Home Blog Page 1204

Održana konferencija Our Oceans 2017 na Malti

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Od 5. do 6. oktobra 2017. godine na Malti se održala globalna Konferencija na visokom nivou Our Oceans 2017 pod pokroviteljstvom poverenika Evropske komisije za ekologiju, pomorstvo i ribarstvo, Karmenu Vella. U ime Ministarstva zaštite životne sredine i energetike Hrvatske na Konferenciji je učestvovao Igor Kreitmeyer, pomoćnik ministra za zaštitu prirode.

Teme o kojima se raspravljalo uključivale su morska zaštićena područja, održivo ribarstvo, zagađenje mora i uticaj klimatskih promena na morsku sredinu, s fokusom na prioritet delovanja na Mediteranu, Atlantskom i Indijskom oceanu. Cilj Konferencije je bio sagledati dosadašnji napredak u ispunjenju prethodno preuzetih obaveza za morska zaštićena područja, održivo ribarstvo, zagađenje mora i uticaj klimatskih promena na morsku sredinu, identifikovati moguća rešenja i preuzeti nacionalne obaveze koje države planiraju ispuniti, a koje su iznete na Konferenciji.

Pomoćnik ministra Kreitmeyer predstavio je prethodno usaglašene nacionalne obaveze u sledećem periodu, s obzirom na dostizanje ciljeva koji doprinose održivom upravljanju morskim zaštićenim područjima i održivom ribarstvu.

Jadransko more predstavlja jedan od najvrednijih i biordiverzitetom najbogatijih ekosistema Republike Hrvatske i stoga je ulaganje u njegovu zaštitu i održivo upravljanje prepoznato kao prioritet. Republika Hrvatska je, u okviru procesa zaštite i očuvanja morskog biodiverziteta, usmerena na razvoj mehanizama upravljanja ekološke mreže Natura 2000, ali i na sprovođenje obaveza preuzetih iz međunarodnih konvencija i sporazuma po pitanju očuvanja morskog biodiverziteta.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

EMS dodelio stipendije srednjoškolcima (FOTO)

Foto: EPS
Foto: EMS

Predstavnici EMS AD svečano su uručili 15 stipendija  učenicima iz sedam srednjih elektrotehničkih škola iz više gradova u Srbiji. Reč je o školama: Nikola Tesla, Stari grad i Rade Končar iz Beograda, Srednjo-tehnička škola iz Sombora, Mašinsko-elektrotehnička škola iz Bora, škola Nikola Tesla iz Niša i Prva tehnička škola iz Kruševca.

Pravo učešća na konkursu za godišnju stipendiju u visini od 80.000 dinara imali su učenici treće godine koji se školuju za elektrotehničare energetike. Glavni cilj projekta je unapređenje srednjoškolskog obrazovanja u Srbiji kroz direktnu pomoć učenicima koji su odabrali da im buduće zanimanje bude u oblasti energetike.

„Elektromreža Srbije je društveno odgovorna kompanija koja pokušava da doprinese unapređenju obrazovanja i trudi se da pomogne mladim i talentovanim ljudima. Svesni smo da ulaganjem u mlade ulažemo u budućnost, ne samo EMS-a, već i naše zemlje. Na ovaj način motivišemo i usmeravamo buduće stručnjake iz oblasti energetike“ – izjavila je Jelena Matejić, vršilac dužnosti direktora EMS AD.

Tokom perioda primanja stipendije učenici će realizovati praksu u određenoj organizacionoj jedinici EMS AD, a svoja znanja i iskustvo će im nesebično prenositi njihovi mentori, kao i ostale kolege. Stipendisti imaju i mogućnost da na kraju školovanja pronađu i odgovarajuće zaposlenje u kompaniji ukoliko bude potreba za novim kadrovima.

ALEKSANDAR ANTIĆ I PETER SIJARTO: Srbija i Mađarska će intenzivirati zajedničke aktivnosti, kako bi osigurale sigurnost snabdevanja gasom (FOTO)

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sastao se danas sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske, Peterom Sijartom, koji boravi u jednodnevnoj poseti Srbiji.

Ministri su, tom prilikom, razgovarali o unapređenju saradnje dve zemlje u oblasti energetike, sa posebnim akcentom na modalitete sigurnog snabdevanja gasom.

Na sastanku je konstatovano da je, u narednom periodu, neophodno intenzivirati zajedničke aktivnosti, kako bi se usaglasila strategija sigurnog snabdevanja gasom, uključujući i moguću izgradnju novih gasno-transportnih sistema koji bi, između ostalog, povezali i Srbiju i Mađarsku.

Foto: mre.gov.rs

(Ministarstvo rudarstva i energetike)

Ruski gas može poskupeti na 200 dolara za evropsko tržište

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska kompanija Gasprom saopštila je da je moguće povećanje prosečne izvozne cene gasa za Evropu na 200 dolara za 1.000 kubnih metara gasa do kraja godine.

Predstavnik Upravnog komiteta Gasproma gospodin Aleksandar Medvedev izjavio je da je na tržištu cena već iznad 200 dolara za 1.000 kubnih metara gasa, tako da se i Gaspromova prosečna cena može približiti ovom nivou.

Gasprom je prethodno prognozirao da će prosečna izvozna cena gasa za Evropu dostići 180 dolara za 1.000 kubnih metara, a generalna direktorka kompanije Gasprom eksport, Elena Burmistrova, izjavila je u septembru da bi cena mogla dostići 190 dolara.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana konferencija o upravljanju otpadom u Novom Sadu

Foto: rtv.rs

Konferencija Upravljanje otpadom u Srbiji po evropskim standardima u organizaciji udruženja Inženjeri zaštite životne sredine održana je krajem prošle nedelje u Master centru Novosadskog sajma.

Kako je ovom prilikom istaknuto, upravljanje otpadom u Srbiji postaje goruća tema, s obzirom na činjenicu da postoji više od četiri hiljade divljih deponija. Divlje deponije nastaju na mestima na kojima neorganizovano počinje da se odlaže otpad, a za njihovo uklanjanje nadležni su komunalna policija i komunalna inspekcija.

Kao primer izdvojena je deponija koja se nalazi na Klisi u Novom Sadu i koja nije sanitarna, a rešenje za ovu i druge divlje deponije jeste da se uskoro nađe adekvatna lokacija na kojoj će se nalaziti regionalna deponija. Planom za izgradnju regionalne deponije predviđen je završetak radova do 2022. godine.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević

RENAULT: Do 2022. godine polovina vozila biće električna ili hibridna

Foto: EP
Foto: EP

Francuska automobilska kompanija Reno objavila je da će polovina njenih modela biti električna ili hibridna do 2022. godine.

Kako kažu, kompanija uveliko investira u “robotizovana” vozila koja imaju povišen stepen autonomije.

Iz kompanije je saopšteno da će ponuditi osam potpuno električnih i 12 hibridnih vozila do 2022. godine, prenosi agencija AP.

(AP)

Posetili smo kongres “Održiva arhitektura – energetska efikasnost” (FOTO)

Foto: Eko kuća
Foto: Eko kuća

Tokom petka i vikenda, posetili smo međunarodni kongres Održiva arhitektura – Energetska efikasnost, koji je održan u prostorijama Jugoslovenske kinoteke u Beogradu.

Pojam održivosti danas se naširoko koristi u svetu, i prožima se kroz različite oblasti inženjerstva, a njegova suština se ogleda u preklapanju ekonomije, sociologije i ekologije. Primenjena u arhitekturi, odživost podrazumeva tranziciju iz antropične arhitekture, karakteristične za brojne metropole, ka arhitektonskim rešenjima koja uključuju upotrebu prirodnih i recikliranih materijala, novih oblika i obnovljivih izvora energije, a primena ovih rešenja smanjuje zagađenje, čuva resurse i prirodu.

Foto: EP

Kao jedan od pionirskih događaja u našoj zemlji posvećenih ovom aspektu energetske efikasnosti i održivog razvoja, kongres je učesnicima pružio priliku da se upoznaju sa svetskim aktuelnostima u arhitekturi kroz održiv i ekološki pristup dizajnu i projektovanju. Otvorivši kongres pred punim holom Kinoteke, u petak u večernjim časovima, glavni organizator i naš poznati arhitekta, Vladimir Lovrić, predstavio je goste i predavače na kongresu. Poznata imena iz sveta arhitekture koja su za vikend gostovala u Beogradu su: Einar Jarmund iz Norveške, Mischa Witzman iz Francuske, Georg W. Reinberg iz Austrije, Taro Tsuruta iz Velike Britanije, Hans Murman iz Švedske, László Földes iz Mađarske, Alessio Battistella iz Italije, Kristoffer Tejlgaard iz Danske, Petra Ostanek iz Slovenije, Ljubomir Miščević iz Hrvatske, a jedan od predavača bio je i Dušan Ignjatović sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Foto: EP

Tokom izlaganja i radionica, učesnici su imali priliku da od predavača čuju informacije o zgradama otpornim na klimatske promene, primeni prirodnih izolatornih materijala poput čička, konceptu zajedničkog stanovanja u slučaju vanrednih situacijama i pasivnim kućama. Takođe, bilo je reči o primeni energetske efikasnosti u arheološkom nalazištu Lepenski Vir, ali i o prvim pasivnim kućama, sagrađenim 1981. u Jugoslaviji.

Foto: EP

Tokom trajanja kongresa, akcenat je bio na obrazovanju mladih – studenata i diplomaca arhitekture, koji su uvidelu da je ekologija održiv izbor za budućnost. Međutim, u Sali Kinoteke mogle su se ovih dana sresti i arhitekte sa višegodišnjim iskustvom, koji su u konceptu održivosti prepoznali ljubav prema prirodi.

(M.N)

Oblasti Zlatibora i Radana proglašene parkovima prirode

Foto: Wikimedia/Tsnena
Foto: Wikimedia/Tsnena

Vlada Republike Srbije donela je na uredbe o proglašenju parkova prirode „Zlatibor“ i „Radan“, jer prema svojoj geološkoj i biološkoj raznovrsnosti ove oblasti zaslužuju status reprezentativnih primera na teritoriji Srbije.

Uredbe omogućavaju zaštitu šumskih staništa i očuvanje divlje faune, kao i nepokretnih kulturnih dobara. Park prirode „Zlatibor“ obuhvata blizu trećine celokupne flore Srbije, od kojih su mnoge od nacionalnog i međunarodnog značaja, dok se u sastavu parka prirode „Radan“ nalazi najveći i najviši vulkanski kompleks u Srbiji.

Za upravljača ovih zaštićenih oblasti predloženo je Javno preduzeće „Srbijašume“.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Povećan uvoz električne energije u Crnoj Gori

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Elektroprivreda Crne Gore je u prvih devet meseci ove godine uvezla električnu energiju vrednu 49 miliona evra, što je 30 miliona evra više nego u istom prošlogodišnjem periodu, saopšteno je iz ove elektroenergetske kompanije.

Direktor Direkcije za odnose sa javnošću EPCG Rajko Šebek kazao je da su suša i manjak padavina u regionu uticale na rast cene električne energije na berzi, u proseku 15 evra po megavat satu (MWh). Manja proizvodnja hidroelektrana je uticala na povećani uvoz električne energije, koji do kraja septembra iznosi 992 gigavat sata (GWh). U poređenju sa istim peridom prošle godine uvezeno je 450 GWh više, rekao je Šebek Pobjedi.

On je dodao da je suša jedini faktor koji je uticao na manju proizvodnju hidroelektrana čija je spremnost bila maksimalna i pored godišnjih i kapitalnih remonta. Šebek je naveo da su loše hidrološke prilike uslovile niže dotoke i punjenja akumulacija, što je dovelo do manje proizvodnje u hidroelektranama.

Ostvarena proizvodnja iz hidroelektrana za devet meseci je 560 GWh, što je 48 odsto od bilansnog plana. To je za direktnu posledicu imalo povećani uvoz u cilju stabilnog rada elektroenergetskog sistema. Dakle, u odnosu na bilansni plan, proizvodnja iz hidroelektrana tokom ove godine je manja 604 GWh, precizirao je Šebek.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Vlada Hrvatske donela Odluku o izradi Prostornog plana Nacionalnog parka Krka

Foto: mgipu.hr
Foto: mgipu.hr

Na sednici Vlade Republike Hrvatske održanoj prošle nedelje donešena je Odluka o izradi Prostornog plana Nacionalnog parka Krka.

Nosilac izrade plana je Ministarstvo građevinarstva i prostornoga uređenja, a koordinator je Hrvatski zavod za prostorni razvoj.

Zakonom o prostornom uređenju određeno je da se za područje nacionalnog parka obavezno donosi prostorni plan područja posebnih obeležja i da je prostorni plan nacionalnog parka prostorni plan državnog nivoa.

Prostorni plan Nacionalnog parka Krka se donosi za celokupno područje nacionalnog parka u granicama određenim Zakonom o izmenama Zakona o proglašenju Nacionalnog parka Krka u površini od 109 km2.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Stižu pametni satovi sa providnim solarnim panelima na displeju (FOTO)

Foto: LunaR
Foto: LunaR

Iako solarni satovi odavno postoje, pravu pometnju na tržištu mogao bi da napravi ovaj model, koji se energijom napaja zahvaljujući tehologijama sa transparentnim fotonaponskim modulom. Nedavno je kompanija LunaR, sa sedištem u San Francisku počela sa proizvodnim procesom navedenog modela čije baterije, prema njihovim rečima, nije potrebno puniti, niti redovno menjati, jer svu potrebnu energiju za rad crpe od sunca.

LunaR satovi, koji su donedavno bili i predmet crowdfunding kampanje, veoma moderno izgledaju, a njihov displej ima integrisanu aplikaciju sličnu onima na android telefonima, koju prati i karakteristična funkcionalnost “pametnih” uređaja. Ona uključuje i budilnik i kontrolu fizičkih i drugih dnevnih aktivnosti, kao i pristup profilima na društvenim mrežama i aplikacijama za razmenu poruka.

Foto: LunaR

Mehanizam koji pokreće sat, kako tvrde proizvođači, napaja transparentni solarni panel postavljen preko čitavog displeja, koji može da crpi energiju i iz prirodnog i iz veštačkog svetla. Nakon samo jednog sata izlaganja dnevnoj svetlosti, litijum-polimerna baterija kapaciteta 110 mAh biva u potpunosti napunjena.

Sat poseduje sve funkcije uobičajene za današnje personalne časovnike, ali takođe i automatsko podešavanje vremenskih zona pomoću spomenute aplikacije. Međutim, on nema baš tipičan displej, jer on zahteva veliku potrošnju energije. Umesto toga, LED diode se nalaze samo na odabranim mestima i uključuju se prilikom upotrebe.

Foto: LunaR

Iz perspektive dizajna, LunaR sat ne izgleda užasno: ima jednostavan crni kaiš, napravljen od nerđajućeg čelika, ukrašen dekorativnim koncentričnim prstenovima. Najveći vizuelni problem predstavlja ogroman LunaR logotip koji zauzima četvrtinu prednje strane.

Prema najavama kompanije LunaR, prvi uređaji će se u prodaji pojaviti krajem tekuće godine.

Izvor: newatlas.com

Francuska ulaže 20 milijardi evra u energetsku tranziciju

Foto-ilustracija: Pixabay (seagul)
Foto-ilustracija: Pixabay

Francuska vlada namerava da uloži oko 20 milijardi evra u energetsku tranziciju. Od tog iznosa devet milijardi trebalo bi uložiti u energetsku efikasnost, sedam milijardi u obnovljive izvore energije, a četiri milijarde za ubrzavanje prelaska na čištija vozila.

Navedena ulaganja deo su investicionog plana vrednog 57 milijardi evra za period između 2018. i 2022. godine, koji je ekonomista Žan Pizani-Feri prezentovao premijeru Eduardu Filipu, a u sklopu kog bi trebalo energetski obnoviti 75.000 zgrada godišnje, odnosno 375.000 u roku od pet godina.

Francuska proizvodnja iz obnovljivih izvora energije u tom periodu trebalo bi da poraste za 70%, dok bi ulaganja u čistiji transport pre svega trebalo biti koncentrisana na drumski saobraćaj i železnicu, a sve navedene mere preduzete u cilju smanjenja emisija gasova staklene bašte.

U tom periodu, iz prometa će se povući oko 10 miliona starih vozila, sa pogonom na klasična goriva, koja su registrovana pre 2001.

Izvor: energetika.ba

Nagrađena najbolja dečija ekološka predstava

Foto: fzoeu.hr
Foto: fzoeu.hr

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske dodelio je prvu nagradu grupi Prstići iz Dečjeg vrtića Tratinčica iz Koprivnice za najbolju predstavu o pametnom postupanju sa otpadom pod nazivom Eko vilenjaci.

Nagradu su osvojili u konkurenciji dečjih vrtića u okviru konkursa Otpad odvoji i nagradu osvoji i kao nagradu dobili set eko igračaka, slikovnice Eko vilenjaci i vreće za odvajanje otpada.

Predstavnici dečjeg vrtića saopštili su da je vrtić dugi niz godina usmeren na edukaciju dece koja se odnosi na važnost očuvanja prirode, a istakli su da su već drugi put obnovili i status eko vrtića.

Predstavnici Fonda naveli su da je za tri nedelje konkursa pristiglo čak 180 prijava, kao i da će se u narednom periodu fokusirati na aktivnosti koje za cilj imaju edukaciju dece i mladih o važnosti očuvanja prirode, recikliranja i pravilnog postupanja sa otpadom.

izvor: fzoeu.hr

Sandra Jovićević

POČINJE GREJNA SEZONA: Saznajte koji su najisplativiji načini da nam kuće i stanovi ove zime budu topli i kako da uštedimo na računu za grejanje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Agencija za energetiku Republike Srbije izračunala je koliko će novca za grejanje u sezoni 2017/18. prosečno domaćinstvo u Srbiji morati da utroši u odnosu na to za koji se energent opredeli.

Za grejanje prosečno izolovanog stambenog prostora od 60 m2 na 20oC u toku 16 sati dnevno u celom stanu, 180 dana u grejnoj sezoni, potrebna je energija od oko 9.000 kWh (150 kWh/m2 je prosečna procenjena potrošnja u Srbiji).

Najniže troškove energije za grejanje, za navedene uslove, u grejnoj sezoni 2017/2018. (prema cenama iz oktobra 2017.) imaće domaćinstva koja se greju na drvo u područjima Srbije u kojima se ono može nabaviti po nižim cenama (na primer 4.500 dinara po m3) i ukoliko imaju novije peći čija je efikasnost veća, npr. 65%. U tom slučaju im je za nabavku goriva potrebna 37 hiljada dinara za sezonu.

Povoljno je grejanje i na prirodni gas (42 hiljada), čija je dodatna prednost i komfor koji pruža. Nešto viši su troškovi grejanja na ugalj (47 do 50 hiljada dinara).

Foto-ilustracija: Pixabay

Veće troškove, oko 60 hiljada dinara, imaće domaćinstva koji koriste skuplje ogrevno drvo čija je cena 6.200 dinara po m3 i imaju peći niže efikasnosti, kao i građani koji se greju na pelet, čiji su godišnji troškovi oko 66 hiljada, ako se sagoreva u efikasnijim pećima konstruisanim za ovo gorivo.

Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći imaće troškove energije od 48 hiljada dinara, ali samo ukoliko se isključivo koristi jeftinija noćna električna energija. Dopunjavanje peći korišćenjem skuplje električne energije samo tokom dva sata dnevno, uvećava troškove za čak 44%, na oko 69 hiljade dinara, što je skuplje od većine alternativnih goriva.

Najveće troškove energije za grejanje imaće domaćinstva koja koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje i propan butan gas. Za nabavku energenata ili energije ona moraju izdvojiti po 128 hiljada dinara.

Foto-ilustracija: Pixabay

U odnosu na prethodnu godinu, većina jediničnih cena je porasla od 1 do 9%, dok je cena propan butan gasa viša za 14%.

Svi navedeni troškovi će biti niži ili viši, ukoliko se koriste peći i kotlovi čija je efikasnost manja ili veća, ukoliko su vam stan ili kuća bolje ili lošije izolovani, ukoliko grejete kraće ili duže vreme od ovde navedenih.

Navedeni iznosi obuhvataju samo troškove nabavke energije, odnosno goriva, a ne obuhvataju investicione troškove (npr. nabavku peći i ugradnju instalacija centralnog grejanja) i troškove periodičnih pregleda i održavanja.

Foto-ilustracija: Pixabay

SAVETI GRAĐANIMA

Pri izboru načina grejanja, tražite pomoć stručnjaka.

Ukoliko ste u mogućnosti, izolujte svoj stambeni prostor i promenite prozore.

Ukoliko kupujete nove peći i kotlove, izaberite one koji su energetski što efikasniji.

Podsticaji koje bi obezbedila država, doprineli bi da se smanje računi za energiju, visoka potrošnja energije u domaćinstvima i emisija štetnih gasova, kao i broj energetski ugroženih kupaca, a pomogli bi i otvaranju novih radnih mesta u Srbiji.

(izvor: AERS)

Trebinje dobilo šest reciklažnih ostrva

Foto: trebinjelive.info
Foto: trebinjelive.info

Ispred sve tri osnovne škole u Trebinju na reciklažnom ostrvu postavljeni su kontejneri za odlaganje papira, stakla, plastike i metala, a u učionicama škola je vršena edukacija učenika.

Predstavnik operatera sistema upravljanja ambalažnim otpadom EURO BETA gospodin Momčilo Antonić izjavio je da će Trebinje dobiti šest reciklažnih ostrva, dok će na teritoriji Republike Srpske ukupno biti postavljeno 240 ekoloških ostrva.

Osim postavljanja reciklažnih ostrva, u Trebinju je izvršena i edukacija učenika o upravljanju otpadom i reciklaži.

izvor: trebinjelive.info

Sandra Jovićević

Vrbas dobio 11 miliona dinara za kanalizacionu mrežu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i direktor Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine Nedeljko Kovačević uručili su ugovore u vrednosti od oko milijardu dinara, predstavnicima gradova i opština, koji su ostvarili pravo na bespovratna sredstva na javnim konkursima Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine.

Opštini Vrbas pripao je ugovor za finansiranje projekta Kanalizacija otpadnih voda i priključnih krakova kompleksa Vrbas Sever, kolonija Kudeljare Vrbas, vredan 11.094.804 dinara, koji je u Pokrajinskoj vladi potpisao Milan Glušac, predsednik opštine Vrbas.

Sredstva su dodeljena za finansiranje i sufinansiranje 21 projekta u oblastima saobraćajne infrastrukture, vodosnabdevanja i zaštite voda, kao i lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja a njihova realizacija će doprineti ravnomernom i bržem razvoju AP Vojvodine.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević