Home Blog

Projekat Ambro@KG, uz podršku dm-a, postavlja temelje održivog rešavanja problema ambrozije

Foto: Filip Grbović

U okviru konkursa {ZAJEDNO} za održive ideje, kompanija dm drogerie markt podržala je, sa ukupnim fondom od preko pet miliona dinara, sedam projekata koji doprinose očuvanju prirode, unapređenju zdravlja i jačanju lokalnih zajednica. Jedan od njih je projekat Ambro@KG – Održiva zajednica i zdrava životna sredina kroz građansko mapiranje ambrozije u Kragujevcu. Reč je o inovativnoj inicijativi koju sprovodi Ekološko istraživačko društvo „Mladen Karaman“ iz Kragujevca, sa jasnim ciljem: smanjiti širenje jedne od biljaka sa najjačim alergogenim dejstvom na našim prostorima – ambrozije – i uključiti građane u direktnu brigu o kvalitetu životne sredine.

Zašto je ambrozija toliko opasna?

Ambrozija je invazivna i izrazito alergena biljka koja svake godine izaziva ozbiljne zdravstvene tegobe i znatno narušava kvalitet života. Ukoliko se ova biljka ne uklanja pravilno, širi se još brže, jer proizvodi na hiljade semenki koje u zemljištu ostaju aktivne godinama. Upravo zato su edukacija i pravovremena reakcija ključni za kontrolu njenog širenja.

Kada zajednica postane istraživački tim

Uz podršku dm-a, projekat Ambro@KG tokom leta je spojio savremene metode sa terenskim radom. U julu i avgustu organizovane su akcije mapiranja, u okviru kojih su građani, koristeći mobilne aplikacije i znanja stečena na radionicama, učestvovali u identifikaciji kritičnih tačaka u Kragujevcu. Na taj način mapirano je više od 30 lokacija i preko 200 mikrolokaliteta, čime je izrađena preliminarna mapa žarišta ambrozije. Paralelno s tim, prikupljani su uzorci biljnog materijala radi ispitivanja mogućnosti kompostiranja, kao ekološki prihvatljivog načina uklanjanja ove biljke.

Tokom oktobra aktivnosti su proširene zahvaljujući saradnji sa Prvom kragujevačkom gimnazijom, čiji su učenici učestvovali u terenskim akcijama kartiranja i uklanjanja ambrozije, kao i u edukativnim radionicama posvećenim alergogenim svojstvima ove biljke i pravilnim metodama njenog uklanjanja. U tom periodu završena je i prva detaljna mapa žarišta u gradu, koja predstavlja osnovu za planiranje sledećih faza projekta.

Pročitajte još:

Učenje kao osnova dugoročnog rešenja

Edukacija ostaje jedan od ključnih stubova Ambro@KG inicijative. Do sada su održane radionice sa učenicima, studentima i članovima planinarskog društva, a planirano je da se završna radionica, namenjena deci predškolskog uzrasta, održi u Velikom parku. Fokus je na jednostavnoj, ali važnoj poruci: košenje ambrozije nije rešenje – pravilno uklanjanje podrazumeva čupanje biljke pre cvetanja, čime se sprečava dalje širenje semenki.

Tokom novembra realizovan je i novi talas terenskih aktivnosti, usmeren na prikupljanje biomase za testiranje kompostiranja, uz učešće studenata Prirodno-matematičkog fakulteta. Posle obrade prikupljenog materijala, u prostorijama PMF-a održan je seminar na kojem su predstavljeni nova, detaljna GIS mapa žarišta i dosadašnji rezultati rada, dok se aktivnosti projekta nastavljaju do juna 2026. godine.

dm kao partner koji gradi održive promene

Podrškom projektu Ambro@KG, dm još jednom potvrđuje svoju dugoročnu posvećenost održivim inicijativama i unapređenju kvaliteta života u zajednici. Povezujući nauku, obrazovne institucije i građane, ovaj projekat već daje konkretne rezultate i predstavlja primer za to kako zajednički angažman može da dovede do sistemskih i dugoročnih promena.

Energetski portal

Plodonosna jesen u svetu inovacija – materijali za gradnju budućnosti

Foto: Hof University of Applied Sciences

Prirodni materijali postaju sve važniji u zameni izolacionih materijala na bazi fosilnih goriva i omogućavaju održiva rešenja za energetski efikasnije objekte. Tekuća godina bila je i te kako plodonosna na polju održive arhitekture, a početkom jeseni stigle su vesti o dva značajna otkrića na polju materijala za gradnju.

Prvi od njih je izolacioni materijal na bazi gljiva, a trenutno se testira fleksibilnost, otpornost na vlagu i toplotnu provodljivost. Drugi je građevinski materijal koji kombinuje karton, vodu i zemlju.

Projekat Mycobuild

Istraživači na Univerzitetu primenjenih nauka Hof u Nemačkoj razvili su inovativnu izolaciju od gljivičnog micelijuma (korena), dok industrijski partner Johann Bergmann GmbH & Co. KG testira mogućnosti proizvodnje u većem obimu. Projekat Mycobuild ima dugoročni cilj da rezultate istraživanja prenese u indstrijsku primenu. Izolacija od gljivičnih mreža mogla bi znatno doprineti životnoj sredini, ali i ekonomiji. Cilj projekta je da do marta 2026. godine dokaže industrijsku izvodljivost i pruži doprinos ekološki prihvatljivim metodama gradnje budućnosti.

Micelijum raste na supstratu od lokalnih biljnih ostataka poput slame, povezuje materijal u kompaktnu celinu, a zatim se suši i zagrejava da bi se deaktivirala gljiva. Najveći izazov je održavanje sterilnih uslova, jer čak i male kontaminacije mogu uništiti čitavu kulturu.

– Gljivične mreže nude brojne prednosti: kompostabilne su, skladište CO2, a za proizvodnju im je potrebno manje energije nego kod konvencionalnih izolacijskih materijala. Fleksibilno se oblikuju i mogu se industrijski skalirati – kaže profesor Robert Honke.

U FOKUSU:

Posebno obećavajuće pokazale su se domaće vrste, poput bukovače, medne gljive, vrganja i divovske gljive. One rastu na sobnoj temperaturi bez dodatnog grejanja ili hlađenja, što proizvodnju čini energetski efikasnom. Bukovača se ističe kao najizdržljivija – brzo se širi i stvara guste mreže. Uzgoj nosi rizike, jer konkurentski mikroorganizmi mogu uništiti čitav ciklus. Zato razvoj mineralnog sloja ima ključnu ulogu, a kada se postigne potpuna otpornost na vlagu, materijal bi mogao imati iste ili bolje osobine od klasičnih izolacija.

Karton i zemlja za zelenu gradnju

Foto: RMIT University

Materijal nazvan „kartonom ojačana nabijena zemlja” sastoji se isključivo od kartona, vode i zemlje, a potpuno je ponovo upotrebljiv i reciklabilan. Razvijen je u Australiji, gde se svake godine na deponije odloži više od 2,2 miliona tona kartona i papira, a proizvodnja cementa i betona čini oko osam odsto globalnih godišnjih emisija.

Tim univerziteta RMIT tvrdi da novi građevinski materijal ima četiri puta manji ugljenični otisak od betona, koji je u slučaju ovog materijala u potpunosti eliminisan.

Zidovi napravljeni od kartona, zemlje i vode dovoljno su čvrsti da podnesu niskogradnju, a pri tome su znatno jeftiniji i klimatski prihvatljiviji od betona. Prednosti ovog materijala su da se može izrađivati direktno na gradilištu, dok masivni zidovi od nabijene zemlje prirodno regulišu temperaturu i vlagu, smanjujući potrebu za klimatizacijom i dodatno snižavajući emisije.

– Ova inovacija mogla bi predstavljati revoluciju u dizajnu i gradnji zgrada, koristeći lokalno dostupne materijale koje je lakše reciklirati. Takođe, odražava globalni povratak gradnji od zemlje, podstaknut ciljevima neto nula emisija i interesom za održive lokalne materijale – kaže profesor Džiming Ma, sa Univerziteta RMIT.

Istraživači su razvili formulu kojom se može izračunati čvrstoća zidova u zavisnosti od debljine kartonskih formi. U paralelnom istraživanju pokazali su i da kombinacija nabijene zemlje i karbonskih vlakana može postići čvrstoću uporedivu s visokokvalitetnim betonom.

Autori ističu da ova inovacija može postati ključ za zeleniju i pristupačniju gradnju, naročito u područjima sa obiljem zemlje pogodne za ovakvu tehnologiju.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Više gradova raspisalo javne pozive za energetsku sanaciju domaćinstava

Foto-ilustracija: Unsplash (Sandra Grünewald)

Više gradova u Srbiji raspisalo je javne pozive za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stambenih objekata za 2025. godinu. Među njima su gradovi Niš, Novi Pazar i Kruševac, kao i opština Bajina Bašta.

Mere energetske sanacije uključuju:

  • zamenu spoljnih prozora i vrata, kao i drugih transparentnih elemenata termičkog omotača
  • postavljanje termičke izolacije spoljnih zidova, podova na tlu i ostalih delova termičkog omotača prema negrejanom prostoru
  • postavljanje termičke izolacije ispod krovnog pokrivača ili tavanice
  • zamenu postojećih grejača prostora na čvrsto gorivo, tečno gorivo, prirodni gas ili električnu energiju (kotao ili peć) efikasnijim kotlom na gas
  • zamenu postojećih grejača prostora na čvrsto gorivo, tečno gorivo ili električnu energiju (kotao ili peć) efikasnijim kotlom na biomasu
  • ugradnju toplotnih pumpi
  • zamenu postojeće ili ugradnju nove cevne mreže, grejnih tela i pratećeg pribora
  • ugradnju solarnih kolektora u instalaciju za centralnu pripremu tople vode
  • ugradnju solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije, ugradnju dvosmernog mernog uređaja za merenje predate i primljene električne energije, kao i izradu neophodne tehničke dokumentacije i izveštaja izvođača radova u skladu sa zakonom, neophodnih prilikom priključenja na distributivni sistem
  • izradu tehničke dokumentacije u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji

Više informacija o javnim pozivima dostupno je na zvaničnim sajtovima:

Energetski portal

Pripreme i analize za razvoj nuklearnog programa u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Madsen)

Srbija je započela pripremne aktivnosti i analize koje se odnose na mogućnost razvoja nuklearnog programa u mirnodopske svrhe, izjavio je pomoćnik ministarke rudarstva i energetike za elektroenergetiku Radoš Popadić na konferenciji „Ka nuklearnoj budućnosti – evropska partnerstva za srpsku energetsku tranziciju“, održanoj u Ambasadi Francuske u Beogradu.

Kako je navedeno, tokom prethodne i ove godine izrađeni su ili su u izradi strateški dokumenti u oblasti energetike koji obuhvataju i razmatranje uloge nuklearne energije. Popadić je podsetio da su izmenama Zakona o energetici iz 2024. godine ukinute ranije zabrane izgradnje nuklearnih elektrana, čime je otvoren proces višegodišnjih priprema i procene opravdanosti takvog programa, u skladu sa preporukama Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Prema njegovim rečima, energetska tranzicija i planirano smanjenje oslanjanja na ugalj nameću potrebu za obezbeđivanjem novih izvora stabilne proizvodnje električne energije. U tom kontekstu, nuklearna energija se razmatra kao jedna od opcija, uz detaljne analize tehničkih, regulatornih i institucionalnih uslova.

Pročitajte još:

Popadić je naveo da je prva faza usmerena na razmenu znanja i iskustava sa državama i kompanijama koje već imaju razvijene nuklearne programe. Srbija je, kako je rekao, potpisala memorandume o saradnji sa francuskom kompanijom EDF, južnokorejskom KHNP i Ruskom Federacijom, dok saradnja postoji i sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz mogućnost njenog proširenja.

On je dodao da su savremene nuklearne tehnologije znatno naprednije u odnosu na prethodne decenije, kao i da zemlje u okruženju – među kojima su Slovenija, Mađarska, Bugarska i Rumunija – već imaju nuklearne elektrane ili planiraju njihov dalji razvoj. Ta iskustva, kako je naveo, mogu biti relevantna u procesu odlučivanja.

U daljim koracima, naglašeno je da je neophodna saradnja više institucija, uključujući resorna ministarstva, Nuklearni institut Vinča, Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost (SRBATOM), kao i akademsku zajednicu, uz paralelno informisanje javnosti i otvaranje šireg dijaloga o ulozi nuklearne energije u budućem energetskom miksu Srbije.

Energetski portal

Evropska industrija vetra do 2030. godine otvara više od 600.000 radnih mesta

Foto: OpenAI

Evropska industrija vetra nastavlja da bude snažan pokretač ekonomskog rasta, energetske bezbednosti i zapošljavanja. Prema Izveštaju o radnoj snazi u evropskoj energiji vetra, koji je objavilo udruženje WindEurope, broj zaposlenih u ovom sektoru porašće sa sadašnjih 443.000 na više od 600.000 do 2030. godine.

Izveštaj donosi detaljan pregled trenutnog stanja na tržištu rada u vetroenergiji, uključujući broj zaposlenih i slobodnih radnih mesta, kao i najtraženije profile i veštine. Poseban akcenat stavljen je na potrebu za jačanjem stručne obuke i uspostavljanjem strateškog pristupa planiranju radne snage na nivou Evrope.

Danas evropska industrija vetra broji oko 443.000 radnih mesta, od čega je 211.000 direktno povezano sa razvojem vetroelektrana, proizvodnjom opreme, instalacijom, radom i dekomisioniranjem postrojenja. Iako vetroenergija na kopnu i dalje zapošljava najveći broj radnika, priobalni vetroparkovi beleže ubrzan rast i trenutno čine oko 20 odsto direktnih radnih mesta u sektoru.

WindEurope procenjuje da će do kraja decenije sektor zapošljavati oko 607.000 ljudi, pod uslovom da Evropa u periodu od 2025. do 2030. godine instalira u proseku 30 GW novih kapaciteta godišnje, u skladu sa najnovijim projekcijama iz izveštaja WindEurope 2030 Outlook.

Industrija vetra ima snažan proizvodni otisak širom Evrope – gotovo polovina svih direktnih radnih mesta vezana je za proizvodnju. Na kontinentu posluje više od 250 fabrika koje proizvode vetroturbine i opremu za priključenje na elektroenergetsku mrežu, dok je u poslednje dve godine u nove i proširene proizvodne kapacitete uloženo više od 14 milijardi evra.

Pročitajte još:

Ipak, uprkos pozitivnim trendovima, širenje energije vetra i dalje zaostaje za zacrtanim ciljevima. Prema aktuelnim procenama, EU će do 2030. godine dostići 344 GW instalisane snage vetra, znatno ispod ciljanih 425 GW. Kao glavne prepreke navode se složeni i spori postupci izdavanja dozvola, nedovoljna izgradnja elektroenergetskih mreža, spor tempo elektrifikacije i neadekvatan dizajn nacionalnih aukcija.

Istovremeno, sektor se suočava sa ozbiljnim nedostatkom kvalifikovanih radnika. Izveštaj identifikuje čak 235 profila poslova u životnom ciklusu vetroelektrana, uz posebno izražene manjkove u ključnim zanimanjima. Do 2030. godine biće potrebno oko 7.000 tehničara za lopatice, 6.500 terenskih inženjera i 5.000 tehničara za predsklapanje opreme.

WindEurope upozorava da će rešavanje ovog izazova zahtevati strateški pristup razvoju radne snage, širenje programa stručnog obrazovanja i obuke, podsticanje prekvalifikacije radnika iz drugih sektora, harmonizaciju sertifikata i veću mobilnost veština unutar EU.

Kao prvi konkretan korak, WindEurope je najavio pokretanje nove alatke za razvoj radne snage, koja će omogućiti analizu potreba po zemljama, fazama životnog ciklusa vetroelektrana i konkretnim profilima poslova. Cilj je da se olakša planiranje obuka, usmeravanje investicija i osnivanje novih centara za obuku tamo gde su najpotrebniji.

Iz udruženja poručuju da je evropska industrija vetra spremna da igra ključnu ulogu u energetskoj tranziciji kontinenta, uz potencijal da obezbedi nova radna mesta, podstakne inovacije i doprinese klimatskim ciljevima Evrope.

Milena Maglovski

Slovenija sufinansira izgradnju solarnih i vetroelektrana snage preko 1 MW

Photo-illustration: Pixabay (seagul)

Slovenija je objavila izmenjeni javni poziv za sufinansiranje ulaganja u izgradnju novih postrojenja za proizvodnju električne energije iz solarnih ili vetroelektrana za period od 2025. do 2029. godine.

Kako navode u Ministarstvu za životnu sredinu, klimu i energiju izmena omogućava ujednačavanje graničnih vrednosti  postrojenja za ulaganja u solarne i vetroelektrane nazivne snage iznad jednog megavata (MW), bez obzira na status podnosioca prijave.

Na sredstva imaju pravo preduzeća, kao i zajednice u oblasti energije iz obnovljivih izvora, osnovane u skladu sa Zakonom o podsticanju korištenja obnovljivih izvora energije.

Prihvatljivi troškovi uključuju kupovinu i ugradnju proizvodnog uređaja i baterijskih sistema, pripadajuće elektroinstalacije i opreme, građevinske i instalacijske radove, kao i stručni nadzor.

Pročitajte još:

Sredstvima iz Evropskog fonda za regionalni razvoj sufinansira se do 45 odsto troškova za proizvodne uređaje bez kapaciteta za skladištenje električne energije i do 30 odsto za baterijske sisteme, uz maksimalni iznos sufinansiranja 25 miliona evra po projektu.

U slučaju ugradnje baterijskog sistema za skladištenje električne energije, njegov kapacitet mora iznositi najmanje 0,75 kWh po kW nazivne snage proizvodnog postrojenja na koje je sistem priključen.

Rokovi za podnošenje prijava su 6. febuara 2026. i 5. jun 2026., a sredstva su namenjena jačanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i podsticanju lokalnih i preduzetničkih ulaganja u energetski sektor.

Energetski portal

Građani traže povlašćenu tarifu za domaćinstva koja se greju toplotnim pumpama i inverter klimama

Foto-ilustracija: Freepik (pressfoto)

U Srbiji je od 1. oktobra 2025. godine poskupela električna energija za domaćinstva i male kupce u proseku za 6,6 odsto, dok je spuštanje praga za ulazak u crvenu tarifnu zonu sa 1.600 na 1.200 kWh dovelo do dodatnog rasta računa kod potrošača sa većom potrošnjom.

Nikola Balanović, diplomirani inženjer elektrotehnike iz Kladova, pokrenuo je peticiju pod nazivom Povlašćena tarifa za domaćinstva koja se greju toplotnim pumpama i inverter klimama, koju je podržala šira neformalna grupa građana.

Govoreći za Energetski portal, Balanović je na praktičnom primeru predstavio svoju računicu o tome kako će sniženi prag uticati na domaćinstva.

– Domaćinstva koja koriste ove sisteme mnogo lakše ulaze u višu tarifnu zonu. Na primer, domaćinstvo koje je ranije trošilo oko 1.600 kWh mesečno imalo bi račun od približno 21.000 dinara. Nakon promene granice, račun za istu potrošnju iznosi gotovo 34.000 dinara. Razlika je oko 13.000 dinara mesečno, što predstavlja ozbiljan udar na kućni budžet – objašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, država i lokalne samouprave su godinama unazad kroz subvencije podsticale građane da pređu na energetski efikasnije i ekološki prihvatljivije sisteme grejanja. Međutim, kako ističe, građani koji su iskoristili subvencije i investirali u takve sisteme sada su dovedeni u nepovoljan položaj.

– Na taj način se praktično obesmišljava svrha subvencija, jer energetski efikasni sistemi dovode do većih računa. Kao osnov za ove tvrdnje koristimo konkretne račune za električnu energiju – kaže Balanović.

Kako upozorava, viši računi mogu dovesti do toga da se domaćinstva vrate na drvo, ugalj i druga goriva koja direktno utiču na zagađenje vazduha.

Nikola Balanović diplomirao je na Univerzitetu u Krajovi u Rumuniji, a profesionalno se bavi ugradnjom i održavanjem grejnih i klimatizacionih sistema. Kroz rad na terenu i inženjerski pristup, usmeren je na energetsku efikasnost i praktična rešenja koja imaju direktan uticaj na potrošnju i troškove energije.

Balanović je istakao da je reč o relativno novoj peticiji, za koju veruje da će u narednom periodu dobiti podršku još većeg broja građana. Peticija će biti aktivna dok se ne prikupi najmanje 10.000 potpisa, nakon čega će biti preduzeti dalji koraci u skladu sa interesima građana koji su je podržali.

Peticija je upućena Elektrodistribuciji Srbije i Ministarstvu rudarstva i energetike, jer, kako je rekao, smatraju da se rešenje nalazi u okviru njihovih nadležnosti.

Cilj peticije je zaštita građana koji koriste zelene tehnologije, očuvanje energetske efikasnosti i smanjenje zagađenja u zimskom periodu.

Peticija je dostupna ovde.

Ternutna tarifa (1200 kW prag za crvenu zonu) / Ilustracija: Nikola Balanović
Tarifa kada je 1.600 kWh bio prag za crvenu zonu (uz poskupljenje) / Ilustracija: Nikola Balanović
Tarifa kada je 1600 kW bio prag za crvenu zonu (pre poskupljenja u oktobru) / Ilustracija: Nikola Balanović

Energetski portal

Na KidHub Café panelu predstavljeni rezultati istraživanja dečjih rešenja za zelene i javne prostore

Foto: KidHub Café

Na panelu KidHub Café, održanom u prostoru Nova Iskra Dorćol, predstavljeni su rezultati istraživanja i konkretni primeri kako deca vide budućnost zelenih i javnih prostora, uz poruku da njihovo sistemsko uključivanje u urbanističko planiranje doprinosi zdravijim i održivijim gradovima. Povod za razgovor bili su nalazi istraživanja sprovedenog tokom oktobra i novembra 2025. godine, kao i zaključci osmog Globalnog dečjeg Dizajnatona „Gradovi i zajednice koje žive“.

Foto: KidHub Café

Rezultati istraživanja objedinjeni su u brošuri „Dečji manifest za održive gradove“, koju je KidHub realizovao u saradnji sa Institutom za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje iz Beograda. Kako je istaknuto tokom panela, klimatske promene imaju direktan uticaj na ostvarivanje prava deteta, zbog čega je važno da deca budu aktivni učesnici u procesima donošenja odluka koje oblikuju prostor u kojem žive, na šta je ukazao i Saša Stefanović, direktor Mreže organizacija za decu Srbije.

Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa konkretnim predlozima koje su osmislili učenici, među kojima su „Zagonetni park“ Prve kragujevačke gimnazije, „Eko zona“ Osnovne škole „Jovan Miodragović“ i „Eko kućice“ Osnovne škole „Stojan Novaković“ iz Šapca. Ovi primeri ilustruju kako deca zamišljaju prostore namenjene igri, učenju i boravku u prirodi.

Kao korak od ideje ka realizaciji, predstavljen je i pilot-projekat „Naučno igralište“, koji KidHub razvija uz podršku kompanije BIG CEE, kao model učionice na otvorenom. Projekat je već primenjen u vrtićima PU „Čika Jova Zmaj“ i PU „Čukarica“, u Osnovnoj školi „Ujedinjene nacije“ u Beogradu, kao i u senzornom vrtu Arboretuma Šumarskog fakulteta, koji je otvoren za širu zajednicu. Prema rečima Tijane Jovanović Petrović iz KidHub-a, istraživanje i Dizajnaton pokazali su da deca posebno ističu potrebu za više zelenila, hladovine, bezbednih prostora i mogućnosti za učenje na otvorenom, a cilj ovih inicijativa je da njihove ideje postanu deo stvarnih promena u školama i lokalnim sredinama.

Na događaju su predstavljeni i urbani vrtovi razvijeni kroz projekat „Niklo kao ja“, koji kompanija A1 Srbija i Udruženje građana Ekonaut realizuju već treću godinu. Ovi vrtovi doprinose ublažavanju efekata toplotnih ostrva, unapređenju zelenih površina, boljem upravljanju kišnicom i jačanju socijalnih veza u naseljima, uz podsticanje zajedničke brige o životnoj sredini.

U ovogodišnjem istraživanju učestvovalo je više od 400 dece uzrasta od šest do 18 godina, dok su na samom panelu učestvovali učenici iz deset osnovnih i srednjih škola. Organizator događaja je KidHub, nacionalni predstavnik metodologije Designathon Works iz Holandije, uz podršku Platforme za inovacije u ekološkom obrazovanju, Nove Iskre, Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije, Mreže dečjih organizacija Srbije, kao i kompanija BIG CEE i A1 Srbija.

Energetski portal

Vlada Saveza Komora ulaže 54 miliona dolara u jačanje klimatske otpornosti

Foto-ilustracija: Freepik (4045)

Vlada Saveza Komora pokrenula je novi petogodišnji projekat jačanja klimatske otpornosti, ukupne vrednosti 54 miliona američkih dolara, uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), Svetske banke, Francuske razvojne agencije i drugih partnera.

Inicijativu sprovodi Generalna direkcija za životnu sredinu i šumarstvo Komora (DGEF), u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), a zasniva se na pristupu prilagođavanja klimatskim promenama putem ekosistema i primeni prirodnih rešenja.

Projekat ima za cilj zaštitu oko 140.000 stanovnika u priobalnim područjima kroz očuvanje prirodnog sistema odbrane ostrva, što podrazumeva obnovu i održivo upravljanje 6.200 hektara mangrova, plaža i gornjih slivova reka.

Pročitajte još:

S obzirom na to da dve trećine stanovništva ove male ostrvske države živi na udaljenosti manjoj od dva kilometra od obale, zemlja je posebno izložena rizicima od poplava, erozije i prodora slane vode. Kao država u razvoju koja se već suočava sa višim temperaturama, promenama u režimu padavina i ubrzanim porastom nivoa mora, Komori su pod dodatnim pritiskom kada je reč o stanovanju, poljoprivredi i ekonomskom razvoju.

Sprovođenje projekta obuhvata i aktivno uključivanje lokalnih zajednica u obnovu ekosistema, kao i obuku 10.000 građana za integrisano upravljanje obalnim područjima i klimatski otporno planiranje.

Pored toga, biće ažurirano osam opštinskih razvojnih planova, dok će poseban program podržati 300 mikro, malih i srednjih preduzeća u sektorima ribarstva, agrošumarstva i eko-turizma.

Energetski portal

Evropska unija redefiniše način zbrinjavanja vozila na kraju životnog veka

Foto-ilustracija: Unsplash (carlos-aranda)

Svake godine u Evropskoj uniji između tri i četiri miliona vozila nestaje iz evidencija, tačnije odjavljuju se bez pouzdanih podataka o tome da li su završila u ovlašćenim centrima za preradu ili su izvezena izvan EU, što dovodi do gubitka vrednih sirovina koje su mogle biti korišćene, zbog čega je Evropska komisija pozdravila privremeni dogovor koji su postigli Evropski parlament i Savet EU o novoj Uredbi o vozilima na kraju životnog veka. Datim propisom se po prvi put na jedinstven način uređuju pravila koja obuhvataju dizajn, proizvodnju i postupanje sa vozilima nakon prestanka njihove upotrebe.

Automobilska industrija spada među najveće potrošače osnovnih sirovina u Evropskoj uniji, poput čelika, aluminijuma, bakra i plastike, pa se od unapređenog sistema prikupljanja, demontaže i obrade vozila na kraju životnog veka očekuje da omogući znatno veći povraćaj materijala i njihovo zadržavanje u evropskoj privredi. Prema procenama Evropske komisije, nove mere mogle bi da omoguće godišnju reciklažu i ponovnu upotrebu između pet i šest miliona tona čelika, od jednog do dva miliona tona aluminijuma, kao i 0,2 do 0,3 miliona tona bakra, uz povraćaj i stotina tona retkih zemnih elemenata koji su od ključnog značaja za savremenu industriju, navodi se na sajtu Evropske Komisije.

Pročitajte još:

Nova uredba postavlja jasne zahteve tokom celog životnog ciklusa vozila, počev od faze dizajna, gde će proizvođači morati da projektuju vozila tako da se lakše rastavljaju i da obezbede detaljna uputstva za uklanjanje i zamenu delova, kako tokom korišćenja tako i po isteku životnog veka vozila. Poseban akcenat stavljen je na plastiku, jer se po prvi put uvode obavezni evropski ciljevi za njen reciklirani sadržaj: nakon 2036. godine najmanje 25 odsto plastike ugrađene u vozila moraće da potiče iz recikliranih izvora, pri čemu će petina tog udela dolaziti upravo iz vozila na kraju životnog veka.

Zanimljivo je da će pravila važiti podjednako za vozila proizvedena u EU i za ona koja se uvoze, čime se obezbeđuju ravnopravni tržišni uslovi.

Propisani su i stroži standardi za tretman vozila na kraju životnog veka, sa ciljem da se poveća količina i kvalitet iskorišćenih materijala, uključujući obavezu da se najmanje 30 odsto plastike iz takvih vozila reciklira. Uredba dodatno podstiče ponovnu upotrebu, reparaciju i obnovu delova, što bi trebalo da poveća dostupnost polovnih rezervnih delova na tržištu i omogući povoljnije opcije popravke za potrošače.

Dogovorom je predviđeno i pojačano sprovođenje pravila, kroz češće inspekcije, jasnije razgraničenje između starih vozila i onih koja se smatraju vozilima na kraju životnog veka, kao i uvođenje zahteva da se iz Evropske unije mogu izvoziti isključivo tehnički ispravna vozila.

Energetski portal

Za projekte zaštite životne sredine u 2026. opredeljeno 25,6 milijardi dinara

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Na osnovu Zakona o budžetu Republike Srbije, u 2026. godini će za Ministarstvo zaštite životne sredine biti izdvojena najveća sredstva do sada u iznosu od 25,6 milijardi dinara. 

Za mere koje su do sada dale dobre rezultate, u narednoj godini biće opredeljena značajna sredstva, navodi se na sajtu Ministarstva. Preciznije, za zamenu kotlova u toplanama i javnim ustanovama opredeljeno je 350 miliona dinara. Očekuje se da će krenuti i realizacija projekata za bolji vazduh u više lokalnih samouprava, finansirani kreditnom linijom EBRD od 50 miliona evra.

Pročitajte još:

Sredstva će biti opredeljena i za zamenu individualnih ložišta u domaćinstvima i projekte ozelenjavanja. Pored toga, kako je istaknuto, nastaviće se sa zatvaranjem i sanacijom nesanitarnih deponija, i za to je opredeljeno 1,35 milijardi dinara, dok je za čišćenje divljih deponija i obezbeđivanje video nadzora opredeljeno 200 miliona dinara.

Kada je reč o subvencijama za kupovinu električnih vozila, opredeljeno je 170 miliona dinara. Za brigu o zaštićenim područjima izdvojeno je 730 miliona dinara što je, kako se navodi, 180 miliona dinara više u odnosu na 2025. godinu.

Za zaštitu i očuvanje voda kao prirodnih resursa novim budžetom opredeljeno je 500 miliona dinara, u odnosu na 30 miliona dinara koliko je bilo predviđeno budžetom u 2025. godini.

Energetski portal

Raspisan četvrti IPARD III javni poziv za ulaganja u voćarstvo

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Rumph)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja raspisalo je četvrti javni poziv za podnošenje zahteva za odobravanje projekata za IPARD podsticaje namenjene investicijama u sektor voća, u okviru IPARD III programa.

Javni poziv obuhvata ulaganja u podizanje i obnovu višegodišnjih proizvodnih zasada voća, kao i podizanje novih matičnih zasada viših fitosanitarnih kategorija. Podrška je predviđena i za nabavku nove opreme koja se koristi u proizvodnim i pratećim prostorima i objektima u funkciji proizvodnje voća i sadnog materijala, dok oprema za skladišne objekte i digitalizaciju proizvodnje nije predmet ovog poziva, saopšteno je na sajtu resornog ministarstva.

Zahtevi za ostvarivanje prava na podsticaje mogu se podnositi od 15. do 31. decembra 2025. godine. Za realizaciju ovog javnog poziva opredeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 1,17 milijardi dinara.

Pročitajte još:

Visina bespovratne podrške iznosi od 60 do 75 odsto prihvatljivih troškova investicije, u zavisnosti od statusa podnosioca zahteva. Veći procenat podsticaja mogu ostvariti mladi poljoprivrednici, proizvođači sertifikovanih organskih proizvoda, gazdinstva koja se nalaze u planinskim područjima, kao i investicije koje se odnose na upravljanje otpadom i otpadnim vodama ili proizvodnju i skladištenje energije iz obnovljivih izvora.

Po jednom zahtevu korisnici mogu ostvariti pravo na IPARD podsticaje u iznosu od najmanje 20.000 evra, a najviše do milion evra, bez obzira na ukupnu vrednost investicije.

Tekst javnog poziva, kao i prateća dokumentacija, dostupni su na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja.

Energetski portal

Može li rast AI ugroziti napredak obnovljive energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske )

Sve veća upotreba veštačke inteligencije ubrzano povećava potrošnju energije rizikujući preopterećenje mreža, rast troškova i ugrožavajući klimatski napredak, zbog čega je cilj učiniti AI infrastrukturu pametnijom u načinu i vremenu potrošnje energije.

Do 2035. godine globalna potrošnja električne energije u data centrima mogla bi premašiti 1.200 teravat-sati, što je gotovo tri puta više u odnosu na 2024. godinu, što naglašava potrebu da se rast AI-ja uskladi s kapacitetima energetskog sistema i ciljevima održivosti.

Dokument „Od paradoksa do napretka: Okvir za energetski neto pozitivnu veštačku inteligenciju” je pripremio Svetski ekonomski forum u saradnji sa Centrom za energiju i materijale i kompanijom Accenture. Ovaj plan pokazuje na koji način možemo uskladiti rast AI-ja sa energetskim, ekonomskim i klimatskim ciljevima, na osnovu 130 primera iz 15 zemalja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adriano)

Za zadovoljenje ubrzane potražnje AI-ja, procenjuje se da su globalno u narednoj deceniji planirani, ili su u izgradnji, projekti data centara vredni više od dve milijarde dolara. Infrastruktura potrebna za napajanje i povezivanje ovih objekata raste istim tempom. Samo u SAD-u, očekuje se da će elektrodistribucije uložiti 1,1 milijardi dolara u narednih pet godina u novu proizvodnju i kapacitet mreže ( prvenstveno za data centre i rastuće AI opterećenje).

Ovaj rast mogao bi delimično poništiti godišnji napredak obnovljive energije, narušiti nacionalno energetsko planiranje i opteretiti mreže.

— U mnogim regionima, brzo izgrađivanje novih kapaciteta obnovljivih izvora, nuklearnih postrojenja i mreže dovoljno da zadovolji AI-potražnju nije izvodivo, što znači da deo ove ekspanzije može i dalje zavisiti od fosilnih goriva — navodi se u izveštaju.

Kako AI postaje dostupniji i njegova upotreba raste, ključni izazov biće osigurati da uštede u efikasnosti stvarno donose vrednost, umesto da pokrenu još veću upotrebu AI-ja koja poništava uštede energije i resursa.

Pročitajte još:

Međutim, odgovornom primenom, AI može prevazići ovaj rizik i doneti značajne koristi: smanjiti potrošnju energije za hlađenje data centara za 40 odsto, poboljšati energetsku efikasnost grejanja, ventilacije i klimatizacije u poslovnim zgradama za 15–40 odsto, skratiti složene procedure izdavanja dozvola, optimizovati rad elektroenergetskih mreža smanjujući gubitke i poboljšavajući pouzdanost, unaprediti prognoze za integraciju obnovljivih izvora energije.

Postizanje neto pozitivne energije AI-ja zahteva hitnu, koordinisanu akciju.

Kratkoročno (0–12 meseci): Proceniti energetski i materijalni otisak AI sistema, uspostaviti transparentno izveštavanje, dizajnirati efikasne sisteme, pametno upravljati potražnjom i podeliti primere dobre prakse.

Srednjoročno (1–3 godine): Integrisati AI u strategije efikasnosti u operacijama i infrastrukturi i uspostaviti saradnju između sektora kroz zajedničke inicijative i investicije u deljenu infrastrukturu.

Dugoročno (više od tri godine): Širiti uspešne AI primere širom sektora i regiona. Razvijati globalne standarde i okvire odgovornosti za potrošnju energije AI-ja. Ulagati u nove tehnologije koje smanjuju energetski intenzitet.

Energetski portal

Inovacija koja spaja tradiciju staklarstva i održivost

Foto: Karolin Raj

Istraživači iz Srbije, zajedno sa kolegama iz Danske i Slovenije, rade na razvoju jedinstvenog digitalnog alata – kalkulatora ugljeničnog otiska namenjenog kreativnim radionicama i umetnicima koji koriste staklo. Ovaj inovativni instrument omogućiće proizvođačima ručnih staklenih predmeta da precizno izračunaju emisije gasova sa efektom staklene bašte koje nastaju u procesu izrade, ali i da preispitaju materijale, tehnike i dizajnerske odluke u potrazi za održivijim rešenjima.

Prema rečima prof. dr Dejana Molnara sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji je član istraživačkog tima u okviru projekta Glassmaking Tradition Meets Innovation, proizvodnja stakla je energetski intenzivna i predstavlja značajan izvor emisija ugljen-dioksida (CO₂). Upravo iz toga sledi značaj koji kalkulator može imati za umetnike i zanatlije koji koriste staklo kao materijal.

– Njegova upotreba će uticati na povećavanje svesti u pribavljanju preciznijih informacija i podataka o negativnim ekološkim efektima staklarskog zanatstva. Merljiv i kvantitativno iskazan ekološki otisak će umetnike i zanatlije navesti na promišljanja o mogućim načinima za ekologizaciju proizvodnih procesa – ističe naš sagovornik.

U FOKUSU:

Kako funkcioniše kalkulator

Kalkulator će omogućiti umetnicima da izračunaju emisije gasova po pojedinačnom predmetu – od staklenog poslužavnika i lampe, do nakita ili dekorativnih komada. Korisnici će unositi podatke o korišćenim sirovinama, utrošku električne energije i vode, gorivu za transport, kao i količinama generisanog otpada, a na osnovu tih inputa dobiće precizan uvid u to koliko je CO₂ proizvedeno za svaki predmet.

– Umetnici i zanatlije često nisu u dovoljnoj meri svesni koliko njihov rad (grejanje, topljenje, brušenje stakla i sl.) troši energije i emituje CO₂. Kalkulator će im pomoći da izračunaju emisije po komadu predmeta koje proizvode. Najvažnije je što će moći da uoče koje faze u njihovom procesu rada generišu najviše štetnih gasova – precizirao je prof. Molnar.

Foto: Elšika Pozdankova

Promene u radu i na tržištu

Kreatori kalkulatora očekuju da će ovaj alat doprineti transformaciji svesti i navesti proizvođače staklenih predmeta da razmišljaju o „kilogramima CO₂ po kilogramu stakla”. 

– Neke od izmena koje bi u perspektivi mogle da se očekuju jesu prelazak na električne peći i upotreba „zelene” energije, iskorišćavanje viškova generisane toplote u pećima, veća upotreba recikliranog stakla, uvođenje energetski efikasnijih mašina za obradu stakla, smanjenje generisanog otpada, ekološko dizajniranje proizvoda i ambalaže, intenziviranje saradnja sa lokalnim dobavljačima sirovina kako bi se smanjile emisije iz transporta itd. – rekao je Molnar.

U razvoju kalkulatora učestvuju Fondacija za razvoj ekonomske nauke (FREN) iz Beograda, Institut za kreativno preduzetništvo i inovacije iz Paraćina, Inicijativa Kreativno staklo Srbije, Centar „Rog” iz Ljubljane i Museum Sydøstdanmark – Holmegaard Værk iz Danske. Projekat, sufinansiran sredstvima Evropske unije, traje od novembra 2024. do juna 2027. godine.

Priredila: Milena Maglovski 

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Gradovi iz Srbije i BiH prednjače po zagađenosti PM2.5 u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (nick-sorockin)

Gradovi u Srbiji i Bosni i Hercegovini zauzeli su vodeće pozicije po zagađenosti vazduha PM2.5 česticama u Evropi tokom 2024. godine, pokazali su podaci IQAir-a, međunarodno priznate platforme za praćenje kvaliteta vazduha.

PM2.5 su sitne čestice prašine i zagađenja prečnika manje od 2,5 mikrometra. Njihova opasnost ogleda se upravo u veličini, jer mogu da uđu duboko u pluća i krvotok, povećavajući rizik od respiratornih i srčanih bolesti.

Na listi 10 najzagađenijih gradova Evrope sva mesta zauzeli su gradovi Balkana: Bosna i Hercegovina ima četiri, Srbija tri, Crna Gora dva, a Severna Makedonija jedan grad.

Najzagađeniji u regionu bio je Novi Pazar, Srbija, a za njim slede:

  • Bijelo Polje, Crna Gora
  • Pljevlja, Crna Gora
  • Valjevo, Srbija
  • Sarajevo, BiH
  • Gračanica, BiH
  • Banja Luka, BiH
  • Vogošća, BiH
  • Tetovo, Severna Makedonija
  • Kosjerić, Srbija

Pogled na listu od 10. do 50. mesta pokazuje da se među tim gradovima nalazi još osam iz Bosne i Hercegovine i čak 17 iz Srbije. Dakle, od narednih 40 gradova, više od polovine dolazi upravo iz Srbije i BiH.

Najveća zagađenja beleže se zimi (novembar–februar), dok je u maju zagađenje bilo najmanje u ovih 10 gradova. Ove zimske oscilacije u zagađenju pokazuju da upotreba toplotne energije i dalje predstavlja značajan izvor PM2.5 zagađenja, posebno individualna ložišta na čvrsta goriva, što naglašava potrebu za prelaskom na čistije izvore grejanja i veću energetsku efikasnost.

Energetski portal

Građanska energija i dalje na čekanju

Foto: Siniša Obrenić

Energetske zajednice građana u Srbiji i dalje nisu zaživele, uprkos tome što su izmene Zakona o energetici usvojene pre godinu dana i što je njihov rad formalno omogućen. U praksi nedostaju ključni elementi: podzakonski akti, registar energetskih zajednica i modeli ugovora za snabdevanje i obračun energije, zbog čega građani, preduzeća i lokalne samouprave i dalje nemaju jasnu proceduru kako da započnu osnivanje, zaključeno je na panel diskusiji koju je organizovao Centar za unapređenje životne sredine.

Učesnici panela „Energetske zajednice građana nakon godinu dana: U potrazi za procedurom“ saglasni su da ne treba čekati regulativu, kao i da u kreiranju propisa treba uzeti u obzir stanje na terenu i iskustva ljudi koji su već aktivni u energetskim zadrugama.

Ivana Jovčić, direktorka Centra za unapređenje životne sredine, podsetila je da još nisu doneta podzakonska akta neophodna za osnivanje energetskih zajednica.

– Da bi ceo sistem počeo da funkcioniše, Vlada RS treba da usvoji uslove za osnivanje energetskih zajednica, kriterijume za deljenje energije i sadržinu osnivačkog akta. Pored toga, operater distributivnog sistema treba da uspostavi registar energetskih zajednica, a potom da snabdevač objavi model ugovora za snabdevanje članova energetskih zajednica i model za obračun viškova električne energije – rekla je Jovčić i dodala da će verovatno biti potrebne i izmene zakona iz oblasti finansija.

Zakon propisuje da su energetske zajednice neprofitna pravna lica, što bi prema njenom mišljenju trebalo promeniti jer nije ni u skladu sa evropskom direktivom.

– U EU energetske zajednice građana nisu nužno definisane formalnim neprofitnim statusom, već primarnim ciljem, odnosno obezbeđivanjem ekonomskih, ekoloških i socijalnih koristi za članove i lokalnu zajednicu, a ne ostvarivanjem profita kao osnovne svrhe. Najčešći modeli su upravo zadruge, a u pojedinim državama i udruženja – rekla je Jovčić.

Ona smatra da je u ovom trenutku važno naći način da se plasiraju tačne informacije, da ne bi opet došli u situaciju kao sa prozjumerima, kada su građani zbog obmanjujućih informacija imali nerealna očekivanja.

Pročitajte još:

Ekspertkinja za energetiku Dunja Grujić izjavila je da je realno očekivati da regulativa bude spremna krajem sledeće godine, ali i da se pre toga treba angažovati kako bi se što više ljudi obavestilo i uključilo.

Kada su u pitanju moguće prepreke u osnivanju energetskih zajednica, Grujić je rekla da će prvi kamen spoticanja biti priključenje na distributivnu mrežu, ocenivši da bi trebalo uvesti neke olakšice za energetske zajednice.

Prema njenom mišljenju, lokalne samouprave mogu da imaju važnu ulogu u osnivanju energetskih zajednica iz praktičnih razloga, zbog većeg ulaganja, bržeg dobijanja potrebnih dozvola ili obezbeđivanja prostora za postavljanje solarnih elektrana.

Jelena Stojković Terzić, docent na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, istakla je da su energetske zajednice kompleksne i da neke stvari treba preciznije definisati da bi kasnije bilo manje ispravki, ali da ne treba čekati regulativu.

Caption

– Možemo da pripremimo teren da bismo bili spremni da delujemo kad podzakonski akti budu doneti. Ceo proces se svodi na edukaciju, obaveštavanje građana i lokalnih samouprava – rekla je Stojković Terzić.

Ana Džokić, jedan od osnivača Energetske zadruge Elektropionir, saglasila se da se treba pripremiti, posebno u pogledu informisanja i edukacije građana, ali ne misli da lokalne samouprave treba da imaju ključnu ulogu.

– Ne bih prevelike nade polagala u lokalne samouprave, jer to treba da budu energetske zajednice građana. Ne treba da očekujemo da će lokalne samouprave da odigraju ključnu ulogu, možda mogu da imaju neku ulogu, ali ključni treba da budu građani – ocenila je Džokić.

Ona je istakla da je važno da se ljudi koji već imaju iskustva udruživanja uključe u proces definisanja zakona i da se zaposleni u institucijama upoznaju sa stanjem na terenu.

– Zakoni se pišu apstraktno. Treba da se osvrne na to što postoji na terenu, sa čim se srećemo u praksi, koji su problemi, šta nameravamo, a onda da na osnovu toga nastaju zakoni, a ne obrnuto. Takođe, potrebni su nam mladi u tim institucijama, koji će da unesu entuzijazam u energetsku tranziciju, a ne da to vide kao teret koji treba da iznesu – rekla je Džokić.

Stojković Terzić je takođe ocenila da je „nerazumevanje stvari na terenu“ sistemski problem koji koči sve vezano za energetsku tranziciju i inovacije.

– Pričamo o građanskoj energiji, nečemu što je za nas, a sa druge strane nas niko ne pita kako to treba da izgleda. Energetska tranzicija nije samo tehnološka tranzicija, nego tranzicija društva koja ima socijalni, politički, ekonomski, geopolitički aspekt, a ne samo tehnički – rekla je ona.

Izvor: Centar za  unapređenje životne sredine