Home Blog Page 1214

NE Krško ponovno priključena u elektroenergetski sistem

reeNuklearna elektrana Krško (NEK) u subotu uveče ponovno je uključena u elektroenergetski sistem, nakon redovnog remonta koji je započet 1.oktobra, saopšeteno je u nedelju.

Iz NEK-a navode kako je tokom redovnog remonta zamenjeno nuklearno gorivo, izvedeni su svi planirani radovi preventivnog održavanja i zaključeno je ulaganje sa područja tehnološke nadgradnje.

NE Krško u Sloveniji nalazi se na levoj obali reke Save, tri kilometra nizvodno od grada Krško, deset kilometara od granice s Hrvatskom. Hrvatska elektroprivreda je vlasnik 50 posto elektrane i dobija 50 posto proizvedene električne energije.

Izvor: energetika.ba

Vesna Vukajlović

Mašine i oprema za drvnu i drvoprerađivačku industriju u Srbiji

i-7-martin_knappJuče je saopšteno da Srbija ostvaruje suficit u drvnoj industriji od skoro 200 miliona dolara godišnje, što je siguran pokazatelj da je drvo značajan proizvod srpske privrede i da predstavlja veliki potencijal domaće ekonomije. Ovo je izjavio juče direktor Nemačko-srpske privredne komore Martin Knap na otvaranju konferencije „Mašine i oprema za drvnu i drvoprerađivačku industriju u Srbiji“.

Završeni su sastanci nemačkih i sprskih privrednika u okviru te konferencije, saopštila je Nemačko-srpska privredna komora (AHK Srbija).

Konsultant programa izvozne inicijative Ministarstva za ekonomiju i energetiku Nemačke Ulrih Vild ocenio je da je ta konferencija vrlo uspešna, s obzirom na ograničenu drvnu industriju u Srbiji.

„Priprema ovakvog projekta traje dugo, kao i naša saradnja sa Nemačko-srpskom privrednom komorom. Izuzetno smo zadovoljni što je publika pokazala veliko interesovanje i što su prisutne nemačke kompanije sa svojim novim tehnologijama uspele da iniciraju potencijalnu saradnju sa srpskim preduzećima“, kazao je Vild.

Pored ostalog, ovom događaju su prisustvovali predstavnici deset  nemačkih kompanija i sa njima su srpski privrednici održali poslovne sastanke u cilju daljih planova o saradnji.

Izvor: tanjug.rs

Vesna Vukajlović

Rumunija gradi novu termoelektranu

news-2015-april-termoelektrana_2015_986659176Rumunija je saopštila da će izgraditi novu termoelektranu, preneli su mediji.

Ugovor za izgradnju termoelektrane potpisali su predstavnici rumunske gasne kompanije „Romgas” sa predstavnicima kompanije „Romelectro” i španske kompanije „Duro Felguera”.

Vrednost ugovora iznosi 268,8 miluiona evra, a u planu je da termoelektrana bude završena u roku od tri godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za upravljanje otpadom u Boru

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „Metali 1992” iz Beograda podneo Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja projekta za skladištenje i tretman opasnog otpada u opštini Bor.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu resornog ministarstva. Primedbe i sugestije mogu se dostaviti u roku od 10 dana od objavljivanja obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Održana konferencija „Perspektive energetske politike – iskustva Nemačke“

08-11-2016-ep_001

Privredna komora Srbije i nemačka kompanija „Grimex Consult BmbH“ organizovale su konferenciju „Perspektive energetske politike – iskustva Nemačke“ na kojoj su prezentovana iskustva nemačkih kompanija u rešavanju izazova koje pred njih postavlja nova energetska politika bazirana na principima zelene ekonomije.

Direktor sektora za industriju Privredne komore Srbije gospodin Miroslav Lutovac je na na otvaranju konferencije izjavio da se Nemačka ratifikacijom u Bundestagu zvanično obavezala na poštovanje pariskog sporazuma, ali da je ova zemlja još 2010. godine usvojila ambiciozan plan Energetske tranzicije i da je njegov sastavni deo akcioni plan dekarbonizacije energetike, kao jednog od sektora koji značajno utiče na klimatske promene. Za srpsku privredu rešenja najrazvijenije evropske ekonomije na ovom planu sjajan su putokaz za energetsku tranziciju koja predstoji Srbiji. On je podsetio da srpski plan za smanjenje klimatskih promena podrazumeva da se do 2019. godine finalna potrošnja energije smanji za 9 odsto u odnosu na ostvarenu 2009. godinu i da se do 2020. učešće obnovljivih izvoira energije u bruto finalnoj potrošnji podigne na 27 odsto, a udeo biogoriva u sektoru saobraćaja na 10 odsto.

Generalni direktor kompanije „Grimex Consult GmbH“ gospodin Ivan Gros istakao je da su nemačke kompanije upoznate sa planom proširenja kapaciteta za skladištenje nafte i naftnih derivata u Srbiji što je po pravilima Evropske unije i jedna od obaveza Srbije da do 2023. godine ima obezbeđene rezerve nafte za 61 dan u odnosu na svoju dnevnu potrošnju. Kada je reč o razvoju bioenergije, Gros je naveo da je proizvodnja sirovina u Srbiji na zavidnom nivou, što je značajna osnova za osiguranje proizvodnje biogasa, biodizela, metangasa i etanola.

Načelnik u sektoru nafte i gasa u Ministarstvu rudarstva i energetike gospođa Snežana Ristić podsetila je da je Srbija krajem 2015. godine donela Strategiju razvoja energetike do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine i da je jedan od osnovnih strateških prioriteta obezbeđenje sigurnog snadbevanja energijom i energentima.

izvor: pks.rs

Sandra Jovićević

Globalna konferencija o promeni klime u Marakešu

klima

Dvadeset druga konferencija članica Okvirne konvencije UN o promeni klime počela je 7. novembra u Marakešu, Maroko, plenarnim zasedanjima glavnih tela Okvirne konvencije UN o promeni klime. Konferencija će trajati dve nedelje, a segment na visokom nivou koji podrazumeva učešće na predstavnika država i Vlada na višem hijerarhijskom nivou počinje u utorak 15. novembra 2016. godine.

Cilj konferencije je formulisanje okvira koji će obezbediti sprovođenje Sporazuma iz Pariza. Očekivanja od Konferencije su velika, s obzirom na postizanje dogovora u Parizu, ali i činjenicu da je ovaj Sporazum do sada ratifikovalo 100 država čime je isti stupio na snagu 4. novembra ove godine.

Prvog dana Konferencije predstavljni su neki od izveštaja, poput Globalnog dvogodišnjeg izveštaja o finansiranju u oblasti klimatskih promena.

Konferenciju možete pratiti i uživo putem sledećeg linka.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

foto: naslovi.net

Volkswagen proizvodi novih 15 modela električnih automobila

download

Krajem prošle nedelje kompanija Volkswagen najavila je da će u narednih tri do četiri godine na tržištu predstaviti 15 novih električnih automobila.

Kako je navedeno, ovakvi ekološki modeli imaće za cilj rešavanje problema u oblasti zaštite životne sredine na kineskom tržištu, koje je ujedno i najveće tržište Volkswagenovih automobila na svetu.

Ova kompanija ima u planu da do 2025. godine na svetskom tržištu plasira novih 30 modela električnih automobila.

izvor: energetika-net.com

foto: digitaltrends.com

Sandra Jovićević

U toku druga faza izgradnje HE „Vranduk”

news-2015-april-vranduk_otvaranje_03_250346384

U Bosni i Hercegovini u toku je druga faza izgradnje HE „Vranduk”.

Kako je saopšteno, radovi obuhvataju izgradnju pomoćnog građevinskog objekta u rejonu brane kojim će tok reke Bosne biti preusmeren i time stvoreni uslovi za početak radova na temelju brane.

Hidroelektrana „Vranduk” će imati snagu od 19MW, a godišnja proizvodnja električne energije biće oko 96GWh. Vrednost projekta iznosi 112,3 miliona KM, a investitor je „Elektroprivreda Bosne i Hercegovine”. Izvođač radova je konzorcijum koga čine kompanije „Končar” i „Strabag”, dok će se elektrana graditi po modelu „ključ u ruke”. Očekuje se da će elektrana biti puštena u rad u novembru 2019. godine.

izvor: eneregtika.ba

Sandra Jovićević

Potpisani ugovori za projekte ZŽS u FBiH

okolis_web_foto

Federalni ministar zaštite životne sredine i turizma gospođa Edita Đapo potpisala je ugovore za projekte iz oblasti zaštite životne sredine.

Ugovori su potpisani za sufinansiranje projekata za izgradnju infrastrukture, nabavku opreme i postrojenja za upravljanje komunalnim otpadom, podršku regionalnim sanitarnim deponijama za upravljanje komunalnim otpadom i sufinansiranje projekata zaštite prirode, a njihova ukupna vrednost iznosi 1,8 miliona KM.

Ugovore su potpisali predstavnici 13 opština, 4 javne ustanove za zaštitu prirode i regionalnog centra za upravljanje otpadom.

izvor: fbihvlada.gov.ba

Sandra Jovićević

U toku energetska sanacija OŠ „Petar Kočić“ u Republici Srpskoj

energetska efikasnost energetska-efikasnost.me

U Osnovnoj školi „Petar Kočić“ u Mrkonjić Gradu u Republici Srpskoj počeli su radovi na energetskoj sanaciji.

U okviru sanacije biće zamenjena kompletna fasada i stolarija, rekonstruisan sistem grejanja, postaljena nova LED rasveta.

Projekat energetske efikasnosti realizuje Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kreditnim sredstvima Svetske banke.

izvor: mrkonjic-grad.com

foto: energetska-efikasnost.me

Moguća izgradnja transfer stanice u Prijepolju

yrgktkqturbxy8znjm2ymeyogzingrkntjlntjimjm5n2zkymnjotewms5qcgvnk5uczqmuamldlqlnadyawsovb9kyl3b1bhnjbxmvturbxy8xzdc0y2i0mtcwntk1mdqznjyyownhymq2mdzmntbmni5wbmchwga

Kompanija iz Slovenije zainteresovana je za izgradnju transfer stanice u Prijepolju.

Predsednik opštine Prijepolje gospodin Dragoljub Zindović izjavio je za Blic da su predstavnici jedne slovenačke firme nedavno obišli lokaciju u Strugovima za koju smatraju da se na njoj može obezbediti normalno funkcionisanje transfer stanice. Kako je istakao, upućen je i zahtev za pomoć Vladi Slovenije, a očekuje se donacija od oko milion evra.

Inače, za transfer stanicu u Strugovima urađena je projektna dokumentacija pre 26 godina, a u planu je se ovde vrši selekcija otpada pre nego što bude transportovan na deponiju Duboko kod Užica.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Potpisani ugovori za dodelu sredstava za upravljanje otpadom u Vojvodini

img_2557

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine gospodin Vladimir Galić održao je konferenciju za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati konkursa za dodelu sredstava vojvođanskim lokalnim samoupravama za programe zaštite životne sredine u 2016. godini.

Gospodin Galić je potpisao ugovore sa predstavnicima osam lokalnih samouprava, kojima su odobrena bespovratna sredstva za sufinansiranje njihovih projektnih aktivnosti, a čija ukupna vrednost iznosi 8 miliona dinara.

Reč je o konkursu namenjenom rešavanju problema neadekvatnog odlaganja otpada – sanacije i rekultivacije postojećih deponija i degradiranih površina. Priliku da na ovaj način reše deo svojih problema, a na osnovu ispunjenih kriterijuma sačinjenih za opštine i gradove su Irig, Bečej, Kikinda, Novi Bečej, Senta, Sremski Karlovci, Čoka i Novi Kneževac.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Naftne kompanije ulažu milijardu dolara u ekologiju

zzs

Deset svetskih kompanija iz oblasti nafte i gasa najavilo je da će uložiti milijardu dolara u tehnologije sa niskom emisijom ugljen dioksida (CO2) kako bi pomogle u borbi protiv klimatskih promena.

Kompanije „BG Grup“, BP, „Eni“, „Pemeks“, „Repsol“, „Saudi Aramko“, „Rilajens industriz“, „Rojal Dač Šel“, „Statoil“ i „Total“, koje učestvuju sa gotovo petinom u svetskoj proizvodnji nafte, finansiraće ovaj projekat kroz Naftnu i gasnu klimatsku inicijativu (OGCI), navodi se u njihovom zajedničkom saopštenju, a prenosi agencija Frans pres.

U cilju realizacije ove ambicije, kompanije su odličile da pokrenu projekat OGCI, odnosno partnerstvo koje će omogućiti da investiraju milijardu dolara u narednim godinama radi pružanja podrške startapovima i razvoju inovativnih tehnologija koje imaju potencijal da značajno smanje emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

Ovaj fond će se fokusirati na smanjenje emisije metana, ugljen dioksida i na unapređenje industrijske efikasnosti.

izvor: tanjug.rs

foto: naslovi.net

Sandra Jovićević

Rekordna proizvodnja električne energije u BiH

news-2015-april-epbih_2016_491200945

U oktobru 2016. godine u JP „Elektroprivreda BiH“ Sarajevo ostvarena je ukupna proizvodnja električne energije od 805.738 MWh ili 151,76 odsto u odnosu na planiranu proizvodnju.

Ukupna ostvarena proizvodnja električne energije u termoelektranama iznosila je 678.617 MWh, od čega u Podružnici Termoelektrana „Tuzla“ 421.220 MWh, a u Podružnici Termoelektrana „Kakanj“ 257.397 MWh. „Hidroelektrane na Neretvi“ u oktobru 2016. godine ostvarile su proizvodnju u količini 127.121 MWh.

U prvih deset meseci 2016. godine ostvaren je značajan napredak u poslovanju rudnika u sastavu Koncerna EPBIH što se ogleda i kroz povećanje proizvodnje uglja za 13,58 odsto. Posebno značajno povećanje ostvareno je u oktobru 2016. godine, kada je u rudnicima proizvedeno 443.914 tona uglja.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U Kraljevu održan okrugli sto o klimatskim promenama

i_kraljevo_u_borbi_protiv_klimatskih_promena

Krajem prošle nedelje u opštini Kraljevo održan je okrugli sto na temu „Klimatske promene, obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost i lokalni razvoj“.

U okviru skupa predstavljene su dosadašnje aktivnosti na izradi Strategije i Akcionog plana klimatskih promena u Srbiji. Istaknuto je da da se u izradi tih važnih dokumenata kreće od osnove društva što će omogućiti aktivnu ulogu lokalnih samouprava, naučnih institucija i organizacija civilnog društva a konačni ishod bi trebalo da budu dokumenti koji će na jednoj strani doprineti smanjivanju efekata staklene bašte kao glavnog uzročnika klimatskih promena, a na drugoj strani će doprineti pospešivanju privrednih aktivnosti i održivog razvoja. Ovo bi trebalo da rezultira i ispunjenjem već preuzetih međunarodnih obaveza Srbije po osnovu sporazuma iz Pariza usvojenog na 21. konferenciji Ujedinjenih nacija krajem prošle godine.

Skup je održan u okviru projekta „Čuvaj prirodu-budi energetski odgovoran“ koji je sprovelo udruženje građana „Novi put“ iz Kraljeva, a podržalo Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

izvor: danas.rs

Sandra Jovićević

„Schneider Electric“ objavio rezultate istraživanja budućnosti energetskog sektora u Srbiji

 

bbicc.orgZastarela infrastruktura i regulativa najveće su prepreke na putu ubrzanog razvoja energetskog sistema u Srbiji, ali značajne prepreke stvaraju i spor razvoj obnovljivih izvora energije, kao i nedovoljno stručan kadar. Ovo su rezultati ankete „Budućnost energetike u Srbiji“ koje je sprovela kompanija „Schneider Electric“ među inženjerima elektrotehnike na 10. Savetovanju o elektrodistributivnim mrežama Srbije (CIRED) nedavno održanom u Vrnjačkoj Banji. U istraživanju su učestvovali energetski stručnjaci različitih starosnih dobi i pozicija u preduzećima.

Rezultati ankete pokazuju da se mišljenja stručnjaka razilaze oko procene u koje nove tehnologije treba ulagati: najviše ih se zalaže za pametne mreže i energetsku efikasnost, ali je na listi prioriteta i ulaganje u skladištenje energije i obnovljive izvore. Najmanji je interes za ulaganja u infrastrukturu za električna vozila kao i u zaštitu životne sredine. Na pitanje šta smatraju najvećom preprekom u razvoju mreža distribuiranih izvora energije trećina ispitanika navodi liberalizaciju zakona, odnosno ograničenja sa kojima se susreću na već postojećim mrežama. Ostali navode razloge poput izazova planiranja resursa, mali broj ponuđača na tržištu, ili malu zaradu.

Pametne mreže preduslov su koncepta pametnih gradova, a anketa pokazuje da 19 posto ispitanika veruje da Srbija može da ostavri taj koncept do 2020. godine, dok većina veruje da će se to dogoditi tek za 10 do 15 godina, ili kasnije.

Kao potvrda ovim rezultatima, stigli su i zvanični zaključci pomenutog Savetovanja u kojima se ističe važnost integracije postojećih sistema u jedan veliki sistem, odnosno važnost ulaganja u pametne mreže (smart grid) i povećanje efikasnosti obnovljivih izvora.

Generalni direktor kompanije „Schneider Electric“ gospodin Dejan Marković izjavio je da je činjenica da Srbija postepeno postaje država pametnih gradova, jer su u nekim gradovima već implementirana manja rešenja. Beograd je još 2003. godine usvojio studiju automatizacije distributivne mreže i permanentno radi na ostvarivanju pouzdanog napajanja svih korisnika. Takođe, u Novom Sadu imamo implementirana rešenja pametne energetske mreže kojom je vreme bez električne energije skraćeno sa prosečnih 40 na ispod jednog minuta, a u isto vreme je obezbeđeno pouzdano napajanje gradskih toplana. Zbog svega toga nam je veliko zadovoljstvo da budemo prisutni na događajima kao što je CIRED, jer nam to daje priliku da razmenimo iskustva i znanja iz raznih oblasti distribucije električne energije. Bila nam je čast da baš ovde premijerno predstavimo modernizovan proizvod, element pametne mreže, koji je nastao slušajući zahteve i potrebe klijenta širom sveta. Imali smo prilike da vidimo da se velika pažnja na okruglim stolovima i forumima posvećuje pametnim mrežama i obnovljivim izvorima, ali i radu na novim zakonima i poboljšanju praćenja efikasnosti rada elektroenergetskog sitema. Bez kvalitetne i optimizovane pametne elektroenergetske mreže koja spaja i koordiniše sve gradske sisteme i funkcije nema ni pametnih gradova. Mi sa pozicije proizvođača imamo priliku da dobijemo informacije iz globalnih sfera, pa nam je mišljenje naših kolega iz srpske i okolnih elektroprivreda od presudnog značaja za dobijanja smernica našeg razvoja.