Home Blog Page 1201

KRUŠEVAC: Položen kamen temeljac farbike za prečišćavanje voda (FOTO) (VIDEO)

Foto: MGSI.gov.rs
Foto: MGSI.gov.rs

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović, prisustvovala je za vikend početku radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u Kruševcu, investicije vredne 13,9 miliona evra.

“Ukupno u komunalnu infrastrukturu u Kruševcu, kroz program sa nemačkom razvojnom bankom KfW, ulažemo 24 miliona evra. To je veliki novac i važna investicija i zato očekujem da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koje će pokrivati ne samo Kruševac, nego i okolna naselja, bude izgrađeno u roku, do kraja iduće godine”, rekla je Mihajlovićeva posle polaganja kamena temeljca u Kruševcu.

Mihajlovićeva je rekla da, iako se ministarstvo koje vodi najčešće povezuje sa novim putevima i prugama, jednako važne investicije su u komunalnu infrastrukturu, u koju kroz program sa KfW bankom Vlada ulaže oko 218 miliona evra, u nove fabrike vode, kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Foto: MGSI.gov.rs

„Nema modernog i razvijenog Kruševca, niti bilo kog grada u Srbiji, ako ne vodimo računa o životnoj sredini i uslovima života. To je važno jer želimo da u Srbiji ostanu naši mladi, i da se ovde rađaju i žive njihovi potomci i potomci njihovih potomaka”, rekla je Mihajlovićeva.

Događaju je prisustvovao i ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan.

Foto: MGSI.gov.rs

Arne Gos, direktor Kancelarije KfW banke u Srbiji, rekao je da će postrojenje koje se gradi u Kruševcu u saradnji Srbije i Nemačke, preko KfW banke, biti u skladu sa najvišim evropskim standardima.

„Izgradnja ovog postrojenja koje će, zajedno sa kolektorima za otpadne vode, biti izgrađeno i potpuno funkcionalno od 2019, učiniće Kruševac pionirom u oblasti tehnologije prečišćavanja otpadnih voda”, rekao je Gos.

Gradonačelnik Kruševca Dragi Nestorović zahvalio je svima koji su učestvovali u pripremi projekta koji počinje da se realizuje na Dan oslobođenja Kruševca i predstavlja važnu investiciju za razvoj grada.

Direktor JKP “Vodovod Kruševac” Vladimir Milosavljević rekao je da će postrojenje biti izgrađeno u narednih 15 meseci, da će zajedno sa njim biti završena i 52 kilometra kolektora koji će dovoditi sve otpadne vode u Kruševcu i okolini do novog postrojenja.

„Završetak ovog projekta svrstaće Kruševac u red najrazvijenijih gradova u Srbiji  kad je reč o komunalnoj infrastrukturi”, rekao je Milosavljević.

Volonterski dan u okviru projekta DANUBEparksCONNECTED

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

U okviru projekta DANUBEparksCONNECTED u SRP „Gornje Podunavlje“ 10. oktobra 2017. godine održan je Volonterski dan koji je imao za cilj aktivnosti na unapređenju stanja biljnih zajednica.

Kako je saopšteno, uklonjena su pojedinačna stabla nepoželjnih-invazivnih vrsta biljaka sa ovih lokaliteta. Stvoreni su bolji uslovi za razvoj zeljaste vegetacije koja je ugrožena širenjem invazivnih vrsta biljaka koje su se lako prilagodile na uslove života ovog područja. Na ovim lokalitetima zabeleženo je prisustvo endema, subendema, reliktnih i retkih vrsta.

Aktivnost je podržalo 20 volontera iz pčelarskih i ribolovačkih društava, lokalne zajednice i đaci lokalne osnovne škole, kao i zaposleni JP „Vojvodinašume“.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

Poseta delegacije SAD Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na poziv ministra zaštite životne sredine Gorana Trivana, privredno-politička delagacija savezne države Merilend iz SAD, boraviće u Srbiji u periodu od 15. do 20.oktobra 2017.godine. Pored ministra Gorana Trivana, domaćini delegacije su i ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić i ministar privrede Goran Knežević.

Na čelu privredno-političke delegacije, koja će boraviti u Srbiji je državni sekretar Merilenda g-din Džon Vobensmit sa zamenikom državnog sekretara g-dinom Luisom Borundom, sekretarom za životnu sredinu g-dinom Benom Gramblsom i sekretarom za prirodne resurse g-dinom Markom Beltonom. Delegacija iz Merilenda predvodi predstavnike deset uspešnih kompanija koje posluju u oblasti životne sredine.

Delegacija će tokom svoje posete razgovarati sa najvišim zvaničnicima Republike Srbije. Tokom svog boravka posetiće gradove Novi Sad i Niš, gde će im se prezentovati investicioni potencijali i kapitalni projekti ovih gradova iz oblasti životne sredine.

Država Merilend, u pogledu zaštite životne sredine i zaštite prirode, jedna je od dve najnaprednije države unutar SAD, pa je izuzetno poželjno razviti različite modele saradnje i preuzeti dobra iskustva u ovim oblastima. Država Merilend je takođe poznata i po brojnim kompanijama koje posluju u sektoru zaštite životne sredine koristeći nove i čiste tehnologije.

Poseta privredno-političke delegacije Merilenda je rezultat razgovora koje je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan vodio pre nekoliko meseci tokom boravka u SAD, gde su brojne američke kompanije iskazale veliko interesovanje za ulaganje u Srbiju.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Izgradnja gasnog interkonektora Bugarska–Srbija važan projekat

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić razgovarao je sa šefom Delegacije EU u Srbiji Semom Fabricijem o izgradnji gasnog interkonektora Bugarska–Srbija, koji je ocenjen kao najznačajniji zajednički projekat koji će EU, preko IPA fondova, podržati sa 49,6 miliona evra.

Antić je istakao da je pomenuti projekat izuzetno značajan kako za Srbiju, tako i za čitav region, jer diverzifikuje snabdevanje gasom. Srbija je u potpunosti posvećena projektu gasnog interkonektora i učinićemo sve da on bude realizovan u koordinaciji srpskih institucija i nadležnih organa Republike Bugarske, ukazao je ministar.

Sagovornici su konstatovali da se u Srbiji razvija veliki broj projekata iz obnovljivih izvora, i ocenili da će, pored izgrađenih 100 MW instalisane snage, biti izgrađeno 500 MW, čime će Srbija dostići cilj – da do 2020. godine 27 odsto u potrošnji ukupne energije bude iz obnovljivih izvora.

Antić i Fabrici su postigli saglasnost o tome da u narednom periodu posebna pažnja bude usmerena na energetsku efikasnost. Evropska unija će podržati projekte u toj oblasti, a do kraja godine Ministarstvo rudarstva i energetike će, u saradnji sa Ministarstvom za evropske integracije i predstavnicima Evropske komisije, razmotriti mogućnosti za formiranje Fonda za energetsku efikasnost.

Sastanku je prisustvovala i državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Mirjana Filipović.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Rekordna proizvodnja električne energije prošle godine u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Bosni i Hercegovini prošle godine ostvaren je istorijski maksimum u potrošnji električne energije, navodi se u Izveštaju o razvoju BiH.

Kako je saopšteno, u 2016. godini tržište električne energije obeležili su trendovi povećanja prometa i smanjenja cena. Ostvarena je rekordna proizvodnja električne energije koja je iznosila 15,4 GWh što predstavlja povećanje od 24 odsto.

Povećanje proizvodnje električne energije rezultiralo je i povećanjem izvoza za 18 odsto, dok je uvoz smanjen za 38 odsto.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Od 2020. godine u Oksfordu će biti zabranjeno voziti vozila koja nisu električna

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Oksford će zabraniti saobraćanje neelektričnih vozila u centru grada i, kako veruju zvaničnici, postaće prva zona u svetu s nultom stopom isparavanja štetnih gasova.

Upotreba svih benzinskih i dizelskih vozila će biti zabranjena u šest ulica u centru grada od 2020. godine, uključujući automobile, taksije i autobuse, a zona će se postepeno do 2035. godine proširiti na celo područje gradskog centra, kao i na sve tipove vozila, uključujući kamione i druga velika vozila.

Ovim se nastoji smanjiti nivo azotnog dioksida, jer tri četvrtine ovog štetnog jedinjenja dolazi od saobraćajnih isparenja.

Očekuje se da će zamena benzinskih i dizelskih vozila električnim ili hibridnim altrnativama koštati više od devet miliona dolara, a grad će zameniti čak i kamione za smeće.

Dodatnih devet miliona dolara će biti potrošeno na administraciju i instaliranje kamera za prepoznavanje registarskih tablica. Svako ko bude uhvaćen da u zoni zabrane vozi neelektrična vozila, bit će novčano kažnjen.

Irska: Microsoft kupuje energiju dobijenu iz vetroparkova

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Microsoft objavila je da je sklopila dogovor s firmom GE Renewable Energy, koji predviđa otkup 37 MW energije dobijene iz vetra.

Ona će biti generisana iz vetroparka Tullahennel smeštenog u okrugu Keri na jugozapadnom delu Irske.

Microsoft će kupljenu energiju iskoristiti za svoje usluge s područja “cloud” računarstva koje ima u toj zemlji. Dogovor predviđa i eksperiment u vidu skladištenja generisane energije.

Naime, svaka od vetroturbina imaće bateriju pomoću koje će se ispitivati mogućnost prikupljanja i skladištenja viška energije, koja bi se onda koristila prema potrebama.

Microsoft je također osigurao licencu na irskom tržištu snabdevanja energijom, što će mu omogućiti širenje svojih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije, pokretanje investicija, ali i mogućnost da i sam Microsoft postane opskrbljivač energijom na irskom tržištu putem vlastitežerke-firme nazvane ElectroRoute.

U osavremenjavanje sistema grejanja u Pirotu uloženo oko 450 miliona dinara

Foto: pirotskevesti.rs
Foto: pirotskevesti.rs

Gradonačelnik Pirota gospodin Vladan Vasić obišao je radove na izgradnji upravne zgrade Gradske toplane, koja je deo kompleksa Energane Senjak.

On je ovom prilikom kazao da je proteklih godina u sistem grejanja u Pirotu i kvalitet grejanja uloženo preko 450 miliona dinara, a u povezivanje toplovodne mreže oko 250 miliona dinara, tako da će građani imati kvalitetno grejanje.

Takođe je naveo da će upravna zgrada uskoro biti završena, tako da će svi radnici toplane biti na jednom mestu.

izvor: pirotskevesti.rs

Sandra Jovićević

ZUNUM AERO: Prvi hibridno-električni avioni će poleteti 2022. godine (VIDEO)

Foto: Zunum Aero
Foto: Zunum Aero

Kompanija Zunum Aero, čiji projekat hibridno-električne avijacije podržavaju Boeing i JetBlue, postavila je rok isporuke svojih prvih aviona, a to je 2022. godina.

Zunum Aero se fokusirao na hibridno-električne avione s ciljem da skrati frustrirajuće duge letove i snizi cijenu karata na kratkim linijama. Predstavljen je dizajn aviona s 12 sedišta, što je prva velika najava otkako se kompanija u aprilu pojavila s velikim planovima revolucije avioindustrije.

Manji i štedljiviji avioni bi mogli olakšati regionalni saobraćaj jer bi se mogli koristiti i manji aerodromi, a ne samo veliki.

Zunumov avion bi mogao imati domet od 1.127 km uz maksimalnu brzinu od 547 km/h. Emisija štetnih gasova i buka bi bili smanjeni za 80 posto u odnosu na konvencionalne avione, prenosi Klix.

Baterije aviona će biti smještene u krila, a u kompaniji se nadaju da će one jednog dana omogućiti proizvodnju potpuno električnog pogona.

Testni letovi će početi 2019. godine, a Zunum će otvoriti drugi razvojni centar u Čikagu kako bi proširio svoje operacije.

Smanjena emisija gasova sa efektom staklene bašte u SAD

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Emisija gasova sa efektom staklene bašte iz najvećih američkih industrijskih postrojenja smanjila se za 2 odsto u 2016. godini na 2,99 milijarda tona, a u smanjenju je predvodila energetika, prema podacima američke savezna Agencije za zaštitu životne sredine.

Pad je zabeležen u poslednjoj godini mandata predsednika Baraka Obame. Ukupno smanjenje američke emisije gasova sa efektom staklene bašte iz velikih industrijskih postrojenja iznosilo je gotovo 10 odsto u proteklih pet godina.

U 2016. godini američke elektrane smanjile su emisiju 4,6 odsto na 1,88 milijarde tona sa 1,97 milijardi tona u 2015. godini. To znači ukupni pad od 18 odsto u proteklih pet godina od kada je EPA počela prikupljati podatke. Emisija iz sektora proizvodnje prirodnog gasa i nafte uključujući sisteme cevovoda i skladištenja porasla je na 283 miliona tona u 2016. u odnosu na 233 miliona tona u 2015. godini.

U SAD-u je obavezno prijavljivanje emisije gasova sa efektom staklene bašte za sva postrojenja koja emituju više od 25.000 tona ugljen dioksida godišnje.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Spomenik prirode „Hidrološki kompleks Kalipolje – Bukovik” postaje zaštićeno područje

Foto: Ljubo Novković/panoramio.rs
Foto: Ljubo Novković/panoramio.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je pokrenut postupak pokretanja zaštite prirodnog područja II kategorije, kao Spomenik prirode „Hidrološki kompleks Kalipolje – Bukovik”.

Područje predloženo za zaštitu nalazi se u jugozapadnoj Srbiji u regiji Starog Vlaha, na severozapadnom obodu planinskog masiva Javor, na desnoj dolinskoj strani reke Uvac.

SP „Hidrološki kompleks Kalipolje – Bukovik” se prostire na površini od 139,21 ha koja teritorijalno pripada selu Ljepojevići, opština Nova Varoš. Prema strukturi vlasništva 77,68 odsto ukupne površine zaštićenog područja je u privatnom vlasništvu, dok je 39,21 odsto u državnoj, odnosno javnoj svojini. Na celokupnom području SP „Hidrološki kompleks Kalipolje – Bukovik” utvrđen je režim zaštite II stepena.

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja SP „Hidrološki kompleks Kalipolje – Bukovik”, svrstava se u II kategoriju – regionalnog, odnosno velikog značaja.

Zavod za zaštitu prirode Srbije predlaže da upravljanje SP „Hidrološki kompleks Kalipolje – Bukovik” bude povereno preduzeću „Rezervat Uvac” iz Nove Varoši.

Postupak zaštite prirodnog područja pokrenut je dana 11. decembra 2015. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio Studiju zaštite „Hidrološki kompleks Kalipolje – Bukovik” ovom ministarstvu, kao nadležnom organu.

izvor: ekologija.gov.rs

U Nišu održan seminar o oceni prihvatljivosti u oblasti zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Nišu je održan seminar o oceni prihvatljivosti koji je bio namenjen svima koji se bave zaštitom životne sredine. Tema seminara bila je očuvanje biodiverziteta, zaštita prirode, tipovi staništa i direktiva o pticama.

Kako je saopšteno, ocena o prihvatljivosti predstavlja mehanizam za zaštitu životne sredine koji je zastupljen i funkcioniše u zemljama Evropske unije, tako da bi Srbija trebalo da usaglasi svoje zakonodavstvo i prihvati ocenu prihvatljivosti u oblasti zaštite životne sredine. Postupak ocene prihvatljivosti odnosi se na procenu uticaja aktivnosti kojje se dešavaju u prostoru ekološke mreže koja integriše ekološku mrežu od nacionalnog i međunarodnog značaja na teritoriju Republike Srbije. Podrazumeva procenu uticaja svakog projekta, programa, plana, radova ili aktivnosti na prostoru ekološke mreže. Procenu sprovode svi nivoi izvšne vlasti. Opseg ocene obuhvata stratešku procenu planova, projekte u skladu sa zakonom kao i planove bez strateškog uticaja.

Cilj seminara bio je osnaživanje mehanizama koji se odnose na zaštitu životne sredine i rad na uključivanju civilnog društva. Seminar je održan u okviru CSOnnect programa koji realizuje Regionalni centar za životnu sredinu, a organizatori seminara bili su Mladi istraživači Srbije u saradnji sa Grupom Kobra iz Niša.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

Gimnazija Bora Stanković iz Vranja dobila status Međunarodne eko-škole

Foto: vranje.org.rs
Foto: vranje.org.rs

U Gimnaziji ,,Bora Stanković“ nacionalni koordinatori održivog razvoja Aleksandra Mladenović i Milena Tabašević održale su prezentaciju ,,Svaka limenka se računa“.

Ovaj projekat podržan je od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstva zdravlja, a organizator je RECAN organizacija za otkup i reciklažu limenki. U proteklom periodu Gimnazija je obeležavala sve važne ekološke datume, promovisala ekološke teme i održavala stručna predavanja. Ova škola bila je organizator Eko kviza- takmičenja na nivou svih srednjih škola, humanitarnih akcija, a učestvovala je i u važnim ekološkim projetima poput Mladi Eko-reporteri i Eko-paket-tetrapak.

Predstavljajući brigu za životnu sredinu kao trajnu vrednost, Gimnazija je ispunila postavljene kriterijume i stekla status Međunarodne Eko-škole. Zvanična dodela povelje, odnosno zelene zastave sa znakom Eko-škole biće uručena na svečanom sastanku Ekoloških koordinatora zakazanoj za 20. oktobar.

izvor: vranje.org.rs

Sandra Jovićević

Pirot planira da pređe na biomasu

Foto-ilustracija: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Pirota gospodin Vladan Vasić izjavio je novinarima da je sve spremno za novu grejnu sezonu koja će po prvi put u Pirotu biti realizovana iz jednog centra – moderne Energane Senjak, s obzirom da su sve kotlarnice po gradu, koje su prethodnih godina bile izvor zagađenja i problema za meštane zgrada, ugašene. Vasić je najavio da se razmatra uveliko i dalji razvoj sistema grejanja u Pirotu, a posebno prelazak na novi energent – biomasu, energent koji nam je neuporedivo dostupniji u odnosu na mazut pa će samim tim ceo sistem grejanja raditi još efikasnije i ekonomičnije.

Kako je naveo, energetska efikasnost celog sistema je podignuta na viši stepen jer se ceo grad greje iz jednog centra sa mnogo savremenijim cevovodima i opremom. Drugi efekat je činjenica da će zagađenje biti mnogo manje u centru grada gašenjem kotlarnica. Ove godine je ugašena i poslednja kotlarnica ATP. Ima dovoljno mazuta za start grejanja, a razmišlja se i o proširenju kapaciteta i novom energentu

U planu je instalacija jednog ili dva kotla na biomasu. To je prelazak na održiv sistem energije, a energent će se prikupljati na Staroj planini i okolini. Novac će se plasirati u lokalne resurse, a u toku su razgovori sa dva ili tri potencijalna izvora finansiranja, naveo je gospodin Vasić.

izvor: pirot.rs

Sandra Jovićević

SLOVENIJA: Od od 2030. godine krećemo sa izbacivanjem iz upotrebe automobila s motorima na benzin i dizel (FOTO) (VIDEO)

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Slovenije odlučila je da od 2030. godine počne da eliminiše automobile s motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Slične planove objavile su i Norveška, Britanja i Francuska. Zvanična Ljubljana očekuje da do 2030. među putničkim automobilima bude 17% električnih i hibridnih ili ukupno 200.000 takvih vozila.

“Od 2030. godine više nećemo dozvoljavati prvu registraciju vozila s klasičnim motorima, kakvi su danas”, rekao je posle prihvatanja “Strategije o alternativnim gorivima u transportu” šef Službe za održivu mobilnost i saobraćajnu politiku Ministarstva za infrastrukturu Bojan Žlender.

Slovenija namerava da ograniči maksimalnu dozvoljenu emisiju ugljen dioksida (CO2) na 50 grama po kilometru, u šta bi se danas mogli uklopiti samo električni ili hibridni motori.

Kao prelazna mera predviđeno je, saopšteno je 12. oktobra, da od 2025. godine prva registracija putničkih i lakih teretnih vozila bude ograničena samo na ona koja po deklaraciji proizvođača imaju “ukupan ugljenični otisak” manji od 100 grama ugljen dioksida po kilometru.

Vlada je “uverena da će do 2030. godine automobilska industrija ostvariti izuzetan tehnološki napredak”, i proizvoditi automobile s vrlo malim emisijama ugljenika, rekao je Žlender. Taj plan se poklapa sa saopštenjem Grada Pariza o nameri da vozila s motorima na benzin ukloni sa ulica 2030, a vozila na dizel šest godina ranije, 2024. godine.

Norveška ima za cilj da obustavi prodaju vozila s motorima sa unutrašnjim sagorevanjem do 2025. godine, a Francuska i Velika Britanija do 2040. godine.

Vlada Slovenije je objavila na Tviteru da očekuje da će do 2030. godine među putničkim automobilima biti 17% električnih i hibridnih, a ukupno 200.000 takvih vozila. Slovenija namerava da broj mesta za punjenje baterija električnih automobila poveća sa 227 koliko ih je bilo 2016, na 22.300 do 2030. godine, odlučila je vlada.

Slovenija, važna izvoznica automobila francuskog proizvođača Renoa, ima više od 500 automobila na 1.000 stanovnika, što je jedna od najviših stopa u Evropi. Električni automobili su već sada deo strategije proizvođača automobila koji nastoje da postignu zahtevne ciljeve smanjenja prosečne emisije CO2.

Sistem je takav da svaki prodati električni automobil smanjuje količinu CO2 čitave prodajne flote pojedine marke. Električni automobili su u središtu strategije država koje takođe moraju slediti direktive Evropske unije o smanjenju emisije gasova sa efektima staklene bašte, pojasnio je slovenački sajt sio1.net.

Samo Reno je do kraja avgusta 2017. u Sloveniji prodao 66 električnih vozila, što je skoro dvostruko više nego 2016, a tek predstoji isporuka električnih automobila te marke slovenačkoj pošti. U Sloveniji je šest ovlašćenih trgovaca električnim vozilima.

Uspešan u Sloveniji je i BMW koji je do kraja avgusta prodao nova 63 električna automobila, model “i3”, a ima i specijalizovane “i” salone u Ljubljani, Kranju i Mariboru gde su test-modeli koje potencijalni kupci mogu isprobati.

U konkurenciju se ove godine uključio i Hjundai koji je prodao svih 11 električnih vozila uvezenih u Sloveniju, a pre kraja godine stiže još. Folksvagen je ove godine prodao 12 vozila “e-golf”, a taj broj bi trebalo da poraste do kraja godine na 45, dvostruko više nego 2016, piše sio1.net.

(izvor: Euractiv)

Eksploatacija različitih izvora u proizvodnji energije

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U Somboru je predstavljen projekat Eksploatacija različitih izvora u proizvodnji zelene energije koji je usmeren na promovisanje i unapređenje korišćenja obnovljivih izvora energije u pograničnom regionu Srbije i Hrvatske. Projekat se finansira sredstvima Evropske unije u okviru IPA Intereg prekograničnog programa Srbija-Hrvatska, a treba da doprinese boljem korišćenju obnovljivih izvora energije – biogasa, solarne energije i zelene biomase. Trajaće 30 meseci i za njega će biti izdvojeno 1.700.000 evra.

Projektni menadžer Filip Kulić izjavio je da ovaj projekat podrazumeva izgradnju solarne elektrane u Vinkovcima, izgradnju biogasne elektrane u Somboru, proširenje kapaciteta za proizvodnju biogasa u Somboru, proširenje labaratorije za ispitivanje biomase na Poljoprivrednom Institutu u Osijeku i osnivanje laboratorije za ispitivanje potencijala za proizvodnju biogasa i ispitivanje kvaliteta biogasa na Univerzitetu u Novom Sadu.

Dugoročno, realizacija ovog projekta treba da doprinese podizanju kvaliteta života lokalnog stanovništva i energetskoj nezavisnosti komunalnih preduzeća. Partneri u ovom projektu su Univerzitet u Novom Sadu, Fond Evropski poslovi i somborski Vodokanal, vinkovački Vodovod i kanalizacija i Poljoprivredni institut Osijek.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević