Home Blog Page 121

Uloga vlade i obrazovanja u razvoju veštačke inteligencije

Foto-ilustracija: Pixabay ( Tungnguyen0905)
Foto: EP

U okviru Samita Globalnog partnerstva za veštačku inteligenciju (GPAI), koji je održan u Beogradu, lideri su na panelu Otključavanje potencijala veštačke inteligencije: Uloga vlada u globalnim inovacijama diskutovali o politikama koje mogu da otključaju transformativni potencijal veštačke inteligencije, podstaknu međunarodnu saradnju i izgrade ekosisteme koji podržavaju etične, inkluzivne i održive inovacije.

Jelena Begović, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, bila je jedna od učesnica panela, a tom prilikom potvrdila je značaj uloge vlada u podsticanju inovacija.

Kako je navela, za razvoj društva i ekonomija, kao i cele planete, ključ predstavljaju konstruktivne investicije u znanje, odnosno istraživanje i razvoj. Ipak, dodala je da je potrebno nastaviti sa razvojem veštačke inteligencije i održavati taj sistem u životu.

Sve ovo je važno podržati infrastrukturom, zbog čega je istakla Data centar u Kragujevcu, čiji je potencijal otvoren i dostupan svim centrima za istraživanje i univerzitetima.

Pročitajte još:

„Neophodno je da Vlada ulaže u obrazovanje počevši od osnovnih škola, što smo i uradili 2017. godine, uvodeći obavezno programiranje koje je postalo deo redovnog obrazovnog sistema“, rekla je ministarka.

Foto: EP

Istakla je i pitanje na koji način treba edukovati javnost, što je važno kako bi građani mogli da koriste veštačku inteligenciju na najbolji način.

Na panelu je bilo reči i o regulativama, a ministarka je tom prilikom istakla da je neophodno postići dogovore na globalnom nivou.

Kako je objasnila, kada imamo regione koji se razlikuju po svojim regulativama, rizikujemo da izgubimo kompanije. Ubrzani razvoj tehnologije otvoriće nove izazove za regulative, zbog čega moramo biti brzi i fleksibilni.

U tom kontekstu, ministarka je zaključila da GPAI i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) mogu biti pokretačka snaga kako bi se primena veštačke inteligencije definisala na globalnom nivou.

Energetski portal

Uskoro početak izgradnje kolektora i kanalizacione mreže u Vrbasu

Foto-ilustracija: Pixabay (Jouregio )

U opštini Vrbas potpisan je ugovor o izgradnji dva kolektora dužine 9,8 kilometara i 21 kilometar kanalizacione mreže koja nedostaje. Izgradnja, koja će obuhvatiti naselja Kucura i Savino Selo, očekuje da otpočne početkom sledeće godine, čime se planira nastavak širenja zelene infrastrukture kako bi mogao da započne sa radom sistem za upravljanje otpadnim vodama.

Projekat bi trebalo da obezbedi oko 80 odsto pokrivenosti opštine Vrbas kada je u pitanju kanalizaciona mreža, što je u skladu sa evropskim standardima. Takođe, planirano je povezivanje novih sistema sa postrojenjem za preradu otpadnih voda, čime će se unaprediti njegova efikasnost i omogućiti stanovnicima Kucure i Savinog Sela da se priključe na mrežu, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Inicijativa je deo strategije Ministarstva zaštite životne sredine za izgradnju preko 300 kilometara kanalizacione mreže širom Srbije, uz istovremenu izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda. Ministarstvo je u budžetu za narednu godinu opredelilo sredstva za ubrzanje realizacije ovakvih projekata.

Pročitajte još:

Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2025. godinu, za Ministarstvo zaštite životne sredine opredeljen je najveći iznos do sada – 23,8 milijardi dinara. Sredstva će pre svega biti usmerena na projekte kojima je cilj podizanje standarda zaštite životne sredine.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine, u 2025. godini nastaviće se sa ulaganjima u izgradnju nedostajuće kanalizacione mreže i desetine postrojenja za preradu otpadnih voda širom zemlje, među kojima su i projekti u Nišu, Kraljevu, Pećincima, Bečeju i brojna druga.

Energetski portal

Kako do nove fasade uz podršku Grada – krediti i subvencije kao rešenje

Foto-ilustracija: Unsplash (Tomasz Rynkiewicz)

U Beogradu je skoro 70 odsto stambenih zgrada starije od pola veka. Skoro da nema zgrade u gradu kojoj ne treba nova fasada, popravka krova ili novi lift. Grad nudi subvencije u iznosu do 20 odsto ukupne vrednosti radova, a rok za prijavu je 15. decembar.

Zgrada u Studentskoj ulici, izgrađena sedamdesetih godina prošlog veka, nikada nije obnavljana. Devet ulaza, jedna fasada i krov.

Vlasnici trideset četiri stana u investicioni fond mesečno uplaćuju po 900 dinara. Novca je dovoljno da se okreči ulaz, ali nedovoljno za obnovu fasade.

Uskoro će biti održan sastanak na kome će se stanari izjasniti da li žele da iskoriste ponudu Gradskog stambenog i Skupštine grada o kreditu i subvenciji za fasadu.

Upravnik zgrade Aleksandar Stojić navodi da su u pitanju milionske cifre u dinarima.

,,Za nekoga ko ima ograničena ili skromna primanja, nije realno da može to da plati. Krajem godine planiramo sastanak stambene zajednice, gde će stanari odlučiti. Nakon toga, planirao sam da predam zahteve Gradskom stambenom i Skupštini grada Beograda”, objašnjava Stojić.

Pročitajte još:

Prihvatljive mesečne rate

Foto-ilustracija: Unsplash (Kristaps Grundsteins)

Zbog visokih iznosa investicija i prihvatljivih mesečnih rata kredita na sedam godina, interesovanje građana je veliko. Svu dokumentaciju u ime stambenih zajednica sada priprema Gradsko stambeno.

Iz JP Gradsko stambeno navode da beleže povećan broj zahteva.

„Trenutno imamo 65 zahteva za lift, 25 zahteva za krov i 20 zahteva za fasadu. Još sedam zahteva odnosi se na druge vrste radova, uglavnom govorimo o krovu, liftu, fasadi i merno-razvodnim ormarima. Ovo je čak iznad naših očekivanja, s obzirom na broj ugovora koji smo ranije potpisivali na godišnjem nivou, kada je otplata bila do pet godina”, navodi Igor Ćurčić iz Gradskog stambenog.

Uslov za subvencije  

Kada su u pitanju subvencije Grada u iznosu do 20 odsto ukupne vrednosti radova, rok za prijavu je 15. decembar.

Ovu ponudu mogu da iskoriste zgrade koje redovno izmiruju obaveze prema JKP, ali i zgrade koje nisu u sistemu Gradskog stambenog, pod uslovom da sa njima potpišu ugovor.

„Postoje dve sednice. Na prvoj stanari ovlašćuju JP Gradsko stambeno da u njihovo ime sprovede proceduru. Na drugoj sednici, koja se održava za 15 do 20 dana, dobijaju spisak potencijalnih izvođača i bankarskih uslova, te biraju na koliko godina će biti zaduženi”, objašnjava Ćurčić.

Kredite za stambene zajednice sa Poštanskom štedionicom realizuje Gradsko stambeno, koje obavlja i stručni nadzor tokom radova. Procenu potrebnih radova i iznos investicije takođe vrše inženjeri ovog javnog preduzeća. U slučaju da je cena previsoka, stanari mogu da odustanu, ali treba imati u vidu da prvi put mogu da računaju i na kredit i na subvenciju.

Izvor: RTS

Tim iz Srbije osvojio nagradu za energetski ekološki pelet od stabljike industrijske konoplje

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Budimpešti je održana manifestacija pod nazivom Sledeća decenija inovacija za budućnost Evrope, koju je organizovao Evropski institut za inovacije i tehnologije (EIT). Manifestacija je obuhvatila održavanje Grande finala, u okviru kojeg je od prijavljenih 600 projekata predstavljeno 36 iz šest grupa oblasti.

Iz svake grupe oblasti proglašeno je prvo, drugo i treće mesto za najbolje projekte, a u oblasti InnoEnergy tim Rehemp iz Novog Sada, sa projektom Inovativna obnovljiva energija iz energetskih ekoloških peleta od stabljike industrijske konoplje, osvojio je treće mesto i pripadajuću nagradu.

Kao jedini tim iz Srbije i Zapadnog Balkana koji se plasirao u Grande finale, Rehemp su predvodili dr Mirjana Kranjac i Hadži Zoran Jovanović.

Foto: ljubaznošću Hadži Zorana Jovanovića

„Konkurencija je bila velika jer su aplicirali timovi iz cele Evrope, a ne samo iz zemalja Evropske unije. Moglo bi se reći da su energetska kriza u Evropi i energetska tranzicija, u cilju smanjenja emisije CO2, posebno izazvale interesovanje za projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije sa nultom emisijom CO2. Upravo je naš projekat ispunjavao, između ostalog, ta dva uslova”, kaže Jovanović.

Kako je naš sagovornik istakao, u narednim danima njihov tim će se registrovati kao startap „Rehemp“. Takođe, kako su u finalu prisustvovali brojni značajni investitori, očekuju razgovore sa zainteresovanima koji bi uložili sredstva u Srbiju i proizvodnju energetskih ekoloških peleta od stabljike industrijske konoplje.

Pročitajte još:

Tokom događaja njihov tim obavio je više B2B razgovora sa učesnicima iz različitih zemalja, koji su pružili priznanje da je njihov energent veoma interesantan zato što nudi jednostavno i efikasno rešenje kao odgovor ili dopunu skupih i tehnološki komplikovanijih rešenja za OIE.

Pohvale su pristigle i od predsednika žirija iz Poljske za oblast Inovativne energije, koji je timu Rehemp iskazao posebno poštovanje za inovativni energent koji ima veliki potencijal.

„Očekujemo da će ovako priznanje za inovativni projekat Rehemp tima privući pažnju i naših institucija. Nadamo se da će prepoznati značaj posedovanja sopstvenog obnovljivog energenta sa neutralnom emisijom CO2 i prilagoditi zakonodavstvo i politiku podsticajnih sredstava. Na taj način bi, gajenjem najodrživije ekološke i regenerativne poljoprivredne kulture na svetu – industrijske konoplje, obezbedili sirovinu za sopstveni OIE”, rekao je Jovanović.

Posebno je istakao da je nagrada dodeljena u okviru proslavljanja deset godina rada EIT-a, kao najveće i najznačajnije institucije te vrste u okviru institucija Evropske unije.

Katarina Vuinac

Koliko avio-kompanije kasne u prelazu na ekološka goriva?

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)

Izveštaj organizacije Transport & Environment (T&E) otkriva u kojoj meri su prisutni problemi prilikom prelaska avio-industrije na održiva goriva za avione, poznate kao SAF (sustainable aviation fuels). Prema izveštaju, većina avio-kompanija (87 odsto) ne prelazi delotvorno na korišćenje ovih goriva, što je najvažnije rešenje za smanjenje uticaja avijacije na zagađenje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Ruusunen)

E-kerozin, takođe poznat kao sintetički kerozin ili elektro-gorivo, je vrsta održivog avionskog goriva proizvedenog iz obnovljivih izvora energije. Proces proizvodnje e-kerozina uključuje korišćenje obnovljive električne energije za elektrolizu vode, čime se proizvodi vodonik. Taj vodonik se potom kombinuje sa ugljen-dioksidom u jednom specifičnom procesu, što dovodi do proizvodnje tečnog goriva koje dalje može da se koristi u avio tehnologiji. E-kerozin ističe se kao najodrživiji i najprimenjiviji tip SAF-a, dok su goriva dobijena iz biomase, kao što su ona sačinjena od prehrambenih ili stočnih useva poput kukuruza, ocenjena kao neodrživa.

Analiza 77 avio-kompanija pokazuje da samo 10 njih aktivno traži održive alternative, poput e-kerozina i biogoriva dobijenih iz otpada. Preostale kompanije ili ne razmatraju SAF kao mogućnost, ili koriste pogrešnu vrstu, ili ga koriste premalo.

Pročitajte još:

Istraživanje je takođe otkrilo da većina avio-kompanija koristi manje održive vrste SAF-a, gde više od 30 odsto sporazuma avio-kompanija jesu preusmereni na biogoriva iz prehrambenih useva, dok e-kerozin čini manje od 10 odsto ugovora.

Zapravo, kako izveštaj naglašava, svet je daleko od širokog prihvatanja SAF-a. U 2023, avio-kompanije su upotrebile samo 2,6 miliona barela SAF-a u poređenju sa više od 1,6 milijardi barela običnog kerozina, što predstavlja manje od 0,15 odsto ukupne potrošnje goriva.

SAF goriva kao što su e-kerozin i biogoriva dobijena iz otpada imaju složenije i skuplje procese proizvodnje u poređenju sa tradicionalnim fosilnim gorivima, što dovodi do viših cena goriva koje vrše finansijski pritisak na avio kompanije. Pri tome, goriva nisu uvek lako dostupna u potrebnim količinama i na svim lokacijama, što sve zajedno logistički otežava njihovu implementaciju, koja treba da služi dugoročnim ciljevima postavljenim kada je u pitanju klimatska neutralnost.

Energetski portal

Nacionalni parkovi nemaju „nevidljivi štit” od klimatskih promena, već suprotno – vrlo su ranjivi

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Peters)

Iako zaštićeni, nacionalni parkovi nemaju nikakav „nevidljivi štit” koji bi ih izolovao od negativnih uticaja, uključujući i od posledica klimatskih promena – oni ih osećaju isto kao i mi.

Balkan se smatra jednim od najugroženijih svetskih regiona po pitanju efekata klimatskih promena, sa vrlo izraženim povećanjem prosečne temperature, češćim i dužim sušama i izraženijim ekstremnim padavinama.

Najočiglednija posledica u zaštićenim područjima je gubitak staništa, kao što je, na primer, dugotrajno presušivanje brdsko-planiskih potoka i rečica, kao i bara i močvara koje su nosioci biodiverziteta. Postoji trend smanjenja povoljnih staništa za šume usled klimatskih promena, piše Klima101.

Foto-ilustracija: Unsplash (Carl Nenzen Loven)

„Samo oko 26 odsto šuma u Srbiji čine prirodne visoke sastojine, dok dominiraju tzv. izdanačke šume koje su najosetljivije na klimatske promene”, govori dr Tanja Vukov, sa Instituat za biološka istraživanja „Siniša Stanković”.

Posebno zabrinjava činjenica da samo oko 26 odsto šuma u Srbiji čine prirodne visoke sastojine, dok dominiraju tzv. izdanačke šume koje su najosetljivije na klimatske promene.

Naravno, uticaj čoveka nije ograničen samo na klimatske promene. Stumulisanje intezivne poljoprivrede i šumarstva, urbani razvoj, ekstrakcija prirodnih resursa, zagađenje, kao i širenje invazivnih vrsta dovode do smanjenja biodiverziteta i usluga ekosistema, a verovatno će i dalje predstavljati značajne pretnje, posebno u kombinaciji sa klimatskim promenama.

Pojedinačni i kombinovani efekti svih pritisaka na prirodu Srbije imaju ne samo odmah vidljive i trenutne posledice, nego i hronične, produžene i odložene negativne efekte po biodiverzitet i ekosistemske usluge.

Iako su pod intenzivnijim nadzorom, nacionalni parkovi su svejedno među najugroženijim zaštićenim područjima – a posebno njihove specifične, ugrožene i endemske vrste 

Ako bi trebalo izdvojiti trenutno najveće opasnosti po prirodu Srbije, kako van tako i u zaštićenim područjima, opredelila bih se za rešenja koja su „ogrnuta zelenim plaštom” kao što su male hidroelektrane do 10 MW, kojih već ima na stotine širom Srbije.

S obzirom na nepovratnu ekološku štetu i činjenicu da su pozitivni efekti njihove izgradnje zanemarljivi sa energetskog i ekonomskog stanovišta, potrebno je zabraniti izgradnju ovih hidroenergetskih objekata na svim vodotokovima Srbije.

Nacionalni parkovi su po pravilu pod intenzivnijim nadzorom i aktivnim upravljanjem za razliku od zaštićenih područja nižeg ranga, imaju veću javnu vidljivost i moguće je mobilisati više resursa za borbu protiv klimatskih promena.

Ipak to ne znači da su oni manje ugroženi, baš naprotiv.

Pročitajte još:

„Nacionalni parkovi su posebno ranjivi jer je u njima koncentrisan veliki broj specifičnih, ugroženih, a često i endemičnih vrsta… Sve vrste imaju svoje mesto u ekosistemu, i gubitak staništa i nestanak vrsta može izazvati kaskadne promene koje destabilizuju ekosisteme” – objašnjava dr Tanja Vukov, sa Instituat za biološka istraživanja „Siniša Stanković”.

Iako se nacionalni parkovi, zaštićena područja nižeg ranga i nezaštićena područja suočavaju sa značajnim pretnjama usled klimatskih promena, nacionalni parkovi su posebno ranjivi jer je u njima koncentrisan veliki broj specifičnih, ugroženih, a često i endemičnih vrsta specifičnih ekosistemskih zahteva.

Sve vrste imaju svoje mesto u ekosistemu, i gubitak staništa, kao i nestanak nekih osetljivih vrsta ili više njih, može izazvati kaskadne promene koje destabilizuju ekosisteme.

Naše šume često se vide prvo kao resurs, pa onda kao prirodno dobro vredno čuvanja

Upravljanje nacionalnim parkovima u Srbiji oslanja se na tradicionalni pristup gde je šumarstvo u centru delatnosti. Gazdovanje u skoro 75 odsto zaštićenih područja u Srbiji povereno je javnim preduzećima za gazdovanje šumama i šumskim zemljištem, kao i javnim preduzećima za upravljanje nacionalnim parkovima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ilnur Kalimullin)

Većinu zaposlenih čine šumski radnici koji se bave sečom i obradom drveta i šumarski inženjeri koji se bave planiranjem i gazdovanjem šumama. Značajan izvor finansiranja u nacionalnim parkovima jeste korišćenje (seča) šuma. Seča šume je zabranjena samo u najstrožoj (prvoj) zoni zaštite koja po pravilu predstavlja jako malu površinu celog zaštićenog područja.

U drugoj zoni zaštite, seča šuma je ograničena na sanitarne seče i aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje šuma. U trećoj zoni zaštite, upravljanje šumama je slično onom u nezaštićenim područjima, što omogućava intenzivno korišćenje šuma prema uobičajenim praksama u Srbiji.

Šume se često posmatraju samo kroz prizmu novčane dobiti (koja je veoma velika). Gazdovanje šumama u nacionalnim parkovima bi trebalo da krene u pravcu suštinske analize uloge šuma u borbi protiv klimatskih promena, razvijanju strategije prilagođavanja na klimatske promene i stvarnoj primeni mera adaptacije.

Samo je negde oko 30 odsto svetskih šuma dostiglo punu zrelost. Veoma je važno sačuvati zrele i stare šume i dopustiti im da dostignu punu veličinu i potencijal jer samo takvi ekosistemi sa bogatim biljnim i životinjskim diverzitetom daju maksimalan doprinos u borbi protiv klimatskih promena.

Članak u celosti možete pročitati OVDE

Izvor: Klima101

COP16 u Rijadu: Ključni trenutak za spas zemljišta i otpornost na sušu

Foto-ilustracija: Pixabay (klimkin)

Od 2. do 10. decembra 2024. godine, Rijad, Saudijska Arabija, postaje globalno središte razgovora o budućnosti naše planete. Na 16. konferenciji stranaka (COP16) Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), koja obeležava 30 godina postojanja, lideri iz celog sveta okupljaju se kako bi pronašli rešenja za rastuću krizu degradacije zemljišta i suša.

Činjenica da je do 40 odsto globalnog zemljišta degradirano — što utiče na polovinu čovečanstva, naročito na ruralne i siromašne zajednice — stavlja ovaj problem u prvi plan globalne agende. COP16 ima za cilj da donese prekretnicu u očuvanju i obnovi zemljišta, uz jačanje otpornosti na sve ozbiljnije posledice klimatskih promena.

Jedan od najvažnijih rezultata samita biće pokretanje Međunarodne opservatorije za otpornost na sušu, platforme zasnovane na veštačkoj inteligenciji, koja će državama omogućiti bolje praćenje i analizu suša. Takođe, Saudijska Arabija lansira Globalno partnerstvo za otpornost na sušu, pružajući nadu da će multilateralni napori u rešavanju ovog problema dobiti zamah.

Pročitajte još:

Pored suša, teme poput neutralnosti degradacije zemljišta, transformacije poljoprivrednih sistema, ublažavanja peščanih i prašnih oluja i rešavanja rodne nejednakosti u upravljanju zemljištem čine ovu konferenciju jedinstvenom.

Poljoprivreda je glavni pokretač degradacije zemljišta. Ekspanzija poljoprivrede je transformisala oko 70 odsto pašnjaka i 50 odsto savana širom sveta. Istovremeno, degradacija zemljišta bi mogla da smanji globalnu produktivnost hrane za 12 odsto, uzrokujući da cene hrane porastu i do 30 odsto do 2040. godine.

“Fokusirajući se na obnavljanje zdravlja tla i povećanje proizvodnje hrane koja čuva prirodu, COP16 može postati prekretnica ka održivijoj budućnosti za milione ljudi”, izjavila je Suzan Gardner iz Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP).

Energetski portal

Srbija uvodi „dinamične tarife” i otvara vrata nuklearnoj energiji

Foto-ilustracija: Unsplash (claudio-schwarz)

Novi Zakon o energetici uvodi nove kategorije – „dinamične tarife” kada je reč o ceni struje, a „aktivan kupac” omogućava vraćanje viškova električne energije u mrežu, objašnjava za RTS ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović. Do kraja grejne sezone cilj je da ne bude poskupljenja struje i gasa, ali to podrazumeva krajnje racionalnu potrošnju električne energije, ističe ministarka.

Pored zelenog svetla za nuklearnu energiju i kapcitete na vodonik, novi srpski Zakon o energetici uvodi više novina za domaćinstva, privredu i investitore. Prvi put Zakon o energetici definiše i pojam „aktivnog kupca”.

„Na taj način želimo da stimulišemo sve one koji proizvode električnu energiju za svoje potrebe, da viškove vrate u mrežu, ali da se ne ugrozi sistem, pre svega kada je u pitanju naša mreža”, rekla je ministarka rudarstva i energetike.

Uvode se i dinamične tarife koje se odnose na cene električne energije.

„To je pre svega usaglašavanje sa evropskom regulativom, mi smo uveli crvenu i zelenu tarifu pre 30 godina. Bitno je da energetski budemo ekonomični i da racionalno trošimo energiju. Ovakve tarife zahtevaju i digitalizaciju, zbog toga nastavljamo sa zamenom brojila. U narednoj godini planirana je ugradnja još oko 600.000 brojila”, rekla je Dubravka Đedović Handanović.

Ministarka naglašava da nam u narednim godinama treba više električne energije.

Pročitajte još:

„Prvi put preuzimamo novi termo blok ‘B3’ u Kostolcu na kome su radili kineski partneri. To je značajno jer su naša postrojenja stara i po 40 godina. Otvorićemo prvi solarni park i novi vetropark, u toku decembra biće završen remont prvog agregata u Bajinoj Bašti posle 42 godine, a drugi agregat biće remontovan sledeće godine”, rekla je ministarka Đedović Handanović.

Zakon o energetici otvorio je vrata i za razvoj nuklearne energije. Francuski EDF radi Studiju o primeni nuklearne energije u Srbiji.

Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

„Otvaramo vrata da u našem energetskom miksu imamo i nuklearnu energiju. Pre svega treba da razvijemo tri faze primene nuklearne energije, a studija koju radi francuski EDF treba da pokaže koja tehnologija bi bila najprikladnija za naš energetski sistem”, rekla je ministarka rudarstva i energetike.

Energetska efikasnost je veoma važna i uskoro počinje kontrola zgrada koje su ušle u projekt energetske sanacije u 14 gradova Srbije.

„Počinju energetski pregledi zgrada u 14 gradova Srbije, i obuhvatiće oko 700 zgrada. Cilj je da, pre svega, dođemo do energetski efikasnih stambenih jedinica. Taj projekat je vredan oko 65 miliona evra, od čega 15 miliona evra dolazi iz donacija. Građani ne bi trebalo da osete te troškove, država će omogućiti subvencije, i nadamo se da će to u velikoj meri biti prihvaćeno, i da će radovi na tim zgradama početi krajem sledeće godine”, rekla je Đedović Handanovićeva.

Kada je reč o cenama struje i gasa, u novu godinu ulazimo sa starim cenama i cilj je da se one zadrže do kraja grejne sezone. Resorna ministarka zbog toga apeluje na građane da budu ekonomični i vode računa o potrošnji električne energije.

Izvor: RTS

Otkrivene značajne i vredne vrste u Dabarskom i Fatničkom polju

Foto: Wikipedia (Milovan Bokic)

Kraška polja kao najveći površinski oblici krša najbrojniji su u Dinarskom sistemu, koji je jedinstven na planeti Zemlji. Na teritoriji Bosne i Hercegovine, posebno u spoljnim Dinaridima, razvijen je veliki broj najvećih i najviših polja u kršu, a jedna od njih su i  Dabarsko i Fatničko polje.

Polja u kršu predstavljaju i složene strukture u kojima se nalaze različiti hidrološki i hidrogeološki oblici kao što su stalni i privremeni izvori, stalni otvoreni tokovi, kao i oni koji presušuju i poniru u podzemlje.

Kako bi se energetski iskoristile padavine na istočnom delu sliva, planirana je izgradnja hidroenergetskih objekata u okviru projekta “Gornji horizonti” (HE Nevesinje, HE Dabar i HE Bileća). Ovim projektom planirano je odvesti vodu iz Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećko jezero, a zatim dalje do HE Dubrovnik. Time bi se smanjio dotok vode rekama Buna, Bunica i Bregava, a posredno, preko ponora u Popovom polju, i svim izvorima u donjem toku Neretve, kao i na dubrovačkom primorju. Cilj projekta je osloboditi “višak vode” u poljima koja su prirodno plavljena, a koja su prihranjivala podzemne tokove.

Međutim, prebrza i neprirodna odvodnja iz kraških polja može imati dalekosežne posledice.

Kako bi se podsetilo na bogatstvo i raznovrsnost kraških polja u Bosni i Hercegovini i na argumentovan način ukazalo na štetne posledice projekta „Gornji horizonti“, u partnerstvu sa međunarodnom organizacijom CEPF (Critical Ecosystem Partnership Fund), Centar za životnu sredinu podržao je istraživanja više grupa organizama tokom 2024. godine na području Dabarskog i Fatničkog polja.

Pročitajte još:

Najvažniji rezultati ovih istraživanja su:

  • Registrovan je 231 takson vaskularnih biljaka determinisanih do nivoa podvrste, od kojih su dva taksona endemična za Balkansko poluostrvo, dok su u Republici Srpskoj pod strogom zaštitom 12, a zaštićeno 25 taksona. Dva taksona se nalaze na Aneksu II Evropske direktive o staništima (Eleocharis carniolica W. D. J. Koch i Scilla litardierei Breistr.), a isto toliko na Aneksu II CITES konvencije.
  • Foto: Wikipedia (Christian Fischer)

    Prema prikupljenim podacima, ovo jedinstveno područje predstavlja jedno od najznačajnijih i najbogatijih područja za viline konjice u Bosni i Hercegovini. Na ovom prostoru registrovane su 43 vrste ovih insekata, što čini više od dve trećine vrsta prisutnih u Bosni i Hercegovini. Sa konzervacijskog aspekta, najznačajnije su vrste Coenagrion ornatum i Sympetrum flaveolum. Prva vrsta je zaštićena Direktivom o staništima Evropske unije, dok je druga ugrožena (EN) vrsta prema Crvenoj listi vilinih konjica Evrope. Osim toga, 35 vrsta se nalazi na Crvenoj listi Republike Srpske. Za poređenje, to je više od 42 vrste registrovane u Livanjskom i 40 vrsta registrovanih u Nevesinjskom polju, jedina dva polja za koja postoje detaljniji podaci.

  • Istraživanje faune ptica na Dabarskom i Fatničkom polju, sprovedeno tokom samo nekoliko dana, otkrilo je prisustvo najmanje 95 različitih ptičjih vrsta, među kojima se značajan broj nalazi pod trajnom zaštitom. Oba polja služe kao važna migraciona stajališta, pružajući pticama potrebne uslove za odmor i ishranu tokom migracionih ruta. Ovo je posebno značajno za migratorne vrste koje prelaze velike udaljenosti između svojih gnezdilišta i zimovališta.
  • Rezultati pokazuju da su u vodotocima na području Dabarskog polja prisutne gatačka gaovica (Telestes metohinsis) i dabarska gaovica (Telestes dabar), dok su na području Fatničkog polja zabeležene jedinke trebinjske gaovice (Delminichtys ghetaldii). Sve navedene vrste gaovica predstavljaju endemične vrste i značajan genetski resurs. Podaci o biologiji ovih vrsta su od posebnog značaja, jer je reč o endemima uskog areala, čija staništa se radikalno menjaju pod antropogenim uticajem.
  • Tokom istraživanja pećinskih sistema na ovim poljima, najznačajniji pronalazak zabeležen je u Radovića pećini, gde je, prema proceni, bilo preko 1000 jedinki šišmiša. Brzim opažanjem zabeleženo je prisustvo najmanje četiri vrste šišmiša: Rhinolophus hipposideros, Rhinolophus ferrumequinum/euryale, Miniopterus schreibersii i Myotis myotis/blythii. Takođe, u pećinskim sistemima do sada je potvrđeno prisustvo 17 troglobitskih, sedam akvatičnih i 10 terestričkih vrsta.

Svakako treba istaći da je ovo samo jedan deo obljavljenih podataka, kao i da je konačni broj, verujemo, značajno veći, nakon završenih laboratorijskih analiza.

Izvor: Centar za životnu sredinu

Industrija vetra u Evropi zahteva 200.000 novih radnika do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Reaubourg)

Energija vetra u Evropi nalazi se pred velikim izazovima i mogućnostima dok se priprema za značajnu ekspanziju u narednih šest godina. S obzirom na ambiciozne klimatske ciljeve i potrebu za povećanjem energetske nezavisnosti, Evropska unija planira da poveća kapacitet energije vetra sa sadašnjih 225 GW na 425 GW do 2030. godine. Ovaj rast dolazi sa značajnim implikacijama za evropski lanac snabdevanja i tržište rada, navodi se u saopštenje udruženja WindEurope.

Prema najnovijim procenama, industrija vetra, koja trenutno zapošljava oko 370.000 ljudi, treba da se proširi na 600.000 radnih mesta do kraja decenije. To znači da će više od 200.000 novih radnika morati da bude angažovano i obučeno u relativno kratkom roku. Međutim, evropska industrija suočava se sa ozbiljnim jazom u veštinama koji bi mogao usporiti zelenu tranziciju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na putu zelene transformacije, pred Evropom su tri međusobno povezana izazova: potrebno je hitno smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte kako bi se ublažile posledice klimatskih promena, ojačati energetsku sigurnost smanjenjem oslanjanja na uvoz fosilnih goriva i povećati industrijsku konkurentnost kroz korišćenje jeftinih i domaćih obnovljivih izvora energije. Energija vetra ima ključnu ulogu u rešavanju svih ovih izazova, omogućavajući pouzdanu i održivu energetsku tranziciju.

Kako bi se rešio izazov nedostatka radne snage, WindEurope, vodeća evropska organizacija za energiju vetra, već je uključena u niz inicijativa usmerenih na prilagođavanje obrazovnih sistema potrebama zelene industrije.

Evropska komisija najavila je dva strateška plana: Akcioni plan EU za stručno obrazovanje i obuku (VET), koji ima za cilj povećanje kvaliteta i dostupnosti tehničkog obrazovanja, i Strateški akcioni plan za STEM discipline, usmeren na podsticanje većeg broja mladih da se odluče za karijere u nauci, tehnologiji, inženjeringu i matematici.

Pročitajte još:

Koje veštine će biti tražene?

Za industriju vetra ključno je privući mlade ljude i obezbediti im odgovarajuće obrazovanje i obuku. Radna mesta koja će biti otvorena uključuju inženjere, tehničare za održavanje vetrogeneratora, stručnjake za logistiku i menadžere projekata. Osim tehničkih veština, naglasak će biti i na digitalnim kompetencijama, sposobnosti rešavanja problema i timskom radu.

Nova radna mesta predstavljaju veliku priliku za mlade širom Evrope. Ulaganjem u obrazovanje i obuku, industrija vetra može postati atraktivna opcija za karijere koje donose i finansijsku sigurnost i doprinos očuvanju planete.

WindEurope ističe da usklađivanje obrazovnih programa sa stvarnim potrebama industrije mora biti prioritet, a saradnja između obrazovnih institucija, industrije i vlada ključna je za uspeh ovog poduhvata.

Milena Maglovski

Reciklaža tekstila u Evropi doživljava krizu – skladišta pretrpana

Foto-ilustracija: Unsplash (Francois Le Nguyen)

Kružna ekonomija tekstila u Evropi mora biti ojačana uvođenjem efikasnih šema proširene odgovornosti proizvođača (EPR) i jednakih uslova za sve u revidiranoj Direktivi o otpadu (WFD).

Za to se zalažu EuRIC Textiles, organizacija koja zastupa interese evropskih preduzeća i udruženja iz oblasti reciklaže, udruženje FEAD koje zastupa kompanije i organizacije širom Evrope koje se bave pružanjem ekoloških usluga i kompanija Decathlon, u svom pozivu Briselu.

Smatraju da treba da se izbegnu nepotrebna administrativna opterećenja za kompanije i države članice i maksimalno povećati efikasnost EPR u ostvarivanju željenih ekoloških koristi.

„Novi EPR sistemi podstaknuće ulaganja u infrastrukturu, sa ciljem stvaranja cirkularne ekonomije i industrije za tekstile. Da bi se postigli ciljevi ciljanog pregleda WFD-a, ključno je da lanac upravljanja otpadom bude usklađen sa hijerarhijom otpada, koji osigurava ekološki prihvatljivo i efikasno tretiranje odbačenih tekstila“, navode iz Evropske konfederacije industrije za reciklažu (EuRIC).

Sektor industrije sortiranja i reciklaže tekstila u Evropi trenutno doživljava neviđenu krizu, koja je čak značajnija od one tokom pandemije COVID-19, a opterećuju ga globalni poremećaji kao što je rat u Ukrajini, logistički izazovi u Africi i porast ultra-brze mode.

Kako se navodi, cena polovnog tekstila je drastično pala od proleća 2024. godine, dok su troškovi sakupljanja, sortiranja i reciklaže porasli. Zbog toga više se ne mogu pokriti troškovi obrade, što dovodi do velikih problema za operatere sortiranja. Pretrpana skladišta dovode do rizika da tekstilni otpad bude spaljen.

Pročitajte još:

„Pozivamo EU da podstakne države članice da smanje PDV na aktivnosti popravke, ponovne upotrebe i reciklaže tekstila, u okviru postojećeg okvira Direktive o PDV-u, i istraže mogućnost uvođenja poreza na nove, naftne materijale. Takve mere, ako se usvoje na nacionalnim nivoima, podstakle bi upotrebu recikliranih materijala i smanjile ekološki uticaj proizvodnje novih tekstila“, navodi se u saopštenju.

Kako bi kapaciteti Evrope za ekološki i efikasan tretman tekstilnog otpada bili povećani između ostalog potrebni su kratkoročni finansijski podsticaji za EU kompanije koje doprinose održivom cirkularnom tekstilnom lancu i investicije u tehnologije zajedno sa ciljanom podrškom opštinama koje se suočavaju sa stagnacijom u vezi sa tekstilnim otpadom.

„Pozivamo na obavezno korištenje procenta recikliranog tekstilnog sadržaja (najpoželjnije iz post-potrošačkih tekstila) u sve nove tekstilne proizvode koji se stavljaju na tržište EU, sa jasnim planom za povećanje ovog procenta u narednim godinama. Bez hitnih mera, Evropa rizikuje da ugrozi svoje ciljeve u vezi sa klimatskim promenama i ugrozi budućnost svoje industrije sortiranja i reciklaže tekstila“, zaključuje iz EuRIC.

Jasna Dragojević

Najnovije istraživanje u Srbiji pokazuje da je najveća prepreka za renoviranje doma nedostatak finansija

Foto: Velux

Istraživanje koje je sprovedeno tokom septembra 2024. godine u Srbiji, otkriva ključne trendove u stavovima potrošača prema renoviranju doma, uključujući zamenu vrata, prozora i krovnih prozora, kao i zamenu starih predmeta i kućnih aparata. Studija, koja je obuhvatila 1.000 ispitanika širom Srbije, pokazuje da su najveći prioriteti za renoviranje oni elementi koji mogu značajno doprineti uštedi energije, a glavna prepreka nedostatak finansijskih sredstava.

Glavni cilj ovog istraživanja bio je identifikovati ključne trendove i stavove ciljne publike u vezi sa: nostalgijom koju nose stari ili nasleđeni predmeti, osećajem doma, renoviranjem, zamenom vrata, prozora i krovnih prozora, kao i procenjenim budžetom dostupnim za te potrebe. Ciljna grupa obuhvatila je zaposlene muškarce i žene starosti između 30 i 64 godine koji razmišljaju o renoviranju doma, a istraživanje je sprovedeno na području Srbije, na zahtev kompanije VELUX.

Ključni rezultati pokazuju:

  • Finansije kao glavna prepreka – Finansijska ograničenja su glavni razlog koji sprečava čak 2/3 ispitanika (67,1 odsto) da zamene stare predmete, naročito u ruralnim sredinama. Strah od komplikovanosti zamene (36,6 odsto) i nedostatak vremena (29,8 odsto) su dodatni faktori.
  • Energetska efikasnost kao motivacija – Glavni razlog za zamenu prozora i vrata koji su ispitanici naveli (njih 26,6 odsto) je povećanje energetske efikasnosti. Kada bi zamena vrata i prozora mogla da doprinese uštedi od 20 odsto u troškovima grejanja, prioriteti za zamenu bi se promenili, a vrata i prozori bi postali glavni fokus. Za sada su na vrhu liste prioriteta zamena bojlera i šporeta (63 odsto). Gotovo polovina ispitanika koji poseduju krovne prozore (45 odsto) naveli su da bi njihova zamena bila prioritet u postizanju energetske efikasnosti.
  • Planovi za zamenu vrata i prozora – Iako u 72 odsto slučajeva postoji potreba za zamenom prozora i vrata, oni nisu zamenjeni u 2/5 slučajeva. Trećina ispitanika planira zamenu starih vrata i prozora u narednih godinu do tri godine, dok je za zamenu krovnih prozora planiran kraći rok – do godinu dana. Najčešći iznos koji su spremni da izdvoje za zamenu prozora je između 15.000 i 30.000 RSD, dok bi za vrata izdvojili više, do 60.000 RSD.

Šta kuću čini domom?

Foto: Velux

U domovima često postoje lični ili porodični “suveniri” kojih nikada ne bismo želeli da se odreknemo – stari radio ili komad nameštaja, porcelanske figurice i slično. Krovni prozor predstavlja jedan od elemenata koji će koristiti buduće generacije, naša deca i unuci. Oni su organski deo našeg životnog prostora, ali postoje i delovi koji se moraju zameniti radi zdravlja, komfora i održivosti. Dobro postavljen, energetski efikasan krovni prozor ne samo da poboljšava svakodnevni komfor, već doprinosi i značajnim uštedama energije. Samo zamenom krovnih prozora i smanjenjem unutrašnje temperature za dva stepena Celzijusa, potražnja za grejnom energijom može se smanjiti za gotovo 40 odsto, bez narušavanja komfora, što je moguće sa VELUX krovnim prozorima.

Sprovedena studija takođe pomaže u otkrivanju koji su to elementi koje ljudi nerado menjaju i koji su oni koje smatraju zamenljivim.

Ispitanici su istakli da uklanjanje starih i nepotrebnih stvari iz doma doprinosi oslobađanju fizičkog prostora, ali i rasterećenju uma od suvišnih obrazaca mišljenja i opterećujućih uspomena. Većina ispitanika se ne izjašnjava kao posebno vezana za stare predmete, niti kao sklona njihovom odbacivanju. Oko 30 odsto ispitanika odlaže zamenu starih predmeta iz različitih razloga.

Odeća (54,9 odsto) i tekstil za domaćinstvo (41,6 odsto) su najčešće menjani u poslednjih godinu dana, jer su najlakši i najjeftiniji za zamenu, dok su predmeti koji zahtevaju veća finansijska ulaganja zamenjeni tek kada su prestali da funkcionišu.

Predmeti sa emocionalnom vrednošću, poput suvenira, retko se odbacuju, iako ih 36 odsto smatra “kandidatima” za bacanje, a samo 20 odsto ih je zaista odbacilo u poslednjih godinu dana.

Rezultati ukazuju na jak fokus potrošača na praktične mere renoviranja, pri čemu 72 odsto ispitanika priznaje da postoji potreba za zamenom vrata i prozora prvenstveno radi energetske efikasnosti i ušteda. Među ispitanicima, oni koji žive u kućama i ruralnim sredinama bi zamenili vrata i prozore pre nego oni koji žive u zgradama, međutim navode finansijske razloge i strah od nepredviđenih problema tokom renoviranja kao glavne prepreke.

Izvor: Velux

Uspesi Fonda za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine u Istočnoj Evropi kroz 15 godina

Foto-ilustracija: Freepik (master1305)

Kako bi se podržala ulaganja u promociju energetske efikasnosti, zaštitu životne sredine i socijalnu dimenziju ekonomske tranzicije u regionu Istočnog partnerstva EU, pre 15 godina osnovan je Fond za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine u Istočnoj Evropi (E5P).

Njegovo osnivanje proisteklo je iz vizije Poljske i Švedske – bliže saradnje i održivije budućnosti u ovom delu Evrope.

Sektori koji ispunjavaju uslove za E5P podršku uključuju: daljinsko grejanje, energetsku efikasnost u javnim zgradama, mere uštede energije u stambenim zgradama, obnovljive izvore energije (uključujući biomasu), ulično osvetljenje, prečišćavanje vode i otpadnih voda, upravljanje čvrstim otpadom i gradski prevoz.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavila je kroz konkretne primere neke od najznačajnijih uspeha ovog Fonda.

Fond se pokazao kao izuzetno značajan u delovima sveta pogođenim kontinuiranim krizama, poput Ukrajine i Moldavije. U ovim zemljama doprineo je osiguranju toplote kroz unapređenje lokalnih sistema grejanja i postavljanje brojnih pojedinačnih podstanica za regulaciju i uštedu grejanja.

Pročitajte još:

U drugim zemljama, E5P je, na primer, finansirao uvođenje električnih autobusa i pomogao u izgradnji savremene fabrike za tretman otpada u Gruziji.

Projekti se sprovode i u Jermeniji, Belorusiji, Azerbejdžanu i drugim državama regiona Istočnog partnerstva. U Ukrajini je reč o 25 projekata, u Moldaviji sedam, dok je u Jermeniji šest, a u Belorusiji dva.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ukupna investicija iznosi 1,5 milijardi evra u 52 projekta. Zahvaljujući Fondu, godišnje se smanjuje emisija više od 1.000.000 tona ugljen-dioksida, dok se tretira preko 1.900.000 m³ otpada.

Pored toga, E5P omogućava godišnju uštedu od 4.000.000 MWh energije i 265.012 m³ vode.

Uspeh Fonda pripisuje se partnerskom modelu saradnje. Donatorska sredstva, obezbeđena od Evropske unije i bilateralnih donatora, koriste se kao grantovi za mobilisanje kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Evropske investicione banke (EIB), Nordijskog fonda za zaštitu životne sredine (Nefco) i Razvojne banke Saveta Evrope (CEB).

Evropska unija je najveći donator, dok su među ostalim donatorima i Jermenija, Azerbejdžan, Češka, Danska, Estonija, Finska, Gruzija, Nemačka, Island, Irska, Letonija, Litvanija, Moldavija, Norveška, Poljska, Rumunija i druge zemlje.

Katarina Vuinac

Usvojen Pravilnik o aukcijama u FBiH

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) doneo je, uz saglasnost Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Pravilnik o aukcijama kojim se definišu uslovi, postupak i način dodele podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije kroz Aukcije za mala postrojenja (FIT Aukcije) i Aukcije za velika postrojenja (FIP Aukcije), navodi se u saopštenju OIEiEK.

Na osnovu člana 4. Pravilnika, Uprava Operatora za OIEiEK doneće Odluku o pokretanju postupka FIT i FIP Aukcija, oslanjajući se na Pravilnik, Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, Uredbu o kvotama za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, kao i Uredbu o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje.

Podsećamo, Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH doneo je brojne prednosti za energetski sektor, građane i privredu. Novi sistem podsticanja uvodi postupak aukcija za mala i velika postrojenja, čime će se povećati troškovna efikasnost, udovoljiti principima transparentnosti i demokratičnosti i osigurati pravična i racionalna raspodela javnih sredstava koja se prikupljaju od krajnjih kupaca električne energije.

Pročitajte još:

Tehnološke kvote i količine električne energije za podsticaje putem garantovane otkupne cene, zajedno sa planiranim obimima FIP Aukcija za velika postrojenja, precizirani su u Aneksu I i Aneksu II Uredbe o kvotama za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.

Pravilnik je donet u skladu sa obavezama iz člana 29. stav (3) Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije („Službene novine Federacije BiH“, broj: 82/23). Objavljen je u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 94/24 od 27.11.2024. godine, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

Energetski portal

Beograd domaćin najvećeg globalnog samita o veštačkoj inteligenciji

Foto: NITRA

Beograd će 3. i 4. decembra, postati epicentar globalnih razgovora o veštačkoj inteligenciji, kada se otvara Samit Globalnog partnerstva za veštačku inteligenciju (GPAI) u Palati Srbija. Ovaj prestižni događaj okupiće preko 1.000 učesnika iz više od 45 zemalja, uključujući ministre nauke i veštačke inteligencije, kao i najistaknutije svetske eksperte iz ove oblasti.

Na svečanom otvaranju govoriće predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić i generalni sekretar OECD-a, Matijas Korman.

Posebna pažnja biće posvećena centralnom ministarskom panelu, koji je zakazan u utorak za 16 časova. Panel će voditi ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, dr Jelena Begović, a tema diskusije biće ključna uloga vlada u pokretanju globalnih inovacija u oblasti veštačke inteligencije. Lideri će razgovarati o političkim pristupima za otključavanje transformativnog potencijala veštačke inteligencije, podsticanju međunarodne saradnje i izgradnji ekosistema koji podržavaju etičke, inkluzivne i održive inovacije.

„Globalno partnerstvo za veštačku inteligenciju trenutno je najveća međunarodna organizacija posvećena razvoju, primeni i regulisanju veštačke inteligencije. Ponosna sam što je Srbija prepoznata kao bitan faktor u ovom procesu i što imamo priliku da razgovaramo o budućem razvoju ove moćne tehnologije, uvek stavljajući čoveka u njen centar”, istakla je ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović.

Pročitajte još:

Samit će obuhvatiti preko 30 panela i sesija sa više od 100 međunarodnih govornika, koji će diskutovati o etičkim, tehnološkim i društvenim aspektima veštačke inteligencije. Tokom Ministarskog samita drugog dana događaja očekuje se usvajanje Beogradske deklaracije, čime Srbija još jednom potvrđuje svoju ključnu ulogu u globalnom razvoju veštačke inteligencije.

Ovo je najveći međunarodni događaj u Srbiji od obeležavanja 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih, a organizacija GPAI prepoznaje našu zemlju kao lidera u razvoju veštačke inteligencije na globalnoj sceni.

Izvor: Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija

Sprovođenje Memoranduma o razumevanju Srbije i EU – Precizniji koraci do kraja godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

U sklopu jačanja bilateralnih odnosa i unapređenja energetske tranzicije, nedavni sastanak između ministarke rudarstva i energetike Republike Srbije i ambasadora EU u Srbiji bio je fokusiran na razmatranje napretka Srbije u energetskoj tranziciji. Diskusija je obuhvatila načine za implementaciju Memoranduma o razumevanju između Republike Srbije i EU o saradnji u lancu vrednosti retkih mineralnih sirovina i električnih vozila.

Kada je memorandum potpisan, tokom jula ove godine, bilo je reči o tome da se očekuje se da će u narednoj deceniji globalna potražnja za baterijama porasti do 20 puta zbog veće upotrebe električnih vozila, sve veće primene skladištenja energije, kao i industrijske i pomorske primene, te je tom prilikom ustanovljeno da saradnja može pružiti mogućnost uspostavljanja pristupačne i održive nabavke baterija i električnih vozila, uključujući i  komponente, što je sve u svemu, u skladu sa Novim planom rasta za Zapadni Balkan, kako se tada navodilo. Ipak, Memorandum o razumevanju došao je u momentu ogromnog protivljenja civilnog društva i javnosti uopšte.

Kako se navodi dalje u saopštenju resornog ministarstva, ministarka Dubravka Đedović Handanović istakla je kako je, zahvaljujući podršci EU, Srbija uspešno diverzifikovala svoje izvore snabdevanja energijom, posebno gasom. Diversifikacija uključuje gasnu interkonekciju sa Bugarskom i dodatne kapacitete na LNG terminalu u Aleksandropolisu. Najavila je planove za izgradnju nove gasne interkonekcije sa Rumunijom, što bi trebalo dodatno ojačati regionalnu gasifikaciju i energetsku bezbednost zemlje.

Pročitajte još:

Kada je reč o spajanju na evropsko tržište električne energije, Srbija bi trebala da se integriše u evropski sistem upravljanja krizama, što je od značaja u kontekstu čestih energetskih prekida koji su prošlog leta pogodili region.

Takođe je bilo reči o izazovima koji prate moguće uvođenje takse na emisije ugljenika, koja bi mogla nepovoljno uticati na srpsku ekonomiju. Ministarka je izrazila nadu da će diskusije unutar Energetske zajednice rezultirati podrškom EU za brže postizanje dekarbonizacije u skladu sa globalnim klimatskim ciljevima.

Novi Plan rasta za Zapadni Balkan otvara mogućnosti za nove energetske projekte, uz značajna finansijska sredstva koja EU pruža kroz Instrument za pretpristupnu pomoć, preko kojeg je Srbija već dobila više od 800 miliona evra za projekte u energetici.

Međutim, do kraja godine, kako se dalje navodi, očekuje se usvajanje preciznijih koraka za implementaciju spomenutog Memoranduma o razumevanju između EU i Srbije o održivim sirovinama, lancima vrednosti baterija i električnim vozilima, što uključuje saradnju na industrijskom nivou, istraživanjima, inovacijama i visokim standardima upravljanja, te mobilizaciju finansijskih i investicionih resursa.

Energetski portal