da promene snabdevača, odnosno da izađu na tržište. Prema njegovim rečima, domaćinstva koja se odluče da izađu na tržište moraju prvo da izmire dug prema „EPS snabdevanju“, a zatim da se obrati novom snabdevaču koji je dužan da obavi sve administrativne procedure.

Podsetimo, prva faza liberalizacije tržišta električne energije koja je obuhvatala potrošače na visokom naponu završena je 31. decembra 2013. godine, dok je druga faza liberalizacije koja je obuhvatila potrošače na srednjem naponu počela 1. januara 2014. godine.

Sandra Jovićević

foto: mondo.rs

Proizvodnja NIS-ovog aviogoriva povećana za 40 odsto u 2014. godini

avio-goriv1 nis.eu

„Naftna industrija Srbije“ izdala je saopštenje u kojem je istaknuto da je prodaja aviogoriva u 2014. godini povećana za 40 odsto, a da su među najvećim kupcima svetske aviokompanije „Etihad Airways“, „Qatar Airways“, „Austrian Airlines“, „Lufthansa“ itd.

Aviogorivo JET A-1 koje proizvodi rafinerija nafte u Pančevu u skladu je sa međunarodnim standardom „Defence standard 91-91 issue 7“, a akreditovana labaratorija koja posluje u okviru „Aeroservisa“ kompanije prati prijem, skladištenje i otpremu goriva u cisterne, naveo je NIS.

NIS-ovo aviogorivo koristi se i u regionu, pa je tako Rumunija jedna od prvih zemalja koja je uvezla velike količine ovog goriva.

Inače, NIS je prvi put u svojoj istoriji snabdeo aviogorivom vojne vazduhoplove krajem 2014. godine.

Sandra Jovićević

foto: nis.eu

Reorganizacija EPS-a biće završena do jula 2015. godine

aleksandar obradovic

Direktor JP „Elektroprivreda Srbije“ gospodin Aleksandar Obradović u intervjuu za agenciju „Beta“ izjavio je da je Vlada Republike Srbije usvojila plan reorganizacije EPS-a. On je istakao da će do 1. jula 2015. godine sva proizvodna i distributivna preduzeća biti ukinuta kao zavisna i moraće da posluju u okviru EPS-a. Prema njegovim rečima, promene neće biti kod „EPS snabdevanja“.

Gospodin Obradović je dodao da ima u planu da u prvoj polovini godine bude napravljena analiza broja zaposlenih, kao i da će se sve organizacione promene raditi u dogovoru sa sindikatima. On je istakao i da bi do jula 2016. godine EPS trebalo da pređe u akcionarsko društvo.

Direktor EPS-a osvrnuo se i na 2014. godinu koja je prema njegovim rečima bila veoma teška za EPS, pre svega zbog majskih poplava, a zatim i zbog ledenog talasa. Istakao je i da će 2015. godina biti godina investicija u kojoj će početi sa gradnjom blok B3 termoelektrane „Kostolac“, a u planu je i izgradnja solarnog parka i vetroparka u Kostolcu.

Sandra Jovićević

foto: balkanmagazin.net

Geotermalno daljinsko grejanje uskoro i u Bogatiću

geotermalni izvor croenergo.eu

U opštini Bogatić uskoro će biti završene analize na geotermalnoj bušotini u Bairu čime će se steći uslovi za početak realizacije pilot projekta daljinskog geotermalnog grejanja u Bogatiću. U planu je da se 13 javnih ustanova zagreva na ovaj način.

Predsednik opštine Bogatić gospodin Nenad Beserovac izjavio je u intervjuu za „Večernje novosti“ da su ispitivanja pokazala da je temperatura geotermalnog izvora tokom cele godine 76 stepeni Celzijusa, dok je protok vode 25 litara po sekundi. On je istakao da će se nakon dobijanja eksploatacionog prava razmišljati o izvođačkom projektu.

Rukovodilac odeljenja za građevinarstvo i zaštitu životne sredine opštine Bogatić gospodin Slavko Vladimirović naveo je primer Rejkjavika, glavnog grada Islanda, koji koristi geotermalnu energiju za grejanje. On je istakao da opština čini sve da privuče investitore za realizaciju projekta daljinskog geotermalnog grejanja.

Zamenik predsednika opštine Bogatić gospodin Miroslav Dabić izjavio je da bi se realizacijom ovog projekta godišnje uštedelo bar 20 miliona dinara.

Podsetimo, u januaru prošle godine počeli su radovi na geotermalnoj bušotini Bair koja je otkrivena još osamdesetih godina prošlog veka. Sredstva za ovaj projekat u iznosu od 2,6 miliona evra obezbeđena su iz IPA fonda, pretpristupnog fonda Evropske unije.

Inače, istraživanja geotermalne vode u Mačvi započeta su 1981. godine, kada je slučajno otkriven geotermalni izvor u Dublju. Nakon toga, Rudarsko-geološki fakultet-Institut za hidrogeologiju Beograd, Geotermalni institut Grocka i Kantonalna opservatorija u Nojšatelu u Švajcarskoj utvrdili su da Mačva ima potencijal u geotermalnim vodama koji dostiže tri biliona kilovata električne energije. Kasnijim istraživanjima utvrđeno je da se ova geotermalna voda može flaširati, a bilo je i planova da se grade spa centri i banje na ovim lokalitetima u Mačvi.

Sandra Jovićević

foto: croenergo.eu

Srbija uplatila 100 miliona dolara Rusiji za gas

gasovod plusonline.rs

Republika Srbija uplatila je Rusiji prvu ratu duga za gas u iznosu od 100 miliona dolara, prema dogovoru koji je postignut u novembru ove godine.

Podsetimo, krajem oktobra ove godine Rusija je smanjila isporuku gasa Srbiji za 28 odsto zbog duga od 224 miliona dolara. Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić tada je izjavio da je u planu da preduzeće „Srbijagas“ do kraja ove godine isplati Rusiji deo duga koji iznosi 100 miliona dolara. On je dodao da je rebalansom budžeta koji je nedavno usvojen predviđeno da polovina duga za gas Rusiji bude isplaćena putem kredita, dok će za drugu polovinu biti dogovorena dinamika isplate.

Nakon toga, premijer Republike Srbije gospodin Aleksandar Vučić i ruski predsednik gospodin Vladimir Vladimirovič Putin u telefonskom razgovoru dogovorili su model isplate duga za gas. Dogovoreno je da će do kraja ove godine Srbija isplatiti Rusiji 100 miliona dolara duga za gas; narednih 100 miliona dolara biće isplaćeno do kraja 2015. godine, dok će preostalih 24 miliona biti uplaćeno tokom 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: plusonline.rs

Elektrosistem Srbije stabilan

EPS Elektroprivreda Srbije

EPS

Zamenik generalnog direktora JP „Elektroprivreda Srbije“ gospodin Životije Jovanović izjavio je da je potrošnja električne energije povećana, ali da će snabdevanje za novogodišnje i božićne praznike biti stabilno. On je istakao da je potrošnja električne energije povećana za oko 11 miliona kWh.

Prema njegovim rečima, proizvodni sistem je spreman za proizvodnju dovoljne količine energije, a na deponijama se nalaze dovoljne količine uglja tako da neće biti problema u proizvodnji električne energije. Kako je istakao, elektroenergetski sistem i distributivni sistem su stabilni.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Otvorena solarna elektrana u Lepoglavi

lepoglava solida.hr

Sredinom decembra 2014. godine u Hrvatskoj u Lepoglavi puštena je u rad fotonaponska solarna elektrana snage 1MW. Investitor ove elektrane je kompanija „Solida“ iz Hrvatske, a njena vrednost iznosi oko 1,5 miliona evra.

Vlasnik kompanije „Solida“ gospodin Dubravko Posavec izjavio je da je postavljeno oko 4 hiljade fotonaponskih panela domaće proizvodnje, i to na oko 14 hiljada metara kvadratnih. On je dodao da se očekuje da investicija bude vraćena u roku od 8 do 10 godina, dok je očekivana proizvodnja oko 1150MWh električne energije godišnje. Prema njegovim rečima, električna energija će biti predavana HROTE-u, a u planu je i izgradnjs solarnih elektrana u Varaždinskoj županiji.

Ministar privrede Republike Hrvatske gospodin Ivan Vrdoljak rekao je da Hrvatskoj nedostaju investicije u obnovljive izvore energije, pre svega u biomasu, biogas i geotermalnu energiju.

Sandra Jovićević

foto: solida.hr

Dovoljne količine uglja u zimskom periodu

milorad grčić rbkolubara.rs

Direktor RB „Kolubara“ gospodin Milorad Grčić u intervjuu za „Tanjug“ izjavio je da će Srbija u zimskom periodu imati dovoljne količine uglja. On je istakao da su trenutne zalihe uglja na deponiji u „Kolubari“ oko 200 hiljada tona, kao i da se na deponijama u TENT-u nalaze ozbiljnije zalihe uglja, dok ukupne zalihe uglja iznose 1,46 miliona tona.

Gospodin Grčić je istakao da je nedavno počela proizvodnja uglja sa kopa „Tamnava-Zapadno polje“. Prema njegovim rečima, nivo vode smanjen je za 24 metra, što je urađeno uz ogromnu podršku EPS-a i kompanije „Energotehnika Južna Bačka“, dok su najzasluženiji za sve rudari „Kolubare“.

On je podsetio da nakon majskih poplava nijedan kop u RB „Kolubara“ nije radio. Prema njegovim rečima, ubrzo su pokrenuti ugljeni sistemi na poljima „B“ i „D“ da bi se došlo do proizvodnje uglja od 45 hiljada tona uglja dnevno. Nakon toga, osposobljen je kop „Veliki Crljeni“ čime je obezbeđeno dodatnih 20 hiljada tona uglja dnevno, a osposobljavanjem kopa „Tamnava-Zapadno polje“ dnevna proizvodnja uglja povećana je na 75 hiljada tona, istakao je gospodin Grčić.

Sandra Jovićević

foto: rbkolubara.rs

Referendum u Vinodolu za izgradnju objekata na obnovljive izvore energije

oie economy.rs

Nedavno je na sednici veća vinodolske opštine rečeno da će građani odlučivati o izgradnji vetroelektrana i solarnih elektrana u zaleđu. Stanovnici opštine Vinodol u narednom periodu će na referendumu izglasati da li žele izgradnju ovih objekata ili ne.

Investitor ove vetroelektrane je austrijska kompanija „EcoWind“ koja ima u planu izgradnju vetroelektrana na lokaciji Zebar i Kavranica, kao i solarnih elektrana Lučac i Mahavica. Osim toga, u planu je i izgradnja reverzibilne hidroelektrane.

Vrednost vetroelektrana iznosi oko 90 miliona evra, dok je vrednost solarnih elektrana procenjena na oko 40 miliona evra. Za izgradnju reverzibilne elektrane potrebno je skoro milion evra.

Kompanija „EcoWind“ nadležnima je ponudila naknadu od oko 40 hiljada evra godišnje ili hiljadu evra po MWh, ali su oni smatrali da to nije dovoljno, tako da je odlučeno da o izgradnji ovih objekata odluče građani.

Inače, nedavno je u Hrvatskoj održan referendum na kome su građani odlučivali o izgradnji vetroelektrane, ali s obzirom na malu izlaznost građana nije bio važeći.

Sandra Jovićević

foto: economy.rs

Sremska Mitrovica ostvaruje značajne uštede iskorišćenjem biomase za daljinsko grejanje

suncokret blog.dnevnik.hr

Opština Sremska Mitrovica već dve godine kao energent za grejanje koristi biomasu. Ovo je prvi grad u Vojvodini i jedan od prvih gradova u Srbiji koji za grejanje koristi ovakav energent.

Kotao na biomasu u ovoj opštini ima snagu od 18MW, a kao energent koristi se suncokretova ljuska. Godišnje je potrebno oko 6600 tona suncokretove ljuske za zagrevanje oko 80 odsto opštine.

Direktor TE-TO „Sremska Mitrovica“ gopodin Nenad Džakić izjavio je da se godišnje proizvede oko 32 hiljade MWh toplotne energije, a kao veliku prednost naveo je to što je uz izgradnju ovog kotla ugovorena i isporuka biomase.

Direktor JKP „Toplifikacija“ gospodin Slavko Sladojević istakao je da cena grejanja u Sremskoj Mitrovici nije menjana dve godine, kao i da se iskorišćenjem biomase ostvaruju značajne uštede.

Gradonačelnik Sremske Mitrovice gospodin Branislav Nedimović naglasio je da će građani koji žive u kolektivnom ili pojedinačnom stanovanju moći da dobiju određene subvencije kojima će unaprediti energetsku efikasnost.

Najavljeno je da će opština Sremska Mitrovica uskoro početi da koristi i geotermalnu energiju.

Sandra Jovićević

foto: blog.dnevnik.hr

NIS sledeće godine počinje trgovinu električnom energijom u regionu

nis

„Naftna industrija Srbije“ izdala je saopštenje u kome je najavila da će u sledećoj godini razviti trgovinu električnom energijom u zemljama u okruženju. Navedeno je da je u toku dobijanje licenci za obavljanje ove delatnosti u NIS-ovim zavisnim društvima van Srbije.

U saopštenju je istaknuto i da će 2015. godine početi izgradnja TE-TO „Pančevo“ čija je vrednost oko 170 miliona evra, a biće puštene u rad i dve male elektrane na naftnim poljima Sirakovo i Velebit ukupne snage 4,3MW. Takođe je najavljeno da će u rad biti puštena i elektrana na naftnom polju Ostrovo snage 4,5MW.

NIS je podsetio i da je u 2014. godini pušteno u rad postrojenje za proizvodnju komprimovanog prirodnog gasa, kao i da će sledeće godine početi maloprodaja ovog energenta.

U saopštenju je istaknuto i da je u oblast energetike u Srbiji NIS uložio oko 10 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: nis.eu

Sledeća godina je godina investicija u energetiku

aleksandar obradovic

Direktor JP „Elektroprivreda Srbije“ gospodin Aleksandar Obradović izjavio je da je ovo preduzeće pretrpelo štetu koja iznosi više od pola milijarde evra zbog prirodnih nepogoda u 2014. godini. On je dodao da je za sanaciju štete EPS dobio kredite od Svetke banke i komercijalnih banaka.

Prema njegovim rečima, 2015. godina je godina investicija u kojoj bi trebalo da počne izgradnja trećeg bloka TE „Kostolac“ što će biti prva termoelektrana izgrađena nakon 25 godina u Republici Srbiji. Istakao je i da su planirane investicije u obnovljive izvore energije, pre svega za izgradnju vetroparka i solarne elektrane u Kostolcu, a zatim i za revitalizaciju malih hidroelektrana u vlasništvu EPS-a.

Gospodin Obradović je dodao i da će od 1. januara 2015. godine biti liberalizovano tržište električne energije i prirodnog gasa. Prema njegovim procenama, zbog niske cene električne energije u Srbiji nije očekivano da će tržište preuzeti strane kompanije. Takođe je podsetio i da je JP „Elektroprivreda Srbije“ u prve dve faze liberalizacije električne energije zadržao čak 97 odsto potrošača.

Sandra Jovićević

foto: balkanmagazin.net

„EES Group“ gradi tri MHE u Ćićevcu

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

hidro2

Kompanija „EES Group“ iz Nemačke izdala je saopštenje u kojem se navodi da je potpisan ugovor za izgradnju tri male hidroelektrane sa opštinom Ćićevac. Ove tri hidroelektrane imaće ukupnu snagu od oko 28MW, dok će njihova vrednost biti oko 64 miliona evra.

Podsetimo, 22. decembra 2014. godine između opštine Vrnjačka banja i nemačke kompanije „EES Group“ potpisan je sporazum o izgradnji tri male hidroelektrane. MHE će bii izgrađene na Zapadnoj Moravi i to u Vrnjačkoj banji (snage 9MW), Novom Selu (snage 8MW) i Vranešima (snage 9MW), a njihova vrednost iznosi oko 60 miliona evra. Investitor će biti u obavezi da izgradi ove objekte, koristi ih i upravlja njime.

Inače, kompanija „EES Group“ iz Nemačke ima u planu da do 2017. godine izgradi još 18 MHE čija bi ukupna vrednost trebalo da bude oko 29 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Sinhronizovan blok B1 TE „Kostolac“

blok B1 sinhronizovan te-ko.rs

U ponedeljak 29. decembra 2014. godine revitalizovani blok B1 termoelektrane „Kostolac“ sinhronizovan je na mrežu EPS-a.

Revitalizacija ovog bloka započeta je 1. marta 2014. godine, a njen cilj je produženje životnog veka bloka B1 za oko 150 hiljada sati, odnosno za oko 20 godina, kao i njegovo dovođenje na punu snagu od 350MW. Njegovom revitalizacijom poboljšan je stepen energetske efikasnosti, ali i svi parametri obezbeđenja životne sredine navedeno je u saopštenju PD „TE-KO Kostolac“.

Blok B1 TE „Kostolac“ revitalizovan je u okviru Prve faze kreditnog aranžmana sa NR Kinom, a radove je izvodila kineska kompanija „China Machinery Engineering Corporation“ (CMEC). Vrednost ove investicije iznosi 110 miliona dolara, a na projektu su bile angažovane i domaće kompanije kao što su „Energoprojekt“, Institut „Mihajlo Pupin“, „Feromont“ itd.

Sandra Jovićević

foto: te-ko.rs

Skupština usvojila Zakon o energetici

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U ponedeljak 29. decembra 2014. Skupština Republike Srbije usvojila je novi Zakon o energetici koji usklađuje oblast energetike sa evropskim zakonodavstvom, odnosno potpuno primenjuje Treći energetski paket Evropske unije.

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić izjavio je da novi zakon poboljšava uslove za investiranje u oblast energetike, ali i unapređuje sigurnost snabdevanja električnom energijom i gasom. On je istakao i da je ovim zakonom primenjen Treći energetski paket Evropske unije, što predstavlja obavezu Republike Srbije od 1. januara 2015. godine.

Zakonom o energetici predviđena je liberalizacija tržišta gasa i električne energije od 1. januara 2015. godine. Osim toga, usklađuje se priključenje objekata na elektromrežu i gasnu mrežu sa rokovima za izdavanje građevinske dozvole, a uvodi se i praćenje tehničkog i komercijalnog kvaliteta snabdevanja električnom energijom i gasom. Takođe, termin javnog snabdevanja zamenjen je terminom garantovano snabdevanje, a propisan je i postupak izbora garantovanog i rezervnog snabdevača.

Definisani su mali i veliki kupci električne energije, a uvedena je i mogućnost ukidanja regulisane cene električne energije za garantovano snabdevanje do 2017. godine. Navedeno je i da će kupci električne energije u svakom trenutku moći da se informišu o sopstvenoj potrošnji električne energije, a biće stvoreni i uslovi za formiranje berze električne energije.

Novousvojeni Zakon o energetici stupiće na snagu nakon njegovog objavljivanja u Službenom glasniku.

Sandra Jovićević

Cena nafte neće biti povećana u narednom periodu istaknuto iz NIS-a

kiril kravcenko pecat.co.rs

Generalni direktor „Naftne industrije Srbije“ gospodin Kiril Kravčenko izjavio je da je ova kompanija uložila oko 40 milijardi dinara ove godine, kao i da planira i da sledeće godine uloži istu sumu. On je istakao da dugovi JP „Srbijagas“, „Er Srbije“ i „Petrohemije“ prema ovoj kompaniji iznose 55 milijardi dinara, što je više od planiranih godišnjih investicija.

Gospodin Kravčenko je naveo da je osnovni prioritet ove kompanije efikasnost. On je istakao i da će rudna renta za NIS ostati ista do 2023. godine, ali ako bude nekih promena strategija poslovanja će biti prilagođena toj odluci.

Takođe je dodao i da će cena naftnih derivata u narednom periodu nastaviti da pada, ne zna se kojom dinamikom, ali do poskupljenja neće doći. Prema njegovim rečima, pojedine kompanije sada prave zalihe nafte zbog toga što je njena cena niska, a tek sledeće godine će je prerađivati.

Sandra Jovićević

foto: pecat.co.rs