Home Blog Page 117

Nova toplana u Boru od sledeće godine preuzima grejanje celog grada

Foto: Grad Bor

U Boru su u toku završni radovi na izgradnji nove toplane, koja će od naredne grejne sezone preuzeti grejanje celog grada. Time će građanima priključenim na sistem daljinskog grejanja biti obezbeđeno kvalitetnije i stabilnije grejanje.

Kako navode iz Toplane, izgradnja se odvija planiranom dinamikom. Postavljen je novi kotao snage 40 megavata, koji će biti centralni deo proizvodnje toplotne energije, kao i vrelovod koji povezuje novu toplanu sa postojećom mrežom.

Ovaj projekat je jedan od najvećih u Boru jer će unaprediti kvalitet grejanja i povećati ekonomičnost sistema.

Gradonačelnik Bora, Aleksandar Milikić, podsetio je da je grad pre dve godine već načinio ekološki iskorak uvođenjem gasa kao osnovnog energenta, čime je ugalj izbačen iz upotrebe. Dodao je da će nova toplana biti opremljena dodatnim kotlom na lako lož ulje, koji će služiti kao rezervno rešenje u slučaju nedostatka gasa.

Pročitajte još:

Kako je navedeno na sajtu Grada, cena gasa i rada toplane je znatno viša od prihoda ostvarenih od građana. Građani Bora godišnje izdvajaju 1,1 milijardu dinara za grejanje, dok je za gas potrebno oko 1,6–1,7 milijardi dinara. Razlika se dotira iz gradskog budžeta kako bi se izbeglo opterećenje sugrađana povećanjem cena grejanja.

Paralelno sa izgradnjom nove toplane, započeta je i rekonstrukcija toplovodne mreže i podstanica. Na saniranim delovima mreže nije bilo proboja, što ukazuje na uspešnost radova.

Jedan od najvažnijih planova za budućnost jeste uvođenje plaćanja grejanja po potrošnji. Očekuje se da će 2026. godine početi ugradnja kalorimetara, koji će omogućiti građanima da kontrolišu potrošnju. Na taj način smanjiće se gubici na mreži i ostvariti dodatne uštede.

Energetski portal

MMF: Finansijska situacija u Elektrodistribuciji Srbije zahteva hitnu pažnju

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Finansijska situacija u Elektrodistribuciji Srbije (EDS) zahteva hitnu pažnju, upozorio je Međunarodni monetarni fond u okviru Izveštaja o četvrtoj i poslednjoj reviziji aranžmana koji je nedavno i formalno okončan usvajanjem novog trogodišnjeg PCI sporazuma.

„Nedovoljni iznosi naknada za korišćenje mreže slabe finansije EDS-a, što nosi fiskalne rizike, jer se za finansiranje velikih investicija u unapređenje distributivne mreže oslanjaju na kredite razvojnih partnera sa državnim garancijama“, istakli su autori izveštaja, odnosno članovi misije MMF-a koja je u nekoliko navrata boravila u Beogradu kako bi procenila napredak u sprovođenju stand-by aranžmana.

Kada je reč o poslovanju EDS, podsetimo da je, prema finansijskim izveštajima objavljenim u APR-u, ta kompanija koja je iz EPS-a izdvojena 2021. godine zabeležila gubitak od milijardu dinara ili skoro devet miliona evra u 2023. Godinu dana ranije, dobit EDS-a je iznosila 250 miliona dinara ili nešto više od dva miliona evra.

Iz budžeta za 2025. godinu vidi se da je planirano da država stane iza EDS za uzimanje dva nova kredita – 55 miliona evra vredne pozajmice od domaćih i stranih banaka za unapređenje distributivne mreže, i 100 miliona evra od Evropske investicione banke (EIB) za unapređenje pouzdanosti. Vidi se takođe da će ova kompanija od 2027. morati da počne da otplaćuje već uzete kredite od OTP banke i Banke Intesa ukupne vrednosti 50 miliona evra, dok sledeće godine dospeva rata kredita za pametna brojila od EBRD.

Kada je reč o EDS, u delu izveštaja MMF-a koji se bavi energetskim kompanijama, autori napominju da su vlasti u Srbiji posvećene pripremi analize adekvatnosti naknada za korišćenje distributivnog sistema (mreže) EDS-a i naknada koje EDS i Elektromreža Srbije (EMS) plaćaju EPS-u za gubitke u prenosu energije. Napominju da će vlasti raditi i na implementaciji korekcije naknada za mrežu u maju 2025. godine.

Pročitajte još:

Taj dokument, kako navodi misija MMF-a, trebalo bi da bude urađen do marta 2025. godine, a to potvrđuje i obećanje tima Vlade Srbije koji je učestvovao u razgovorima.

„Ministarstvo rudarstva i energetike će do marta 2025. godine pripremiti izveštaj o adekvatnosti naknada za korišćenje mreže u saradnji sa EDS-om, EMS-om i EPS-om. Na osnovu nalaza izveštaja, do maja 2025. godine procenićemo potrebu za povećanjem naknada za mrežu sa ciljem poboljšanja finansijskog stanja EDS-a i omogućavanja neophodnih ulaganja u EDS„, stoji u delu izveštaja MMF-a u kome se citiraju obaveze koje je preuzela Vlada Srbije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dina Lydia)

„Šire gledano, planiramo da svake godine procenjujemo potrebu za prilagođavanjem regulisanih cena električne energije i na toj osnovi prilagodimo tarife kako bismo obezbedili pokriće troškova u regulisanom sektoru“, rekao je tim Vlade Srbije kontrolnoj misiji MMF-a.

U izveštaju misije stoji i da vlasti u Srbiji nastavljaju sa naporima da ojačaju otpornost gasnog sektora, kao i da je zabeležen napredak u odvajanju Transgasa od Srbijagasa, uz napomenu da im je iz vladinog tima rečeno da je cilj da zvanično potvrde završetak tog procesa sa relevantnom međunarodnom agencijom – Energetskom zajednicom – 2025. godine, u skladu sa obavezama Srbije prema EU.

„Vlasti planiraju da ažuriraju svoj Plan energetskih ulaganja do kraja marta 2025. godine. Ažurirani plan će utvrditi potrebe za ulaganjima, interne stope povrata projekata, doprinos tih projekata zelenoj tranziciji i izvore finansiranja. Time će podržati bolje planiranje i budžetiranje ulaganja u energetsku bezbednost i zelenu tranziciju od strane opšteg budžeta, javnih preduzeća i privatnog sektora, takođe u pripremi za uvođenje EU mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM)“, zaključio je MMF.

Tim Vlade Srbije je, prema izveštaju MMF-a, u tom kontekstu dodao da će Srbija nastaviti da razvija sveobuhvatan plan za zeleni rast, kako bi obezbedila održiviji i ekološki prihvatljiviji ekonomski razvoj.

„Priprema za EU Mehanizam za prilagođavanje ugljeničnih granica (CBAM) ostaje prioritet. Kao deo tih priprema razmotrićemo mehanizme za određivanje cene ugljen-dioksida, uključujući poreze na ugljen-dioksid“, obećala je Vlada Srbije tokom poslednje revizije stand-by aranžmana sa MMF-om.

Izvor: Biznis.rs

Ogroman odziv za projekte samostalnih energetskih skladišta u Bugarskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)

Tokom ove godine Bugarska je objavila poziv za grantove za samostalne jedinice za skladištenje energije. Ministarstvo energije Bugarske tada je pripremilo preko 580 miliona evra grantova za ove projekte.

Pristigle ponude za program RESTORE, koji je pokrenulo Ministarstvo energije Bugarske u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NRRP), bile su približno četiri puta veće od dostupnog budžeta od preko 580 miliona evra, namenjenog za samostalne sisteme skladištenja energije. Do krajnjeg roka 5. decembra, podneto je 151 projekat ukupne vrednosti skoro 2,55 milijardi evra. Odmah nakon toga, ministarstvo je objavilo i potvrdilo da je primilo predloge čija vrednost dostiže skoro pet milijardi leva.

Pročitajte još:

Vlada teži da obezbedi najmanje 3 GWh garantovanog kapaciteta skladištenja za električnu mrežu kroz ovaj poziv iako, proračuni pokazuju da bi uz optimizovane uslove budžeta, mogao biti postignut kapacitet duplo veći od navedenog, kako navode i svetski mediji.

Svi sistemi za skladištenje moraju biti operativni do marta 2026. godine. 

U prethodnom pozivu za projekte koji ciljaju na sisteme za skladištenje izabrani su projekti, međutim, ugovori još uvek nisu potpisani, što odražava određene logističke i administrativne izazove u sektoru i zabrinutost.

Energetski portal

Zeleni projekti – TENT A dobija solarnu elektranu

Foto: Ljubivoje Maričić

Termoelektrane Nikola Tesla (TENT) predstavljaju ključni stub energetskog sistema Srbije i značajan faktor u Jugoistočnoj Evropi. Sa svojom ukupnom snagom od 3.429,5 megavata, TENT proizvodi više od polovine ukupne električne energije u Srbiji, čime obezbeđuje stabilnost i sigurnost snabdevanja.

Ogranak „Elektroprivrede Srbije”, poznat kao TENT, sastoji se od četiri termoelektrane i železničkog transporta, uključujući TENT A u Obrenovcu, koji ima šest blokova i snagu od 1.765,5 megavata. Osim što je krucijalan za snabdevanje električnom energijom, TENT se sada pozicionira i kao akter u ekološkim inicijativama, što je zapravo vrlo zanimljiva pozicija jedne termoelektrane.

Čista energija

U tradicionalnom termoenergetskom sektoru dolazi do promena tako što otpočinje nova era proizvodnje električne energije. U kompleksu termoelektrane Nikola Tesla A, zahvaljujući izgradnji prve fotonaponske elektrane unutar jednog ogranka „Elektroprivrede Srbije”, započeće proizvodnja zelenih kilovata.

Planirano je da fotonaponski paneli budu postavljeni na pet najpogodnijih spoljnih objekata TENT A i Železničkog transporta TENT – skladištu za privremeno odlaganje opasnog i neopasnog otpada, Centru za daljinsko upravljanje saobraćajem ŽT i magacinu za skladištenje i čuvanje mašinske opreme i rezervnih delova.

Prvi kilovat-sati čiste energije iz elektrane snage 948 kilovata očekuju se početkom decembra, a planirana godišnja proizvodnja električne energije veća je od 1 GWh. Celokupna proizvedena energija koristiće se za podmirivanje dela sopstvene potrošnje, doprinoseći značajnim energetskim uštedama i smanjenju ekološkog otiska kompleksa.

Na elektrani će mesto pronaći preko 1.400 solarnih panela pojedinačne snage 670 Wp proizvođača „Swiss Solar”.

Izvođenjem projekta upravlja konzorcijum predvođen kompanijom MT-KOMEX, a drugi deo konzorcijuma je čačanski „Elektrovat” sa podizvođačem „DB Kop Josipović”. Na postavljanju i implementaciji nadzorno-upravljačkog sistema radi „IMP Automatika”.

U FOKUSU:

Foto: Ljubivoje Maričić

– Kada ovaj projekat bude realizovan, imaćemo više benefita koje nam on donosi. Prvi je svakako u podizanju energetske performanse čitavog kompleksa, proizvodićemo zelene kilovate, koje ćemo trošiti za sopstvene potrebe, čime ćemo smanjiti emisije u životnu sredinu, a povoljno ćemo uticati i na smanjenje ukupnog karbonskog otiska proizvedene energije TENT-a. Karakteristika ove fotonaponske elektrane je i ta što će ona proizvoditi zelenu energiju u sektoru koji zbog proizvodnje energije iz fosilnih goriva nepovoljno utiče na životnu sredinu. Slika koju smo do sada imali u javnosti sada se umnogome promenila i iz dana u dan nastavljamo da je menjamo. Pored ovog projekta, tu je još niz projekata koji se u ovom trenutku realizuju, kako ovde na termoelektranama, tako i u celokupnoj „Elektroprivredi Srbije”, a cilj je poboljšanje energetske performanse i smanjenje uticaja na životnu sredinu – objasnio je Saša Đorđević, šef službe za energetsku efikasnost.

Solarna elektrana koja već ove godine započinje proizvodnju čiste električne energije predstavlja prvu u nizu predviđenih koje će se u budućnosti izgraditi i u drugim ograncima „Elektroprivrede Srbije”. Izgradnja jedne elektrane koju pokreću obnovljivi izvori na krovu termopostrojenja predstavlja jasan signal energetske tranzicije kroz koju zemlja prolazi.

Ekološka transformacija

Postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova TENT A, koje je ove godine pušteno u rad, jedan od najvećih ekoloških poduhvata svoje vrste u evropskim termoelektranama, realizovan je sinergijom između srpskih i japanskih stručnjaka.

Zahvaljujući ovom postrojenju, postiže se značajno smanjenje godišnjih emisija sumpor-dioksida, čime su se emisije svele na evropske standarde. Projekat primenjuje tehnologiju vlažnog odsumporavanja dimnih gasova, koristeći kreč kao osnovni materijal. Jedan od ključnih aspekata ove tehnologije je da se kao nusproizvod postupka odsumporavanja proizvodi gips. Sumpor-dioksid, koji se inače oslobađa u atmosferu, preobražava se u gips kroz proces u apsorberu, što je TENT A povelo putem cirkularne ekonomije. Očekuje se da će godišnja proizvodnja gipsa dostići oko 250.000 tona.

Izgradnja istog tipa postrojenja u toku je i na lokaciji TENT B, gde će se na oba bloka koristiti ista tehnologija kao u prethodnom slučaju, čime se strategija smanjenja emisija i recikliranja širi na druge organizacione jedinice termoelektrane.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

JKP „Zelenilo-Beograd” –  I ove godine u ponudi jelke sa busenom za praznike

Foto: JKP „Zelenilo-Beograd”
Foto: JKP „Zelenilo-Beograd”

JKP „Zelenilo-Beograd” poziva građane da za predstojeće novogodišnje i božićne praznike izaberu jelke sa busenom, dostupne u rasadnicima na adresama ul. Vojvode Stepe br. 405 i ul. Marije Bursać bb u Zemunu. Rasadnici će raditi radnim danima od 7 do 15 časova, a posebni radni dani biće subote 14. i 21. decembra 2024. godine.

Kupovinom jelke sa busenom građani doprinose zaštiti životne sredine i prevenciji seče mladih stabala. Posle praznika, građani koji ne mogu da zasade svoju jelku mogu je vratiti u rasadnik, gde će biti posađena na javnim zelenim površinama u okviru tradicionalne akcije sadnje.

Tokom praznika, važno je osigurati da jelka ostane u dobrom zdravstvenom stanju: redovno prskanje i zalivanje sa odstajalom vodom sobne temperature. Posle praznika, preporučuje se da jelka provede nekoliko dana u prohladnoj, neogrejanoj prostoriji za prilagođavanje pre sadnje. Takođe, treba paziti da se pri kićenju ne ošteti vrh jelke i da se ne postavlja blizu izvora toplote kako bi se sprečilo opadanje četina.

Više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal

Električna vozila u Srbiji – subvencije od 5.000 evra privlače sve više kupaca

Foto-ilustracija: Unsplash (Oxana Melis)

Interesovanje za subvencije od 5.000 evra za kupovinu električnih automobila u Srbiji beleži trend rasta, a na osnovu poslednjeg konkursa država će subvencionisati kupovinu 349 vozila, izjavila je državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Sandra Dokić, i tom prilikom naglasila da su zaštita životne sredine i unapređenje kvaliteta vazduha razlozi zbog kojih se država odlučila na taj važan korak.

Foto-ilustracija: Unsplash (Evnex Ltd)

Sandra Dokić navela je da Ministarstvo petu godinu subveniconiše kupovinu automobila, a od ove godine isključivo električnih.

Nastojaćemo u januaru da donesemo uredbu i negde već početkom februara planiramo da građanima omogućimo da počnu da podnose zahteve, rekla je Dokić.

Podsetila je da je do 31. oktobra podneto 220 zahteva, da ih je 183 realizovano.

Neki ljudi su odustali, neki nisu imali kompletnu dokumentaciju, ili su se prijavili za kupljeni automobil što nije po pravilima, tako da je država subvenicionisala kupovinu 349 električnih automobila, rekla je Dokić, i dodala je da je samo 50 fizičkih lica podnelo zahtev, a da su sve ostalo pravna lica koja imaju mogućnost da traže subvenciju za više automobila.

Pročitajte još:

Zbog velikog interesovanja, državna sekretarka je izjavila da su opredeljena dodatna sredstva za subvencije.

Počeli smo sa 170 miliona dinara, a ukupno smo opredelili i podelili 205 miliona dinara. 2020. godine imali smo subvenciju za samo četiri električna automobila, a ove godine za 349, kazala je Dokić i naglasila da ih je prošle godine bilo 310.

Najviše prijavljenih za subvencije je iz Beograda, oko 65 odsto, a potom u Nišu, Novom Sadu, Šapcu i Čačku. Dodaje da su primetili da pravna lica koja dobiju subvencije paralelno postavljaju svoje solare kako bi omogućili da se preko obnovljivih izvora energije zapravo ti automobili napune.

Naglašava da se očekuje rast interesovanja za električne automobile i nakon što se pojavi fijat panda na našem tržištu, što bi moglo dodatno da motiviše građane i da se trenutno radi na kampanji “Sarađuj, ne zagađuj” i na promociji zaštite životne sredine.

Izvor: RTS

Nova studija otkriva gde je najbolje graditi solarnu ili vetroelektranu

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz )

U eri ubrzanog prelaska na obnovljive izvore energije (OIE), odluka o tome gde graditi solarnu farmu ili vetroelektranu ključna je za maksimalno iskorišćavanje resursa i smanjenje troškova. Nova studija, objavljena u prestižnom časopisu Cell Reports Sustainability, donosi inovativan pristup planiranju, kombinovanjem preciznih vremenskih podataka, energetskog modeliranja i lokalnih geofizičkih uslova.

Istraživači sa Masačusetskog instituta tehnologije (MIT) otkrili su da koordinacija u postavljanju solarnih farmi, vetroelektrana i sistema za skladištenje energije može značajno smanjiti troškove i povećati dostupnost čiste energije. Korišćenjem vremenskih podataka i modeliranje na regionalnom nivou, tim je analizirao 138.271 potencijalnu lokaciju za izgradnju OIE u tri američka regiona – Novoj Engleskoj, Teksasu i Kaliforniji. Rezultati su pokazali da prostorna i vremenska komplementarnost obnovljivih izvora može smanjiti potrebu za skladištenjem i povećati efikasnost sistema.

Kada govorimo o izgranji velikih postrojenja, uglavnom se fokusiramo na nacionalne ciljeve prema kojima je potreno da, na primer, 30 odsto energije dolazi iz vetra i 20 odsto iz sunca. Mežutim, istraživači ističu da njihova metoda planiranja može da nam pomogne da odredimo gde tačno treba da izgradimo svaku elektranu na obnovljivu energiju, umesto da samo kažemo da ovaj grad treba da ima ovoliko vetro ili solarnih farmi.

„Iskorišćavanjem prirodne varijabilnosti obnovljivih resursa, možemo postići bolju ravnotežu između ponude i potražnje energije, što nije bilo moguće tradicionalnim pristupima planiranju”, kaže Lijing Ćiu, jedna od autora studije.

Pročitajte još:

Ključni nalazi studije:

  • Prostorna komplementarnost: Lokacije sa visokim potencijalom vetra noću mogu kompenzovati nedostatak solarne energije, dok dnevni vetrovi u drugim regijama dopunjuju noćne resurse.
  • Vremenske varijacije: Fokus na kratkoročne vremenske promene tokom 24 časovna ciklusa omogućava bolje usklađivanje proizvodnje i potražnje.
  • Smanjena potreba za skladištenjem: Precizno planiranje može znatno smanjiti potrebu za skupim sistemima za skladištenje energije.

Istraživači kažu da je njihov okvir veoma fleksibilan i da se lako može prilagoditi bilo kom regionu kako bi se izračunali lokalni geofizički i drugi uslovi. U Teksasu, na primer, vršni vetrovi na zapadu se javljaju ujutru, dok se duž južne obale javljaju popodne, tako da se ova dva prirodno dopunjuju.

Saurab Amin, glavni istraživač na ovoj studiji, kaže da je iznenađujuće to što su ostvarene značajne uštede od analize relativno kratkoročnih varijacija u toko 24 časa.

„Ova studija pokazuje da zapravo postoji skriveni potencijal za uštedu troškova u iskorišćavanju lokalnih vremenskih obrazaca, što može rezultirati novčanim smanjenjem troškova skladištenja”, kaže Amin.

Milena Maglovski

Ekološka vizija – zdravlje ljudi i prirode

Foto: Grad Bijeljina
Foto: Ljubaznošću Ljubiše Petrovića

Grad Bijeljina fokusira se na potrebe svojih građana, radeći na raznim projektima koji će dugoročno poboljšati kvalitet života u Semberiji.

U okviru strateškog koncepta „green BijeljINa” teže održivom ekološkom razvoju, dok posebnu pažnju posvećuju nemotorizovanim oblicima kretanja, čime se doprinosi zdravlju ljudi i zaštiti životne sredine.

O svim aktivnostima, planovima i problemima razgovarali smo sa Ljubišom Petrovićem, gradonačelnikom Grada Bijeljina.

Šta biste izdvojili kao najvažnije što je urađeno u Bijeljini po pitanju ekologije, energetske nezavisnosti ili održivog razvoja?

– Grad Bijeljina je u prethodne nepune četiri godine aktivno radio na unapređenju stanja u nizu oblasti koje se odnose na ekologiju, energetsku nezavisnost i održivi razvoj. Aktivno je rađeno na ozelenjavanju javnih prostora, sprovođenjem kampanja „April – mesec čistoće” i „green BijeljINa”, tokom kojih su, pored intenzivne sadnje na širem prostoru grada, sprovođene i akcije čišćenja putnih pravaca i drugih javnih prostora, odnosno uklanjanja divljih deponija. Na osnovu Odluke o uspostavljanju i načinu funkcionisanja mehanizma – Modela sufinansiranja mera poboljšanja energetske efikasnosti u stambenom sektoru, 2023. godine je po prvi put raspisan Javni poziv za pružanje finansijske podrške za implementaciju mera poboljšanja energetske efikasnosti u stambenom sektoru na području Grada Bijeljina. Poziv je namenjen za individualna domaćinstva i zajednice etažnih vlasnika kako bi, uz podršku Gradske uprave, svoje postojeće sisteme zamenili ekološki prihvatljivim, odnosno toplotnim pumpama voda–voda i voda–vazduh.

U toku je sličan poziv za 2024. godinu, za koji je izdvojeno 300.000 konvertibilnih maraka (oko 153.000 evra). Takođe, Grad Bijeljina je potpisao Memorandum o razumevanju sa jednom kompanijom s ciljem sprovođenja testiranja i istraživanja izvora geotermalne energije na području Semberije. Ova kompanija će samostalno obaviti fazu istraživanja i ispitivanja postojećih bušotina i izraditi studiju korišćenja geotermalnih izvora na području Grada Bijeljina. U toku je i proces gasifikacije, lokalna zajednica je ispunila sve svoje administrativne i finansijske obaveze, dalji strateški koraci zavise od firme „Srbijagas”.

U FOKUSU:

Šta predviđa Plan održive urbane mobilnosti?

– Ovaj plan je osmišljen i razvijen da bude strateško usmerenje Grada Bijeljina u smislu iskoraka ka savremenim konceptima urbane mobilnosti za period 2020–2025. godina. Ovo je prvi integralni plan ove vrste i jedan od retkih u Bosni i Hercegovini, a obuhvata tri definisana cilja: bezbedan, inkluzivan i funkcionalan grad po meri svakog čoveka, mesto zdravog i ugodnog življenja i pametna rešenja i inovacije u funkciji održivog razvoja. Primarni cilj Plana održive urbane mobilnosti jeste da izgradi sistem koji će omogućiti građanima obećavajuću budućnost mobilnosti i pristupačnosti, a Bijeljina će biti definisana kao uspešno dinamično okruženje, promovisaće se zaštita životne sredine, što će doprineti zdravijem i sigurnijem okruženju za sve stanovnike i učesnike u saobraćaju, stavljajući naglasak na nemotorizovana kretanja, pešake, bicikliste i osobe sa ograničenom mobilnošću i uopšte stanovnike grada.

Dakle, fokus je na ljudima i njihovim potrebama. Cilj Plana održive urbane mobilnosti jeste da omogući mobilnost za sve građane, posebno u segment nemotorizovanog saobraćaja i kretanja – vožnja bicikla i pešačenje, uspostavljanje efikasnog i niskoemisionog sistema javnog gradskog prevoza, te donošenje inovativnih mera za smanjenje korišćenja privatnih automobila u gradskim vožnjama, što će doprineti smanjenju emisije gasova staklene bašte, buke i zagušenja.

Šta je postignuto Lokalnim ekološkim planom za period od 2018. do 2028?

Foto: Grad Bijeljina

– Zaštićeno stanište „Gromiželj” očišćeno je od komunalnog otpada u toku akcija „April – mesec čistoće”. Nadležnom ministarstvu poslata je inicijativa za prenos prava na upravljanje nad ovim zaštićenim staništem, te se zahteva da nosilac prava bude Grad Bijeljina. Izrađen je program Sanitarne zaštite izvorišta vode za piće „Grmić” – Grad Bijeljina od 2016. do 2024. godine. U planu je izrada novog programa Sanitarne zaštite. Godišnje se posadi između 500 i 1.000 sadnica. Od početka 2024. izgrađeno je nekoliko dečjih igrališta sa uređenim zelenim površinama, a u planu je i izgradnja novog gradskog parka „Knez Ivo od Semberije”.

Povećana je pokrivenost teritorije sa koje se organizovano sakuplja i transportuje otpad, te je sada na području grada uspostavljena 100 odsto pokrivenost odvoza komunalnog otpada. U skladu sa Uredbom Republičke mreže mernih stanica i mernih mesta, uspostavljen je jedinstven sistem praćenja kvaliteta vazduha. Kao dominantan zagađivač vazduha ističe se i saobraćaj. Značajna mera koju sprovodi Gradska uprava jeste i davanje prioriteta javnom prevozu u odnosu na vlastite automobile, tačnije uvođenje organizovanog javnog prevoza. Shodno tome izrađena je Studija javnog prevoza, a u toku je i priprema tehničke dokumentacije i saglasnosti za izradu novih pešačkobiciklističkih staza. U periodu od 2018. do 2024. godine izgrađeno je oko 20 kilometara nove vodovodne mreže, rekonstruisan oko jedan kilometar postojeće vodovodne mreže i izgrađeno oko 30 kilometara nove kanalizacione mreže.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

EPS nakon tri decenije zvanično preuzeo novi termoenergetski blok B3 u Kostolcu

Foto-ilustracija: Freepik (fanjianhua)

Potpisivanjem sertifikata o preuzimanju, novog termoenergetskog bloka B3 u Kostolcu, EPS je posle više od tri i po decenije dobio nov proizvodni kapacitet. Postrojenje snage 350 megavata obezbediće dodatnu sigurnost i stabilnost elektroenergetskog sistema Srbije.

Od prvog potpisa na ugovoru o izgradnji bloka B3, do ovog završnog, prošlo je jedanaest godina. Potpisivanjem sertifikata EPS je i zvanično preuzeo novo termoenergetsko postrojenje od kineskih partnera.

„Time smo značajno unapredili elektroenergetski sistem i stvorili uslove da u narednom periodu unapredimo proizvodnju, povećamo energetsku stabilnost Srbije, Elektroprivrede Srbije i time doprinesemo i mirnijoj budućnosti, ako tako mogu da kažem, energetskog sektora Srbije”, naveo je Dušan Živković, direktor EPS-a.

Novi termoenergetski blok u Kostolcu snage 350 megavata, godišnje će proizvoditi do dve i po milijarde kilovat sati električne energije. Njegova izgradnja koštala je 618 miliona dolara, a izvođač radova bila je kineska kompanija „CMEK”, u saradnji sa domaćim podizvođačima.

Pročitajte još:

„U budućnosti kineska strana želi zajedno sa srpskom stranom da unapređuje saradnju u oblasti energije, podigne ekonomske i trgovinske odnose na novi nivo i dalje doprinese izgradnji zajedničke budućnosti Kine i Srbije”, ističe Li Ming, ambasador Narodne Republike Kine u Srbiji.

Uz dva postojeća bloka ukupne snage 700 megavata, sa blokom B3 EPS je u Kostolcu dobio još jedan Đerdap na suvom. Ovo je najveća investicija u energetskom sektor Srbije u poslednje tri i po decenije.

„Izgradnja ovog bloka jeste dokaz, pre svega i primer uspešne saradnje koju imaju Srbija i Kina, ali i primer i dokaz da elektroprivreda Srbije završava nove projekte i da to treba da nastavi da čini, da se probudila iz jednog dugog energetskog sna, i da u narednoj godini treba da završi i novu solarnu elektranu ‘Petka’ i novi vetropark u Kostolcu”, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Blok B3 već je na mreži Elektroprivrede Srbije. Građen je po najvišim evropskim standardima iz oblasti tehnike i zaštite životne sredine.

Izvor: RTS

Šta učiniti u slučaju trovanja životinja?

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Trovanje divljih životinja je ozbiljna pretnja u svim državama Balkana, sa razornim posledicama po biodiverzitet, domaće životinje, pa čak i po zdravlje ljudi. Da bismo rešili ovaj gorući, potrebna nam je saradnja svih zainteresovanih strana, a to uključuje i javnost. BalkanDetox LIFE projekat je objavio video na sedam balkanskih jezika koji za cilj ima podizanje svesti i informisanje javnosti o opasnostima trovanja i važnosti odgovornog ponašanja u slučaju pronalaska otrovnog mamca ili otrovane životinje.

Zločin koji pogađa sve

Trovanje divljih životinja je više od zločina protiv prirode – to je gorući ekološki i društveni problem. Otrovni mamci, koji se obično koriste protiv predatora i “neželjenih” divljih životinja  nenamerno ubiju i mnoge zaštićene i ugrožene vrste.

Lešinari, koji igraju ključnu ulogu čistača u ekosistemu, posebno su ranjivi, jer se često hrane otrovanim leševima. U protekle dve decenije, samo na Balkanu je od trovanja  stradalo oko 2.300 lešinara.

Ali to nije jedini problem. Toksične supstance poput ilegalnog pesticida karbofurana, toliko su opasne da čak i male količine mogu biti fatalne za ljude. Uprkos ovim opasnostima i postojećim zakonskim zabranama, trovanje divljih životinja i dalje traje zbog niske svesti, nejasnih zakonskih regulativa i slabe primene.

Pročitajte još:

Šta svako od nas može da uradi?

Ako naiđete na mrtve životinje, otrovne mamce ili sumnjate na trovanje, postoje tri ključna koraka koja bi trebalo da sledite:

Brinite o svojoj bezbednosti – Izbegavajte dodirivanje ili pomeranje mrtvih životinja ili sumnjivih mamaca – oni mogu biti veoma toksični i opasni po vaše zdravlje.

Odmah prijavite slučaj – Obavestite lokalnu policiju kako bi mogli da započnu istragu. Trovanje je ozbiljan zločin i neophodno je da se time bave profesionalci.

Ne pomerajte ništa – Otrovane životinje i mamci su ključni dokazi za identifikaciju otrova i pozivanje počinioca zločina na odgovornost.

Ove jednostavne akcije mogu napraviti značajnu razliku, pomažući u zaštiti prirode i javnog zdravlja.

Šta je BalkanDetox LIFE?

BalkanDetox LIFE projekat okuplja devet organizacija iz sedam zemalja — Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Severne Makedonije i Srbije. Kofinansiran je iz programa LIFE Evropske unije. Ova petogodišnja inicijativa ima za cilj smanjenje slučajeva trovanja divljih životinja za 20 odsto.

Napori projekta se fokusiraju na poboljšanje postupaka vlasti u slučajevima trovanja, podsticanje saradnje kroz stvaranje nacionalnih i regionalnih mreža koje okupljaju različite zainteresovane strane, podizanje svesti javnosti o opasnostima od trovanja divljih životinja i unapređenje zakonskih okvira kako bi se obezbedila jača primena i efikasnije krivično gonjenje prestupnika.

Zašto je to važno?

Rešavanje problema trovanja divljih životinja je više od spasavanja divljih vrsta – radi se o obezbeđivanju sigurnije i zdravije budućnosti za sve. BalkanDetox LIFE projekat naglašava da promena zahteva saradnju: budnost javnosti, institucionalno delovanje i podršku zajednice.

Učinite prvi korak danas. Pogledajte video i saznajte kako možete pomoći u borbi protiv trovanja divljih životinja u svojoj zemlji.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Lopatice vetroturbine ostaju izazov: više od 100.000 tona otpada do 2040.

Foto-ilustracija: Unsplash (Raychel Sanner)

Obnovljivi izvori energije često se nazivaju održivim, zelenim i čistim tehnologijama zbog njihove veoma važne uloge u ostvarivanju klimatskih ciljeva. Ipak, da bi ove tehnologije zaista doprinele održivosti, neophodno je efikasno upravljanje otpadom, reciklaža i ponovna upotreba materijala. Poput svakog drugog proizvoda, i izvori čiste energije na kraju svog radnog veka postaju otpad koji, ukoliko se njime ne upravlja na odgovarajući način, može da predstavlja izazov za životnu sredinu.

Kada su u pitanju moderne vetroturbine, oko 90 odsto njihovih komponenti može da se reciklira putem postojećih tokova reciklaže. Međutim, lopatice vetroturbina izdvajaju se kao poseban izazov. One su napravljene od složenih kompozitnih materijala, koji im daju čvrstoću i dugovečnost, ali ih čine teško reciklabilnim.

Trenutno, otpad od lopatica vetroturbina ne predstavlja veliki problem, zato što ove komponente čine svega 11 odsto ukupne zapremine turbine, a većina vetroturbina još uvek nije povučena iz upotrebe. Međutim, kako se energija vetra sve više razvija, dok se istovremeno prve komercijalne vetroelektrane približavaju kraju svog radnog veka, situacija se menja. Procene ETIPWind-a pokazuju da kroz pet godina biti povučeno čak 15.000 lopatica, dok se do 2040. očekuje godišnji porast otpada na više od 100.000 tona.

Pročitajte još:

Danas se u sektoru energije vetra koristi oko 2,5 miliona tona kompozitnih materijala. Najzastupljenija metoda za upravljanje otpadom lopatica je koprocesiranje u cementnoj industriji, gde se materijali koriste kao gorivo i zamena za određene sirovine. Ipak, dovoljno efikasno rešenje i dalje nije razvijeno, zbog čega su potrebne dodatne inovacije, poput solvolize i pirolize. Solvoliza predstavlja process u kojem se pomoću rastvarivača razlažu materijali, dok se u pirolizi koristi visoka temperature, gde se u odsustvu kiseonika materijali razgrađuju.

Većina drugih komponenti vetroturbina već se uspešno reciklira ili ponovo koristi u drugim industrijama. Stari materijali se upotrebljavaju za izradu predmeta poput biciklističkih stalaka, čamaca, igrališta i nameštaja. Uprkos izazovima, sektor energije vetra nastavlja da traži inovativne načine za efikasno upravljanje otpadom, što je ključno za njegov doprinos održivoj energetskoj tranziciji.

Katarina Vuinac

Solarna energija od početka do danas

Foto-ilustracija: Unsplash (Anders J)

Energija dobijena iz sunčevog zračenja, kroz proces fotonaponske konverzije, transformiše se u električnu energiju. Ovaj oblik energije ima značajan pozitivan uticaj na zaštitu životne sredinu, a ono što mnogi ne znaju jeste kako je sve počelo i šta je prethodilo današnjim solarnim elektranama.

Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

Pretvaranje svetlosti u električnu energiju prvi je put zabeležio francuski fizičar Aleksandar Edmond Bekerel u 18. veku. Godine 1839. otkrio je fotonaponski efekat tokom eksperimenata sa ćelijom sastavljenom od metalnih elektroda u provodnoj otopini. Ovo otkriće označilo je početak razvoja solarnih ćelija.

Godine 1883. godine Čarls Frits stvorio je prvu solarnu ćeliju koja je mogla da pretvori sunčevu svetlost u električnu energiju. Frits je obložio poluvodički materijal, poput selena, izuzetno tankim slojem zlata kako bi formirao solarnu ćeliju. Iako je imala nisku efikasnost, ovo je bila prva demonstracija fotonaponske ćelije u čvrstom stanju, a trebalo je još 70 godina da postanu dovoljno efikasne.

Pojava moderne teorijske fizike u 19. veku postavljeni su temelji za bolje razumevanje fotonaponske energije.

Džerald Pirs, Darel Čapin i Kalvin Fuler, tri američka naučnika iz Bell Labs-a su 1954. godine razvili moderne solarne panele od silicijuma. Za razliku od prvih koje su imale jedan odsto efikasnosti, ove solarne ćelije postigle su efikasnost od šest odsto.

Godine 1956. kompanija Hoffman Electronics prodala je svoj prvi solarni panel za upotrebu na svemirskim satelitima.

Pročitajte još:

Energetska kriza

Globalna energetska kriza sedamdesetih godina povećala je interesovanje za solarnu energiju, a efikasnost solarnih panela stalno se povećavala.

Između 1957. i 1960. godine, Hoffman Electronics postigao je nekoliko prekretnica u efikasnosti fotonaponskih ćelija, poboljšavajući rekord efikasnosti sa osam odsto na 14 odsto. Sledeće značajno postignuće dogodilo se 1985. godine, kada je Univerzitet Novog Južnog Velsa postigao efikasnost od 20 odsto za silicijumske ćelije.

Godine 1999. Nacionalna laboratorija za obnovljive izvore energije sarađivala je sa SpectroLab Inc. kako bi stvorio solarnu ćeliju sa efikasnošću od 33,3 odsto. Univerzitet Novog Južnog Velsa ponovo je oborio ovaj rekord 2016. godine, kada su istraživači dostigli 34,5 odsto.

Solarni avioni

Foto-ilustracija: Unsplash (Ross Parmly)

Godine 1981., Pol Mekridi izgradio je Solar Challenger, prvi avion koji je koristio solarnu energiju. Pokretale su ga isključivo fotonaponske ćelije na krilima i stabilizatoru, bez rezervnih baterija, što ga je činilo prvim letilicom te vrste. Godine 1981. uspešno je izveo demonstracioni let od Francuske do Engleske (262 kilometra). Godine 1998. bespilotni solarni avion Pathfinder postavio je rekord u visini leta dostigavši oko 24.000 kilometara. NASA je oborila ovaj rekord 2001. godine, kada je dostigla 29.000 kilometara sa svojim niskopokretanim avionom bez raketnog pogona. Bertrand Pikar ostvario je 2016. godine svoj prvi let sa nultim emisijama sa Solar Impulse 2, najvećim i najmoćnijim solarnim avionom na svetu.

Solarna energija u predsjedničkim rezidencijama

Predsednik Džimi Karter je 1979. godine postavio solarne panele na krov Bele kuće kao deo svojih inicijativa za promociju obnovljivih izvora energije. Međutim, 1981. godine, njegov naslednik, predsednik Ronald Regan, naredio je da se ovi paneli uklone. Ponovno uvođenje solarnih panela dogodilo se 2010. godine, kada je predsednik Barak Obama zatražio instalaciju solarnih panela i solarnih grejača vode, a oba sistema su postavljena tokom njegovog prvog mandata.

Tokom 2013. godine solarne instalacije širom sveta prelaze 100 gigavata, dok je 2015. Tesla predstavio svoju litijum-jonsku bateriju Powerwall, kako bi vlasnicima krovnih solarnih sistema omogućila skladištenje električne energije. Iste godine, Kina postaje svetski lider u instaliranim kapacitetima solarnih sistema.

Nekoliko godina kasnije, tačnije 2019. godine, postavljena je prva plutajuća solarna farma u Severnom moru.

Dostignuta dva teravata

Globalni solarni savet (Global Solar Council), međunarodna organizacija koja okuplja industriju solarne energije širom sveta objavila je nedavno da je svet dostigao dva teravata solarne energije. Solarnoj industriji trebalo je 68 godina da dostigne jedan teravat i to se dešavalo u periodu od 1954. do 2022. dok je sledeći teravat postignut za samo dve godine.

Naredna prekretnica je 8 TW instaliranih solarnih kapaciteta, koje bi trebalo dostići do kraja decenije, što je po procenama moguće, čime bi se i cilj UN-a činio sasvim ostvariv.

Energetski portal

Uspon elektromobilnosti u Kraljevstvu fjordova

Foto-ilustracija: Pixabay (nextvoyage)

Energetska sila severa, Zelena kraljevina, Kraljevstvo fjordova – neke su od slikovitih sintagmi koje samo delimično opisuju Norvešku, zemlju koja se na mapi sveta ističe po svojoj jedinstvenoj kombinaciji moćne prirode, bogatstva resursa i velikih dostignuća u energetici i održivosti. Norveška, vodeći svetski promoter elektromobilnosti, predvodnik u prelasku na električna vozila, postala je jedno zrelo tržište, spremno da se i dalje bori za ubedljivo prvo mesto u broju električnih automobila po glavi stanovnika.

Ovu tezu moguće je potvrditi brojnim statistikama, između ostalog i nedavnim rezultatom, kada je prvi put u istoriji broj električnih automobila nadmašio broj benzinskih automobila na norveškim putevima. Od ukupno 2,8 miliona registrovanih putničkih vozila, 754.303 bila su električna, dok je 753.905 koristilo čist benzin, podaci su Saveta za informacije o drumskom saobraćaju (OFV) objavljeni 16. septembra 2024. godine. U poslednjih 20 godina, više od milion benzinskih automobila nestalo je iz norveškog voznog parka, uglavnom u korist električnih vozila, a sličan trend očekuje se i za dizel-vozila, iako će to biti nešto duži put zbog njihove brojnosti. Ipak, od 2017. godine pad od preko 280.000 vozila zabeležen je i kod dizelaša.

Dalje brojke koje potvrđuju popularnost električnih vozila u zemlji jeste njihov udeo u broju novoregistrovanih automobila. U avgustu 2024. godine, čak 94 odsto svih novih registracija putničkih vozila bilo je na električni pogon – što predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je već u septembru udeo električnih vozila kod novoregistrovanih iznosio nešto više od 96 odsto.

U FOKUSU:

Do ovih promena nije došlo preko noći. Još 2016. godine Norveška je postigla značajnu prekretnicu, kada je na svakih 100 komercijalnih vozila na putevima bilo pet električnih, što je u tom trenutku nezamisliva situacija u većini drugih zemalja. Ovo se može smatrati jednim od pokazatelja koliko su brzo prihvatili električna vozila u poređenju sa ostatkom sveta. Napredak se ovde nije zaustavio – obrađeni i objavljeni podaci za 2020. godinu pokazali su da je zemlja oborila rekord i prva uspela da postigne da broj novoregistrovanih automobila bude veći kod električnih vozila nego kod onih sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, gledano na godišnjem nivou.

Foto-ilustracija: Pixabay (tespeseth)

Podsticaji za kupovinu električnih vozila u Norveškoj razvijeni su kroz niz politika koje su se menjale tokom vremena. Od 1990. do 2022. godine, električna vozila bila su oslobođena poreza prilikom kupovine i uvoza. Međutim, od 2023. godine uveden je novi porez, koji zavisi od težine vozila. Takođe, između 2001. i 2022. godine, Norveška je ukinula porez na dodatu vrednost (PDV) od 25 odsto za električne automobile, ali od 2023. godine PDV se plaća samo na deo cene koji prelazi 500.000 norveških kruna (oko 45.000 evra), dok su cene ispod tog iznosa i dalje oslobođene poreza.

Osim toga, vozači električnih automobila uživali su razne benefite, kao što su besplatne putarine i vožnja trajektom do 2017. godine, a od 2018. godine imali su smanjenje putarina i troškova trajekta do 50 odsto. Takođe, od 1999. do 2017. godine, parkiranje na javnim mestima bilo je besplatno za električna vozila, a od 2005. godine mogli su da koriste i autobuske trake. Ipak, od 2016. godine, ova privilegija je uglavnom ograničena na električna vozila koja prevoze putnike.

Korporativni korisnici električnih vozila uživali su poreske olakšice na kupovinu službenih vozila. Između 2000. i 2008. godine, smanjenje poreza iznosilo je 25 odsto, dok je u periodu od 2009. do 2017. godine povećano na 50 odsto. Nakon toga, olakšice su postepeno smanjivane na 20 odsto do 2022. godine, navodi se na sajtu Norveškog udruženja za električna vozila.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Alarmantni znakovi: Većina svetskog kopna sve sušnije

Foto-ilustracija: Unsplash (yoda-adaman)

Iako vreme postaje sve nepredvidljivije, što pokazuje i primer Evrope koja je ove jeseni bila suočena sa poplavama, sušni periodi sve više zabrinjavaju naučnike. Zbog povećanja temperature usled globalnog zagrevanja, delovi Zemljine površine postali su trajno sušniji.

Prema izveštaju Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), 77,6 odsto Zemljine površine iskusilo je sušnije uslove tokom tri decenije zaključno sa 2020. godinom, u poređenju sa prethodnim tridesetogodišnjim periodom.

Tokom istog perioda, sušna područja proširila su se za oko 4,3 miliona kvadratnih kilometara – područje skoro trećinu veće od Indije, sedme najveće zemlje na svetu – i sada obuhvataju 40,6 odsto ukupne kopnene mase na Zemlji, bez Antarktika.

Naučnici upozoravaju da, ako svet ne uspe da smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte, dodatnih tri odsto vlažnih područja na svetu postaće sušna do kraja ovog veka.

„U scenarijima visokih emisija gasova sa efektom staklene bašte, predviđa se širenje sušnih područja u delovima američkog Srednjeg zapada, centralnog Meksika, severne Venecuele, severoistočnog Brazila, jugoistočne Argentine, celog Mediteranskog regiona, obale Crnog mora, velikih delova južne Afrike i južne Australije”, pokazalo je istraživanje UNCCD-a.

Pročitajte još:

Degradacija zemljišta izazvana aridnošću, poznata kao dezertifikacija, predstavlja ozbiljnu pretnju ljudskom blagostanju i ekološkoj stabilnosti. Najgori scenario predviđa da bi do kraja ovog veka čak pet milijardi ljudi moglo da živi na sušnim područjima, suočavajući se sa degradiranim tlom, sve manjim zalihama vode i propadanjem nekada bogatih ekosistema.

Foto-ilustracija: Unsplash (pawel-czerwinski)

Trendom sušenja posebno je pogođena Evropa i to 95,9 odsto površine, potom delovi zapadnih Sjedinjenih Država, Brazil, delovi Azije (posebno istočna Azija) i centralna Afrika. Sa druge strane, samo manji deo kopnene površine planete (22,4 odsto) zabeležio je povećanu vlažnost. Povećanje vlage primećeno je u centralnim delovima Sjedinjenih Država, na atlantskoj obali Angole i u pojedinim delovima jugoistočne Azije.

Sveukupni trend je nepobitan – sušna područja se šire, što uzrokuje ozbiljne posledice za prirodu i ljudske zajednice.

„Decenijama naučnici širom sveta upozoravaju da su rastuće emisije gasova staklene bašte glavni uzrok globalnog zagrevanja. Sada, po prvi put, naučno telo UN-a ističe da sagorevanje fosilnih goriva takođe uzrokuje trajno isušivanje velikih delova planete – sa potencijalno katastrofalnim posledicama po dostupnost vode, koje mogu dovesti ljude i prirodu još bliže opasnim tačkama preokreta”, rekao je Barun Or, naučnik iz UNCCD.

Izveštaj pod nazivom Globalna pretnja sušenja zemljišta: Regionalni i globalni trendovi aridnosti i buduće projekcije predstavljen je na 16. konferenciji gotovo 200 strana UNCCD-a u Rijadu, Saudijska Arabija (COP16). Ovo je najveća UN konferencija o zemljištu do sada i prva koja se održava na Bliskom istoku, regionu koji je duboko pogođen aridnošću.

Energetski portal

KLM – prva avio-kompanija koja je uvela 100 odsto električne kamione za ketering

Foto: KLM

Holandska avio-kompanija KLM, jedan od lidera u održivoj avijaciji, postavila je sebi ciljeve da do 2030. smanji emisiju ugljen-dioksida za 30 odsto, pa zato ulaže sedam milijardi evra u  letelice najnovije generacije i koristi održivo avio-gorivo.

Foto: KLM

U okviru ove politike održivosti i sam ketering sistem postaje održiviji – uvedena je veštačka inteligencija u borbu protiv rasipanja hrane! Sada je KLM postao prva avio-kompanija na svetu koja je u svoj ketering sistem uvela 100 odsto električne kamione. Time se KLM približava svom proklamovanom cilju da do 2030. godine sve njegove zemaljske operacije budu potpuno održive, odnosno da ne emituju štetne gasove.

„U kompaniji KLM Catering Services težimo da uvek budemo među liderima kada su u pitanju nove tehnologije. Stoga sam ponosan što smo prvi avio-ketering servis na svetu koji ima dva potpuno električna kamiona za ketering”, izjavio je Mihil van der Ejk, generalni menadžer kompanije KLM Catering Services.

Pročitajte još:

U pitanju su kamioni koji u potpunosti rade na struju, a motor koji pokreće rashladni sistem je, takođe, električan. Pored toga što ne koriste fosilna goriva, ovi kamioni su znatno tiši od dosadašnjih. Električne kamione su, na zahtev KLM-a, razvili dobavljači aerodromske opreme, DOLL® i Mallaghan, dok je Volvo napravio šasiju. U narednom periodu ova dva prototipa će biti testirana kako bi se kamioni dodatno optimizovali i efikasnije integrisali u svakodnevne operacije.

Video pogledajte OVDE.

Top One

Planina Rudnik proglašena za predeo izuzetnih odlika: pod zaštitom dodatnih 10.000 hektara

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Vlada Srbije usvojila je Uredbu o proglašenju Predela izuzetnih odlika „Planina Rudnik”, čime je pod zaštitu stavljeno dodatnih 10.019,80 hektara u centralnoj Srbiji. Ovo područje prostire se na teritorijama grada Kragujevca i opština Gornji Milanovac i Topola.

Planina Rudnik se ističe očuvanim prirodnim i poluprirodnim staništima, uz bogatstvo hidrografske mreže. Biljni svet broji 698 taksona, među kojima je 13 strogo zaštićenih vrsta.

Dominantne su termofilne šume cera i sladuna, kao i mezofilne šume bukve, koje zajedno prekrivaju čak 90 odsto teritorije. Najočuvaniji deo, lokalitet „Veliki Šturac“, posebno ističe raznovrsnost lišćarskog pokrivača.

Fauna obuhvata 117 vrsta ptica, što čini 32,5 odsto ukupne ptičje raznovrsnosti u Srbiji, zatim 10 vrsta riba i 20 vrsta vodozemaca i gmizavaca, od kojih su samo tri bez zaštite nacionalnog zakonodavstva, dok se sve nalaze pod međunarodnom zaštitom.

Pročitajte još:

Lokalitet „Ramaćki visovi“ dom je za tri balkanske endemske vrste: primogu (Acanthus hungaricus), Markgrafovoj žumenici (Alyssum markgrafii) i paštitkastom kotrljanu (Eryngium palmatum). Dugogodišnja eksploatacija mineralnih resursa svedoči o intenzivnoj interakciji čoveka i prirode na ovom prostoru.

Pored geoloških i bioloških bogatstava, Rudnik se izdvaja i kao značajno hidrografsko čvorište, što je bio jedan od ključnih faktora u odluci o njegovoj zaštiti.

Energetski portal