Home Blog Page 1203

Pozivaju se nastavnici i đaci da se priključe programu “Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova u saradnji sa RECAN – fondom za reciklažu limenki i Pokretom gorana Vojvodine, upućuju Javni poziv za učešće u realizaciji programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ za školsku 2017/2018. godinu, s ciljem podizanja svesti i lične odgovornosti za brigu o životnoj sredini, kao i podsticanju aktivnosti koje će doprineti negovanju i očuvanju čistijeg i zelenijeg ambijenta u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i lokalnim sredinama.

Ovaj Program treba da doprinese da deca budu prepoznata kao ključni činilac promena i snaga budućnosti u oblasti životne sredine i odživog razvoja.

Program „ZA ČISTIJE I ZELENIJE ŠKOLE U VOJVODINI“ treba da doprinese:

– razvijanju aktivnih metoda učenja/ nastave u cilju ohrabrivanja i podsticanja učenika na kritički način mišljenja i reagovanja na aktivnosti vezane za degradaciju životne sredine, kako bi raspolagali znanjima, veštinama i održivim navikama neophodnim za pozitivne promene u životnoj sredini,

– razvijanju timskog rada, takmičarskog duha, komunikativnosti, poštujući interaktivnu i kooperativnu komponentu u radu, u cilju upoznavanja elemenata životne sredine i njihove primene u praksi,

– razvijanje, usvajanje i prenošenje modela odgovornog ponašanja i brige o neposrednoj životnoj sredini,

– unapređenju saznanja dece o energetskoj efikasnosti,

– uključivanju u neposredni istraživački rad, kako bi učenici razumeli međusobne odnose i zavisnost u prirodi i povezanost svih elemenata životne  sredine,

– razvijanju saradnje sa lokalnim sredinama i prepoznavanju lokalno važnih problema u životnoj sredini, kako bi se sprečila njena dalja degradacija na lokalnom nivou (mesnim zajednicama, komunalnim preduzećima i udruženjima i dr.),

– promovisanju odgovornog ponašanja i brige o životnoj sredini – „Misli globalno, deluj lokalno“.

Posebna pažnja će biti usmerena na vrednovanje aktivnosti, koje će ustanove ostvariti u saradnji sa lokalnim sredinama (mesnim zajednicama, komunalnim preduzećima i udruženjima i dr.) na zajednički odabranim mestima (okolina škole, ulice, trgovi, šetališta, parkovi i sl) i na novim, inovativnim aktivnostima i sadržajima koji doprinose formalnim i neformalnim oblicima obrazovanja i vaspitanja dece, učenika, prosvetnih radnika, roditelja i šire društvene zajednice u oblasti životne sredine kao značajne karike u održivom razvoju i razvoju društva u budućnosti.

Kompletan poziv možete pogledati OVDE, a plan aktivnosti OVDE.

Ministarstvo zaštite životne sredine dobilo dva nova državna sekretara

Odlukom Vlade Srbije od 6. oktobra 2017. godine, dosadašnji narodni poslanici dr Branislav Blažić i Ivan Karić postavljeni su za državne sekretare u Ministarstvu zaštite životne sredine.

U zvaničnoj biografiji dr Branislava Blažića navodi se da je rođen prvog aprila 1957. godine. Živi u Beogradu. Specijalista je opšte hirurgije. Tri puta je biran za saveznog poslanika, dva puta za republičkog, a jednom pokrajinskog.

U toku prethodnog saziva Narodne skupštine bio je član Odbora za zdravlje i porodicu, kao i predsednik Odbora za zaštitu životne sredine. Što se tiče aktivnosti u delegacijama, bio je član Delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO.

Ivan KaricIvan Karić, kako se navodi u biografiji, jedan je od mlađih političara sa sadržajnim iskustvom u zaštiti životne sredine, istraživačkom radu, ekologiji i ekološkom aktivizmu.

Posle srednje Geološke i hidrometeorološke škole „Milutin Milanković“, diplomirao je na geološkom odseku Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. U periodu od 2009. do 2010. godine u JVP „Beograd vode“ uspešno je obavljao poslove Rukovodioca odbrane od poplava na teritoriji Grada Beograda.

Predsednik je stranke Zeleni Srbije. Ivan Karić je narodni poslanik sadašnjeg saziva Narodne skupštine Republike Srbije, a bio je i u prethodnom sazivu.

Predložio je osnivanje posebnog Ministarstva životne sredine i prirodnih resursa, kao i osnivanje Fonda za životnu sredinu. Predlagač je brojnih inicijativa, poslaničkih pitanja i javnih slušanja kao što su: javno slušanje „Srbija bez GMO“, javno slušanje o istraživanju i eksploataciji nikla i javno slušanje o Nacionalnim prioritetima za međunarodnu finansijsku pomoć za period 2014-2017. godine.

Predložio je deklaraciju „Za Srbiju bez GMO“, koju je poslao svim gradovima i opštinama u Republici Srbiji.

(Reciklaza.biz)

Finska najviše novca izdvaja za ruski gas

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Eurostat je objavio podatke o ceni ruskog gasa za evropske zemlje.

Kako je saopšteno, najvišu cenu ruskog gasa plaća Finska (23,39 evra po MWh), zatim Švedska (19,56 evra po MWh), Estonija (19,69 evra po MWh) i Rumunija (18,44 evra po MWh). Nakon toga sledi Bugarska koja za ruski gas izdvaja 18,19 evra po MWh i Mađarska sa 17,91 evra po MWh.

Najmanju cenu plaća Poljska koja za gas izdvaja 17,08 evra po MWh, dok ga Češka uvozi za 16,4 evra po MWh i 15,85 evra po MWh.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Vlada Švajcarske posetila TENT B

Foto: tent.rs
Foto: tent.rs

Delegacija Ambasade Švajcarske u Beogradu, koju je predvodio ambasador Filip Ge, posetila je TE „Nikola Tesla B“ i upoznala se sa radom najsnažnijih termoblokova u JP „Elektroprivreda Srbije“.

Pogone EPS-a gostima je predstavio Savo Bezmarević, izvršni direktor za proizvodnju energije. On je rekao da Švajcarska i EPS godinama dobro sarađuju, a jedan od primera uspešne saradnje predstavlja i nedavno završeni projekat modernizacije sistema za monitoring i upravljanje u TENT B. Uz pomoć donacije švajcarske Vlade od oko 11 miliona švajcarskih franaka i učešća EPS-a sa oko 24 miliona švajcarskih franaka, ugrađena je savremena oprema. Tim projektom značajno je unapređen rad jednog od najvećih kapaciteta za proizvodnju električne energije u Srbiji, što je omogućilo uštede u potrošnji uglja i unapređenje energetske efikasnosti i zaštitu životne sredine. Naglasio je i da će EPS nastaviti ulaganje u modernizaciju i zaštitu životne sredine u celom sistemu, a posebno u TENT-u.

Filip Ge, ambasador Švajcarske, zahvalio je predstavnicima EPS-a što su omogućili da prvi put jedna ambasada u kompletnom sastavu poseti ovakav industrijski objekat.

Predstavljajući proizvodne potencijale termoelektrane, Ivan Gajić, direktor TENT B, istakao je da oba bloka, snage od po 650 MW, predstavljaju siguran su oslonac srpske elektroprivrede. Ovi blokovi, iako izgrađeni pre više od 30 godina, i dalje su „najmlađa“ termo postrojenja u sistemu EPS-a. Od prve sinhronizacije do oktobra 2017. godine ukupno su proizveli oko 270 milijardi kilovat-sati i u godišnjoj proizvodnji električne energije na nivou EPS-a učestvuju sa 25 odsto. Završetkom prve faze revitalizacije bloka B1 u 2012. i bloka B2 u 2016. unapređeni su pouzdanost i efikasnost rada, uz povećanje snage za po 30 megavata. Plan je da se II faze revitalizacije bloka TENT B1 izvede u 2020, a na bloku B2 u 2022. godini.

izvor: tent.rs

Sandra Jovićević

FINSKI ŽIRI NAPRAVIO PRESEDAN: Umesto jednog, čak tri srpska tima idu na Slush 2017

Odlukom finskih stručnjaka, timovi Mindy, Sunthetic i UrbiGo dobili su jedinstvenu priliku da učestvuju u programu Global Impact Accelerator 2017 i na Slush 2017 konferenciji koji će biti održani u Helsinkiju u novembru i decembru ove godine. Iako je do sada bilo praksa da jedan tim sa lokalnog takmičenja bude izabran za prestižno Slush takmičenje, finski žiri je ove godine doneo odluku da sva tri srpska startupa učestvuju u Accelerator programu i na Konferenciji Slush.

UrbiGo izrađuje pametne vertikalne bašte od ekoloških i recikliranih materijala u kojima je moguće gajenje biljaka tokom cele godine, a putem mobilne aplikacije i praćenje napretka gajenja.

Sunthetic se bavi konceptom održive energije za budućnost i prvenstveno dizajnira solarne proizvode. Sunthetic teži da ugradi principe održive energije u svakodnevnu praksu ljudi i njihovih uređaja, poput iPhone telefona.

Mindy je posvećen lečenju hiperkinetičkih poremećaja i gojaznosti kod dece kroz igru, odnosno kombinaciju spoljašnje fizičke aktivnosti sa testiranim kognitivnim veštinama.

Srbija je jedna od 20 zemalja u kojoj je održano lokalno Slush takmičenje. Na ovom takmičenju, koje je po treći put organizovao Fond za inovacionu delatnost sa ambasadom Finske u Beogradu,  učestvovalo je 19 startapa koji razvijaju svoje ideje u oblasti održivih inovacija, sa vrlo različitim orginalnim rešenjima za goruća pitanja.

Slush konferencija, jedna od najvećih te vrste u Evropi, pruža mogućnost startapima da se predstave brojnim investitorima i kompanijama, dok im Accelerator program daje priliku da unaprede svoje veštine i poslovnu ideju.

Raspisan konkurs za najbolji ekološki projekat u Crnoj Gori

Photo: Pixabay

Nikšićka Pivara raspisala je konkurs za finansiranje najboljeg ekološkog projekta na koji se mogu prijaviti nevladine organizacije iz cele Crne Gore koje se bave zaštitom životne sredine.

Projekti treba da se odnose na jednu od tri predložene oblasti – upravljanje otpadom, zaštita prirodnih resursa ili druge aktivnosti koje doprinose razvoju svesti i odgovornosti o potrebi aktivnog uključivanja građana u zaštitu i unapređenje životne sredine.

Projekti koji budu ušli u uži izbor biće prezentovani pred Komisijom koja će i odlučiti o pobedniku konkursa.

Rok za dostavljanje predloga projekta je 27. oktobar 2017. godine, a najbolji projekat biće nagrađen sa 10 hiljada evra.

izvor: vijesti.me

Ublažavanje klimatskih promena moguće samo zajedničkim naporima

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić poručio je da je borba za ublažavanje posledica klimatskih promena veoma složena, a da će rezultata biti samo ako su svi udruženi. On je to rekao na tribini o klimatskim promenama čiji je domaćin bio nemački ambasador u Beogradu Aksel Ditman, na kojoj su učestvovali i učenici „Nemačke škole“ u Beogradu i „Prve beogradske gimnazije“ i predstavili projekte iz zaštite životne sredine i klimatskih promena koje su realizovali u svojim školama.

Ivan Karić je istakao da se borba za ublažavanje klimatskih promena mora voditi na svim nivoima. Nema ozbiljnog efekta ako se radi samo na lokalnom ili nacionalnom nivou, već mora i regionalno, naglasio je on, dodajući da Ministarstvo zaštite životne sredine zato pokušava da organizuje regionalne planove i projekte i da je u tom smislu već počelo saradnju sa kolegama iz regiona.

Klimatske promene se mogu ublažiti ozbiljnim intervencijama pre svega kroz energetsku efikasnost, zelenu ekonomiju i inovacije, kao i pošumljavanje kao najpraktičniji i najjeftiniji način, rekao je Ivan Karić. On je naglasio da se moraju saslušati nove ideje mladih ljudi, jer je budućnost upravo na njima. Pohvalio je zainteresovanost koju su učenici „Nemačke škole“ u Beogradu i „Prve beogradske gimnazije“ pokazali za klimatske promene i zaštitu životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Unaprediti saradnju u životnoj sredini Srbije i Turske kroz razradu konkretnih projekata

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je sa turskim ministrom zaštite životne sredine i urbanizma Mehmetom Ožasekijem.

U bilateralnom susretu dvojice ministara naglašeno je da postoji veliki prostor za unapređenje saradnje u oblasti zaštite životne sredine i u tom smislu je predloženo formiranje komisije dva ministarstva koja će razraditi konkretne oblasti i projekte za saradnju.

Turski ministar životne sredine i urbanizma uputio je poziv ministru Trivanu da poseti Tursku. Oba sagovornika su istakla da Srbiju i Tursku vežu duboki odnosi i istorijska povezanost.

Ministar Trivan je preneo turskom kolegi da su prioriteti našeg ministarstva prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje otpadom, remedijacija zemljišta i pošumljavanje kao najjeftiniji i najpraktičniji metod za ublažavanje klimatskih promena. On je pozvao investitore iz Turske da ulažu u poslove u oblasti životne sredine u Srbiji.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

SAŠA CVETOJEVIĆ: Tesla je mnogo više od automobila, to je tehnologija na točkovima

Foto: Private archive
Foto: Privatna arhiva

Sa uspešnim hrvatskim preduzetnikom, Sašom Cvetojevićem razgovarali smo o tesli, najpopularnijem elektromobilu na svetu, njegovom prošlogodišnjem putovanju teslom po Evropi, ovogodišnjem učestvovanju na takmičenju EV Trophy, kao i o razlikama između vozila na klasičan i električni pogon.

Saša Cvetojević je sa 18 godina osnovao svoju prvu firmu Insako za transport i logistiku, koju i danas uspešno vodi. Jedan je od mlađih hrvatskih milionera koji svoj novac često investira u dobre ideje i kompanije. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu a nakon toga je na Medicinskom fakultetu završio postdiplomske studije iz menadžmenta u zdravstvu. Spada u najuticajnije ljude u Hrvatskoj koji putem medija i društvenih mreža neprestano ukazuje na stvari koje bi trebalo poboljšati u zemlji.

O njegovim uspesima i dobrim primerima prakse mogla bi da se napiše jedna obimna knjiga, a mi smo ga zamolili da nam prenese deo svog iskustva kada su u pitanju električni automobili.

EP: S obzirom na činjenicu da ste pre tri godine bili prvi vlasnik tesle u Hrvatskoj, možete li nam reći zašto ste baš izabrali ova kola?

Saša Cvetojević: Izabrao sam teslu, jer je tesla bila više od samog automobila. A to važi i danas. Tesla je svojevrsni „statement“ vremena koje dolazi, to je tehnologija na točkovima. To što se radi o električnom automobilu predstavlja
samo početak, a nikako kraj priče. Električni automobili, osim što su daleko efikasniji u upotrebi, značajno manje zagađuju okolinu i omogućavaju potpunu promenu koncepta korišćenja i upotrebe automobila. Oni utiču na stvaranje potpuno novog ekosistema.

EP: Koliko je bila razvijena mreža punjača u Hrvatskoj u vreme kada ste kupili auto i da li je sada bolje?

Saša Cvetojević: Kad sam kupio prvu teslu, punjača je bilo vrlo malo, tek nešto više nego što ih je trenutno u Srbiji. Ipak, trebalo bi imati na umu da je električnom automobilu svaka utičnica punjač. Samo je pitanje brzine punjenja, ali i u vezi s tim postoji dosta predrasuda. Danas u Hrvatskoj imamo tri Tesla super brzih punjača, jedan samo što se nije otvorio, i još su dva u gradnji. Osim toga, imamo dvadesetak Tesla destinacijskih punjača i još oko 200 ostalih punja- ča, raznih snaga. Nedostaju brzi punjači na autoputevima, koji bi i ostalim elektroautomobilima omogućavali prelazak većih razdaljina. Slovenija je tu dobar primer, jer na ve- ćini benzinskih stanica uz autoputeve postoje brzi punjači.

Foto: Privatna arhiva

EP: Da li je eko-mobilnost i dalje privilegija bogatih?

Saša Cvetojević: Nije. Znam dosta ljudi koji su svoje automobile konvertovali na struju, od fijata do čak buba ili trabanta. Sad ih voze po gradu ili na kraćim međugradskim relacijama i to je vrlo isplativo. Tesla je auto visoke klase, ali trend dolaska novih modela u srednjoj klasi je sve očigledniji. Očekujem već za dve do tri godine velike promene u srednjoj, a i nižoj cenovnoj kategoriji vozila na struju. Auto na struju, uz pretpostavku snižavanja cena baterija tempom koji je sad već uočljiv, te razvoja mreže brzih punjača, za nekoliko godina trebalo bi da postane čak jeftiniji od uporednih vozila na „klasičan“ pogon.

EP: Ima li smisla voziti elektroautomobil u Hrvatskoj s obzirom na to da gotovo 50 odsto energije dolazi iz termoelektrana i nuklearnih elektrana?

Saša Cvetojević: Naravno da ima smisla. Čak i da je 100 odsto energije iz termoelektrane, efikasnost potrošnje elektromotora, uz korišćenje struje u „off peak“ periodima u kojima ionako mreža ima viškove struje, dobro je rešenje i ekološki i finansijski. Ipak, trebalo bi gledati i malo unapred. Obnovljivi izvori imaju sve više udela u proizvodnji, a sama Tesla jamči da je sva struja koju isporučuju na svojim super brzim punjačima kupljena isključivo od onih koji je proizvode iz obnovljivih izvora.

EP: Da li vi kao uspešna javna ličnost možete da utičete na stavove običnog čoveka?

Saša Cvetojević: Naravno, i to vidim svakog dana. Ljudi se javljaju, pitaju… Menjaju neke svoje navike, ako imaju nekog ko im iz ličnog primera može posvedočiti i preneti svoja iskustva. S obzirom na to da s Teslom nemam nikakav
poslovni odnos, nikad nisam dobio ni cent, a nema izgleda za to ni u budućnosti, mislim da je to što pišem i radim potpuno verodostojno. Jednostavno, smatram da su električni automobili budućnost – mi koji imamo više novca i određenog uticaja – trebalo bi to i da pokažemo primerom, a ne samo rečima. Primera radi, svi mi koji smo prvi korisnici, platili smo te automobile mnogo više nego što će oni kasnije koštati. Mi smo platili i plaćamo troškove razvoja od kojih će kasnije, širenjem broja proizvođača i modela, zatim ekonomijom obima, stići jeftiniji i dostupniji modeli.

EP: Prošle godine krenuli ste svojim autom na putovanje kroz Evropu i ukupno prešli oko 10.000 km. Da li ste imali poteškoće tokom putovanja? Osim u Srbiji, da li ste još negde imali problema sa punjenjem svog automobila?

Ukoliko želite da saznate iskustvo Saše Cvetojevića sa putovanja teslom kroz Evropu, pročitajte intervju sa njim u našem novom broju biltena EKO-MOBILNOST, koji je izašao u julu ove godine.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Uređena javna površina u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U naselju Podrum u Leskovcu proteklog vikenda uređena je javna površina.

Kako se navodi u saopštenju grada Leskovca, uređeno je igralište u ovom naselju i prostor oko njega. Rekonstruisani su rekviziti, uklonjen otpad i pokošena trava.

Akciju su organizovali JKP Komunalac, JKP Grdelica i kompanija Por Verner Veber.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Uskoro počinje program Energy Wood III

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Direktor Direktorata za energetsku efikasnost Crne Gore gospodin Marko Radulović izjavio je za Vikend novine da će treća faza programa Energy Wood, koji omogućava podizanje beskamatnih kredita za kupovinu i ugradnju sistema za grejanje na pelet i briket, početi u naredne dve nedelje.

On je istakao da su formalne procedure oko izbora partnera na programu završene i da će sve uskoro biti spremno za početak nove faze Energy Wood-a. Ministarstvo ekonomije će ubrzo potpisati sporazume o saradnji na ovom programu sa šest distributera/instalatera koji su se prijavili na nedavni javni poziv, kao i sa četiri banke koje su dostavile pismo zainteresovanosti za učešče u programu. Kako je naveo, za ovaj program će biti izdvojeno 85.000 evra, umesto prvobitno planiranih 50.000 evra, zbog velikog interesovanja građana i dobrih postignutih rezultata. U planu je ugradnja oko 150 sistema za grejanje na moderne oblike biomase, a u prethodne dve faze ugrađeno je ukupno 775 sistema za grejanje na pelet i briket.

Energy Wood program omogućava građanima podizanje beskamatnih kredita za ugradnju sistema za grejanje na moderne oblike biomase u iznosu do 3.500 evra, sa periodom otplate do pet godina. Ciljevi programa Energy Wood su i smanjenje rizika za ulazak finansijskih institucija u novi segment tržišta, podsticanje razvoja partnerstava između komercijalnih banaka i distributera opreme za grejanje na biomasu, kao i smanjenje ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte kroz ugradnju sistema grejanja na biomasu.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Povećan uvoz ruskog gasa u Mađarsku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na međunarodnom skupu o energetici koji je održan u Moskvi sastali su se predstavnik Gasproma Aleksej Miler i mađarski ministar spoljnih poslova Péter Szijjártó.

Ovom prilikom je bilo reči o ruskom izvozu gasa u Mađarsku kao i o tranzitu gasa preko Mađarske u treće zemlje. Takođe je objavljeno kako je u prvih devet meseci 2017. godine Gasprom izveo u Mađarsku 5,5 milijardi metara kubnih gasa, što je za 1,2 milijardi gasa ili za 26,9 odsto više u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.

Dve su strane takođe razmatrale i planove mađarskih operatora o razvoju gasnog sistema.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

U Srbiji sve bolja naplata poreza u oblasti životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vrednost prihoda od poreza u oblasti životne sredine u Srbiji u 2015. je povećana 2,3 puta u odnosu na 2008. godinu, a prosečan godišnji rast tih prihoda bio je 12,5%, saopštio je 9. oktobra Republički zavod za statistiku. Najveći udeo u porezima u oblasti životne sredine imali su energetski porezi.

Prihodi od poreza u oblasti životne sredine u 2015. su iznosili oko 167,2 milijarde dinara i bili su za 9,4% veći nego 2014. godine.

Najveće učešće u strukturi tih prihoda imale su kategorije energetski porezi i porezi iz oblasti saobraćaja, 86,7% odnosno 7%, dok su porezi na zagađenje i porezi na korišćenje resursa učestvovali sa 4,2% odnosno 2,1%.

Najveći deo poreza u 2015. godini platili su proizvođači 61,1%, dok je učešće domaćinstava kao potrošača u ukupnim prihodima iznosilo 38,8%.

Prosečno godišnje učešće prihoda od poreza u oblasti životne sredine u bruto domaćem proizvodu (BDP) od 2008. do 2015. godine iznosilo je 3,4%.

U 2015. godini je učešće tih prihoda u BDP-u iznosilo 4,1%, a u ukupnim prihodima od poreza i socijalnih doprinosa 11,1%.

Porezi u oblasti životne sredine su jedan od ekonomskih instrumenata za kontrolu zagađenja i upravljanje prirodnim resursima koji za cilj imaju uticaj na ponašanje proizvođača i potrošača, navodi se u saopštenju Zavoda za statistiku.

Počeli radovi u okviru prekograničnog projekta ForestFlow

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

JP „Vojvodinašume“ je učesnik u projektu IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija. Projekat Forest protects from floods (ForestFlow) traje već godinu dana i obuhvata čitav niz aktivnosti koje se odnose na pomoć Srbiji i Hrvatskoj u oporavku nakon poplavnog talasa u poplavljenim područjima.

Deo projektnih aktivnosti obuhvata i obnovu objekata oštećenih u poplavama u pograničnoj oblasti šumskog basena Spačva-Bosut u Sremskom okrugu i Vukovarsko-srijemskoj županiji. U vezi sa prethodnim, na području ŠG „Sremska Mitrovica“ započeti su radovi na rekonstrukciji deonice puta dužine 3929 m od magistralnog puta prema graničnom prelazu do ulaza u šumu Puk.

Istovremeno sa rekonstrukcijom puta, započeti su i radovi na uređenju dela kanalske mreže u tom području i to kanala II i III reda hidromeliracionog sistema Lipac podsistema Obošnica, a projektom je planirano i postavljenje automatske vodomerne stanice na Bosutu kod mesta ulivanja Studve u Bosut. Radovi uređenja kanalske mreže i rekonstrukcije puta započeti su u skladu sa predviđenim terminima i dinamičkim planom, a od njihove realizacije imaće koristi kako JP „Vojvodinašume“ i JVP „Vode Vojvodine“ za potrebe vršenja svojih delatnosti, tako i lokalno stanovništvo koje živi u blizini područja gde se izvode radovi.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

POČEO JE WORLD SOLAR CHALLENGE: Uskoro ćemo saznati koji je najbrži auto na solarni pogon (FOTO)

Foto: World Solar Challenge
Foto: World Solar Challenge

Trka Svetski solarni izazov (World Solar Challenge) u kojoj se 42 automobila na solarni pogon trkaju preko 3.000 kilometara kroz pustinjske delove Australije počela je je u nedelju u Darvinu.

Očekuje se da će trka od Darvina, na severu Australije, do Adelejda, na jugu, za većinu vozila trajati oko nedelju dana, uz brzine od 90 do 100 kilometara na sat, pri čemu će jedino napajanje imati od sunca, piše Glas Amerike.

Učesnicima je dozvoljeno da voze svakodnevno od 8 do 17 časova, a noć provode tamo gde zaustave vozilo.

Rekord trenutno drži japanski univerzitet Tokai, koji je 2009. trku završio za 29 sati i 49 minuta.

U testovima pred ovogodišnju trku je najbolji rezultat postigao belgijski tim, ali se i tim Nuon sa holandskog univerziteta Delft, vladajući šampioni, ne odriču titule.

Foto: World Solar Challenge

Trka se održava na svake dve godine a u ovoj će učestvovati timovi iz preko 40 zemalja. Prvi put je održana pre 30 godina.

Foto: World Solar Challenge

Svetski solarni izazov postao je globalna demonstracija inovacija na polju korišćenja solarne energije i učesnici prikazuju izume koji bi jednog dana mogli da postanu ključni za komercijalnu proizvodnju vozila na solarni pogon.

Održana konferencija Our Oceans 2017 na Malti

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Od 5. do 6. oktobra 2017. godine na Malti se održala globalna Konferencija na visokom nivou Our Oceans 2017 pod pokroviteljstvom poverenika Evropske komisije za ekologiju, pomorstvo i ribarstvo, Karmenu Vella. U ime Ministarstva zaštite životne sredine i energetike Hrvatske na Konferenciji je učestvovao Igor Kreitmeyer, pomoćnik ministra za zaštitu prirode.

Teme o kojima se raspravljalo uključivale su morska zaštićena područja, održivo ribarstvo, zagađenje mora i uticaj klimatskih promena na morsku sredinu, s fokusom na prioritet delovanja na Mediteranu, Atlantskom i Indijskom oceanu. Cilj Konferencije je bio sagledati dosadašnji napredak u ispunjenju prethodno preuzetih obaveza za morska zaštićena područja, održivo ribarstvo, zagađenje mora i uticaj klimatskih promena na morsku sredinu, identifikovati moguća rešenja i preuzeti nacionalne obaveze koje države planiraju ispuniti, a koje su iznete na Konferenciji.

Pomoćnik ministra Kreitmeyer predstavio je prethodno usaglašene nacionalne obaveze u sledećem periodu, s obzirom na dostizanje ciljeva koji doprinose održivom upravljanju morskim zaštićenim područjima i održivom ribarstvu.

Jadransko more predstavlja jedan od najvrednijih i biordiverzitetom najbogatijih ekosistema Republike Hrvatske i stoga je ulaganje u njegovu zaštitu i održivo upravljanje prepoznato kao prioritet. Republika Hrvatska je, u okviru procesa zaštite i očuvanja morskog biodiverziteta, usmerena na razvoj mehanizama upravljanja ekološke mreže Natura 2000, ali i na sprovođenje obaveza preuzetih iz međunarodnih konvencija i sporazuma po pitanju očuvanja morskog biodiverziteta.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević