Home Blog Page 1316

U planu izgradnja potisnog cevovoda i kolektora za prečišćavanje otpadnih voda u Sopotu

nasemesto.rs kolektor kula vrbas

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić obišao je radove na asfaltiranju ulice u Sopotu i ovom prilikom izjavio da će u ovoj opštini biti izgrađen potisni cevovod i kolektor za prečišćavanje otpadnih voda.

Kako je istakao, realizacija projekta potisnog cevovoda trebalo bi da počne u julu 2016. godine, a očekuje se da će obezbediti stabilno vodosnabdevanje za Guberevac, Slatinu, Babe i Stojnik. Naveo je i da je u planu izgradnja kolektora za prečišćavanje otpadnih voda za Sopot i Ralju, a da je u toku izrada dokumentacije za ovaj projekat.

Gospodin Vesić je podsetio i da je u toku realizacija projekta izgradnje regionalnog vodovoda Makiš-Mladenovac koji će biti završen 2021. godine. On je dodao da će na ovaj vodovod biti priključena i opština Sopot.

Sandra Jovićević

foto: nasemesto.rs

Vlasnik Termovent komerca, preduzetnik godine

termoventPredsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež uručio je večeras priznanje EY Preduzetnik godine Dušanu Peroviću, vlasniku firme Termovent komerc iz Beograda, koja se bavi proizvodnjom sistema za hlađenje i grejanje i „čistim sobama“ farmaceutskih kompanija. Na svečanosti kojoj je prisustovao veliki broj uspešnih privrednika u hotelu „Hajat“, ta najprestižnija nagrada za dostignuća u preduzetništvu, koju dodeljuje međunarodna revizorsko-konsultantska kompanija EY (Ernst & Young), uručena je četvrti put u Srbiji.

Gospodin Perović će u junu, kao najbolji preduzetnik iz Srbije, učestovovati na svetskom takmičenju preduzetnika u Monte Karlu. On je zahvalio svima na podršci, a posebno svojim sinovima koji su sada preuzeli porodični posao i proizvodne pogone u Kladovu. Za to priznanje takmičilo se 28 kandidata iz 27 kompanija, koje posluju u devet industrija u 18 gradova Srbije.

Perović je kazao da njegova firma posluje skoro u celom svetu, na tržištima Rusije, Emirata, Holandije, Belgije i drugima zemljama. On je istakao da je za njega velika čast što će se takmičiti u Monte Karlu na izboru za svetskog preduzetnika.

Nagrada EY Preduzetnik godine postoji već 29 godina, a u Srbiji je prvi put ustanovljena 2012. godine. Kao prva i jedina globalna nagrada ovog tipa, EY Preduzetnik godine promoviše preduzetnicki duh i inicijativu i odaje priznanje ljudima koji su postigli uspeh svojom upornošću, vizijom i inovativnošću.

V.V.

www.tanjug.rs

NIS među najvećim investitorima u Srbiji

nis 2Zahvaljujući dobrim rezultatima, NIS je uspeo da održi planirani nivo investicija i u toku 2015. godine u razvoj kompanije je uloženo 30,3 milijarde dinara. Ulažući iznos dvostruko viši od ostvarene godišnje neto dobiti kompanije, NIS je ostao u vrhu najvećih investitora u Srbiji. I pored izuzetno složenih uslova za poslovanje, kompanija NIS završila je profitabilno 2015. godinu. Uprkos padu cene nafte na svetskom tržištu od gotovo 50 odsto i negativnom uticaju kursnih razlika, NIS je ostvario neto dobit od 14, 6 milijardi dinara. Zahvaljujući dobrim rezultatima, NIS je uspeo da održi planirani nivo investicija i u toku 2015. godine u razvoj kompanije je uloženo 30,3 milijarde dinara. Ulažući iznos dvostruko viši od ostvarene godišnje neto dobiti kompanije, NIS je ostao u vrhu najvećih investitora u Srbiji.

„Protekla godina je bila teška ne samo za NIS, već i za ceo naftno-gasni sektor u svetu i ponosan sam što smo uspeli da zadržimo profitabilnost. Naš odgovor na krizu su bili timski rad, smanjenje troškova i operativna efikasnost u svim segmentima poslovanja, koji su dali očekivane rezultate zbog čega i dalje ostaju naš glavni cilj. Takođe, zaposleni u NIS-u su sopstvenom inovativnošću doprineli povećanju efikasnosti kroz program „Ja imam ideju“.

Ipak, svesni smo da će uslovi za poslovanje u 2016. godini biti znatno složeniji nego prethodne, pre svega zbog niske cene sirove nafte na svetskom tržištu i kolebanja kursa valuta. Pred nama su teška vremena, zbog čega moramo ostati fokusirani do kraja i uložiti mnogo napora na održanje profitabilnosti kompanije“, izjavio je generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko. Pored isplate dividendi akcionarima, NIS je u oblasti istraživanja i proizvodnje nastavio modernizaciju prerađivačkih kapaciteta, rezerve ugljovodonika povećane su za 8 odsto, dok je obim prerade nafte i dorade poluproizvoda povećan za 6 odsto. Tokom prethodne godine, osnovana je i kompanija TETO Pančevo, radi izgradnje termoelektrane-toplane kapaciteta 140 megavati u Pančevu, završena je izgradnja malih elektrana „Velebit 3“ i „Sirakovo 2“, tako da kompanija trenutno ima 13 malih elektrana na naftnim i gasnim poljima u Srbiji. Uporedo sa tim, započeta je i maloprodaja komprimovanog prirodnog gasa. Uspeh je zabeležen i u prodaji, gde je ukupan promet naftnih derivata povećan za 5 odsto u odnosu na 2014. godinu i NIS je povećao učešće na maloprodajnom tržištu naftnih derivata u Srbiji za jedan odsto.

V.V.
www.sputniknews.com

Potpisan sporazum o cirkularnoj ekonomiji između PKS-a i GIZ-a

GIZ4 pks

U sredu 24. februara 2016. godine potpisan je Sporazum o saradnji u okviru GIZ IMPACT projekta između predstavnika Privredne komore Srbije i Nemačke organizacije za tehničku saradnju (GIZ) koji se odnosi na unapređenje cirkularne ekonomije.

Predsednik Privredne komore Srbije gospodin Marko Čadež izjavio je da je potpisivanje sporazuma nastavak saradnje između Privredne komore Srbije i GIZ-a, a da je cilj sporazuma da se otpad tretira kao proizvod i šansa za rast i razvoj. Kako je istakao, usled neadekvatnog tretiranja otpada Republika Srbija godišnje izgubi oko 50 miliona evra.

Vođa projekta GIZ IMPACT gospodin Klaus Šmit dodao je da je cilj sporazuma uspostavljanje cirkularne ekonomije na nacionalnom nivou. Naveo je da je potrebno podići nivo međuopštinske saradnje i privlačenja investicija u ovu oblast.

Savetnik za ekonomsku saradnju Ambasade Nemačke gospodin Šmid Jirgen istakao je da je veoma bitno uspostaviti vezu između zaštite životne sredine i reciklaže u Srbiji kako bi efekti bili optimalni, a dodao je i da je veoma važno povezati zaštitu životne sredine sa otvaranjem novih radnih mesta.

Savetnik u Centru za zaštitu životne sredine Privredne komore Srbije gospodin Siniša Mitrović izjavio je da će set zakona iz oblasti zaštite životne sredine koji je nedavno usvojen napraviti novi okvir za cirkularnu ekonomiju. Dodao je i da cirkularna ekonomija predstavlja novu razvojnu šansu za lokalni ekonomski napredak, podizanje nivoa zaposlenosti, zelenih radnih mesta i novog inkluzivnog rasta ka socijalno odgovornoj ekonomiji.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Uručena nova oprema za ispitivanje zemljišta Agenciji za zaštitu životne sredine

yemljiste oprema sepa gov rs

Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije saopštila je da je 23. februara 2016. godine dobila na korišćenje tri XRF ručna analizatora sa pratećom opremom koji će se koristiti za praćenje kvaliteta zemljišta.

Kako je istaknuto, ovi instrumenti predstavljaju novu generaciju analizatora za detetciju metala i organskih jedinjenja, a njihova primena će doprineti poboljšanju praćenja stanja zemljišta i unapređenju Inventara kontaminiranih lokacija.

Analizatori su obezbeđeni od strane Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije i Sektora inspekcije za zaštitu životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: sepa.gov.rs

Puštena u rad trafostanica u Bijeljini

boom93.com trafo polje pozarevac

U Bijeljini u Republici Srpskoj puštena je u rad trafostanica „Glavičice-Staro Selo 2“.

Direktor „Elektro-Bijeljine“ gospodin Zlatan Lazarević izjavio je da je puštanjem u rad ove trafostanice rasterećen deo mreže, tako da će deo kupaca imati mnogo bolji napon. Istakao je da oko 80 kupaca ima direktnu korist od puštanja u rad trafostanice, a indirektno poboljšanje u snabdevanje električnom energijom osetiće oko 150 kupaca. Dodao je da je „Elektro-Bijeljina“ nedavno sanirala mrežu u zaseoku Pavlovići, kao i da će uskoro početi izgradnja dalekovoda „Glavičice 2-Bjeloševac 2“. Podsetio je i da je nedavno pušten u rad dalekovod „Bjeloševac-Kacevac“ vredan 250 hiljada KM, kao i nekoliko drugih dalekovoda.

Vrednost trafostanice „Glavičice-Staro Selo 2“ iznosi oko 60 hiljada KM, a finansirana je sopstvenim sredstvima „Elektro-Bijeljine“. Snaga trafostanice je 250kV.

Sandra Jovićević

foto: boom93.com

Veliki potencijali AP Vojvodine kada je reč o biomasi

biomasa agropartner.rs

Potpredsednik Skupštine AP Vojvodine gospodin Milivoj Vrebalov predstavio je danas na Svetskim danima održive energije u Velsu u Austriji potencijale Vojvodine kada je reč o obnovljivim izvorima energije.

Gospodin Vrebalov je izjavio da AP Vojvodina ima veliki potencijal u biomasi iz žetvenih ostataka, ali da ga nedovoljno koristi. Istakao je primer TE-TO u Sremskoj Mitrovici koja je 2012. godine prešla sa korišćenja gasa na biomase čime je godišnja uštedela oko 250 hiljada evra i povećala sigurnost proizvodnje energije.

Naveo je da je AP Vojvodina 2015. godine donela Akcioni plan za biomasu koji efikasnije podržava projekte iz ove oblasti. Kako je istakao, planom se potencira iskorišćenje biomase, podstiče i omogućava jačanje novih vidova proizvodnje kao što su proizvodnja peleta, briketa i kotlova za agropelet, omogućava otvaranje novih radnih mesta i razvoj energetskog sistema. Dodao je da u Vojvodini godišnje propadne oko 3 miliona tona biomase, a da je cilj ove pokrajine i da se poveže sa mogućim kupcima biomase, peleta i briketa.

Međunarodni dani održive energije održavaju se od 24. do 26. februara 2016. godine u Velsu u Austriji, a manifestaciju organizuje energetska agencija „OÖ Energiesparverband”.

Sandra Jovićević

foto: agropartner.rs

Energetski portal Srbije i CEEFOR od danas na novoj adresi

energetskiportal_novoObaveštavamo javnost, naše prijatelje, kolege i poslovne partnere da se od danas ekspertski tim CEEFOR-a i redakcija Energetskog portala Srbije https://energetskiportal.rs nalaze na novoj lokaciji u Beogradu. Sada smo u ulici Bulevar oslobođenja 103, na II spratu. Naš telefon je 011 40 63 160, a naši  e –mailovi: info@ceefor.co.rs i marketing@energetskiportal.rs

Oland priznao uticaj nuklearnih proba na životnu sredinu

atomska-proba-ap_1456214588.117x84Francuski predsednik Fransoa Oland priznao je danas uticaj nuklearnih proba izvedenih od 1966. do 1966. na životnu sredinu i zdravlje gradjana u Francuskoj Polineziji.

„Priznajem da su nuklearne probe od 1966. do 1996. godine u Francuskoj Polineziji uticale na životnu sredinu i izazvale posledice po zdravlje“, rekao je Oland u poseti toj francuskoj prekomorskoj teritoriji. Ekološke organizacije i organizacije za zaštitu žrtava od nuklearnih proba zatražile su ranije od Olanda da prizna štetni uticaj tih testova. Francuski predsednik je tamošnjim lokalnim vlastima obećao razmatranje zahteva o nadoknadi za pretprljenu štetu. Francuska Polinezija sastoji se iz većeg broja manjih ostrva, atola i arhipelaga u južnom delu Tihog okeana.

Najpoznatiji atol je Mururoa, a najpoznatije i najnaseljenije ostrvo je Tahiti. Tahiti je od 1842. godine francuski protektorat a od 1880. francuska kolonija. Preostala ostrva su postala francuske kolonije od 1881. godine. Francuska je izvodila nuklearne probe na toj tetiroriji. Proteste širom sveta je izazvala atomska proba 1995. na atolu Mururoa. Atomske probe u Francuskoj Polineziji su obustavljene u januara 1996. godine.

www.beta.rs

Očišćena divlja deponija na reci Morači u Crnoj Gori

otpad cdm.me

Nevladina organizacija AGRO ECO iz Crne Gore očistila je nelegalnu deponiju koja se nalazila na obali reke Morače pored Vukovačkog mosta, preneli su crnogorski mediji.

Predstavnici ove nevladine organizacije istakli su da je za odlaganje komunalnog otpada na ovom području postavljeno 455 kontejnera, za odlaganje šuta i zemlje iz iskopa postoji odlagalište Mojanski krst, ali ne postoji odgovarajuća infrastruktura za odlaganje biljnog i krupnog otpada iz domaćinstva.

Deponija je sanirana u okviru projekta „Bistro i čisto“, a uz podršku kompanija „Čistoća“ i „Cijevna komerc“.

Sandra Jovićević

foto: cdm.me

Raspisan prvi poziv za Demo Environmental Program

01-03-2012-poljoprivreda pks

Predstavnici Privredne komore Srbije i Ambasade Kraljevine Švedske održali su sastanak povodom realizacije novog programa u oblasti zaštite životne sredine Demo Environmental Program 2015-2018 godine.

Kako je navedeno u saopštenju Privredne komore Srbije, cilj programa je povezivanje kompanija, organizacija, akademskih ustanova i državnih institucija, ali i razmena znanja i tehnologija i borba protiv klimatskih promena, siromaštva, zaštita životne sredine i stvaranje boljih uslova života.

U toku je prvi poziv za apliciranje za Demo Environmental Program, a sve zainteresovane organizacije mogu predstaviti svoje inovativne tehnologije i rešenja. U okviru programa biće finansirani najbolji projekti iz oblasti zaštite životne sredine, a najbolje aplikacije će dobiti između 500 hiljada i 1,8 miliona švedskih kruna. Za nabavku opreme aplikanti će dobiti do 50 odsto, a do 80 odsto sredstava za usluge. Kroz program se finansira i planiranje grantova koji učesniku olakšava da unapredi i znanje i razvije tehnologiju, a maksimalan iznos je 350 hiljada švedskih kruna.

Očekuje se da će drugi poziv za apliciranje za ovaj program biti raspisan u avgustu 2016. godine.

Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj (SIDA), a koordinira Švedska agencija za ekonomski i regionalni rast (Tillväxtverket), a realizuje se u 11 zemalja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Ekološka akcija zamene starih knjiga za nove

slider_slika2

Izdavačka kuća „Škola plus“ pokrenula je ekološku akciju „Knjige nove za knjige stare, recikliraj uštedi pare!“.

U okviru akcije učenici osnovnih škola će zamenom starih udžbenika iz matematike, srpskog jezika, fizike i fizičkog dobijati nove u pola cene. Osim toga, đaci mogu redovno donositi i staru hartiju Papir servisu, za koju će njihove škole nabavljati ono što im je potrebno.

Direktor izdavačke kuće „Škola plus“ gospodin Novica Pavličić izjavio je za „Politika Magazin“ da je cilj akcije zaštita okoline i planete, ali i smanjenje troškova roditeljskog budžeta. On je podsetio da je Izdavačka kuća „Škola plus“ učestvovala u sličnim projektima kao što su „Novinica ulaznica“, „Limenku recikliram knjigu biram“, „Limenkica ulaznica“, a dodao je i da će akcija 2Knjige nove za knjige stare, recikliraj uštedi pare“ biti nastavljena i sledećih godina.

Sandra Jovićević

foto: skolaplus.rs

Održana radionica o animalnom otpadu u Kragujevcu

animalni otpad radionica staklenozvono.rs

JKP „Čistoća“ iz Kragujevca prošle nedelje održalo je radionicu o animalnom otpadu. U okviru radionice prisutni su se upoznali sa pravima i obavezama u lancu otklanjanja otpada životinjskog porekla na teritoriji grada Kragujevca.

Načelnik šumadijskog upravnog okruga gospodin Damjan Srejić izjavio je da bi Kragujevac trebalo da bude centar gde bi se zbrinjavao animalni otpad. On je istakao da najveći deo otpada nastaje u seoskim područjima, ali da građani nisu u mogućnosti da zbrinu ovakav otpad tako da je neophodno učešće lokalne samouprave.

Rukovodilac zoohigijenske službe gospodin Aleksandar Gajić dodao je da JKP „Čistoća“ ima u planu da u narednim mesecima počne sa prikupljanjem otpada i od nekih pravnih lica, a zatim da ga transportuje do kafilerije u Ćupriji.

Na radionici je istaknuto i da će JKP „Čistoća“ besplatno zbrinjavati animalni otpad, a navedeno je i da je u planu izgradnja hladnjače za animalni otpad. Rečeno je i da je Kragujevac jedan od retkih gradova koji poseduje specijalizovano vozilo za animalni otpad.

Sandra Jovićević

foto: staklenozvono.rs

izvor: staklenozvono.rs

Akcija „Sat za našu planetu“ 2016

wwf climatenetwork.org

Svetski fond za prirodu (WWF) 19. marta 2016. godine organizuje akciju „Sat za našu planetu“. U okviru akcije širom sveta sva svetla će se isključiti na jedan sat počev od 20:30 časova.

Cilj akcije je motivisanje građana, organizacija, institucija, kompanija da daju svoj doprinos očuvanju životne sredine i smanjenju potrošnje prirodnih resursa.

Akciju „Sat za našu planetu“ u Republici Srbiji podržavaju Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, Gradska uprava grada Beograda, Gradska uprava grada Novog Sada, brojne organizacije, kompanije i pojedinci.

Podsetimo, ideja „Sat za našu planetu“ potekla je još 2004. godine, a prva ujedinjena svetska akcija pod ovim nazivom održana je 29. marta 2008. godine u trajanju od 20h do 21h i tada je učestvovalo 35 zemalja i preko 400 gradova sveta. U Republici Srbiji akcija se održava osmi put.

Sandra Jovićević

foto: wwf.rs

U planu izgradnja električnog interkonektora između Albanije i Makedonije

foto: pks.rs

pks.rs energetika

U Londonu u Velikoj Britaniji 22. februara 2016. godine održan je Investicioni samit zemalja Zapadnog Balkana.

Predstavnici Evropske unije su na samitu istakli da će obezbediti 12 miliona evra bespovratnih sredstava za izgradnju električnog interkonektora između Albanije i Makedonije.

Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) istakli su da će deo sredstava namenjen za izgradnju električnog interkonektora za unapređenje mrežne efikasnosti infrastrukture operatera Makedonskog elektroprenosnog sistema (MEPSO).

Kako je rečeno, cilj projekta je povezivanje tržišta električne energije na Balkanu, a njegovom realizacijom doći će i do stabilnosti snabdevanja električnom energijom, kao i do razvoja regionalnog tržišta električne energije.

Projekat će biti finansiran sredstvima IPA fonda kroz Okvir za investicije u Zapadni Balkan (WBIF), a navedeno je i da je EBRD već angažovala 37 miliona evra zajma za pomenuti projekat.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

izvor: tanjug.rs

Obustavljena naplate odnošenja komunalnog otpada sa seoskih područja u Šapcu

sabac.rs otpad sednica

Na sednici koja je održana krajem prošle nedelje u Šapcu usvojen je Predlog zaključka o obustavi naplate odnošenja komunalnog otpada sa seoskog područja.

Istaknuto je da se odnošenje smeća neće naplaćivati dok sistem odnošenja komunalnog otpada ne bude doveden do faze u kojoj će sva sela biti u ravnopravnom položaju, tačnije dok ne budu utvrđena određena mesta za postavljanje kontejnera, broj kontejnera, raspored njihovog pražnjenja i slično.

Gradonačelnik Šapca gospodin Nebojša Zelenović izjavio je da građani nisu zadovvoljni uslugomodnošenja smeća sa seoskih područja, kao ni načinom na koji se obračunava naknada za uslugu. Zbog toga je JKP „Stari grad“ naloženo da nastavi sa odnošenjem komunalnog otpada bez naknade dok se ne pronađe najbolji model koji će građanima pružiti najkvalitetniju uslugu.

Sandra Jovićević

foto: sabac.rs