Home Blog Page 1199

Tehnička pomoć Evropske unije za nastavak uspostavljanja Natura 2000 u Republici Srbiji

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Republici Srbiji, sprovodi okvirni ugovor o tehničkoj pomoći za projektnog zadatka za projekat IPA 2016 “Nastavak podrške implementaciji Poglavlja 27 u oblasti zaštite prirode – NATURA 2000 II (Technical Assistance for preparation of ToR for the project “Continued support to implementation of Chapter 27 in the area of nature protection – Natura 2000″)”.

U skladu sa okvirnim ugovorom u toku je rad EU eksperata u pripremi projektnog zadatka u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine kao korisnikom sredstava EU fonda i relevantnim institucijama i organizacijama iz oblasti zaštite prirode. U Beogradu je održana radionica 26. oktobra 2017. godine na kojoj je predstavljen uvodni izveštaj o planiranim projektnim aktivnostima. Izveštaj je sadržao i prikaz rezultata prethodnih projekta na uspostavljanju NATURA 2000 u Republici Srbiji kao i očekivane rezultate projekta IPA 2016 NATURA 2000.

Ovoj radionici je prethodila misija eksperata EU u Srbiji, u periodu od 09. do 11. oktobra 2017. godine. Misija je obuhvatila posete Ministarstvu zaštite životne sredine, Zavodu za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, sa završnim seminarom održanim u Beogradu 12. oktobra 2017. godine.

Radionici su prisustvovali predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine, Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, Republičkog geodetskog zavoda i Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Tokom diskusije, pored konkretnih predloga i razmatranja pojedinačnih aktivnosti uvodnog izveštaja, posebno je naglašena važnost nastavka celokupnog procesa uspostavljanja ekološke mreže NATURA 2000, kao dela transpozicije i implementacije Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promene. Predstavnici institucija i organizacija su pozvani da dostave relevantne informacije o postojećim projektima i druge predloge i komentare kako bi se do 10. novembra 2017. godine izradio prvi nacrt projektnog zadatka.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Klimatske promene mogle bi da nas ostave bez vina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Proizvodnja vina je u 2017. godini zabeležila najniži nivo u skorijoj istoriji. Kako tvrde stručnjaci, do ovog pada je došlo zbog lošeg i nekvalitetnog roda usled klimatskih promena na tlu tri najveća proizvođača vina.

U Italiji je proizvodnja pala za 23 posto, Francuskoj za 19 odsto, a u Španiji za 15 odsto,  a pad od 10 odsto je zabeležila i Nemačka.

U 2016. godini globalno je proizvedeno 268,8 miliona hektolitara vina, a najmanje flaša napitka bogova je proizvedeno 1957. godine sa 173,8 miliona hektolitara vina.

Proizvodnja beleži rast u Portugalu, Rumuniji, Mađarskoj i Austriji. SAD, kao četvrti proizvođač vina u svetu, zadržao je gotovo isti nivo proizvodnje sa 23,3 miliona hektolitara, dok su prošle imale 23,6 miliona hektolitara. Porast proizvodnje zabilježen je Argentini, Australiji i Južnoj Africi.

(Agencije)

BIOACID: Okeani postaju sve kiseliji i samim tim pogubno utiču na celokupan ekosistem, ne samo u morima, već i na kopnu i u vazduhu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog povećanja emisije CO2 menja se kiselost okeana, što dovodi u opasnost opstanak mnogobrojnih vrsta flore i faune. Zbog emisije ugljen-dioksida nivo gasova staklene bašte sve je viši. Okeani, koji tu emisiju apsorbuju, sve su kiseliji, što sve pogubnije utiče na morske ekosisteme i riblje resurse, tvrde autori izveštaja objavljenog pod nazivom “Biološki uticaji na acidifikaciju okeana” (BIOACID).

Rezultati osmogodišnjeg istraživanja, na kojem je radilo 250 naučnika, pokazali su da kiselost mora i okeana naročito negativno utiče na podmladak morske faune. Broj mladih životinjskih vrsta mogao bi se smanjiti na četvrtinu u odnosu na sadašnji. Neki su stručnjaci još pesimističniji i predviđaju smanjenje na dvanaestinu. Brošura u kojoj su sumirani glavni zaključci biće predstavljena na godišnjoj konferenciji UN-a o klimatskim promenama, koja će se održati u Bonu od 6. do 17. novembra.

Autori projekta BIOACID tvrde da će neke životinjske vrste isprva imati direktne koristi od hemijskih promena (alge koje uhgljen-dioksid koriste za fotosintezu), no čak će i one na koncu biti indirektno pogođene promenama u čitavom lancu ishrane.

Globalno zagrevanje

Naučnici tvrde i da će na pogoršanje promena uzrokovanih zakiseljavanjem uticati i klimatske promene, zagađenost, razvoj obalnih gradova, preterani izlov ribe i poljoprivredna đubriva. Ističu da se acidifikacija događa na vrhuncu globalnog otopljavanja, zbog čega je ljudski rod u dvostrukoj nevolji. Kombinacija ovih dvaju faktora mogla bi biti najkritičniji ekološki i ekonomski izazov veka.

Okeani apsorbuju četvrtinu emisije gasova staklene bašte, a još se četvrtina usisa u biosferu, što prirodno ograničava nivo gasova staklene bašte u atmosferi. CO2, međutim, u atmosferi ostaje stotinama godina, a u okeanima i duže. Gasovi pohranjeni u okeanima imaju dugoročne posledice jer veća koncentracija CO2 povećava kiselost, što menja morski ekosistem.

Svetski okeani svakodnevno apsorbuju četiri kilograma CO2 po osobi, a postojeći nivo kiselosti okeana “bez presedana je u 300 miliona godina”, upozoravaju naučnici. CO2 iz fosilnih goriva rastvara se u morskoj vodi, proizvodeći ugljeničnu kiselinu, zbog čega se pH faktor vode smanjuje.

Ugrožen život u okeanima

Od početka industrijske revolucije prosečna pH vrednost globalne površine okeana pala je s 8,2 na 8,1, što znači da je kiselost povećana za blizu 26 posto.

“Acidifikacija utiče na život svih stanovnika mora, ali u različitoj meri”, rekao je za BBC autor studije, prof. Ulf Ribesel iz Centra za istraživanje okeana “GEOMAR Helmholtz”, upozorivši da će negativan uticaj snažnije osetiti morske životinje u njihovoj ranijoj životnoj fazi.

“Čak i ako morski organizmi nisu direktno pogođeni zakiseljavanjem, ono će na njih indirektno uticati preko promene staništa ili izmena u hranidbenoj mreži”, kaže prof. Ribesel i dodaje: “Već je ugrožen podmladak atlantskog bakalara, moskog leptira, plave dagnje, morske zvezde i morskog ježa, životinja koje naseljavaju Atlantski okean.”

Stručnjak za zakiseljavanje okeana iz britanske laboratorije “Plymouth Marine” doktorka Karol Tarli kaže da je istraživanje BIOACID-a izuzetno važno.

“Ono doprinosi značajnom uvidu u posledice koje zakiseljavanje okeana može imati na velik broj morskih organizama, od mikroba do ribljih vrsta. Glavna tema ovogodišnje konferencije UN-a o klimatskim promenama u Bonu biće upravo okeani i njihovi ekosistemi, što je vrlo značajno jer će ti poremećaji uticati i na život čoveka na našoj planeti”, rekla je Tarli.

(Agencije)

Ilon Mask Portoriku donirao Tesla solarne panele

Foto-ilustracija: Unsplash (Kayla Phaneuf)

Foto-ilustracija: Unsplash (Victor Larracuente)

Američki preduzetnik Ilon Mask ispunio je obećanje i poslao solarne panele u Portoriko, gde je uragan nedavno naneo veliku štetu sistemu za prenos električne energije.

Njegova kompanija “Tesla” ugradila je panele i baterije za skladištenje energije u dečijoj bolnici u San Huanu. Baterije će obezbeđivati energiju kada ne bude dovoljno sunčeve svetlosti.

Kompanija je objavila da je ovo “prvi od mnogih” ovakvih projekata koji će zaživeti, preneo je BBC.

Mask je donirao 250.000 dolara sopstvenog novca humanitarnoj akciji u Portoriku, gde mnogi ljudi i dalje žive bez električne energije.

On je ranije ovog meseca obećao da će “Tesla” pomoći u obnavljanju energetske infrastrukture na ovoj američkoj ostrvskoj teritoriji.

Guverner Portorika Rikardo Roselo zahvalio se “Tesli” na radu u bolnici i rekao da se može razgovarati o ostalim projektima.

Ugovor vredan 300 miliona dolara za popravku elektromreže nedavno je dodeljen maloj američkoj firmi koja postoji tek dve godine i ima samo dvoje zaposlenih.

Odluku vlasti Portorika kritikovali su članovi američkog Kongresa, a Rikardo Roselo ju je branio.

On je rekao da je kompanija “Whitefish Energy Holdings” bila jedina koja je ispunila zahteve Portorika kada je reč o dovoljno niskoj ceni.

(Agencije)

Ako je verovati Mercedesu, ove zime sneg nam neće moći ništa (FOTO) (VIDEO)

Foto: Mercedes
Foto: Mercedes

Sezona snega se polako približava, s njom stiže i pregršt posla za zimske službe. I dok se nekim gradovima dogodi da ih sneg “iznenadi”, čini da se Mercedesovoj floti samoupravljivih grtalica to ne može dogoditi.

Nemci su svoj poslednji izum demonstrirali na aerodromu u Frankfurtu, gde bi autonomni Arocsi 2045 AS s pogonom na sva četiri točka, mogli slobodno da ostanu i čiste piste.

Projekta je nastao u saradnji Daimlerovog inovacionog inkubatora Lab1886 i Fraport AG-a, kompanije koja upravlja frankfurtskim aerodrom. Četiri kamiona teška po 25 tona, opremljena 8-metarskim plugovima, umrežena su kako bi njima upravljao samo jedan vozač.

U Mercedesu kažu kako je u flotu moguće priključiti do 14 vozila, a da se vozilima može upravljati iz kabine ili daljinski.

Vozač pritom ima potpuno kontrolu nad svim parametrima upravljanja, pa je verovatno pitanje vremena kad bismo ove robotizirane grtalice, koje nas istovremeno oduševljavaju i plaše, mogli dočekati i na ulicama.

(tportal)

Finska planira donošenje zakona za napuštanje korišćenja uglja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Finska ima u planu da 2018. godine donese zakon kojim će se odrediti postupno napuštanje korišćenja uglja i povećati naknade za emisije ugljenika. Novi zakon bi trebalo da omogući Finskoj da se brže okrene obnovljivim izvorima kako bi zadržala stabilnost energetskog sistema.

Ugalj kao energent trebalo bi u potpunosti da bude napušten do 2030. godine, ali će termoelektrane na ugalj ostati dostupne za slučaj potrebe. Njih će u energetskom sistemu zameniti nuklearne elektrane.

Inače, Finska za proizvodnju 10 odsto električne energije koristi 4,1 milion tona uglja godišnje.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

JP „Srbijašume“ i resorno ministarstvo realizuju projekat o važnosti šuma

Foto: srbijasume.rs
Foto: srbijasume.rs

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević i v.d. direktora JP „Srbijašume“ dr Predrag Aleksić potpisali su 24. oktobra 2017. godine Sporazum o saradnji koji podrazumeva zajedničke aktivnosti u vezi sa podizanjem šuma i edukacijom učenika o važnosti šuma kao resursa.

Vodeći se planom pošumljavanja, JP „Srbijašume“ će odrediti lokalitete koji se pošumljavaju i obezbediti sadnice. Određeni broj sadnica će biti obezbeđen i za potrebe škola, koje učenici mogu saditi u školskom dvorištu.

Gospodin Aleksić je podsetio da je čovek svojim delovanjem ugrozio ekosistem. Dva su načina da popravimo stanje: prvi je pošumljavanje, a drugi, mnogo važniji je edukacija generacija koje dolaze da čuvaju prirodu, istakao je on.

izvor: srbijasume.rs

Sandra Jovićević

Otpadne vode u Vrbasu uskoro na predtretmanu

Foto-ilustracija: Pixabay

U Vrbasu su u toku završni radovi na centralnom postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako je saopšteno, trenutno se izvode radovi na postrojenju za preradu mulja, a sledeće nedelje će početi radovi na preusmerenju otpadnih voda ka početnom delu Centralnog prečistača za preradu, na tzv. predtretman. Ovo podrazumeva izdvajanje krupne frakcije, tako da će se u budućnosti delimično prečišćenija voda izlivati u kanal.

Vrednost Centralnog prečistača u Vrbasu iznosi više od 16 miliona evra.

izvor: vrbas.net

Sledeće godine počinje gradnja gasovoda od Aleksandrovca do Tutina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić juče je u Skupštini Srbije rekao je da je prioritet Vlade da se izgradi gasovod od Raške, preko Novog Pazara, do Tutina, što treba da počne jula iduće godine.

On je odgovarajući na pitanje poslanika Muamera Zukorlića o stvaranju infrastrukturnih uslova za razvoj tog područja, rekao da će to koštati 48 miliona evra.

Po njegovim rečima, gasovod je nužan za razvoj industrijske zone u tom području.

“Doneli smo odluku i radi se prostorni plan za gasovod koji će snabdevati Kopaonik, Rašku, Novi Pazar i Tutin”, rekao je Antić.

Dodao je da su u državnom budžetu odredjena sredstva za početne rashode, a projekat će realizovati “Srbijagas”.

(Agencije)

Ugradnjom sistema za sekundarno otprašivanje BOF čeličane do čistijeg vazduha u Zenici

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija ArcelorMittal Zenica potpisala je sa italijanskom kompanijom Ekoplant ugovor vredan 9,6 miliona KM za realizaciju projekta ugradnje sistema za sekundarno otprašivanje u pogonu BOF Čeličana, a ukupna vrednost izvođenja svih radova na realizaciji ovog projekta premašiće 10 miliona KM.

Radovi na realizaciji trebali bi početi u martu naredne godine, a novi filteri bi trebalo da budu pušteni u rad do početka 2019. godine. Kada bude u potpunosti operativan, sistem za sekundarno otprašivanje na BOF Čeličani ispuniće sve važne standarde koje su postavile BiH i EU i eliminiraće vidljivi crveni dim koji izlazi iz metalurških pogona. Više od 95 odsto dimnih gasova iz proizvodnih procesa biće zadržano i očišćeno u novim vrećastim filterima, što će rezultirati smanjenjem emisije prašine na manje od 10mg po metru kubnom.

Izgradnjom ovih postrojenja i završetkom radova na novoj toplani, koja će obezbeđivati tehnološku paru i zagrevati stambene i poslovne prostore, gradska sredina u Zenici trebala bi imati značajno poboljšanje kvaliteta vazduha i znatno viši stepen zaštite okoline.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održani sastanci u okviru takmičenja „Navike promeni školu opremi“

Foto: zelena-akcija.hr
Foto: zelena-akcija.hr

U toku je takmičenje škola „Navike promeni školu opremi“ u okviru projekta „Pametne škole”, a projektni tim je u proteklom razdoblju periodu održao sastanke u Tuzli i u Slavonskom Brodu.

Na sastancima, pored toga što je razgovarano o takmičenju škola, izrađena je i dokumentacija za takmičenje inovatora, koje će uskoro biti otvoreno. Poziv za takmičenje škola otvoren je do 3. decembra 2017. godine, a škole koje budu učestvovale na takmičenju, imaju mogućnost osvojiti vredne nagrade. Takmičenje je organizovano u cilju promocije energetske efikasnosti i uštede energije i vode u školama sa područja Tuzlanskog kantona (Bosna i Hercegovina) i Brodsko-posavske županije (Hrvatska).

Pored takmičenja škola, trenutno je u toku i izvođenje građevinsko-zanatskih radova na realizaciji mera energetske efikasnosti na zgradi Mešovite srednje škole Musa Ćazim Ćatić u Kladnju. Vrednost radova na školi je 186.605,68 evra.

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević

Pet vaspitno obrazovnih institucija u Zagrebačkoj županiji kreće u energetsku obnovu

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Pet vaspitno obrazovnih institucija iz Zagrebačke županije uskoro kreće u energetsku obnovu zahvaljujući bespovratnim sredstvima iz EU fondova. Potpisivanju ugovora o sufinansiranju sa direktorom Fonda Dubravkom Ponošem prisustvovali su predstavnici dečjih vrtića i škola, gradonačelnici Velike Gorice, Vrbovca, Zaprešića i Jastrebarskog.

Reč je o Dečjem vrtiću i osnovnoj školi iz Vrbovca, zaprešićkoj osnovnoj školi Ljudevit Gaj, Dečjem vrtiću Ciciban iz Velike Gorice i Muzičkoj školi Jastrebarsko. Radovi na tih pet ustanova vredni su gotovo 17,5 miliona kuna, a od tog je iznosa gotovo 9 miliona kuna osigurano kroz Operativni program konkurentnost i kohezija.

Ukupno je prema rezultatima poziva koji je objavilo Ministarstvo građevinarstva i prostornog uređenja za energetsku obnovu i korišćenje obnovljivih izvora energije u vaspitno-obrazovnim ustanovama prihvaćeno 223 projekta za koje je odobreno 348 miliona kuna iz Evropskog fonda za regionalni razvoj.

izvor: fzoeu.hr

Sandra Jovićević

Održana prezentacija „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

U okviru manifestacije „Novosadska jesen“, održana je prezentacija programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ za školsku 2017/18. godinu u Sportsko-poslovnom centru „Vojvodina“, u organizaciji Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice, Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova.

Javnim pozivom, raspisanim 10. oktobra 2017. godine, započet je deveti ciklus Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“, u saradnji sa partnerima: RECAN – fondom za povraćaj i reciklažu limenki i Pokretom gorana Vojvodine.

Prva u nizu prezentacija na skupu bila je prezentacija Programa Za zelenije i čistije škole u Vojvodini za školsku 2017/18. godinu, a održane su i prezentacije o implementaciji projekta „Limenke sakupljaj – okolinu sačuvaj“, „Energo-dijagnostika i terapije“ i „Lečenje neefikasnosti javnih zgrada“.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Rumunija planira da uvede porez na stare automobile

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Pixabay

Vlasnici starijih automobila u Rumuniji čiji motori zadovoljavaju standarde Euro II, III i IV mogli bi uskoro plaćati posebne takse na osnovu njihovih emisija gasova, najavilo je rumunsko Ministarstvo za zaštitu životne sredine.

U obzir će se uzeti tri kriterijuma – volumen motora za koji se već plaća porez, norma za emisije gasova za svaki auto i količinu ugljen dioksida koju auto emituje.

U Rumuniji je poslednjih godina uočen veliki porast uvoza, odnosno novih registracija automobila čiji motori zadovoljavaju ranije norme. Takvih je novoregistrovanih vozila u 2016. godini bilo 146.000, dok ih je ove godine do sada već oko 350.000. To je posledica činjenice da je vlada u februaru 2017. godine ukinula dotadašnji ekološki porez na stare automobile.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Banjaluka dobila sertifikat o energetskoj efikasnosti

Foto: banjaluka.rs.ba
Foto: banjaluka.rs.ba

Grad Banjaluka predstavio je sertifikat o energetskoj efikasnosti, koji je ova lokalna zajednica kao prva u Republici Srpskoj dobila od Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.

Načelnik gradskog Odeljenja za komunalne poslove Petar Bilčar je rekao tokom manifestacije Energetski dani, da je Banjaluka sertifikat dobila na osnovu energetskog pregleda zgrade Gradske uprave, kojim je utvrđen način korišćenja energije, sistemi i mesta na kojima su veliki gubici energije. Na osnovu utvrđenih gubitaka, predložene su mere za racionalnije korišćenje energije, povećanje energetske efikasnosti, ali i poboljšanje nivoa komfora u samom objektu – rekao je Bilčar.

Povodom manifestacije Energetski dani, grad je u saradnji sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija organizovao i edukativnu radionicu u Osnovnoj školi Ivo Andrić. Deci je ukazano na značaj energetske efikasnosti koja doprinosi unapređenju kvaliteta života uz ostvarenje energetskih ušteda i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu. Takođe, deca su dobila i ekološke majice, bojanke i memori igre sa ilustracijama u vezi sa pojmovima energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.

Energetski dani su rezultat sporazuma gradonačelnika koji je grad Banjaluka potpisao 2010. godine i jedan su od načina kojim se želi skrenuti pažnja na značaj energetske efikasnosti u zgradama, industriji i transportu.

izvor: rtrs.tv

Sandra Jovićević

PARKON KONFERENCIJA: Najveći događaj u regionu okupio vrhunske stručnjake iz oblasti parkiranja (FOTO)

Foto: EP
Foto: EP

PARkon konferencija po četrnaesti put okuplja stručnjake iz oblasti parkiranja kako bi zajedno razmatrali perspektive i izazove koji stoje pred nama i doprineli razvoju ove važne delatnosti. Kao jedan od medijskih sponzora, Energetski portal će pomno pratiti ovu konferenciju.

PARkon organizuje Udruženje parkirališta Srbije pod pokroviteljstvom Privredne komore Srbije, sa ciljem da razvije regionalnu saradnju između lokalnih samouprava i preduzeća koje se bave saobraćajem i organizovanjem parkiranja na Balkanu.

Na konferenciji koja već tradicionalno okuplja veliki broj učesnika iz zemlje, regiona i šire, prezentuju se aktuelne teme i najnovija tehnološka dostignuća u oblasti transporta i saobraćaja, inicijative i iskustva iz okruženja, izmene zakonske regulative u ovoj rastućoj oblasti, kroz inspirativne diskusije, predavanja i panele.

Foto: EP