Home Blog Page 118

Bajatović: Neće biti gasne krize i restrikcija, Srbija je spremna za nepredviđene scenarije

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je za RTS da građani ne treba da brinu za količine gasa u Srbiji, i da ostaje 770 evra za priključke na gas, a broj priključaka se povećava.

„U Srbiji neće biti gasne krize, neće biti restrikcija, spremili smo u toplanama ako se nešto slučajno desi”, kaže Bajatović.

Energetska bezbednost Evrope i dalje je veoma zavisna od gasa – što direktno za grejanje što za rad gasnih centrala iz kojih se pokriva najmanje petina potrošnje električne energije. Bugarska bi mogla da obustavi tranzit ruskog gasa u Srbiju, a ovo nije prvi put da Vlada Bugarske najavljuje takvu mogućnost.

Pročitajte još:

Proširenje skladišta Banatski Dvor

Novinarka RTS-a napominje da moramo da kažemo da smo u zimskom periodu gde mnogo ide gasa za grejanje, a drugo i da je Evropska unija i dalje zadržala, doduše na dobrovoljnom nivou, 15 odsto štednje i to se u članicama već primenjuje.

Bajatović procenjuje da se Evropa stabilizovala jer je Evropa pala.

On je istakao da Srbija radi na proširenju skladišta gasa u Banatskom Dvoru i obezbeđivanju dodatnih količina iz Azerbejdžana.

„Uz nova ulaganja, povećaćemo kapacitet skladišta na 850 miliona kubnih metara komercijalnog gasa, da proizvodi u danu 12,5 miliona, uz dnevno utiskivanje od 5,8 miliona kubika. Razgovaramo i sa partnerima iz Rusije, Azerbejdžana i Turske kako bismo osigurali kontinuitet snabdevanja. U Srbiji neće biti gasne krize niti restrikcija”, zaključio je Bajatović.

Izvor: RTS

Sertifikacija zelenog vodonika – Ključ za izgradnju globalnog tržišta i smanjenje emisija

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Sposobnost vodonika da se primeni u teškim industijama, poput hemijske proizvodnje ili brodarstva, i da ih na taj način dekarbonizuje, postavlja ga među prioritetima u globalnoj tranziciji i ograničenju globalnog zagrevanja na 1.5 stepeni Celzijusa.

Zeleni vodonik se već sada smatra ključnom sirovinom za proizvodnju zelenog amonijaka, metanola i čelika. Zbog toga vlade širom sveta uveliko razvijaju strategije i planove kako bi podržali razvoj njene primene. Međutim, kako bi se omogućilo stvaranje globalnog tržišta za ove proizvode, neophodna je standardizacija, sertifikacija i međunarodna interoperabilnost.

Standardizacija se odnosi na usklađivanje pravila i očekivanja među zemljama, što olakšava trgovinu, smanjuje investicione rizike i omogućava bržu primenu tehnologija. Sertifikacija, s druge strane, garantuje da zeleni proizvodi ispunjavaju neophodne kriterijume i doprinose smanjenju emisija, što stvara poverenje među potrošačima i regulatorima. Sertifikacioni sistemi omogućavaju da vodonik na tržištu ispunjava standarde održivosti, smanjujući rizik za investitore i omogućavajući veću sigurnost u trgovini. Na kraju, međunarodna interoperabilnost podrazumeva da sertifikati koji se izdaju u jednoj zemlji budu priznati i u drugim državama, čime se smanjuje administrativni teret za proizvođače i omogućava lakša međunarodna trgovina.

Pročitajte još:

Uzimajući u obzir razlike u prioritetima i regulativama od zemlje do zemlje, važno je da se uspostavi zajednički pristup, ne samo za vodonik, već i za povezane proizvode. Na primer, Evropska unija traži da proizvođači dokažu da energija korišćena za proizvodnju vodonika dolazi iz obnovljivih izvora. Ovo može biti izazov za zemlje koje još uvek nemaju razvijenu zelenu energetsku infrastrukturu.

Prema analizi IRENA – Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije, dok su regulatorni okviri za zeleni vodonik već delimično razvijeni, okviri za njegove derivate, poput amonijaka, metanola i čelika, značajno zaostaju. Usklađivanje metoda za merenje emisija i sertifikacionih sistema ostaju ključ za razvoj globalnog tržišta.

Katarina Vuinac

Đedović Handanović: Nastavljamo sa ulaganjem u proizvodne i prenosne kapacitete

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)

Srbija će nastaviti da radi na sprovođenju reformi i spajanju tržišta električne energije sa EU, kao i na povećanju svoje energetske sigurnosti, pre svega ulaganjem u obnovljive izvore energije i jačanje prenosne mreže. Ovo je poručila Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, koja je učestvovala na sastanku Ministarskog saveta Energetske zajednice u Beču.

Prema njenim rečima, Srbija je još jednom potvrdila svoju lidersku poziciju kad su sektori električne energije i obnovljivih izvora energije u pitanju, dok smo po pripremljenosti za spajanje tržišta ispred svih zemalja u regionu.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

„Uspešno smo preneli paket reformskih propisa Evropske unije u naše zakonodavstvo, čime smo stvorili uslove da se naše tržište električne energije u bliskoj budućnosti spoji sa tržištem električne energije EU”, naglasila je Đedović Handanović.

Ona je podsetila da je ove nedelje počela da funkcioniše i prva regionalna berza električne energije u ovom delu Evrope, u kojoj učestvuju Srbija, Slovenija i Mađarska.

„Naše tri zemlje udružile su svoje berze kako bi bile efiksanije u trgovini električnom energijom, ali to sve takođe povećava i dostupnost električne energije za naše zemlje, za naše građane i privredu, i stvara uslove za povoljnije cene”, dodala je ministarka.

Tema Ministarskog saveta Energetske zajednice bila je i pripremljenost ugovornih strana za zimu i uslovi na tržištu električne energije, usled neizvesnosti zbog konflinkta u Ukrajini.

Ministarka je istakla da postojeće geopolitičke neizvesnosti mogu da stvore pritiske na cene gasa i električne energije, te da naša zemlja pomno prati šta se događa na tržištu električne energije, kako bismo se na vreme zaštitili od eventualnih poremećaja. Ona je dodala da će EPS sutra preuzeti novi termoblok u Kostolcu, koji će biti prvi novi proizvodni kapacitet ovog preduzeća posle skoro 35 godina, što će nam dati dodatnu sigurnost.

Pročitajte još:

„Nastavljamo i sa ulaganjem u OIE, gde je Srbija takođe vodeća zemlja u regionu, posebno kad je reč o napretku u garancijama porekla za OIE, a pripremamo i jedan od najvećih projekata obnovljivih izvora energije u Evropi, solarne elektrane od jednog gigavata, sa baterijskim skladištima od 200 megavata. Dokazali smo da vredno radimo i da smo spremni da jačamo i naše prenosne kapacitete, što se potvrdilo i letos kad je došlo do havarije na mreži u drugim državama u regionu”, navela je Đedović Handanović.

Energetska zajednica prepoznala je i određene projekte od značaja za ceo region među kojima se, kad je reč o Srbiji, ističe projekat Transbalkanskog koridora.

„Takođe se priremamo i za realizaciju projekata izgradnje Panonskog koridora i Centralnobalkanskog koridora. Ovi projekti doneće nema dugoročnu energetsku sigurnost, ali i veću razmenu električne energije sa našim susedima – Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom“, navela je ministarka.

Kad je u pitanju oporezivanje emisija ugljen-dioksida, prema njenim rečima, Srbija će nastaviti da radi analize pre početka primene CBAM (Mehanizam prekograničnog prilagođavanja ugljenika).

„Moramo da budemo spremni i da dođemo do najboljeg rešenja koje će imati najmanje troškove za našu industriju, kako bi mogla da nastavi da se razvija i da bude konkurentna na tržištu EU. Nastavićemo razgovore na tu temu, jer kao region moramo dobro da se pripremimo za ovu promenu, a istovremeno je važno da postepeno prelazimo na obnovljive izvore energije, sa manjom emisijom štetnih gasova. Na tom planu ćemo postići napredak, između ostalog, izgradnjom prvog vetroparka u Kostolcu, ali i završetkom drugih aukcija koje su trenutno u toku za OIE. Ovakve investicije i projekti omogućiće našoj privredi da dolazi do energije iz čistih izvora, što je važno da bismo u budućnosti lakše podneli teret oporezivanja emisija”, rekla je ministarka.

Energetski portal

Električni kamioni bez vozača – budućnost koja je već na putevima

Foto-ilustracija: Freepik (freepik - AI)

Priča o potpuno autonomnim vozilima nije nešto o čemu do sada nismo imali priliku da čujemo. Možda smo ih viđali u video-klipovima i slušali o njima u pričama o budućnosti transporta, ali, makar mi na Balkanu, nemamo baš priliku da ih vidimo uživo na ulicama naših gradova. Štaviše, izazovi u vezi sa infrastrukturom i kupovinom novog polovnog benzinca, pre su naša realnost. Većina nas i dalje ima i dozu nepoverenja – kako će se takva vozila nositi sa svim situacijama na putu, šta ako tehnologija zakaže?

Ali svet se menja, možda i brže nego što mislimo. U Selmeru, malom gradu u američkoj saveznoj državi Tennessee, autonomni kamioni već sada svakodnevno prevoze robu između fabrike i skladišta, ali još uvek u specifičnim i kontrolisanim uslovima. Sedam ovakvih vožnji realizuje se dnevno od ponedeljka do četvrtka.

Pored toga što ovim kamionima nije potrebna prisutnost vozača za samim sedištem, njihov pogon je električan. Kamioni na dizel motor odgovorni su za 25 odsto globalne emisije CO2 u transportu, što ova vozila dodatno čini održivim. Kako se izrađuju u različitim veličinama, prilagođeni su različitim potrebama transporta.

Kako sam i gore pomenula, u velikom delu javnosti postoji nepoverenje u ovu tehnologiju kada je reč o bezbednosti. Međutim, kako ističu iz Einride, kompanije specijalizovane za digitalnu, električnu i autonomnu tehnologiju u transportu, na razvoju ove tehnologije radi se već 10 godina i testirana je na svaki mogući scenario.

Pre nego što dodam još nešto u vezi sa bezbednošću ovih kamiona, želela bih da podelim još jednu misao. Kada sam pročitala vest o autonomnom kamionu, setila sam se nečega što je često jedan od najvećih strahova kada govorimo o veštačkoj inteligenciji – da li će ona zameniti ljude? Hoćemo li ostati bez posla i prihoda? Međutim, prijatno me iznenadila izjava kompanije, u kojoj navode da će vozačima kamiona biti omogućeno da rade od kuće, u smenama i u blizini svojih porodica, umesto da budu hiljadama kilometara daleko. Ovo donosi dve važne stvari. Prvo, sedišta vozača biće u blizini njihovih domova – možda čak i u njima. A drugo, iako fizički neće upravljati kamionima, neće izgubiti posao, jer će biti obučeni da nadgledaju autonomnu vožnju putem računara ili neke druge tehnologije.

Ovo takođe pruža dodatnu sigurnost, jer znamo da ovakvo vozilo, iako autonomno, ipak ima ljudski nadzor.

Svaka nova tehnologija nosi sa sobom brojne prednosti, ali i potencijalne izazove. Ponekad se iza inovativnih ideja koje nam se predstavljaju mogu skriviti i neželjene posledice. Ipak, ako želimo da koračamo prema održivijem svetu za prirodu i čoveka, važno je da pratimo njen razvoj i primenu, ali uvek uz dozu opreza.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Einride (@einride)

Katarina Vuinac

EU ažurira ekološke standarde za kovačnice i livnice

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)

Evropska komisija objavila je ažurirane ekološke standarde namenjene smanjenju uticaja industrijskih postrojenja, između ostalog kovačnica i livnica, na životnu sredinu. Promene su deo Direktive o industrijskim emisijama, koja predstavlja ključni element šireg plana EU za smanjenje industrijskog zagađenja u skladu sa ciljevima Akcionog plana za nulto zagađenje i okvirne politike cirkularne ekonomije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Francisco Fernandes)

Direktiva o industrijskim emisijama usvojena je 2010. godine i predstavlja temelj za regulisanje oko 75.000 industrijskih i stočarskih objekata unutar EU. Njen cilj je da integriše i pojača kontrole zagađenja koje obuhvataju i efikasnost resursa. Ključna komponenta Direktive su najbolje raspoložive tehnike (BAT), koje predstavljaju najefikasnije i ekonomski izvodljive metode za smanjenje zagađenja.

Zaključci BAT-a razvijeni su kroz detaljan proces koji uključuje industrijske aktere, javne autoritete EU i ekološke organizacije. Ovi zaključci direktno utiču na uslove dozvola za rad postrojenja, postavljajući rigorozne standarde za emisije, upotrebu resursa i upravljanje otpadom.

Zaključci o najboljim dostupnim tehnikama (BAT) odnose se na niz aktivnosti u industriji metala. U sektoru prerade crnih metala, to uključuje rad kovačnica koje koriste čekiće čija energija prelazi 50 kilograma po čekiću, sa upotrebom toplotne snage iznad 20 MV, kao i rad livnica crnih metala s proizvodnim kapacitetom preko 20 tona dnevno. Što se tiče prerade obojenih metala, BAT zaključci se primenjuju na procese topljenja i legiranja obojenih metala, uključujući reciklirane proizvode, te na rad livnica obojenih metala sa kapacitetom topljenja koji prelazi četiri tone dnevno za olovo i kadmijum ili 20 tona ostalih metala dnevno.

Pročitajte još:

Novi standardi posebno targetiraju oko 1.000 livnica i 25 kovačnica koje koriste čekiće u procesima kovanja – veliki industrijski čekići ili mehanički čekići koji se koriste za oblikovanje metala, sa posebnim zahtevima koji stupaju na snagu odmah za nova postrojenja, dok postojećima daje rok od četiri godine za usklađivanje.

Osim što postavlja strože ekološke zahteve, nova regulativa pojednostavljuje proces izdavanja i sprovođenja ekoloških dozvola. Standardizovane referentne vrednosti koje nudi Direktiva olakšavaju državama članicama da primene i integrišu ove norme u nacionalne pravne sisteme, čime se postiže veća doslednost i efikasnost u zaštiti životne sredine.

Kroz stroge zahteve, EU nastoji da minimizira negativan uticaj industrijskih aktivnosti na životnu sredinu, dok istovremeno podstiče tehnološki napredak i ekološku odgovornost među industrijskim akterima.

Energetski portal

Pokrenut globalni program za održivost modnog i građevinskog sektora

Foto: Unsplash (Becca McHaffie)

Modna industrija predstavlja jednog od najvećih zagađivača životne sredine, čineći značajan deo globalne ekološke krize. Proizvodnja tekstila zahteva ogromne količine hemikalija, vode i energije, dok se sintetička vlakna, poput poliestera, često prave od fosilnih goriva, dodatno povećavajući emisije gasova staklene bašte.

Još jedan veliki izvor zagađenja je i građevinski sektor koji ima ogroman uticaj na životnu sredinu, kao najveći potrošač sirovina i hemikalija na svetu. Proizvodnja građevinskih materijala, poput cementa i čelika, generiše velike količine gasova staklene bašte, dok građevinski otpad često završava na deponijama, doprinosi zagađenju i preopterećuje ekosisteme.

Zbog toga su vlade širom sveta, uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), započele ambicioznu šestogodišnju inicijativu vrednu 45 miliona dolara, usmerenu na uklanjanje opasnih hemikalija i transformaciju globalnih lanaca snabdevanja u modnom i građevinskom sektoru. Ova inicijativa ima za cilj da promoviše regenerativni dizajn, održive materijale, resursno efikasnu proizvodnju i odgovorno ponašanje potrošača, uz dodatnih 295 miliona dolara mobilisanih iz drugih izvora za postizanje što većeg uticaja.

Pročitajte još:

Ova inicijativa, koji predvodi Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), fokusiraće se na inkluzivnu transformaciju ovih sektora. Posebna pažnja biće posvećena osnaživanju žena, mladih i lokalnih zajednica, integraciji domorodačkog znanja i revitalizaciji lokalnih ekonomija. Program takođe ima za cilj smanjenje emisije gasova staklene bašte za šest miliona tona, uklanjanje 18.750 tona opasnih hemikalija iz ekosistema i obnavljanje 825.000 hektara zemljišta do 2031. godine.

Izvršni direktor GEF-a, Karlos Manuel Rodrigez, ocenio je da ova inicijativa predstavlja “ključnu prekretnicu” u transformaciji industrija visokog hemijskog intenziteta.

Program će koordinisati globalna savetodavna grupa sačinjena od predstavnika vlada, industrije i civilnog društva, koja će pružati strateške smernice i ubrzati prelazak ka održivim lancima snabdevanja.

Očekuje se da će ova inicijativa imati pozitivan uticaj na preko dva miliona ljudi širom sveta i postaviti standarde za budućnost održivih industrijskih praksi, navodi se u saopštenju UNEP-a.

Energetski portal

Mapiranje i suzbijanje toplotnih ostrva u Nišu

Foto-ilustracija: Freepik (ArthurHidden)

Kako bi se tokom leta smanjile temperature u određenim delovima grada Niša, gde se stvaraju takozvana toplotna ostrva, sprovešće se njihovo mapiranje, a gradska vlast će doneti plan kako da ih suzbije, navode iz Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj (KLER). U sklopu pilot projekta biće tretirano jedno toplotno ostrvo. Za to je izdvojeno oko 100.000 evra preko programa Evropske unije Interreg Danube region, a ukupna vrednost je oko 2,5 miliona evra.

Ivana Knežević Spasović iz niške KLER-a, kaže da u ovom gradu iz godine u godinu temperature rastu, usled isijavanja zgrada i betonskih delova grada.

Prvo će biti mapirane najkritičnije tačke u gradu, zatim će Građevinsko-arhitektonski fakultet obaviti istraživanje i napraviće se plan za rešavanje problema, prenose Južne vesti. Na lokaciji koja bude odabrana sprovešće se jedna “zelena inicijativa” u sklopu pilot projekta, kako bi se videlo kako uticati na smanjenje temperature.

Prema rečima Knežević Spasović, kroz plan koji bude izrađen prepoznaće se različite mere, koje uključuju i arhitektonske – bele mere, koje podrazumevaju korišćenje materijala sa niskim indeksima emitovanja toplote i materijala otpornijih na toplotu, koji će poboljšati uslove kada je reč o gradnji. Pored toga, može da se radi i na pošumljavanju i novim merenjima, primeni pametne tehnologije, ali šta će biti potrebno, kako je dodala, pokazaće istraživanja koja će biti sprovedena u narednih nekoliko meseci.

Pročitajte još:

Predstavnici Grada Niša potpisali su lokalni koalicioni dogovor sa 18 preduzeća, ustanova, kompanija, udruženja i organizacija, prenose Južne vesti.

To su Naučno-tehnološki park, Regionalna razvojna agencija “Jug”, Regionalna privredna komora Nišavskog, Pirotskog i Topličkog okruga, GAF, Akademija tehničko-vaspitnih strukovnih studija, Eneca, NiCAT, Udruženje “Zeleni ključ”, Centar za razvoj građanskog društva Protecta, JKP Mediana, Gradska toplana, niški Mašinski fakultet, Zavod za urbanizam, Deli, Lokalna fondacija Niš, Milk house, Banker radio i Jugo-impex.

Pre nekoliko meseci, grad Niš organizovao je i „Lokalnu metodološku radionicu – urbana toplotna ostrva” u okviru projekta „Urbana toplotna ostrva, otpornost, spremnost i strategije za ublažavanje – Be Ready.”Pre nekoliko meseci, grad Niš organizovao je i ,,Lokalnu metodološku radionicu – urbana toplotna ostrva’’ u okviru projekta ,,Urbana toplotna ostrva, otpornst, spremnost i strategije za ublažavanje – Be Ready’’. Projekat se bavi procenom rizika od urbanih toplotnih ostrva, koja nastaju zbog visoke izgrađenosti gradova, trotoara, puteva i zgrada koji zadržavaju toplotu i tako utiču na rast temperature vazduha u gradovima.

Energetski portal

EPS – Adaptacija na digitalizaciju i novu energetsku eru

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Na otvaranju sedmog E-mobility foruma, generalni direktor „Elektroprivrede Srbije“ (EPS) istakao je da je energetska sigurnost postala globalni prioritet i da su svi razvojni planovi kompanije usmereni ka ostvarivanju tog cilja. Govoreći na Mašinskom fakultetu u Beogradu, on je naglasio da EPS teži da postane profitabilna kompanija koja će se adaptirati i naći svoje mesto u svetu veštačke inteligencije i digitalizacije.

„Već živimo energetsku tranziciju koja postaje sve intenzivnija i brža”, rekao je on, dodajući da su nedavne izmene Zakona o energetici otvorile prostor za nove tehnologije kao što je vodonik i za nove igrače na tržištu. Takođe je istakao da u Srbiji već postoji više od 4.000 prozjumera, potrošača koji istovremeno proizvode energiju, navodi se na sajtu EPS-a.

Pročitajte još:

Na forumu, koji je organizovala Nacionalna Asocijacija Autonomnih i Električnih Vozila (NAAEV) u saradnji s Elektrotehničkim i Saobraćajnim fakultetom Univerziteta u Beogradu, govorio je i šef Službe za sistemske usluge u EPS. On je ukazao na izazove u balansiranju elektroenergetskog sistema usled povećanja obnovljivih izvora energije. „Dugoročno, ključni izazov će biti usklađivanje proizvodnje i potrošnje energije”, rekao je on.

Panelisti su takođe razmatrali koncept „Vehicle-to-Grid”, koji omogućava električnim automobilima da ne samo da se pune, već i da vraćaju energiju u sistem, predstavljajući tako moguće rešenje za integraciju obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem. Ovaj koncept, međutim, postavlja dodatne izazove za distributivnu mrežu u smislu prijema novih tehnologija i rešenja za upravljivu potrošnju.

Energetski portal

WMO: 55 odsto verovatnoće za razvoj La Ninje do februara 2025. godine

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Svet se u ovom trenutku nalazi u takozvanim neutralnim uslovima, u okviru kojih nisu razvijeni El Ninjo (El Niño) i La Ninja (La Niña). Međutim, najnovija prognoza Svetske meteorološke organizacije (WMO) ukazuje na verovatnoću od 55 odsto da se u toku decembra 2024. godine do februara 2025. godine razviju La Niña uslovi, dok se ponovni povratak na neutralne uslove sa 55 odsto verovatnoće očekuje između februara i aprila 2025. godine.

La Ninja donosi značajno zahlađenje površinskih temperatura okeana u centralnom i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku, što donosi promene u tropskoj atmosferi poput vetrova, pritiska i padavina.

Ovakve pojave uzrokovane su i klimatskim promenama koje su faktor čovekovog delovanja. Suprotno La Ninji, El Ninjo donosi slabije padavine i više temperature, čime je i obeležen početak 2024. godine. Iako bi La Ninja mogla da dovede do kratkoročnog efekta hlađenja, on neće biti dovoljan kako bi se neutralizovao efekat zagrevanja.

Pročitajte još:

Trenutni slab razvoj La Ninje, sa velikom verovatnoćom, pripisuje se jakim anomalijama zapadnih vetrova zabeleženim od septembra do početka novembra ove godine, a koje nisu pogodne za razvoj La Ninja uslova. Pod anomalijama zapadnih vetrova podrazumevaju se promena njihovog pravca, slabiji intenzitet ili bilo koje odstupanje od uobičajenog obrasca.

Svetska meteorološka organizacija izdaje redovna globalna sezonska klimatska ažuriranja (GSCU), koja prate uticaj drugih faktora klimatske varijabilnosti, kao što su Severna atlantska oscilacija, Arktička oscilacija i Dipol Indijskog okeana. Prema najnovijim podacima, temperature površinskog mora mogle bi da budu iznad proseka u svim okeanskim basenima osim u blizini ekvatorskog istočnog Pacifika, gde se očekuje razvoj slabih La Ninja uslova.

Prognoze za period od decembra 2024. godine do februara 2025. godine ukazuju da će biti iznadprosečne temperature praćene padavinama u većini područja.

Energetski portal

Zabrinjavajući rast saliniteta zemljišta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Prema najnovijoj globalnoj proceni Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), značajno je porastao procenat zemljišta pogođenog solju, koje sada obuhvata skoro 1,4 milijarde hektara širom sveta, što predstavlja više od 10 odsto ukupne površine Zemlje. Podaci su izneti na Međunarodnom forumu o zemljištu i vodi 2024. u Bangkoku, gde su se lideri iz celog sveta okupili da razgovaraju o pitanjima degradacije tla i vodosnabdevanja.

Salinizovano zemljište, odnosno tlo koje sadrži visok nivo rastvorljivih soli, postaje sve veći globalni problem. Ove soli, uključujući natrijum, magnezijum, i kalcijum, akumuliraju se u zemljištu do nivoa koji ometa rast biljaka i smanjuje plodnost tla. FAO u svom izveštaju Globalni status zemljišta pogođenih solju navodi da je ovo prva takva sveobuhvatna studija u poslednjih pedeset godina koja detaljno ispituje obim i uticaj saliniteta na zemljišta.

Pročitajte još:

Problem saliniteta zemljišta je posebno izražen u deset zemalja, uključujući Avganistan, Australiju, Argentinu, Kinu, Kazahstan, Rusiju, Sjedinjene Američke Države, Iran, Sudan i Uzbekistan, koje zajedno čine 70 odsto globalno zahvaćenog zemljišta. Salinitet se procenjuje da već utiče na 10,7 odsto celokupnog obradivog zemljišta, što uključuje kako navodnjavane, tako i kišom zalivane useve.

Pokretači ovog problema su mnogobrojni i obuhvataju prirodne procese koje pogoršavaju ljudske aktivnosti kao što su neadekvatna drenaža i prekomerna upotreba đubriva, ali i klimatske promene koje doprinose porastu nivoa mora. Kada nivo mora raste, slana morska voda prodire u rečne tokove i podzemne vodotokove, i time povećava koncentraciju soli u zemljištu koje graniči sa morima i okeanima.

Uvid u ozbiljnost situacije navela je FAO da predloži niz strategija za održivo upravljanje salinizovanim područjima, i kako bi se organizovala globalna akcija sa ciljem da se uništavanje zemljišta zaustavi.

Energetski portal

Bezbednost električnih vozila – izazovi i prilike

Foto-ilustracija: Unsplash (Hush Naidoo Jade)

Elektromobilnost je već prisutna i nezaobilazan je deo puta ka klimatskoj neutralnosti. Iako poverenje u ovu tehnologiju još uvek nije u potpunosti izgrađeno, to je prirodan proces prilagođavanja i upoznavanja s novinama. Svaka inovacija donosi brojne prilike, ali i potencijalne izazove. Da bismo izvukli najbolje i minimizirali rizike, ključno je sticanje znanja. Milan Milojević, načelnik sektora za vozila Agencije za bezbednost saobraćaja, objašnjava kako se javnost, budući korisnici, kao i stručnjaci koji rade sa ovim vozilima, postepeno upoznaju sa novom tehnologijom i šta Agencija preduzima kako bi obezbedila potrebnu obuku i pripremu.

Možete li nam reći nešto više o projektu „Bezbednost električnih vozila”, koji je predstavila Agencija za bezbednost saobraćaja?

– Popularizacijom koncepta zaštite životne sredine u Republici Srbiji, veliki napori se ulažu u smanjenje emisije izduvnih gasova, posebno onih koji povećavaju efekat staklene bašte, a koji direktno utiču na globalno zagrevanje. Kontinuiranim razvojem društva i privrede sve više ljudi počelo je da se okreće alternativnim i obnovljivim izvorima energije. Ako govorimo o sektoru transporta, veliki broj vozila koristi neka od alternativnih goriva, kao što su TNG, KPG i druga. Razvojem automobilske industrije, uključuju se i električna i hibridna vozila, koja nude obećavajući kompromis između neophodnog smanjenja emisije izduvnih gasova i potrošnje goriva. Međutim, električna vozila predstavljaju potpuno drugačiju tehnologiju u poređenju sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. To znači da su prisutni i novi izazovi po bezbednost saobraćaja, uglavnom vezani za karakteristike električne opreme velike snage.

Projekat „Bezbednost električnih vozila” ima za cilj da kroz različite vidove edukacija, poput stručnih skupova ili adekvatne literature, približi električna i hibridna vozila svim subjektima koji u svom opisu posla imaju određeni dodir sa ovim vozilima. To su pre svega interventne službe, odnosno vatrogasci, hitna medicinska pomoć i policija.

U FOKUSU:

Agencija za bezbednost saobraćaja priprema i uputstva za bezbednije korišćenje električnih i hibridnih vozila. Možete li nam reći nešto više o tim uputstvima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

– U sklopu projekta izrađena su četiri uputstva za bezbedno korišćenje električnih i hibridnih vozila. Prvo uputstvo namenjeno je hitnim službama za postupanje sa ovim vozilima nakon saobraćajnih nezgoda. Drugo uputstvo odnosi se na pripremu električnih i hibridnih vozila za tehnički pregled, a namenjeno je njihovim vlasnicima. Treće uputstvo pruža smernice za servisere i vulkanizere prilikom rada na ovim vozilima. Četvrto uputstvo obuhvata procedure tehničkog pregleda za električna i hibridna vozila kategorija M1, N1 i L.

Pored izrade uputstava, Agencija za bezbednost saobraćaja organizovala je stručni skup posvećen elektrovozilima za 120 kontrolora tehničkih pregleda, a trenutno je u toku realizacija drugog stručnog skupa na istu temu, koji će okupiti još 400 kontrolora.

Da li tehničari prolaze posebne obuke za električna vozila? Kakva oprema postoji za rad na njima?

– Broj električnih vozila se iz godine u godinu uvećava, a ova vozila još uvek nisu izdvojena kao celina u Pravilniku o vršenju tehničkih pregleda, te samim tim ne postoji pravni normativ kojim su kontrolori u obavezi da pohađaju i završe obuku vezanu za ova vozila. S obzirom na značajan porast upotrebe električnih vozila, Agencija za bezbednost saobraćaja smatra da je neophodno i korisno pružiti odgovore na brojna pitanja koja se odnose na ovu oblast.

Kao što je već rečeno, električna vozila predstavljaju potpuno drugačiju tehnologiju u poređenju sa motorima s unutrašnjim sagorevanjem, a prisutni su i novi izazovi vezani za karakteristike električne opreme velike snage koji u velikoj meri usložnjavaju posao kontrolorima.

Pored uobičajene lične zaštitne opreme, koja je propisana Pravilnikom o tehničkim pregledima i drugim zakonskim aktima koji se odnose na bezbednost i zdravlje na radu, za rad na visokonaponskim sistemima preporučuje se i korišćenje električnih zaštitnih rukavica, zaštitna obuća visoke izolacione otpornosti i zaštita za oči u situacijama kada je to potrebno. Naravno, ovu dodatnu opremu važno je koristiti u skladu sa uputstvima, kako bi se osigurala njena efikasnost.

Intervju vodila: Katarina Vuinac

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT

Kako nepravilna sadnja drveća može povećati noćne temperature u gradovima

Foto-ilustracija: Pixabay (Tama66)

Dok drveće može značajno da ohladi gradove tokom dana, nova istraživanja otkrivaju da tokom noći krošnje mogu zarobiti toplotu i tako podići temperature. Porast temperatura u gradovima širom sveta donosi brojne probleme: zdravstvene rizike, povećanu upotrebu energije za hlađenje, socijalnu nejednakost i opterećenje infrastrukture. Iako je sadnja drveća popularna strategija za ublažavanje ovih efekata, nova studija upozorava da pogrešan izbor vrsta i rasporeda drveća može ograničiti njihove koristi.

Stručnjaci sa Univerziteta u Kembridžu objavili su novo istraživanje u časopisu Communications Earth & Environment koje ima za cilj da pomogne urbanistima u odabiru odgovarajućih vrsta i lokacija za sadnju kako bi se smanjio toplotni stres u urbanim sredinama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksic)

Studija otkriva da drveće može smanjiti dnevne temperature do 12°C, ali i povećati noćne temperature u nekim slučajevima. Efekti se razlikuju zavisno od klime, vrste drveća i urbanog dizajna.

Tako u suvim i toplim klimama, poput Nigerije, dnevno hlađenje može dosegnuti 12°C, ali noću se temperatura može povećati za 0,8°C. U umerenim klimama drveće hladi za 6°C, ali noću može podići temperaturu za 1,5°C, dok u tropskim kišnim šumama efekat dnevnog hlađenja je oko 2°C, a noćno zagrevanje je slično.

Ovi efekti zavise od tri ključna mehanizma: blokiranja sunčevog zračenja, isparavanja vode kroz lišće i aerodinamičkih promena u protoku vazduha. Noću, krošnje drveća mogu zarobiti toplotu zbog zatvaranja mikroskopskih pora na površini lišća i aerodinamičkog otpora.

Pročitajte još:

Kako saditi strateški?

Studija naglašava važnost pažljive sadnje. Gradovi sa otvorenijim rasporedima i kombinacijom zimzelenog i listopadnog drveća postižu bolje rezultate u umerenim i tropskim klimama.

U suvim klimama zimzelene vrste su efikasnije, posebno u kompaktnim urbanim zonama poput Kaira ili Dubaija. Otvoreni urbani prostori omogućavaju veće krošnje i veću raznolikost vrsta, što povećava hlađenje za dodatnih 0,4°C.

Urbanisti treba da razmotre lokalne klimatske zone, širinu ulica, visinu zgrada i orijentaciju kako bi izbegli zarobljavanje toplote. Preterano gusta pokrivenost krošnjama u ulicama može povećati noćne temperature, pa su preporučene uske vrste i ređe sadnje.

„Prava kombinacija drveća na pravim lokacijama može značajno doprineti ublažavanju toplotnog stresa u gradovima, ali ovo zahteva promišljen i strateški pristup”, zaključuje dr Ronita Bardan, vodeći autor studije.

Milena Maglovski

Uspešni projekti u okviru Programa prekogranične saradnje Srbija – BiH

Foto-illustracija: Freepik (freepik)

Povodom objavljivanja Prvog poziva za dostavljanje predloga projekata u okviru IPA III Programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina, održana je svečana konferencija na kojoj se razgovaralo o projektima.

Prema rečima Elvire Habote, direktorke Direkcije za evropske integracije, Evropska unija je za prekograničnu saradnju dve zemlje do sada obezbedila preko 40 miliona evra. Ta sredstva omogućila su da preko 250 institucija i organizacija iz dve države zajednički imlementiraju preko 75 prekograničnih projekata u različitim oblastima.

Foto: Wikipedia (Bolonium – Ivan M)

Podsetila je na neke od realizovanih projekata, poput „Muzejske priče”, „Arheološli park na otvorenom „Stapark” i „Via Dinarika” i naglasila da je pored njihove finansijske vrednosti važan i segment koji se odnosi na unapređenje kvaliteta života građana Užica, veći stepen zaštite životne sredine, bolju komunalu infrastrukturu i bogatiju turističku ponudu.

Kako je istaknuto na svečanoj konferenciji, grad Užice je najuspešnija lokalna samouprava u povlačenju sredstava iz programa prekogranične saradnje.

Dr Jelena Raković Radivojević, gradonačelnica Užica, rekla je da nakon što su veoma uspešno relizovali projekte rekonstrukcije ATD-a, izgradnje seoskog vrtića u Karanu, neolitskog naselja Stapark, izgradnje kišne kanalizacije u Krčagovu, zajedno sa partnerima iz Evropske unije krenuli su u realizaciju novih.

U toku su radovi na rekonstrukciji Vodene kule na Starom gradu i krova u Narodnom pozorištu Užice, gde se pravi i letnja scena na otvorenom i lift kojim se do nje dolazi, ali i ugradnja solarnih panela za zgradu pozorišta, budućeg Regionalnog trening centra za obrazovanje i Gradskog bazena Užice.

„Tu je i veoma važan projekat za građane grada Užica i opština Arilje, Kosjerić, Požega i Ivanjica, koji se odnosi na izgradnju regionalnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i koji je vredan više od 100 miliona evra”, naglasila je gradonačelnica Užica.

Pročitajte još:

Prema rečima Habote, ovaj program je čvrsto povezao dve zemlje i usmerio ka zajedničkom rešavanju izazova sa kojima se svakodnevno suočavamo. Podstakao je i obnovu privrednih, kulturnih i drugih veza, unapređenje partnerstava i izgradnju prijateljstava. I upravo je to cilj i srž prekogranične saradnje.

Ričard Maša Šef operacija Sektora II u delegaciji EU u Srbiji, podsetio je da podsticanje osećaja pripadnosti i zajedničkih ciljeva među različitim nacijama, promovisanje mira prospertiteta i pravde spadaju u ključne ciljeve EU.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Dva ključna stuba novog programa prekogranične saradnje Srbija- BiH su najpre ulaganje u mlade, obrazovanje i veštine. Cilj nam je da osnažimo mlade i poboljšamo njihovo društveno i ekonomsko učešće. Drugim stubom, podsticanjem održivog turizma kulturnog i prirodnog nasleđa želimo da podržimo resurse za razvoj održivog turizma istovremeno stvarajući ekonomske mogućnosti za lokalne zajednice. Jačamo kapacitet loklanih i regionalnih vlasti da unaprede upravljanje usluge i donošenje odluka čineći intervencije efikasnijim u prekograničnom području. Pravi uspeh ovog programa nije u brojkama već u prilikama koje stvara za građane Srbije i BiH”, rekao je Maša.

Dodao je i da je reč o tome da poljoprivrednici pristupaju novim tržištima, preduzetnici se povezuju preko granic, studenti učestvuju u programu razmene, a porodice imaju koristi od poboljšanih usluga. Ovo oslikava evropski duh, jedinstvo u različitostima, saradnju umesto podela i zajendičku posvećenost u izgradnji bolje budućnosti za sve.

Mira Radenović Bojić, državna sekretarka u Ministarstvu za Evropske integracije, izrazila je zadovoljstvo programom i svim do sada postignutim rezultatima, koji su po njenim rečima, simbol partnerstva, solidarnosti, zajedničkog rada i vizije.

Kako je navela, posebno je značajno i to, što kroz ovaj program, možemo da podstaknemo razvoj turizma, očuvanje našeg bogatog kulturnog i prirodnog nasleđa. Do sada je sprovedeno 75 projekata vrednih 23 miliona evra što je impresivno, a psebno važno je da su to projekti koji su izuzetno dobro sprovedeni i dobro ocenjeni od strane Evropske unije.

Konferenciju je organizovalo Ministarstvo za evropske integracije Republike Srbije u saradnji sa Direkcijom za evropske integracije Saveta ministara Bosne i Hercegovine i Delegacijom EU u Srbiji.

Energetski portal

Do 2030. stara brojila zameniće se pametnim – kako će to uticati na račun za struju

Foto-ilustracija: Unsplash (jon-moore)

Oko tri miliona starih brojila trebalo bi da bude zamenjeno pametnim do 2030. godine. Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je za RTS da će na visinu računa i dalje najviše uticati potrošnja, jer i stara i nova brojila imaju istu funkciju, ali će ključan biti izbor tarife.

Prelazak na pametna brojila predstavlja revoluciju u očitavanju potrošnje struje. Stručnjak za energetiku Željko Marković navodi će sam proces biti digitalizovan i na obostrano zadovoljstvo.

„Zamena će donositi benefite i za elektrodistribuciju, ali i za građane. Komunikacija će se izvoditi između brojila i nadređenog centra, koji se nalazi u elektrodistribuciji i obavljaće se u realnom vremenu. Može se očitavati daljinski i niko ne mora da dolazi lično. Presek će se voditi gotovo iz sata u sat”, rekao je Marković.

Pametna infrastruktura omogućiće primenu dinamičkih tarifa, ali one u Srbiji još nisu dostupne.

„Tarifa je obično stvar izbora. Vi za sada možete da birate da li ćete biti u jednotarifno ili dvotarifnom sistemu, znači, da li ćete imati skuplju i jeftiniju struju, skuplju preko dana i jeftiniju preko noći, ili će vam uvek biti ista cena električne energije”, objasnio je Marković.

Pročitajte još:

Odabir tarife nalik paketu za mobilni broj

U Evropi postoji oko 600 različitih tarifa, od kojih su 17 odsto dinamičke. Njihova selekcija biće slična odabiru mobilnog operatora.

„Biraćete tafiru shodno svojim potrebama. Mi sada imamo jedino dvotarifno i jednotarifno brojilo, koju možete promeniti jednom godišnje. Na jednoj tarifi vam je cena električne energije ista u toku svih 24 časa, ali je ona nešto niža u odnosu na cenu električne energije u višoj tarifi. Ako vi nemate toliko potrošnje noću ili ne želite da koristite noćnu tarifu, vama se onda sigurno isplati da izaberete jednotarifno brojilo”, pojasnio je Marković.

Marković je naveo da će pametna brojila plaćati elektrodistibucija, a do sada je zamenjeno njih oko 500.000.

„Za sada nemamo infomacije o naprednim metodama, čeka se ostatak ugradnje. Za sada ona i dalje rade kao i stara brojila”, kazao je Marković.

U narednih šest godina očekuje se potpuna zamena pametnim brojilima i uvođenje dinamičkih tarifa.

Izvor: RTS

Preko 200 hiljada smrtnih slučajeva u EU povezano sa izloženošću finim česticama PM2,5

Foto-ilustracija: Pixabay (ArtisticOperations)

Zagađenost vazduha predstavlja ozbiljnu pretnju po zdravlje ljudi, a visok nivo zagađenosti koji ostaje do danas, uprkos naporima država za njegovo smanjenje, potvrđuje još jednom najnovija procena Evropske agencije za životnu sredinu. Građani zemalja Evropske unije i dalje su izloženi ovakvom zagađenju koje je znatno iznad preporučenih nivoa Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Osim ljudi, gotovo tri četvrtine evropskih ekosistema je izloženo ovakvoj opasnosti.

Revidirana direktiva o ambijentalnom kvalitetu vazduha, koja je zvanično stupila na snagu u Evropskoj uniji, usklađuje vrednosti dozvoljenih zagađivača u vazduhu upravo sa standardima SZO. Ipak, ovaj problem ostaje i dalje najveći ekološki zdravstveni rizik u Evropi, dovodeći do hroničnih bolesti i prevremenih smrtnih slučajeva.

Podaci Evropske agencije za životnu sredinu pokazuju da je u 2022. godini najmanje 239.000 smrtnih slučajeva bilo povezano sa izloženošću finim česticama PM2,5 iznad preporučene koncentracije SZO od 5 µg/m3, 70.000 sa izloženošću ozonu, a 48.000 sa izloženošću azotnom dioksidu. Iako se broj smrtnih slučajeva usled izloženosti finim česticama smanjio za 45 odsto između 2005. i 2022. godine, što je u skladu sa ciljem EU plana za nultu emisiju zagađenja do 2030. godine, i dalje je potrebno mnogo toga da bi se postigli niži nivo zagađenja.

Pročitajte još:

Zagađenje vazduha negativan uticaj ima i na prirodu, što potvrđuju podaci da je u 2022. godini 73 odsto ekosistema u Evropskoj uniji bilo izloženo nivoima azota koji premašuju kritične granice. Sve ovo dovodi dalje do eutrofikacije, odnosno prekomernog nakupljanja hranljivih materija u ekosistemima. Kako je objašnjeno, ovaj proces menja strukturu i funkciju ekosistema, utičući na vrste biljaka koje mogu rasti u tim područjima.

Zagađenje azotom ozbiljne posledice može da ostavi i na poljoprivredu. Trećina poljoprivrednih zemljišta u Evropi bila je izložena ozonu koji šteti biljkama, što je uticalo na gubitak prinosa i nastajanje ekonomske štete koje se procenjuju na najmanje dve milijarde evra.

Kada je reč o zemljama članicama Evropske agencije za životnu sredinu, 62 odsto šuma u 32 članice, prešlo je kritične nivoe ozona, što ima direktan uticaj na biodiverzitet.

Energetski portal

Meštani blokiraju transfer stanicu zbog deponovanja užičkog otpada u Čačak

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Blueberry)

Kako je ranije najavljeno, od ponedeljka, 9. decembra, komunalni otpad sa teritorije grada Užica trebalo je da se transportuje u JKP „Komunalac” u Čačku.

Jelena Raković Radivojević, gradonačelnica Užica, rekla je da je ova odluka doneta zahvaljujući dogovoru sa Milunom Todorovićem, gradonačelnikom Čačka, čime je privremeno rešen problem transporta otpada dok se ne dobiju potrebne dozvole za transfer stanicu u JKP„Duboko”, navodi se u saopštenju grada.

„Od večeras lokacija u Sevojnu neće više biti mesto pretovara otpada. Zahvaljujući razumevanju gradonačelnika Čačka i JKP ‘Komunalac’, otpad iz Užica biće prevožen u Čačak“, istakla je Raković Radivojević.

Dodala je da gradsko rukovodstvo nastavlja intenzivne aktivnosti na dobijanju svih neophodnih dozvola za transfer stanicu u okviru JKP „Duboko”, čime će se trajno rešiti problem upravljanja otpadom.

Pročitajte još:

Ipak, meštani čačanskog naselja Prelići nisu zadovoljni ovom odlukom. Kako piše Beta Zelena Srbija, oni su dva meseca blokirali Transfer stanicu u tom naselju zabranjući dalje deponovanje čačanskog otpada, a sada su nastavili blokadu iako je otpad uklonjen, jer su gradske vlasti najavile da će otpad iz Užica biti do daljeg deponovan u Čačku.

Građani su ranije izrazili zabrinutost zbog stanja u krugu JKP „Komunalac” u Čačku, gde su, kako tvrde, velike količine otpada preplavile prostor oko upravne zgrade, pretvarajući ga u „divlju deponiju”.

Predstavnici opozicione Grupe građana „ProBudimo Čačak” upozorili su na dodatno opterećenje koje bi transport otpada iz Užica mogao da izazove. Prema njihovim tvrdnjama, u krug JKP “Komunalac” već sada se svakodnevno dovozi oko 150 tona otpada iz Čačka, a dolazak otpada iz Užica mogao bi tu količinu da udvostruči, što, kako kažu, predstavlja potencijalnu ekološku katastrofu.

Energetski portal