Home Blog Page 1173

Održana radionica saradnje i dijaloga OCD i JP Elektroprivrede Srbije

Foto: eps.rs
Foto: eps.rs

U okviru Projekta podrške JP EPS pri organizaciji i unapređenju saradnje sa zainteresovanim stranama, finansiranog od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (iz posebnog Fonda EBRD akcionara), agencija LINK 011 je u Sava Centru u Beogradu 13. decembra organizovala radionicu kojoj su prisustvovali predstavnici organizacija civilnog društva (OCD) i JP Elektroprivrede Srbije (EPS). Radionici je prisustvovalo devet predstavnika organizacija civilnog društva i sedam predstavnika JP EPS.

Cilj radionice je bio da se inicira razgovor između JP EPS-a i zainteresovanih organizacija civilnog društva na temu zaštite životne sredine, koji bi vodio ka kvalitetnijoj budućoj saradnji dve strane.

Radionicu je ispred agencije LINK 011 vodio gospodin Anthony Iles, nezavisni stručnjak za pitanja zaštite životne sredine, uz podršku Jelene Oplanić i Branka Radovanovića.

Kao korisnik korporativnog zajma Evropske banke za obnovu i razvoj, JP EPS se između ostalog obavezao da će poslovati u skladu sa Politikom zaštite životne sredine i socijalnih pitanja EBRD (2014).

Na sastanku su pokrenute mnoge teme, od biodiverziteta, otkupa zemlje potrebne za funkcionisanje JP EPS, uključivanja svih strana tokom donošenja važnih odluka i strategija od strane Vlade RS. JP EPS u takvim slučajevima nije donosilac odluka već samo jedna od zainteresovanih strana, a kao javno preduzeće je obavezan da sprovodi strategiju Vlade.

Gospodin Iles je predstavio na koji način je to urađeno u Velikoj Britaniji i dao primer programa koji je pomogao svim učesnicima da lakše donesu neke teške odluke (www.classic.2050.org.uk). Sa svoje strane Zvezdan Kalmar, predstavnik CEKOR-a je obavestio prisutne da je sličan model razvijen i za naš region (www.see2050carboncalculator.net).

Učesnici su se složili da su najveći izazovi koji su pred Srbijom oni koji se tiču pristupanja EU i da je u tom procesu potreban doprinos svih. Do sada su razgovori svih zainteresovanih strana bili složeni, a od sada će biti još složeniji i neophodno je pokrenuti ih na vreme.

EPS je predstavio da su otvoreni novi kanali komunikacije sa zainteresovanim stranama. Izrađen je Korporativni plan saradnje sa zainteresovanim stranama i oformljena je Služba za odnose sa zainteresovanim stranama.

EPS je iskoristio ovu priliku da obavesti učesnike da je napravljen nacrt Akcionog plana zaštite životne sredine i da je Rezime nacrta, objavljen na internet stranici EPS- a, dostupan za komentare do 26. decembra, i pozvao sve organizacije civilnog društva da pošalju svoje komentare i sugestije.

Učesnici u radionici bile si Organizacije civilnog društva: Građanska čitaonica Evropa (Bor), DMI, Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, Reakcija Zelene Mreže, ORCA, CEKOR, Unija ekologa, Srpski centar ekologije

Ispred JP EPS učestvovali su : predstavnici Stručnog tima za sprovođenje, praćenje i koordinaciju SEP i ESAP, Sektora za strategiju, Sektora za odnose sa javnošću, Sektora za unapređenje energetske efikasnosti i zaštitu životne sredine i Sektora za unapređenje energetske efikasnosti i zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević

Kina: Plan za “čisto grejanje” u jeku “grejne krize”

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju Evropske komisije, objavljenom 2015. godine, Kina je najveći emiter ugljen-dioksida. Svesna svoje uloge u zagađenju životne sredine, tokom ove godine preduzela je nekoliko koraka kako bi suzbila proizvodnju gasova sa efektom staklene bašte. Nacija je testirala i unapredila vozila na električni pogon i povećala svoj zeleni vozni park, zatvorila fabrike koje su sagorevale ugalj i napravila pomak u dizajniranju posebnih gradova-sunđera za klimatske promene.

Ipak, prelazak na čistu energiju ove zime suočio se sa ogromnom preprekom. Zalihe prirodnog gasa nedovoljne su da bi se ugrejalo stanovništvo severnih delova zemlje gde temperature idu ispod nule. Mnogi pojedinci i kompanije iz tog razloga suočavaju se sa visokim cenama gasa što tamošnja štampa naziva “produbljivanjem grejne krize”.

Kineske gasne kompanije počele su da preusmeravaju milione kubnih metara prirodnog gasa iz južnih regiona na sever kako bi pokrile trenutni nedostatak. Takvo rešenje dovelo je do oskudice na jugu. Ministarstvo za zaštitu životne sredine stoga je zvaničnicima u severnim provincijama dalo zeleno svetlo da se vrate sagorevanju uglja. Međutim, ovaj ustupak Ministarstva u vanrednim okolnostima ne znači da je Kina digla ruke od čiste energije. Štaviše, država je predstavila petogodišnji plan “čistog” grejanja sa izuzetno ambicioznim krajnjim ciljem. Stvaranju plana je doprinelo čak deset vladinih agencija.

Iako trenutno samo 34 odsto Severne Kine za grejanje koristi obnovljive izvore, njegov cilj je da se do 2019. godine polovina kuća na severu snabdeva “čistom” toplotnom energijom. Po isteku plana 2021, broj domova koji se greju na čistu energiju povećao bi se na više od 70 odsto.

Kako Reuters javlja, kineska vlada napravila je konkretne aranžmane za geotermalno grejanje, grejanje na biomasu, solarno i gasno grejanje, električno grejanje, grejanje na industrijski otpad i čisti ugalj. Ukoliko bi se sproveli u delo, upotreba uglja u Kini bi se do 2019. godine smanjila za 74 miliona tona, a do 2021. za 150 miliona. Korist od novog kineskog plana posebno bi bila vidljiva na polju smanjenja emisija štetnih gasova što bi pomoglo svetskoj borbi protiv globalnog zagrevanja i klimatskih promena. Takođe, eventualni uspeh Kineza pružio bi primer ostalim državama.

Jelena Kozbašić

ČEZ dobio nove dozvole za rad svih reaktora u NE Dukovany

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Češka elektroenergetska kompanija ČEZ dobila je dozvole za rad 3. i 4. reaktora u NE Dukovany i to na neograničeno vreme.

Dozvole su dobijene nakon modernizacije reaktora, a ČEZ je objavio da je trošak modernizacije i povećanja sigurnosti reaktora iznosio oko 700 miliona evra. Procenjuje se da im je radni vek time produžen za najmanje 20 godina, javlja češki dnevnik Prague Daily Monitor.

Reaktori 1 i 2 već imaju takve dozvole, a elektrana ima ukupno četiri reaktora VVER-440/213 pojedinačne snage 505 MW.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Pušten u rad dalekovod Transbalkanskog koridora

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić prisustvovali su juče, u Akcionarskom društvu Elektromreža Srbije (EMS), zvaničnom puštanju u rad deonice Transbalkanskog koridora za prenos električne energije od Pančeva do Rešica, u Rumuniji, duge 68 kilometara.

Brnabić je istakla da je reč o najsavremenijem “energetskom auto-putu” i da srpska energetika na ovaj način staje na noge. Premijerka je istakla da je dobro i to što su u ovaj zadatak bile uključene domaće kompanije. EU podržava ovakve projekte jer je taj energetski koridor jedan od prioritetnih, i za njega je izdvojila oko 12 miliona evra 2014. godine, naglasila je Brnabić i objasnila da je taj novac bio preusmeren na saniranje posledica poplava, pa je EMS zato iz svojih sredstava uložio 27 miliona evra u projekat.

Antić je ocenio da je danas izuzetan dan za srpski energetski sistem, jer je reč o kapitalnom projektu koji će dugoročno doneti benefite Srbiji, povećati sigurnost snabdevanja i dodatno smanjiti gubitke. Kroz našu zemlju će proći panevropski elektroenergetski koridor koji će omogućiti da struja ide sa istoka ka zapadu, gde su bogatija tržišta. To kapitalno utiče na naše ukupne prenosne prilike i smanjuje gubitke na mreži, koji su inače najmanji u Evropi, rekao je on.

Transbalkanski koridor će dalekovodima spojiti Rumuniju, Srbiju, BiH, Crnu Goru i Italiju. Dalekovod ide od Rešica u Rumuniji do Pančeva, Obrenovca i Bajine Bašte, zatim do Pljevalja u Crnoj Gori i Lastve, i onda ispod mora do Vilanove u Italiji. U Srbiji jedan deo dalekovoda ide do Kragujevca i Kraljeva, a deo takođe i do Višegrada u Republici Srpskoj. EMS je gradio deonicu dalekovoda od trafo-stanice Pančevo 2 do rumunske granice.

Na trasi, dugoj 68 kilometara, u rekordnom roku podignuta su čak 203 stuba, a posao je završen tri meseca ranije nego što je bilo predviđeno. Vrednost te deonice je iznosila 24,7 miliona evra, a ukupna vrednost izgradnje, zajedno sa neophodnim dodatnim radovima na elektroenergetskim objektima, veća je od 27 miliona evra. Celokupan projekat finansiran je sredstvima EMS-a, a izvođači radova su domaće kompanije. Kabl, dug 455 kilometara i snage 400 kilovolti, prenosiće ispod mora struju iz balkanskih zemalja do Italije.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Ministar Trivan sastao se sa zamenicom stalne predstavnice UNDP-a Stelianom Nedera

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan održao je radni sastanak sa zamenicom stalne predstavnice UNDP-a Stelianom Nederom. Na sastanku su predstavljeni projekti UNDP-a u oblasti zaštite životne sredine.

Sagovornici su pohvalili dosadašnju saradnju u oblasti zaštite životne sredine, istakavši da postoji prostor za njeno dalje unapređenje. Gospođa Nedera je istakla da UNDP radi na realizaciji Agende 2030 o održivom razvoju, gde životna sredina obuhvata jedan od najvažnijih ciljeva.

Zahvalivši se na podršci koju UNDP pruža Ministarstvu zaštite životne sredine ministar Trivan je istakao da će Ministarstvo i u narednom nastaviti da podržava projekte koji imaju za cilj unapređenje zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Objavljena publikacija „Unapređenje energetske efikasnosti kroz model javno-privatnog partnerstva”

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Privredna komora Srbije objavila je publikaciju „Unapređenje energetske efikasnosti kroz model javno-privatnog partnerstva” radi unapređenja informisanosti o tom modelu na polju energetske efikasnosti. Publikacija je namenjena lokalnim samoupravama, kao i široj javnosti, sa ciljem da se podigne svest o ovom modelu razvoja i obnove lokalne infrastrukture, koji se već decenijama koristi širom sveta.

Potencijal za energetsku efikasnost u Srbiji je ogroman i predstavlja veliku mogućnost uštede. Rad sa privatnim partnerima kroz JPP model omogućio bi značajne, vidljive rezultate, ali su ograničenja nedovoljno poznavanje i složene birokratske procedure na nivou lokalnih samouprava. Publikacija „Unapređenje energetske efikasnosti kroz model javno-privatnog partnerstva” predstavlja svojevrsni vodič kroz ovaj model poslovanja, pravni okvir, uz praktične savete i konkretna iskustva iz Srbije i regiona. U publikaciji nalaze se i korisni kontakti institucija, čiji je cilj da pospeše razvoj projekata i pruže svu podršku lokalnim samoupravama.

Model javno-privatnog partnerstva omogućuje privatnim partnerima da učestvuju u javnim projektima energetske efikasnosti. Javni partner raspisuje tender i bira najbolju ponudu za određeni projekat. Projekti mogu obuhvatati sve što utiče na energetsku efikasnost lokalne samouprave, od javne rasvete, do grejanje škola i bolnica, energetske sanacije zgrada, upravljanja gradskim toplanama, raspolaganja komunalnim otpadom. Privatni partner predlaže rešenje, obezbeđuje čitavu investiciju, izvodi radove i odgovaran je za rad projekta i održavanje opreme tokom trajanja ugovora sa javnim partnerom. Javni partner od samog početka rada projekta raspolaže jednim delom uštede, a od ostatka otplaćuje investiciju privatnom partneru tokom realizacije ugovora. Po isteku ugovora, javnom partneru pripada čitav projekat sa opremom, kao i sveukupna ušteda.

Publikacija Privredne komore Srbije prikuplja iskustva i preporuke za lokalne samouprave, kroz intervjue sa predstavnicima nadležnih ministarstava i institucija, lokalnih samouprava.

U izradi ove publikacije, učestvovali su i predstavnici Komisije za JPP i konsultanti, a na raspolaganju su i pravni saveti i mišljenja međunarodnih finansijskih institucija, kao i privatnih partnera koji su uspešno realizovali JPP projekte u Srbiji.

Štampana publikacija namenjena je lokalnim samoupravama, ministarstvima i nadležnim institucijama. Digitalna pdf verzija je dostupna na sajtu Privredne komore Srbije, portalu Balkan Green Energy News i sajtu Stalne Konferencije Gradova i Opština.

izvor: pks.rs

Sandra Jovićević

Akcija odnošenja biljnog otpada u Vrbasu

Foto: vrbas.net

Opština Vrbas saopštila je da će u subotu, 23. decembra 2017. godine, biti organizovana druga ovogodišnja akcija odnošenja biljnog otpada iz domaćinstava.

Kako je navedeno, građani mogu izneti lišće, travu, sitan otpad iz bašte upakovan u vreće, kao i povezane snopove grana ili cveće upakovano u kutije ili sličnu ambalažu.

Preuzimanje otpada će se vršiti od 7 časova ujutru.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Poseta učenika sanitarnoj deponiji Livade

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Učenici osnovnih škola “Radijica Perović”, “Vladimir Nazor”, “Sutjeska”, “18 oktobar”, “21. maj” i “Milorad Musa Burzan” iz Podgorice organizovano su posetili sanitarnu deponiju “Livade”.

Poseta je organizovana kao deo projekta Otpad – resurs koji trebamo iskoristiti, a koji sprovodi Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj u saradnji sa Mediteksom.

Učenike je sa radom deponije upoznao, rukovodilac Radne jedinice Reciklaža, Dejan Danilović, a prilikom obilaska deponije bili su u prilici da vide kako se zbrinjava komunalni otpad, na koji način se vrši sekundarna selekcija iz komunalnog otpada, kako se on balira i kako se ostatak organskog otpada zbrinjava i odvozi na deponiju komunalnog otpada. Na taj način su nastavljene projektovane aktivnosti na podizanju ekološke svesti dece, sa posebnim akcentom na širenje znanja o značaju očuvanja životne sredine i pravilnog upravljanja otpadom.

izvor: rtcg.me

Sandra Jovićević

Nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu mobilnog drobiličnog postrojenja za tretman građevinskog otpada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje da je doneto Rešenje kojim se odlučuje da nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu mobilnog drobiličnog postrojenja KLLEMANN, model MC 100 R EVO za tretman neopasnog građevinskog otpada, nosioca projekta, „KTM TRANS“ iz Čeneja.

Uvid u doneto rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Novom Beogradu svakog radnog dana u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja, kao i na službenom sajtu Ministarstva.

Zainteresovana javnost i nosilac projekta mogu da izjave žalbu Vladi Republike Srbije putem ovog organa, u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Hrvatska učestvuje na Konvenciji o zaštiti morske okoline i obalnog područja Sredozemlja

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Hrvatska delegacija predvođena pomoćnikom ministra za klimatske aktivnost Igorom Čižmekom učestvuje u Tirani na 20. Konferenciji ugovornih stranaka Konvencije o zaštiti morske okoline i obalnog područja Sredozemlja, Barselonske konvencije.

Na Konferenciji će se usvojiti niz odluka važnih za unapređenje zaštite morske okoline i obalnog područja, kao i održivo upravljanje postojećim prirodnim resursima u Sredozemlju.

Mediteranski akcioni plan (MAP) Programa Ujedinjenih naroda za okolinu (UNEP) prvi je u nizu programa regionalnih mora osnovan 1975. godine sa ciljem osiguranja kvalitetnijeg života stanovnicima zemalja koje okružuju Sredozemno more i uspostavljanja i osnaživanja međusobne saradnje i usaglašavanja strategije upravljanja zajedničkim prirodnim bogatstvima. Zaštita okoline, podsticanje modela održivog upravljanja i koordinacija saradnje među mediteranskim zemljama u fokusu je njegovog delovanja, a pravnu osnovu MAP-a predstavlja 1976. godine donesena Konvencija o zaštiti morske okoline i obalnog područja Sredozemlja, Barselonska konvencija.

Na sastanku je od strane hrvatske delegacije istaknuto kako je ove godine ratifikovan Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od zagađenja usled istraživanja i iskorišćavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja. Ratifikacijom navedenog protokola dodatno je na nacionalnom nivou unapređeno zakonodavstvo koje definiše sprečavanje, smanjivanje i kontrolu zagađenja nastalih od istraživanja i iskorišćavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

U kontekstu primene „ekosistemskog pristupa“ Hrvatska priprema Strategiju upravljanja morskom okolinom i obalnim područjem. Usvajanjem Programa mera zaštite i upravljanja morskom okolinom i obalnim područjem u septembru ove godine od strane Vlade RH, Hrvatska je završila prvi ciklus obaveza u odnosu na Okvirnu direktivu o morskoj strategiji. Navedeni Program mera Strategije predstavlja sveobuhvatni i integralni dokument usklađen sa sektorskim politikama, EU direktivom i regionalnim pristupom kroz Barcslonsku konvenciju.

Na Konferenciji u Tirani, Hrvatska je istakla i aktualni problem prekograničnog zagađenja hrvatske obale morskim otpadom prekograničnog porekla. Ovaj problem zahteva intenziviranje napora na regionalnom nivou s ciljem jačanja kapaciteta i podsticanja aktivnosti na primeni već postojećih i dogovorenih obaveza definisanih kroz UNEP/MAP-ov Regionalni plan upravljanja morskim otpadom na području Mediterana koji je usvojen od strane ugovornih stranaka Barselonske konvencije na njihovoj 18. Konferenciji 2013. godine.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Indija predstavila top protiv smoga

Photo: Pixabay
Foto: pixabay

Top ispušta vodene kapi pri velikoj brzini kako bi “isprao” zagađujuće čestice iz vazduha. Naučnici ukazuju na to da je bitnije pozabaviti se uzrokom problema. 

Indija je predstavila novo sredstvo u borbi protiv zagađenja vazduha, “anti-smog top”. Gradske vlasti se nadaju da će ovaj izum uspeti da očisti vazduh iznad Nju Delhija. Uređaj u obliku velikog fena za kosu, postavljen na kamion, ispušta vodu velikom brzinom u vazduh i na taj način ispira zagađujuće čestice. Testiran je u Anand Viharu, istočnoj oblasti Delhija koja predstavlja industrijalnu zonu i ima najzagađeniji vazduh. Ovde je konstatovana koncentracija štetnih materija koja je 15 puta veća nego ona koju je propisala Svetska zdravstvena organizacija.

Ovaj uređaj, koji je originalno osmišljen kao sredstvo u borbi protiv prašine u rudnicima, košta oko 31000 američkih dolara. Ima kapacitet od 100 litara vode po minuti i može očistiti oko 95% polutanata iz vazduha.

Ministar zaštite životne sredine Indije, rekao je da je ovo samo test,  i da ako se pokaže uspešnim, ovi topovi će biti korišćeni širom Nju Delhija.

Iz organizacije Grinpis kritikovali su ovakav potez indijske vlade. Podsećaju da je sitacija u Nju Delhiju, kada je reč o zagađenju vazduha, toliko loša, da je ministar uporedio Nju Delhi sa gasnom komorom. Svake zime ovaj grad ima velike probleme prouzrokovane spaljivanjem njiva, izduvnim gasovima iz kola, otvorenim vatrama, zagađenjem sa gradilišta i industrijskim emisijama.

“Ovo definitivno nije rešenje. Ovo sredstvo bi moglo povremeno da se koristi na osetljivim lokacijama, ali rešenje zagađenosti leži u kontroli izvora zagađenja a ne u prskanju vodom”, izjavio je Sunil Dahija iz ove organizacije.

” Vlada Nju Delhija bi radije trebalo da traži održiva rešenja za ove probleme umesto što stvara prilike za biznis kompanijama.”

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

 

 

Na II festivalu ekoloških predstava prva nagrada učenicima OŠ „Rada Šubakić“ iz Pajsijevića

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

Na II festivalu ekoloških predstava pod nazivom „Crveno, pozor(ište), zeleno“, koji je organizovao Centar za ekološko obrazovanje i održivi razvoj (CEOOR), uz pomoć grada Kragujevca, Prve tehničke škole i Školske uprave, prikazano je 26 predstava, a učenici izdvojenog odeljenja OŠ „Rada Šubakić“ iz Pajsijevića osvojili su prvu nagradu u kategoriji osnovnih škola predstavom pod nazivom „Čuvari planete“.

Na festivalu je učestvovalo oko 300 dece sa 52 vasitača i učitelja iz vrtića i osnovnih škola, a predstave su bile na temu ekologije i zaštite životne sredine.

Svoje glumačko umeće pokazala su deca iz Kragujevca, Batočine, Lapova, Gruže, Knića i Stojnika, kod Aranđelovca.

Milisav Pajević

Nada za domaću automobilsku industriju

Foto: AQOS Technologies
Foto: AQOS Technologies

Kompanija AQOS Technologies vraća nam poverenje u mogućnost razvoja automobilske industrije u Srbiji nakon višegodišnjeg zatišja u ovoj industrijskoj grani

U želji da našim čitaocima predstavimo inovativna rešenja kompanije AQOS Technologies, implementirana u postojeće prototipe modela AQOS, i saznamo kada  će se njihova dugogodišnja istraživanja pretočiti u prevozno sredstvo koje ćemo  sretati na ulicama, razgovarali smo sa gospodinom Sašom Milovančevićem, osnivačem kompanije, diplomiranim arhitektom, afirmisanim dizajnerom i konstruktorom u automobilskoj industriji.

Svedoci  smo  da  u ovom  trenutku „zeleni” automobili predstavljaju svetski trend, te da su najveće automobilske kompanije tokom prethodnih godina uložile značajne napore u istraživanja i razvoj pogona za električna i hibridna vozila. Tokom svoje bogate karijere, Saša Milovančević imao je prilike da veoma uspešno sarađuje sa nekim od najznačajnijih kompanija iz oblasti automobilizma.

Kao inicijalni motiv za stvaranje novog brenda, Milovančević navodi potrebu za redefinisanjem ulaznog pristupa u razvoju nove automobilske marke koja ima sposobnost da odgovori izazovima savremenog doba. AQOS je do sada predstavio prototip više od deset modernih automobila, koji su već postali prepoznatljivi među ljubiteljima vozila visokih performansi.

Ideja  projekata na kojima kompanija AQOS Technologies radi jeste platforma za integraciju naučnih, tehnoloških i tehničkih istraživanja, što potkrepljuje saradnja i podrška brojnih obrazovnih i istraživačkih  institucija poput Mašinskog, Tehnološko-metalurškog fakulteta i Instituta Vinča.

– Bez namere da kompromitujemo ideju o sprezi električnih automobila sa ekologijom, električni automobili imaju prednosti u odnosu na  klasične, čak  i kada ekološki efekat izuzmemo. AQOS je kao brend preuzeo na sebe istraživanje svih graničnih tema. Savremena dizajnerska i tehnička rešenja, u kombinaciji sa ekološkom osvešćenošću i tehnologijama koja to prate, definitivno predstavljaju razliku koja izdvaja AQOS od ostalih brendova. Mada, za uspeh različitost nije preduslov, dovoljno je samo biti bolji na istu temu – bio je jasan Milovančević.

U prethodnim  decenijama, nedovoljno istražene  mogućnosti u pogledu korišćenja solarnih panela na automobilima ostavljale su  prostor za toleranciju po pitanju estetike i funkcionalnosti. Koncept vozila na alternativni pogon  poput električnog obično  je podrazumevao masivne baterije. Na pitanje šta  je ono što su tokom razvoja AQOS-ovih modela morali da izbalansiraju, i da li su nekog aspekta bili prinuđeni da se odreknu zarad boljih performansi, Saša Milovančević nam je vrlo odsečno odgovorio – Nismo morali, mi smo AQOS!

– Naravno da o svim tehnologijama u ovoj fazi ne možemo da pričamo iz razumljivih razloga, ali u opticaju su pre svega korišćenje kompozita obogaćenog nanočesticama i visoko senzibilne solarne ćelije funkcionalne čak i pod slabim svetlom. Ali najneispitanija i najjača tehnologija koju koristimo je volja da isteramo proces kako  treba do kraja – rekao  nam je Milovančević.

Imajući u vidu trenutno stanje putne infrastrukture za električna vozila u Republici Srbiji, zanimalo nas je kako je tim  kompanije procenio mogućnost plasiranja automobila AQOS na domaće i strano tržište.

– Automobil je globalni proizvod i kao takav ne može da bude lokalno tretiran ni u kom smislu. Što se tiče montiranja samih automobila, naša namera je da se oni montiraju u Srbiji, a da li će se to ostvariti zavisi  od mnoštva faktora na koje mi u punoj  meri  ne možemo da utičemo – jasan je gospodin Milovančević.

Dok AQOS uveliko radi  na razvoju solarnih folija, koje su prilagodljive izgledu vozila i integrisane u sam dizajn, rađa se nada u to da će ovaj domaći brend postati prepoznatljiv kao jedan od glavnih aktera u novoj automobilskoj revoluciji.

AQOS Technologies

Osnovana u Beogradu početkom tekuće decenije,  kompanija AQOS orijentisala se na istraživanja u svim aspektima razvoja automobila. U stvaranju prototipova vozila koja nastaju pod okriljem AQOS-a učestvuju iskusni stručnjaci iz oblasti projektovanja, arhitekture, dizajna, tehnologije, materijala i drugih inženjerstava, a tim kompanije sastoji se od domaćih i stranih eksperata iz Velike Britanije, Nemacke i Italije.

Priredila: Marija Nešović

 

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

„Institucionalni grant” doprineo participativnom kreiranju javnih politika u zaštiti životne sredine

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Asocijacija za razvoj ibarske doline Ida – Kraljevo realizovala je „Institucionalni grant” koji je doprineo participativnom kreiranju javnih politika u zaštiti životne sredine, usvajanju pravnog okvira Evropske unije i njegovoj implementaciji, a baziran je na principima održivog razvoja, konsenzusu zainteresovanih strana i aktivnoj participaciji civilnog društva i lokalnih zajednica.

Tokom ovog projekta unapređeni su kapaciteti civilnog društva za aktivno učešće u implementaciji principa održivog razvoja, procesima evropskih integracija u zaštiti životne sredine i boljeg upravljanja sopstvenim resursima, putem obuka, promotivnih i edukativnih aktivnosti.

Takođe, civilni sektor je unapredio mehanizme i kapacitete za saradnju civilnog i javnog sektora i uključivanje građana u aktivnosti zaštite životne sredine, smanjenje klimatskih promena i razvoju civilne zaštite na lokalnom nivou.

Organizacije civilnog društva su unapredile međusobnu umreženost, definisale su zajedničke principe zagovaranja javnih politika za zaštitu prirode, klimatske promene i civilnu zaštitu i razvile akcione planove za pojedinačno i zajedničko delovanje u naredne dve godine.

Konzorcijum okupljen oko Asocijacije za razvoj ibarske doline IDA činile su organizacije: Srbija- Organika – nacionalno udruženje, Beograd ; Udruženje „Fenomena“, Kraljevo ; Mreža za ruralni razvoj Srbije, Kraljevo; Prijatelji Brodareva, Brodarevo; Udruženje rudnjanskih domaćina, Rudno;  Prijatelji zemlje, Ivanjica; „Odraz“ Kraljevo.

„Institucionalni grant” je trajao je godinu dana, a realizovan u okviru Programa podrške organizacijama civilnog društva u Srbiji u oblasti životne sredine – CSOnnect, koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Obezbeđena sredstva za energetsku sanaciju zgrade Doma zdravlja “Dr Nikola Džamić” u vrednosti od milion evra

Foto: Aca
Foto: Wikipedia/Aca

Nedavno su predsednik opštine Vrnjačka Banja, Boban Đurović i direktor firme Ramark, Radovan Marković potpisali Ugovor o rekonstrukciji zgrade Doma zdravlja “Dr Nikola Džamić” u vrednosti od milion evra, a sredstva su obezbeđena preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima.

Rekonstrukcija će obuhvatiti izvođenje radova na energetskoj sanaciji zgrade sa pratećim radovima za kompletiranje fasade objekta, zamenu svih postojećih vrata i prozora, kao i zamenu spoljašnjih venecijanera roletnom sa aluminijumskim lamelama.

U okviru mašinskog dela koji se odnosi na zamenu sistema grejanja, predviđena je ugradnja termostatskih ventila, hidrauličko balansiranje mreže sistema cenralnog grejanja i ispiranje mreže, izrada solarnog sistema za zagrevanje sanitarne tople vode, kao i ugradnja nove automatike i izrada sistema za praćenje, kontrolu i upravljanje sistemom centralnog grejanja.

Projektom je predviđena i sanacija i finalna obrada stepeništa i rampi, krečenje i zamena plafona u hodnicima i sanitarnim čvorovima, kao i zamena postojećih vodovodnih i kanalizacionih cevi, zidnih i podnih pločica i demontaža i montaža nove sanitarne opreme.

Rekonstrukciju će izvesti konzorcijum firmi Ramark, Ortel i Interklima.

Milisav Pajević

Ključna oblast delovanja “Zelene liste Srbije” je otpad

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Milisav Pajević

Inženjeri zaštite životne sredine iz Novog Sada su tokom jednogodišnjeg projekta radili na razvoju kapaciteta, podizanju nivoa održivosti i stabilnosti kako svoje, tako i 12 partnerskih organizacija uključenih u projekat u cilju unapređenja uticaja OCD na donosioce odluka na svim nivoima. U toku projekta definisana je ključna oblast delovanja – otpad.

Inženjeri zaštite životne sredine su to ostvarili zalaganjem za transparentnost, učešćem javnosti, poštovanjem rodne ravnopravnosti i putem antikorupcijskih mehanizama.

Održani su treninzi ,,Organizacioni razvoj”, i ,,Prikupljanje i menadžment sredstava”, izrađena dva strateška plana, a radilo se na jačanju organizacionog razvoja i održivosti ekoloških organizacija. Izvedeno je 12 lokalnih akcija, redizajnirana su dva sajta, uspostavljeno 13 aktivnih Fejsbuk stranica, uspostavljeni redovni sastanci članica, održana konferencija i primljena nova članica Saveza iz Niša.

Projekat je povezao predstavnike privrede, OCD-a i medija. Putem internet oglašavanja, o aktivnostima i rezultatima su informisani građani, a sarađivalo se sa sekretarijatom Saveza ekoloških organizacija ,,Zelena lista Srbije”.

Savez ekoloških udruženja “Zelena lista Srbije” je mreža lokalnih ekoloških organizacija koje javnim zastupanjem, obrazovanjem, informisanjem i podsticanjem aktivizma građana doprinose očuvanju prirodnih resursa i kvalitetu života građana Srbije.

Konzorcijum okupljen oko Inženjera zaštite životne sredine činile su organizacije: Ekološki pokret “Moravski orašak”, Trstenik; Eko klub – Zeleni putokaz, Raška; Institut za održivi razvoj i zaštitu životne sredine “Zeleni krug”, Novi Sad; Ekološki pokret “Bela breza”, Kruševac; Odred izviđača “Zavičaj 1093”, Vranje; Udruženje Plus – Borča, Beograd; Zrenjaninska omladinska razvojna organizacija – ZORO, Zrenjanin.

Projekat Inženjera zaštite životne sredine je realizovan u okviru Programa podrške organizacijama civilnog društva u Srbiji u oblasti životne sredine – CSOnnect, koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević