Home Blog Page 1310

Neophodna održivost infrastrukturnih projekata

Slika-2

U četvrtak 10. marta 2016. godine održan je sastanak Nacionalnog odbora za investicije.

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije gospođa Snežana Bogosavljević Bošković izjavila je da je resorno ministarstvo izmenama Zakona o zaštiti životne sredine stvorilo pravni osnov za formiranje Zelenog fonda koji bi trebalo da postane operativan 1. januara 2017. godine kao organ u sastavu ministarstva nadležnog za poslove životne sredine. Kako je navela, Zeleni fond biće osnovan kao budžetski fond radi finansiranja pripreme, sprovođenja i razvoja programa, projekata i drugih aktivnosti u oblasti očuvanja, održivog korišćenja, zaštite i unapređanja životne sredine.

Gospođa Bogosavljević Bošković je dodala da su u proteklih 10 godina sprovedeni brojni infrastrukturni projekti u oblasti zaštite životne sredine, ali da su zbog njihove kompleksnosti, nedostatka kapaciteta i jasnog institucionalnog okvira uočeni brojni problemi pri njihovoj realizaciji. Istakla je da je pitanje održivosti infrastrukturnih projekata veoma važno u sektoru voda. Ona je podsetila da su se do sada projekti vezani za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda uglavnom finansirali iz donatorskih sredstava, tako da su se pitanja vezana za održivost ovakvih projekata uglavnom rešavala na nivou pojedinačnih projekata, ali da će u narednom periodu biti sistemski regulisana. Navela je da u okviru IPA 2016programa postoji predlog projekta koji će podržati uspostavljanje sistema tarifa za sektor voda kroz koji će biti ostvaren princip operativnih povraćaja troškova i analize efektivnosti troškova.

Ona je navela da je za infrastrukturne projekte koji će biti realizovani u okviru decentralizovanog sistema upravljanja IPA fondovima (regionalni centar za upravljanje otpadom u Subotičkom regionu, postrojenje za preradu otpadnih voda u Raškoj) predviđeno potpisivanje ugovora sa krajnjim korisnikom kako bi se definisale obaveze lokalnih samouprava, resornog ministarstva i Ministarstva finansija u pogledu finansiranja i sprovođenja projekata. Dodala je i da su već urađeni ili u pripremi Memorandumi o razumevanju za projekte koji se finansiraju iz donatorskih sredstava kao što su Regionalni sistem za upravljanje otpadom „Duboko“, Novi Sad i Kragujevac, zatim postrojenje za tretman otpadnih voda u Kruščici-Bela Crkva i Nišu.

Sastanku Nacionalnog odbora za investicije prisustvovali su i predstavnici Ministarstva finansija, Delegacije Evropske unije u Srbiji, IPA koordinator, predstavnici Evropske komisije, ambasada, relevantnih ministarstava.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Održana Prva srpsko-nordijska rudarska akademija

10-03-2016 - Prva srpsko nordijska rudarska akademija (1) pks

U prostorijama Privredne komore Srbije 10. marta 2016. godine održana je Prva srpsko-nordijska rudarska akademija.

Potpredsednik Privredne komore Srbije gospodin Miroslav Miletić izjavio je da bi otvaranje pet novih rudnikana postojećim ležištima u Republici Srbiji, a za koje postoji interes inostranih kompanija, značilo pet milijardi direktnih investicija, ali i otvaranje oko 1000 direktnih i 3500 indirektnih novih radnih mesta. On je dodao da Srbija ima znatno veće geološke resurse od aktivnih ležišta i eksploatacije i da strateški planovi idu u pravcu unapređenja proizvodnje u postojećim rudarskim objektima i i otvaranju novih, modernizaciji opreme, uvođenju novih tehnika otkopavanja i tehnologije pripreme i prerade. Naveo je i da je u toku realizacija novih geoloških istraživanja od strane inostranih kompanija.

Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Siniša Tanacković dodao je da je unapređenje rudarskog sektora u Srbiji i ulaganje u ovu privrednu granu prioritet.

U okviru akademije predstavljene su i aktivnosti u eksploataciji mineralnih sirovina kao neobnovljivog prirodnog resursa u savremenim uslovima, a koje zahteva strateško planiranje i upravljanje prirodnim dobrom, bolju organizaciju rudnika, dobru logistiku rudarskih radova, veću bezbednost radnika, potpunu brigu o čoveku i očuvanje životne sredine.

Organizatori akademije bili su Švedska agencija za promociju izvoza (Business Sweden), Ambasada Švedske u Beogradu, Finska mreža za promociju (Team Finland), Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije i Privredna komora Srbije.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Predstavljena inicijativa za formiranje platforme Regiona Centralnog Dunava

Brisel_1 vojvodina gov rs

U sredu 9. marta 2016. godine u Briselu predstavljena je inicijativa za formiranje platforme Regiona Centralnog Dunava.

Pokrajinski sekretar za međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu AP Vojvodine gospodin Branislav Bugarski izjavio je da Vojvodina maksimalno koristi programe prekogranične saradnje i da je spremna da pronađe najbolja rešenja kada je reč o finansiranju strateških projekata kao što su projekat obnove Begeja i kanala Baja-Bezdan. On je istakao da je saradnja sa županijama u susedstvu na visokom nivou jer Vojvodina želi da se fokusira na strateške projekte kao što su ulaganje u vodovodnu i kanalsku mrežu, ali i zaštita životne sredine.

Direktor Briselske dunavske tačke gospodin Matija Vilfan istakao je da 14 zemalja sa 12 prioritetnih oblasti moraju da se fokusiraju na svoje prirotete i da od Dunavske strateške tačke traže pomoć za konkretne projekte koji se mogu naći u okviru evropskih institucija i finansiranju od strane javno-privatnih partnerstava, Evropske investicione banke i Balkanskog investicionog fonda.

U okviru sastanka istaknuto je i da je formiranje platforme Regiona Centralnog Dunava odličan način da se zajedničkim angažmanom dođe do kvalitetnih strateških projekata u oblasti vodne privrede i zaštite životne sredine, ali i brendiranju kulturne i turističke ponude regije.

Sandra Jovićević

foto: vojvodina.gov.rs

Podnet zahtev za skladištenje neopasnog i opasnog otpada u Merošini

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu Zahteva za izdavanje dozvole za skladištenje neopasnog i opasnog otpada i tretman opasnog otpada na lokaciji partnera „Ecology partners“ u Merošini.

Kako je istaknuto, aktivnosti koje ovaj operater preduzima su upravljanje opasnim i neopasnim otpadom – skladištenje neopasnog i opasnog otpada i tretman opasnog otpada metodom dekontaminacije.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Rok za dostavljanje primedbi i sugestija je 18. mart 2016. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Kikinda planira da pređe na grejanje iz OIE

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U JP „Toplana“ Kikinda u toku su pregovori sa potencijalnim investitorima radi prelaska na alternativni način grejanja, tačnije na iskorišćenje biomase ili geotermalne energije.

Direktor JP „Toplana“ Kikinda gospodin Miroslav Čičulić izjavio je za RTV da je projekat prelaska na alternativne izvore energije najveći projekat u ovom preduzeću. On je istakao da Kikinda poseduje dosta geotermalnih bušotina, tako da je plan da se u narednom periodu pronađe način za njihovo iskorišćenje za stambeno grejanje.

Predstavnici opštine Kikinda naveli su za RTV da postoji mogućnost dovođenja stranog investitora koji bi uložio sredstva u okviru javno-privatnog partnerstva za izgradnju postrojenja za iskorišćenje biomase. Kako su dodali, električna energija iz ovog postrojenja bi se predavala „Elektroprivredi“, dok bi se toplotna energija predavala JP „Toplana“ po nižoj ceni.

Sandra Jovićević

izvor: rtv.rs

Pirot će se grejati iz energane Senjak

nova-energana-1024x685 pirot.rs

Početkom marta 2016. godine predstavnici Nemačke razvojne banke (KfW) obišli su gradsku toplanu u Pirotu kako bi obavili reviziju realizacije projekta KfW III.

Direktor JKP „Gradska toplana“ u Pirotu gospodin Radovan Nikolić izjavio je za Pirotske vesti da je energana Senjak ocenjena kao primer dobre prakse od strane delegacije Nemačke razvojne banke. On je istakao da je u okviru projekta KfW III realizovan projekat energane Senjak, novi magistralni toplovod od energane do centra grada, kao i novi magistralni toplovod u naselju ATP u Pirotu.

Gospodin Nikolić je naveo da će u okviru projekta KfW IV biti izgrađen novi toplovod i toplotne podstanice kako bi svi stanovnivi Pirota dobili grejanje, kao i da će kotlarnice Bujica i ATP biti ugašene, tako da će grejanje ići iz nove energane Senjak.

Sandra Jovićević

foto: pirot.rs

Zatvoriti dva nuklearna reaktora u Japanu

anSud u Japanu naredio je danas zatvaranje dva nuklearna reaktora u nuklearnoj centrali Takahama, na zapadu zemlje. Okružni sud u Otsuu je izdao zabranu posle pritužbi lokalnog stanovništva o sigurnosti pogona. Sud je naveo da planovi za delovanje u hitnim situacijama i nacrti opreme dva reaktora nisu dovoljno unapredjeni od nuklearne katastrofe 2011. u Fukušimi. Odluka suda doneta je uoči petogodišnjice zemljotresa i cunamija koji su doveli do nuklearne nesreće u centrali Fukušima. Naredjeno je Elektro kompaniji Kansai da odmah zatvori reaktor broj tri u pogonu Takahama, a da reaktor broj 4 bude van mreže.

Dva reaktora puštena su ponovo u rad početkom godine pošto je viši sud u decembru preinačio raniju zabranu drugog suda. Reaktor broj tri koji koristi opasnije goriva MOX na bazi plutonijuma ponovo je počeo da radi krajem januara, a reaktor broj četiri je zbog niza tehničkih problema isključen prošlog meseca posle samo tri dana rada. Elektro kompanija je najavila žalbu. Posle ove odluke rade samo dva od 43 reaktora u Japanu. Vlada premijera Šinza Abea želi da se ponovo pusti u rad što je moguće više reaktora. Vlada smatra da nuklearna energija treba da ostane ključni izvor struje u Japanu koji ima malo prirodnih izvora energije.

V.V.
www.beta.rs

Predstavljena iskustva evropskih zemalja u oblasti upravljanja otpadom

Opasan otpad slika

U prostorijama Privredne komore Srbije 8. marta 2016. godine održan je seminar „Upravljanje opasnim otpadom u tri zemlje članice Evropske unije“.

U okviru seminara bilo je reči o značaju rešavanja pitanja opasnog otpada za privredu Srbije, kao i o nedavno usvojenim izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o zaštiti životne sredine. Predstavljen je institucionalni okvir, raspodela odgovornosti i administrativno uređenje, način sakupljanja i tretmana opasnog otpada u Austriji, Nemačkoj i Poljskoj. Bilo je reči i o iskustvima ovih zemalja u načinu finansiranja upravljanja opasnim otpadom, tokovima informacija, izveštavanju i finansijskim tokovima između različitih aktera na tržištu, kao i ključnim faktorima uspeha sistema upravljanja otpadom u ovim zemljama.

Seminar „Upravljanje opasnim otpadom u tri zemlje članice Evropske unije“ organizovali su Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Privredne komore Srbije, a bio je namenjen članovima četiri radne grupe za izradu Nacionalnih planova za posebne tokove otpada i Integrisani plan upravljanja otpadom, ali i zainteresovanoj javnosti.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Borba protiv klimatskih promena u fokusu Medjunarodnih dana energetike i investicija u Novom Sadu

cedefSutra 11. marta održaće se inauguralna sednica „Klimatskog panela Srbije“ na Novosadskom sajmu u okviru „Međunarodnih dana energetike i investicija“ sa početkom od 12:00h. Veliki broj stručnjaka i predstavnika vlade učestvovaće na ovom skupu i obratiti se prisutnima, a među njima dr Stana Božović, državni sekretar iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije, dr Branislav Blažić, predsednik Odbora za zaštitu životne sredine Narodna skupštine Republike Srbije, Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije, dr Slobodan Puzović, pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine u pokrajinskoj vladi i doc. dr Vladimir Đurđević, Meteorološki institut, Univerzitet u Beogradu. Ceo događaj upotpuniće prisustvo i obraćanje Nj.E. Kristin Moro, ambasadorke Francuske, a Inauguralnom sednicom Klimatskog panela Srbije predsedavaće prof. dr Ana Bovan, predsednik CEDEF-a.

Aktivnosti nove, jedinstvene platforme „Klimatski panel Srbije“ usmerene su pre svega na očuvanje okruženja i to u kontekstu klimatskih promena. Javnim angažmanom i apelom zastupa se intenzivniji angažman svih povodom klimatskih promena, aktivno menjanje svesti i povećanje odgovornosti svih u svom domenu. Obraćanja najvažnijim ciljnim javnostima, regulatorima, opštinama i gradovima, medijima, kao i svim gradjanima Srbije jesu sastavni deo strategije koju primenjuje „Klimatski panel Srbije“. Sprovođenje istraživanja stavova javnosti i anketiranja donosioca odluka, edukacija stručnjaka, lokalnih odlučioca i gradjana, predstavljanje ključnih odluka kroz javne dijaloge jesu samo još neke od brojnih aktivnosti koje „Klimatski panel Srbije“ sprovodi.

Među ciljevima „Klimatskog panela Srbije“ izdvajaju se pozicioniranje teme klimatskih promena kao jedne od najznačajnijih tema današnjice, animiranje i pokretanje medija kao ključnih partnera, okupljanje najeminentnijih lidera i eksperata ali i usaglašavanje sa politikama EU u oblastima životne sredine i klimatske politike. Letimičan pogled na zacrtane ciljeve može učiniti da deluje kao da oni nisu lako ostvarivi međutim gorenavedene aktivnosti, ogromna energija, trud i ekspertsko znanje svih uključenih u ovaj projekat čini ambiciozno postavljene ciljeve itekako ostvarivim.
Članovi stalnog saziva Panela su samo vodeći kreatori ekološke i energetske politike Srbije iz Vlade, odabrane društveno odgovorne i inventivne kompanije i nevladine organizacije.

V.V.

Sedam opština u Vojvodini učestvuje u LEEN projektu

OTI_4685 (1)

U sredu 9. marta 2016. godine u klubu poslanika Skupštine AP Vojvodine potpisano je Pismo o namerama povodom uspostavljanja prve LEEN mreže u Vojvodini.

Predsednik Skupštine AP Vojvodine gospodin Ištvan Pastor izjavio je da je energetska efikasnost veoma bitna za AP Vojvodinu, a podsetio je i da je pre 14 godina usvojen Plan privrednog razvoja Vojvodine gde je program energetske efikasnosti određen kao jedan od 10 programa na kojima bi trebalo zajednički raditi zbog poboljšanja energetske efikasnosti i privrednog razvoja. On je dodao da je realizacija ovog projekta veoma značajna, a naveo je i da je program energetske efikansosti rađen u saradnji sa nemačkim partnerima iz pokrajine Baden-Virtemberg.

Predsednik EIC „Teslianum“ gospođa Mirjana Prljević istakla je da je cilj projekta povećanje ukupnih kapaciteta opština za bavljenje procesom energetske efikasnosti, povećanje zaposlenosti i energetske efikasnosti.

Pismo o namerama povodom uspostavljanja prve LEEN mreže u AP Vojvodini potpisali su predstavnici opština Bačka Topola, Kanjiža, Senta, Vrbas, Bečej, Sremska Mitrovica, Šid i Stara Pazova sa predstavnikom nemačke kompanije LEEN gospodinom Mirkom Krakom. Cilj projekta je uspostavljanje što kvalitetnije ekonomsko-energetske strateške pozicije za privlačenje direktnih investicija, podizanje kvaliteta života u regionu Vojvodine i povećanje energetske efikasnosti.

Sandra Jovićević

foto: skupstinavojvodine.gov.rs

U planu projekat povećanja energetske efikasnosti u beogradskim javnim preduzećima

1742567_Borko_Milosavljevic_1_v

U Starom dvoru u Beogradu 9. marrta 2016. godine predstavljen je projekata unapređenja energetske efikasnosti za sedam beogradskih javnih preduzeća LEEN.

Pomoćnik gradonačelnika Beograda gospodin Borko Milosavljević ovom prilikom je izjavio da je projekat dobra prilika da se kroz saradnju i primenu dobre prakse unapređenje poslovanja sedam javnih preduzeća u Beogradu koja učestvuju u pilot projektu. Istakao je da je cilj da ova javna preduzeća imaju minimalne troškove, a maksimalne rezultate što će se postići uštedama u oblasti energetike.

Direktor Baden Vitenberg kancelarije u Briselu gospodin Johanes Jung naveo je da projekat predviđa dobra tehnološka rešenja u povećanju energetske efikasnosti za preko 30 objekata u Beogradu.

Direktor Regionalne agencije za razvoj i evropske integracije Beograd gospođa Snežana Radinović dodala je da u projektu učestvuju javna preduzeća Beogradska arena, SCR „Tašmajdan“, Sava Centar, Beogradski sajam, Pionirski grad, Beogradske elektrane i SROC „Vračar“. Istakla je da su ova preduzeća izabrana znog toga što su veliki potrošači energije, a navela je i da se projekat nalazi na listi prioritetnih nacionalnih projekata Republike Srbije. Izjavila je da će mere energetske efikasnosti za ova preduzeća biti definisana do septembra 2016. godine, nakon čega će se krenuti u drugu fazu realizacije projekta.

Vrednost projekta iznosi oko 11 miliona evra, a biće finansiran preko IPA, EBRD-a i drugih međunarodnih izvora finansiranja. Strateški partneri na realizaciji projekta su Regionalna agencija za razvoj i evropske integracije Beograd,Energetski inovacioni centar „Teslianum“ i nemačka kompanija „Lenn Gmbh“.

Kako je saopšteno iz grada Beograda, osnovni ciljevi projekta su značajna ušteda u potrošnji energenata, smanjenje operativnih troškova poslovanja preduzeća, usaglašavanje sa evropskim standardima u oblasti energetike i pozitivan uticaj na očuvanje životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Održan seminar „Ekološka mreža – Natura 2000 – zajedno za Savu, zajedno za prirodu“

IMG_9301

Krajem prošle nedelje u prostorijama udruženje „Zelena akcija“ iz Hrvatske održan je seminar „Ekološka mreža – Natura 2000 – zajedno za Savu, zajedno za prirodu“.

U okviru seminara prezentovani su rezultati projekta „Sava kultura – NATURA“, bilo je reči o zaštićenim područjima u Hrvatskoj i Evropskoj uniji, o zakonskim regulativama u ovoj oblasti, područjima NATURA 2000 u Hrvatskoj.

Seminar su organizovali udruženje „Zelena akcija“ i Brodsko ekološko društvo.

Projekat Sava kultura – NATURA sprovodi se u okviru IPA pretpristupne pomoći 2011 za podršku organizacijama civilnog društva u razvoju partnerstva za održivo korišćenje zaštićenih područja i Hrvatskoj.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: zelena-akcija.hr

Novi sistem za upravljanje otpadom u Koprivnici

novilist.hr otpad

Gradsko komunalno preduzeće „Komunalac“ iz Koprivnice u Hrvtaskoj i Hrvatski Telekom rade na uvođenju novog sistema za odvoženja otpada u ovom gradu.

Kako su preneli mediji, Hrvatski Telekom radi na ugrađivanju čipova radi stvaranja pretpostavki za obračun odvoženja otpada prema količini. Sistem se bazira na RFID tehnologiji koja se sastoji od čipova koji se ugrađuju u kontejnere za odlaganje otpada, čitače čipova kojima se evidentiraju posude i njihovo pražnjenje, kao i aplikacija za pregled podataka. Građani će uz pomoć aplikacije imati uvid u evidenciju odvoženja komunalnog otpada, a podacima će moći pristupiti bilo kada i bilo gde.

Predsednik uprave GKP „Komunalac“ gospođa Maja Hleb izjavila je da će novi sistem unaprediti postojeće odvoženje otpada, a i podstaći će korisnike na reciklažu kako bi smanjili količinu otpada i samim tim platili manje za njegovo odvoženje.

Inače, građanima Koprivnice početkom ove godine podeljeno je i oko 11 hiljada kanti za biorazgradivi otpad kako bi se podstaklo recikliranje ovakvog otpada. Osim toga, uveden je i e-račun za plaćanje odvoženja otpada.

Sandra Jovićević

foto: novilist.hr

Razlike Sever-Jug i u borbi s promenom klime

uclVeliki gradovi sa bogatog Severa počeli su da se prilagođavaju promenama klime, odnosno da se od njih štite, dok gradovi iz zemalja u razvoju sa siromašnog Juga osetno zaostaju po finansiranju prilagođavanja klimatskim promenama, pokazalo je novo istraživanje. Peking najviše izdvaja za prilagođavanje klimatskim promenama gledano prema udelu u BDP dok je po davanjima po stanovniku lider Pariz. Istovremeno Njujork za borbu protiv promena klime daje više od 100 puta više od Adis Abebe. Sever i Jug se razlikuju i kod izbora projekata zaštite od promena klime – bogati više od siromašnih ulažu u vodu i energetiku a siromašni više od bogatih daju za poljoprivredu.

Istraživanje londonskog UCL (University College London), koje je obuhvatilo deset gradova, pokazalo je da je poslednjih godina finansiranje prilagođavanja klimatskim promenama raslo za 3-4% godišnje. Jaz između Severa i Juga je ogroman i Njujork je u 2014-15. uložio u mere za prilagođavanje promenama klime 2,11 milijardi evra ili 108 puta više od glavnog grada Etiopije Adis Abebe koji je potrošio samo 19,6 miliona evra. Gledano kao udeo u bruto domaćem proizvodu (BDP), Peking u prilagođavanje klimatskim promenama investira više od svih drugih gradova u svetu. Sa 0,33% BDP Kine za te namene Peking je ispred Londona, Njujorka i Pariza, gradova koji ulažu između 0,22 i 0,23% BDP svojih zemalja u prilagođavanje promenama klime. Kina je izuzetak među perspektivnim ekonomijama i zemljama u razvoju čiji glavni gradovi planiraju da u projekte povećanja otpornosti na klimatske promene investiraju između 0,14 i 0,16% BDP. Istraživači tu razliku pripisuju činjenici da je Kina veoma centralizovana država.

Međutim, ako se posmatraju ulaganja po stanovniku, na vrhu je Pariz koji za prilagođavanje promenama klime troši 516 evra po stanovniku. Na drugom mestu je Njujork sa 251 evro po stanovniku dok su Adis Abeba i Lagos, najveći grad u Nigeriji i Africi, na dnu sa investicijama od 6,5 evra. Mada je Pariz prvi po ulaganjima po stanovniku, analitičari tu poziciju dovode u pitanje, s obzirom da glavni grad Francuske ima relativno malu populaciju pa je gledano u apsolutnom iznosu Pariz zapravo treći po visini ulaganja. Po ukupnim ulganjima, prvi je Njujork a drugi London koji je u 2014-15. u prilagođavanje klimatskim promena uložio 1,17 milijardi evra ili 0,22% BDP Velike Britanije.

Različiti prioriteti

Analitičari su uočili i izvesne razlike kada je reč o projektima koje gradovi biraju da finansiraju. Tako se gradovi sa Juga češće opredeljuju da finanisraju programe usmerene na poljoprivredu i šumarstvo – oko 4% ukupnih sredstava prema 1% na Severu, ili zdravstvu. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Nejčer (Nature), pokazuju da gradovi sa Severa prioritet daju projektima u oblasti vode – 15-18% prema 13% na Jugu, i energetike – 8% prema 6%.

Peking je ponovo izuzetak.Taj grad ulaže 48% fondova za prilagođavanje klimatskim promenama u zgrade u poređenju sa 31-35% u ostalih devet gradova obuhvaćenih istraživanjem. „Na prilagođavanje više deluju potrebe, povezanost sa tržištem, potreba da se zaštiti kapital nego opasnost po stanovništvo“, ocenjuju istraživači. Kako se navodi, Njujork je tokom posmatrane dve godine za pripreme za klimatske katastrofe potrošio 27,7 miliona evra a Adis Abeba samo 260.000 evra. Prema analitičarima, „veliki gradovi u zemljama u razvoju i perspektivnim ekonomijama nemaju dovoljno novca za adekvarno prilagođavanje na promene klime, s obzirom na sadašnju i buduću populaciju. To posebno zabrinjava u gradovima poput Džakarte i Lagosa“, čiji su stanovnici izuzetno izloženi posledicama klimatskih promena.

V.V.
www.euroactiv.rs

Rast instalacije kapaciteta vetroelektrana u Evropi u 2015. godini

vetropark

Evropska agencija za energiju vetra (EWEA) objavila je početkom februara 2016. godine da su u 2015. godini u Evropskoj uniji instalirane vetroelektrane ukupne snage 12,8GW.

Kako je istaknuto, na kopnu su instalirane vetroelektrane ukupne snage 9.766MW, dok je ukupna snaga novih priobalnih vetroelektrana 3.034MW. Navedeno je da je u 2015. godini instalirano 6,3 odsto više kapaciteta vetroelektrana u odnosu na 2014. godinu. Vrednost novih vetroelektrana u Evropi iznosi 26,4 milijarde evra, odnosno ulaganja su povećana za oko 40 odsto u odnosu na 2014. godinu.

Ukupan kapacitet vetroelektrana u Evropi sada iznosi 142GW i pokriva 11,4 odsto evropskih potreba za električnom energijom.

Izveštaj Evropske agencije za energiju vetra (EWEA) možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: bls.gov

Objavljena studija o zaštićenim područjima u AP Vojvodina

zasticena_podrucja_u_vojvodini-fill-150x214

Ekološki centar „Stanište“ iz Vršca izdao je studiju „Zaštićena područja prirode u AP Vojvodini – Status zaštite i finansiranje u kontekstu evropskih integracija“.

U okviru studije razmatrana su pitanja koja se odnose na stanje prirode u Vojvodini, finansiranje zaštićenih područja, regulisanje zaštićenih područja, izazove i prilike u procesu evropskih integracija.

Studija je izrađena u okviru projekta „Banatska platforma“ koju realizuje Ekološki centar „Stanište“, Centar za evropske politike, udruženje „Agroznanje“ i druge organizacije okupljene u regionalnu mrežu „Banatska platforma“. Projekat i studiju je finansijski podržao Fond za otvoreno društvo.

Studiju „Zaštićena područja prirode u AP Vojvodini – Status zaštite i finansiranje u kontekstu evropskih integracija“ možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: cep.org.rs