Home Blog Page 1325

Izraelska kompanija gradi vetropark u Hrvatskoj

Photo: EP

vetrogenerator

Izraelska kompanija „Enlight Renewable Energy“ kupila je 90 odsto udela u projektu izgradnje vetroelektrane „Lukovac“ u Hrvatskoj.

Kako su preneli mediji, izraelska kompanija je kupila većinski deo ovog projekta za 8,3 miliona dolara, odnosno 7,6 miliona evra. Predstavnici kompanije „Enlight Renewable Energy“ saopštili su da traže partnere za izgradnju VE „Lukovac“ u koju će uložiti oko 63 miliona evra. Takođe je rečeno da je u planu da završna faza planiranja projekta bude gotova u prvoj polovini 2016. godine.

VE „Lukovac“ trebalo bi da bude izgrađena na području Splitsko-dalmatinske županije, a očekuje se da će imati snagu od 49MW.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

U toku izgradnja vetroparka kod Nevesinja u RS

vetropark

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić izjavio je da će vetropark na planini Trusina kod Nevesinja biti završen do 2017. godine.

On je istakao da je konvcesija za izgradnju ovog vetroparka dodeljena kompaniji „Eol prvi“ pre nekoliko godina, a da je u poslednjih nekoliko meseci realizacija ovog projekta u toku. Naveo je da je pomenuti projekat od velikog značaja, kao i da je lokacija veoma pogodna za izgradnju vetroparkova.

Koncesija za izgradnju vetroparka dodeljena je kompaniji „Eol prvi“ iz Nevesinja 2012. godine, a strateški partner na ovom projektu je kompanija „Kermas“ iz Velike Britanije. Vetropark bi trebalo da ima 17 vetrogeneratora ukupne snage oko 51MW. Očekuje se da će godišnje proizvoditi oko 160 hiljada MWh električne energije što je dovoljno za snabdevanje energijom oko 40 hiljada domaćinstava. Vrednost investicije trebalo bi da bude 150 miliona maraka, odnosno preko 76 hiljada evra, a puštanje u rad vetroparka očekuje se 2017. godine.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Energetski sektor će obeležiti naredne decenije u globalnoj ekonomiji

_DSC7794Sberbank trenutno u Srbiji ima 33 ekspoziture, 611 zaposlenih i blizu 69.000 klijenata. Reč je o finansijskoj instituciji koja u Rusiji posluje 170 godina i koja slovi za jednu od najuspešnijih banaka u svetu. Sberbank pruža usluge za fizička lica, ali i za mala, srednja i velika preduzeća o čemu smo razgovarali sa Vladimirom Boškovićem, direktorom sektora za poslove sa malim i srednjim preduzećima. Poseban akcenat smo stavili na činjenicu da je ova banka jedna od malobrojnih u Srbiji koja podržava projekte u vezi sa energetikom, zaštitom životne sredine i energetskom efikasnošću. Za Energetski portal Srbije iz prve ruke saznajemo kako jedna uspešna banka posluje u Srbiji i kavi su do sada projekti podržani.

EP: Zašto se Sberbank po Vašem mišljenju opredelila da podrži upravo projekte u vezi sa energetskom efikasnošću, zaštitom životne sredine i na taj način podstakne razvoj privrede u Srbiji?
Vladimir Bošković : Srbija kao zemlja sa veoma ograničenim energetskim resursima ima mnogo potencijala za uštede, a unapređenje energetske efikasnosti je jedan od preduslova energetske stabilnosti zemlje, kao i privrede u celini. Energetski sektor je odavno postao najprofitabilniji i najprivlačniji sektor za investiranje, pa je prema procenama međunarodnih finansijskih institucija, pored poljoprivrede, sektor koji će obeležiti naredne decenije u globalnoj ekonomiji. S obzirom na dosadašnje aktivno iskustvo u finansiranju u segmentu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, Sberbank Srbija u ponudi ima sve modele neophodne za finansiranje projekata u ovim segmentima dajući tako konkretan doprinos očuvanju životne sredine. U saradnji sa KfW-om (Nemačka razvojna banka) do sada smo realizovali 10 miliona EUR u više od 400 projekata iz namenske kreditne linije za unapređenje energetske efikasnosti. Mereno konkretnim učinkom, naš doprinos izražen u mernim jedinicama je skoro 20 miliona kWh godišnje uštede u potrošenoj energiji, kao i smanjenju emisije CO2 u iznosu od 11 hiljada tona godišnje.

EP: Kakvi su uslovi koje treba da ispuni privatno ili pravno lice da bi dobilo kredit u Sberbanci ?
Vladimir Bošković : S obzirom da se radilo o namenskoj kreditnoj liniji, za nas kao banku to je predstavljalo dodatni motiv da klijentima ponudimo daleko povoljnije uslove nego sto su to komercijalni, prosečni uslovi na tržištu. Jedini uslov za klijente je bio da svaka od investicija doprinese uštedi energije od minimum 20%, praćeno smanjenjem emisije CO2 u istom tom procentu. Fokusirani smo na privatni sektor, a krediti su namenjeni za podsticaj malih i srednjih preduzeća, kao i stanovništva. Najveći deo realizovanih projekata se odnosio na investicije u zgradarstvu, a nešto manji broj na zamenu opreme/ mašina u proizvodnim procesima i kupovinu vozila u sektoru usluga i transporta.
Imajući u vidu potencijale za investiranje, naši planovi su takođe usmereni ka javnom sektoru i lokalnim samoupravama. Razlog što do sada nismo realizovali više projekata u segmentu lokalnih samouprava leži pre svega u neadekvatnim modelima finansiranja, koji u skorijoj budućnosti mogu biti prevaziđeni definisanjem JPP-a (javno-privatno partnerstvo) kao adekvatnog modela finansiranja, koji bi bio prihvatljiv, kako za banke, tako i za ostale učesnike u partnerstvu. Pravni okvir odavno postoji, ali još uvek nedovoljan broj realizovanih projekata po ovom modelu je razlog veće opreznosti poslovnih banaka.

EP: Da li u direktnom kontaktu sa klijentima ili potencijalnim klijentima u Srbiji možete da saznate u kojoj meri shvataju problem globalnog zagrevanja i klimatskih promena koje su ujedno i bile tema konferencije COP21 koja je nedavno održana u Parizu?
Vladimir Bošković : Kako smo jedna od prvih banaka na tržištu koja je počela sa kreditiranjem ovih projekata, naše glavne prednosti su: stečeno znanje i skustvo. Uz pomoć konsultantskih timova koji su bili sastavni deo realizacije kreditne linije sa KfW-om, primili smo određena znanja i ekspertizu neophodne za aktivniji pristup naših zaposlenih u prodaji, kako bi na pravi način uticali na podizanje svesti klijenata o značaju ulaganja u ove projekte. Zaposleni su prošli nekoliko nivoa obuke o energetskoj efikasnosti, a neki od njih su stekli i dodatna znanja pa smo oformili interni konsultanstki tim za energetsku efikasnost čija je primarna uloga bila procena usklađenosti projekata sa kriterijumima o finansiranju, kao i konstantno sticanje novih znanja o ovoj oblasti.
Vođeni iskustvom zemalja iz EU, ključni faktor je primena zakonske regulative koja će stvoriti pogodan teren za promociju i podstaći dalje investiranje u ovom sektoru. Očekujemo skoriju primenu niza zakonskih i podzakonskih akata koji su u postupku implementacije. Pomenuo bih samo neke od njih: najavljene izmene zakona o planiranju i izgradnji, puna primena energetske sertifikacije zgrada, primenu zakona o efikasnom korišćenju energije koji uvodi niz neophodnih mera za povećanje energetske efikasnosti (pre svega mislim na naplatu toplotne energije prema utrošku u sistemu daljinskog grejanja), uspostavljanje energetskog menadžmenta na nivou kompanija i lokalnih samouprava, kao i mnoge druge.
Kontinuirano radeći na podizanju svesti o energetskoj efikasnosti i značaju ovih investicija za životnu sredinu, odgovorno poslovanje potvrđujemo upravo ulaganjem u ove i slične projekte u oblasti energetike

Autor: Vesna Vukajlović

Do kraja maja rešiti sudbinu RTB Bora-a i Resavice

borPremijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je suficit u budžetu Srbije u januaru ove godine 250 miliona evra. „Januar 2016. godine je za budžet Srbije ubedljivo najuspešniji. Dakle, mi u ovom trenutku imamo suficit u budžetu od gotovo 250 miliona evra“, kazao je Vučić na predstavljanju preporuka Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) za smanjenje birokratskih procedura. Vučić je kazao da je to nešto što niko nije očekivao i smatrao realnim i mogućim u januaru. „U januaru nikada nemate suficit, kao ni u februaru. Uvek je značajno veliki deficit“, dodao je Vučić. On je podsetio da do kraja maja mora da se reši sudbina još deset strateških preduzeća, medju kojima najviše problema u poslovanju imaju RTB Bor i Resavica.

V.V.
www.beta.rs

Gornji Milanovac: Kanalizacioni otpad se izliva na ulicu

kanalU Korčaginovom naselju u Gornjem Milanovcu već pet dana kanalizacioni otpad neprekidno se izliva na ulicu, rekli su za agenciju Beta gradjani. Kako su naveli, nadležne službe ne reaguju iako ulicom prolaze djaci, brojni pešaci, dok automobili fekalnim otpadom prskaju ograde od dvorišta.

Aleksandar Kovačević (32) dodao je da su na kanalizacionu mrežu priključeni pre 16 godina i svaka kuća je platila po 500 maraka, a poslednje izlivanje je počelo u nedelju, ali i pored prijave niko nije došao. Direktor Javnog komunalnog preduzeća Rajko Nešković za agenciju Beta je izjavio da je to višegodišnji problem i da je posebno izražen kada su veće atmosferske padavine.

V.V.

www.beta.rs

Pilot projekat iskorišćenja obnovljivih izvora energije u Karlovačkoj županiji

solarni-paneli ecologic.rs

U Karlovačkoj županiji u Hrvatskoj realizovan je projekat „Elektrifikacija domaćinstava u ruralnim krajevima Karlovačke županije iskorišćenjem obnovljivih izvora energije“ u okviru kojeg je 5 domaćinstava dobilo električnu energiju.

Solarni sistemi za proizvodnju električne energije postavljeni su na pet domaćinstava, a poseduju i baterije u kojima se može skladištiti proizvedena energija do 3 dana. Sistem je u vlasništvu Karlovačke županije, a očekuje se da u 2016. godini bude postavljeno 60 ovakvih solarnih sistema.

Projekat je realizovao Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Hrvatske, a ukupna vrednost investicije iznosi 302 hiljade kuna, odnosno oko 39 hiljada evra. Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost obezbedio je 78 odsto sredstava, Karlovačka županija 13 odsto, a UNDP 9 odsto.

Sandra Jovićević

foto: ecologic.rs

Gasovod „Severni tok 2“ biće izgrađen

liberalizacija tržišta gasa

Stalni izaslanik Rusije u Evropskoj uniji gospodin Vladimir Čižov izjavio je za TV Rosija 24 krajem prošle nedelje da će gasovod „Severni tok 2“ biti izgrađen.

Gospodin Čižov je istakao da će se gasovod graditi zbog toga što je u Evropi smanjenja proizvodnja gasa, tako da će u dugoročnoj perspektivi potreba Evropske unije za gasom rasti.

On je dodao i da postojio mogućnost da projekat gasovoda „Južni tok“ bude ponovo aktuelan.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

izvor: tanjug.rs

U planu izgradnja kogeneracionog postrojenja na biomasu u Prijepolju

pelet

Investitori kompanije „Jela star“ iz Prijepolja koja proizvodi pelet imaju u planu izgradnju kogeneracionog postrojenja na biomasu.

Vlasnik kompanije „ Jela star“ gospodin Đorđe Ljujić izjavio je za RTV Pink da će u narednom periodu uložiti u izgradnju kogeneracione toplane na biomasu. Kako je istakao, toplana bi trebalo da bude snage 2MW električne energije i 8MW toplotne energije, a kao energent će koristiti drvnu biomasu.

Kompanija „Jela star“ bavi se proizvodnjom peleta od drvne biomase. Proizvodni proces je automatizovan, a kao toplotni izvor koristi se kotao na biomasu. Kapacitet fabrike iznosi između 25 i 30 hiljada tona peleta godišnje.

Sandra Jovićević

foto: woodlands-pellets.eu

Leskovac povećava EE u javnim objektima

energetska efikasnost energetska-efikasnost.me

U opštini Leskovac u 2016. godini biće realizovan program energetske efikasnosti u objektima u javnoj svojini.

Gradonačelnik Leskovca gospodin Goran Cvetanović izjavio je da su već započeti radovi u OŠ „Vuk Karadžić“. Kako je istakao, u ovoj školi će biti urađena termoizolacija zidova, a završetak radova se očekuje sredinom februara 2016. godine. Radovi na povećanju energetske efikasnosti biće izvedeni i u osnovnim školama „Vuk Karadžić“ u Čekminu gde će biti zamenjena stolarija i fasada, „Vuk Karadžić“ u Pečenjevcu u kojoj će biti zamenjena stolarija, kao i u srednjoj školi u Grdelici u kojoj će se izvršiti radobi na zameni stolarije i fasade, saopštio je gospodin Cvetanović.

Program energetske efikasnosti će se realizovati preko Agencije za lokalni ekonomski razvoj (ALER), a za povećanje energetske efikasnosti u 2016. godini predviđeno je 32 miliona dinara, odnosno 4 miliona više nego u 2015. godini.

Sandra Jovićević

foto: energetska-efikasnost.me

Radionice o OIE u Metkoviću

oie ztk dnz

Krajem prošle nedelje u Osnovnoj školi don Mihovila Pavlinovića u Metkoviću u Hrvatskoj održane su dve radionice o obnovljivim izvorima energije.

Cilj radionice je predstavljanje jednostavnosti korišćenja zelene energije učenicima, kao i mogućnost njene primene u svakodnevnom životu. U okviru radionica predstavljene su osnove električnog strujnog kruga, demonstrirana je praktična primena vetrogeneratora i solarnih panela, punjenje akumulatora i baterija mehaničkim putem.

Radionice je organizovao Centar tehničke kulture uz podršku Zajednice tehničke kulture DNŽ, grada Dubrovnika i AvantCar-a.

Sandra Jovićević

foto: ZTK DNŽ

Projekat odvojenog sakupljanja otpada u Hrvatskoj daje dobre rezultate

glas-slavonije.hr

U opštini Požega u Republici Hrvatskoj povećana je količina korisnog otpada četiri puta otkako se prešlo na odvojeno sakupljanje ovakvog otpada. Tako je 2013. godine količina ovakvog otpada bila 106 tona na godišnjem nivou, dok je u 2015. godini sakupljeno preko 416 tona.

Direktor preduzeća „Komunalac“ gospodin Anto Bekić izjavio je da je odvojeno sakupljanje korisnog otpada pokrenuto postavljanjem 17 zelenih otoka u gradu i jos 10 u ostalim gradovima i naseljima Požeštine. Osim toga, postavljeno je i 7 hiljada kanti za papir, a domaćinstva su dobila vreće za odvojeno sakupljanje stakla i plastike. Podeljeno je 500 kompostera za vrt, a u toku je podela još 700 što će doprineti smanjenju otpada na centralnom međužupanijskom odlagalištu otpada. On je istakao i da će uskoro početi edukacija učenika od 1. do 4. razreda osnovnih škola u oblasti odlaganja otpada, a u planu je i izgradnja još jednog reciklažnog dvorišta.

Gradonačelnik Požege gospodin Vedran Neferović istakao je da je u toku rešavanje problema odlaganja otpada u naseljima, kao i da je u planu postavljanje dva zelena otoka u naselju Babin Vir.

Projekat odvojenog sakupljanja korisnog otpada podržao je Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Hrvatske.

Sandra Jovićević

foto: glas-slavonije.hr

Energetske kompanije smanjile troškove za nove projekte

obenEnergetske kompanije su smanjile troškove za nove projekte u naftnom i gasnom sektoru za 380 milijardi dolara zbog oštrog pada cene nafte. Ovo pokazuju podaci istraživanja međunarodne konsultantske kompanije Wood Mackenzie. Reč je o 68 velikih projekata u Severnoj Americi, Africi i Severnoj Evropi sa ekvivalentom od 27 milijardi barela ugljovodonika.

Na ovaj način korporacije nastoje da smanje troškove i da obezbede isplatu dividendi. „Budžeti kompanija značajno su smanjeni i investitori preferiraju one koje smanjuju troškove“, kaže se u analizi. Kao rezultat, raste broj odloženih projekata i traži se ozbiljan kapital. Ovaj pristup, prema rečima jednog od autora dokumenta, Angusa Rodžera, govori o odbrani psihologije.

U narednih šest meseci videćemo privremeno otkazivanje i od drugih projekata. Ovaj trend će se nastaviti, kaže analitičar. Među odloženim projektima je i razvoj nalazišta na Arktiku od norveške kompanije Statoil, projekat BP MAD Dog 2 u Meksičkom zalivu, druga faza usvajanja razvoja gigantskog nalazišta Kašagan u kazahstanskom delu Kaspijskog mora.

Izvor: www.energyobserver.com

Usvojena uredba o biogorivima u Republici Srpskoj

biogorivo

Vlada Republike Srpske održala je 28. januara 2016. godine u Banjaluci 58. redovnu sednicu u okviru koje je doneta Uredba o vrstama, sadržaju, kvalitetu i učešću biogoriva u transportu.

Kako je navedeno u saopštenju Vlade Republike Srpske, cilj uredbe je stavljanje u promet na domaće tržište biogoriva i drugih obnovljivih goriva propisanog kvaliteta kao zamene za dizel gorivo ili benzin u transportu, a radi ispunjavanja obaveza koje su u vezi sa zaštitom životne sredine, sigurnošću snabdevanja gorivom na ekološki prihvatljiv način i promovisanja upotrebe obnovljivih izvora energije u transportu.

Istaknuto je da se uredbom propisuju vrste biogoriva, sadržaj biogoriva u mešavini sa fosilnim gorivima za potrebe transporta, zatim uslovi i način utvrđivanja kvaliteta biogoriva, način utvrđivanja usaglašenosti kvaliteta, obaveze distributera i nadzor nad sprovođenjem ove uredbe.

Sandra Jovićević

foto: ekokuce.com

Počela izgradnja prvog javnog skladišta za biomasu u Srbiji

28012016_Pajtic_prigrevica 04

U četvrtak 28. januara 2016. godine u Prigrevici u opštini Apatin postavljen je kamen temeljac za izgradnju javnog skladišta za biomasu.

Predsednik Pokrajinske vlade gospodin Bojan Pajtić izjavio je da je ovaj projekat veoma značajan za Republiku Srbiju i da će doneti različite pozitivne efekte u oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede, proizvodnje, izvoza. Kako je podsetio, na njivama se svake godine nađe oko 10 miliona tona različitih poljoprivrednih ostataka, od čega se iskoristi manje od milion tona. Dodao je i da je Pokrajina do sada finansirala i dala podršku za izgradnju dvadesetak pogona za agropelete, a istakao je i da će izgradnjom javnog skladišta za biomasu biti stvoreni uslovi za otvaranje pogona za agropelete.

Predsednik opštine Apatin gospodin Živorad Smiljanić rekao je da se sa početkom izgradnje skladišta za biomasu posle decenije pričanja o iskorišćenje biomase prelazi na korišćenje ovog energenta, Dodao je da nakon izgradnje skladišta postoji mogućnost izgradnje fabrike agropeleta, ali da postoji i ponuda za izgradnju energane koja bi koristila toplu vodu.

Površina parcele na kojoj će biti izgrađeno skladište iznosi 35.744 metara kvadratnih, dok će površina otvorenih boksova za skladištenje biti 6250 metara kvadratnih. Očekuje se da će u skladištu moći da bude odloženo oko 37.500 kubnih metara biomase. U planu je i da se jedna trećina poljoprivrednih ostataka iskoristi za proizvodnju toplotne energije. Vrednost investicije iznosi 142 miliona dinara.

Sandra Jovićević

foto: vojvodina.gov.rs

Sastanak Mreže civilnog društva „Zelena stolica“

sastanak Zelene stolice parlament gov rs

U četvrtak 28. januara 2016. godine u Narodnoj Skupštini Republike Srbije održan je sastanak Mreže civilnog društva zainteresovanih za oblast životne sredine „Zelena stolica“.

Kako je navedeno u saopštenju Narodne Skupštine, u okviru sastanka je bilo reči o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode i izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom.

„Zelena stolica“ je mehanizam koji omogućava učešće nevladinih organizacija u radu Odbora za zaštitu životne sredine, a sa ciljem stalnog učešća predstavnika udruženja građana aktivnih u oblasti zaštite životne sredine na sastancima pomenutog Odbora i njegovim aktivnostima.

Sandra Jovićević

foto: parlament.gov.rs

izvor: parlament.gov.rs

Preduzeće „Plava frajla“ podnelo zahtev za dozvolu za tretman neopasnog otpada

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je preduzeće „Plava frajla“, ogranak „Eko-sistem, podnelo zahtev za izdavanje dozvole za tretman neopasnog otpada (otpadnih guma) u mobilnom postrojenju italijanskog proizvođača „Salvadori“.

Kako je navedeno u saopštenju, mobilno postrojenje nalazi se na teritoriji opštine Bor. Preduzeće „Plava frajla“, ogranak „Eko-sistem“ se bavi tretmanom otpadnih pneumatika, prvenstveno damper guma. U planu je da se delatnost obavlja na različitim lokacijama u Republici Srbiji.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, a rok za dostavlajnej primedbi i sugestija je 8. februar 2016. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs