Home Blog Page 1174

Zaštita životne sredine važna za evropski put Srbije

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je da su evropski zvaničnici ocenili da je formiranje Ministarstva životne sredine jedno od najvećih dostignuća Srbije na njenom putu ka Evropskoj uniji u poslednjih godinu dana.

Trivan je, nakon sastanka sa evropskim komesarom za životnu sredinu, pomorska pitanja i ribarstvo Karmenu Velom, istakao da je ministarstvo na čijem je čelu dobilo podršku za to što je Srbija razumela da su pitanja životne sredine jako važna.

Ministar je naveo da je sa Velom razgovarao o aktuelnim pitanjima u vezi sa pregovaračkim Poglavljem 27, koje se odnosi na oblast zaštite životne sredine. On je istakao da je u Briselu otvoreno nekoliko važnih pitanja, kao što je usklađivanje legislative i normative Srbije sa EU, u čemu je već obavljen veliki deo posla, a Srbiji je pružena podrška u bavljenju ključnim pitanjima zaštite životne sredine, kao što su bavljenje predotpadnim vodama i čvrstim komunalnim otpadom. Trivan je rekao da planovi Evropske unije i Srbije u oblasti zaštite životne sredine moraju biti usaglašeni, i dodao da je bolje potrošiti više vremena na izradu pregovaračke pozicije, jer će kasnije pregovori biti lakši i kvalitetniji.

Sagovornici su se složili da su cirkularna ekonomija i zeleni rast najveća prilika za ekonomski razvoj svih zemalja, uključujući i Srbiju, i ocenili da je zaštita životne sredine nije trošak, već investicija. Tokom sastanka je odlučeno da od danas dva kabineta budu u stalnom kontaktu i komunikaciji, a Trivan je uputio poziv evropskom komesaru za životnu sredinu, pomorska pitanja i ribarstvo da poseti Srbiju.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Pljevaljske reke najzagađenije reke u Crnoj Gori

Foto: Goran Malidžan
Foto: Goran Malidžan

Odeljenje za zaštitu životne sredine Opštine Pljevlja objavilo je Informaciju o stanju životne sredine u Pljevljima.

Kako je navedeno, najzagađeniji vodotok u Crnoj Gori je reka Vezišnica, dok je najzagađenija reka u opštini Pljevlja Ćehotina.

Kao glavni zagađivač Vezišnice označena je Termoelektrana Pljevlja, odnosno deponija Maljevac, na koju se odlaže pepeo i šljaka iz pljevaljskog bloka. Najveći zagađivači reke Ćehotine su gradska kanalizacija i reka Vezišnica, koja se u tu reku uliva nizvodno od grada, kao i otpadne vode Rudnika uglja, Rudnika Šuplja stijena i jalovišta u Gradcu.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Evropska unija i Evropski parlament postigli dogovor o zakonskim predlozima u oblasti upravljanja otpadom

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

U ponedeljak 18. decembra 2017. godine postignut je načelni dogovor Veća Evropske unije i Evropskog parlamenta oko četiri zakonska predloga u području upravljanja otpadom znanih kao “paket za otpad”.

U prvom redu se to odnosi na novu krovnu direktivu o otpadu, a ključni elementi “paketa za otpad” tiču se novih ciljeva u pogledu smanjenja i recikliranja otpada za period do 2025., 2030. i 2035. godine, jasnijih metoda i pravila za merenje učinaka u realizaciji ciljeva, preciznijih zahteva koji se odnose na odvojeno prikupljanje otpada, kao i na snažniju implementaciju reda prvenstva postupanja sa otpadom kroz ekonomske instrumente i dodatne mere s ciljem smanjenja otpada.

Novi ciljevi i pravila imaju za svrhu promociju cirkularne privrede, a doprineće ekonomskom rastu, otvaranju radnih mesta, zaštiti životne sredine, održivosti i poboljšanju kvaliteta ljudskog života.

Konačni tekst predloga novog zakonskog paketa u području upravljanja otpadom biće gotov u prvom kvartalu 2018. godine, nakon čega će biti upućen u Evropski parlament na prvo čitanje.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Sarme veća pretnja planeti nego automobili

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Možda će vas iznenaditi ali šnicle koje ste potencijalno pojeli za ručak ili one preukusne sarme koje su vam poslužili na slavi, mogle bi da budu veći problem za životnu sredinu od automobila ili autobusa kojim ste se dovezli u restoran ili kod svojih prijatelja.

Okosnicu zaštite životne okoline na globalnom nivou čini borba protiv naftne industrije. Ulicama se sve više voze električni automobili, čak i motori, Svetska banka se povlači iz finansiranja projekata eksploatacije nafte i gasa, namesto elektrana na fosilna goriva dolaze solarne i vetroelektrane.

Ipak, prema nedavno objavljenom izveštaju, samo tri svetske fabrike mesa, JBS (Brazil), Cargill (Amerika) i Tyson (Amerika) tokom 2016. godine ispustile su veću količinu gasova staklene bašte u odnosu na čitavu francusku naciju, na taj način postajući jaki konkurenti naftnim kompanijama u zagađenju vazduha. Kombinovane emisije dvadeset najvećih mesnih i mlečnih fabrika prelaze emisije Nemačke koja je najveći zagađivač Evrope. Da su ove kompanije jedna država, bile bi sedme na listi globalnih emitera štetnih gasova. Stočna industrija krivac je za čak 15 odsto svetske proizvodnje gasova staklene bašte, što je više i u odnosu na saobraćaj. Najviše profita mesarama i mlekarama donose bogate države. Na taj način sebi nanose dvojaku štetu – indirektnu, zagađujući prirodu i  direktnu, povećanjem stope gojaznosti i neprenosivih bolesti.

Procene su da biste životnoj sredini više doprineli ukoliko biste iz ishrane izbacili meso i mleko, nego ukoliko biste kupili automobil na električni pogon. Naučnici ne pozivaju sve ljude sveta da postanu vegani, već samo ističu kako je vrlo važno da pojedinci, kompanije i vlade budu spremni na promene proizvodnje i konzumacije mesa.

Kao potencijalno rešenje vidi se stajanje na kraj monopolizovanom tržištu mesa i mleka od strane tek nekoliko kompanija. Javna sredstva trebalo bi usmeriti prema malim, lokalnim snabdevačima ovih proizvoda od kojih bi potrošači dobili dobru i kvalitetnu hranu bez štetnog uticaja na prirodnu sredinu. Porez na meso, sličan onome na duvan i šećer, mogao bi da stane na put korporativnoj zloupotrebi od strane velikih proizvođača, ne ugrožavajući siromašne i poljoprivrednike.

Jelena Kozbašić

Mana u strategiji za povećanje obnovljive energije Evropske unije

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Evropska unija radi na tome da do 2030. godine udvostruči trenutnu proizvodnju obnovljive energije. Ova informacija zvuči dobro, ali u njihovom planu postoji mana. 

Naime, trenutna strategija podrazumeva i seču šuma, ukoliko se drva koriste za proizvodnju energije. Ovo bi, uistinu, smanjilo upotrebu neobnovljivih izvora energije kao što su ugalj i gas ali bi dugoročno moglo ostaviti velike posledice po atmosferu uzimajući u obzir da su šume ključan faktor u reapsorpciji ugljen dioksida iz atmosfere. Što je manje drveća manje bi se ugljen dioksida iz atmosfere apsorbovalo. Ovu činjenicu, donosioci zakona Evropske unije pravdaju time da bi se seča šuma obavljala na način koji bi omogućio šumama da se oporave, ali za to bi bilo potrebno previše vremena, smatraju stručnjaci.

Evropski proizvođači drveta, već decenijama koriste ostatke iz proizvodnje kako bi generisali električnu i toplotnu energiju. Ovaj materijal bi se svakako raspao i u atmosferu otpustio ugljen dioksid pa je stoga ovaj sistem bio vrlo pogodan za očuvanje okoline.

Nažalost, direktiva koja je u pripremi evropskog parlamenta bi omogućila upotrebu i izvan okvira bio otpada i nusprodukata proizvodnje, tj. opravdala bi i dodatno krčenje šuma u svrhu proizvodnje energije.

Glavni argument protiv ovakvog razmišljanja leži u inherentnoj neefikasnosti upotrebe drveta u ove svrhe. Prilikom seče šuma, zbog zaštite zemljišta u zemlji se ostavlja korenje koje prilikom dekompozicije emituje ugljen dioksid u atmosferu. Drvo koje se spaljuje po jedinici energije odašilje više ugljen dioksida u atmosferu nego ugalj. Kompresovanje drvene mase u brikete povećava njihovu efikasnost ali koristi dodatnu energiju i proizvodi dodatne emisije.

Iako drveće koje ponovo raste apsorbuje ugljen dioksid, ono raste sporo, i šume koje bi se obnovile, upile bi manje ugljen dioksida nego šume koje su ostale netaknute.

Evropske potrebe za drvetom bi degradirale njene šume, ali još veća šteta bi bila načinjena ako druge zemlje budu pratile evropski primer. Umesto da ohrabruju Indoneziju i Brazil da očuvaju svoje tropske šume, trenutna pozicija Evrope  poslala bi pogrešnu poruku – secite šume dokle god drvo koristite za prozvodnju energije. Ovakav scenario ostavio bi nepopravljive posledice po životnu sredinu. Kako bi se procenat energije dobijen iz drveta povećao za 3% na globalnom nivou, komercijalna upotreba drveta bi morala da se udvostruči.

U ovoj situaciji vreme je vrlo bitno, smatraju stučnjaci. Povećanje emisija ugljen dioksida u atmosferu bi načinilo trajnu štetu. Ubrzalo bi topljenje permafrosta i glečera i doprinelo bi povećanju temperatura i kiselosti okeana. U ovom kritičnom trenutku kada bi vlade trebalo da “kupuju vreme” u borbi protiv klimatskih promena, ovakva vrsta strategije ne može biti opravdana.

Rešenje leži u restrikciji upotrebe biomase na ono drvo koje dolazi kao nusprodukt već postojeće proizvodnje a donosioci odluka će moći da glasaju za ovakav amandman prilikom zasedanja evropskog parlamenta.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

 

Zemlja u kojoj će turisti polagati “ekološku zakletvu”

Foto: pixabay

Turizam cveta širom sveta i koliko god to donosilo profita, javlja se i zabrinutost u mnogim, posebno manjim državama, jer veliki broj posetilaca šteti ekološkoj ravnoteži. Jedna mala država, zapravo 13. najmanja na svetu, Palau, našla je način kako da se izbori sa ovim problemom.

Pošto imaju svega 20 hiljada stanovnika, a godišnje ih poseti i više od 160 hiljada turista, ta se brojka već odrazila na okolinu, pa je lokalna vlast odlučila da uvede u svoju zakonsku regulativu, nešto čime bi se tome stalo na kraj.

Svaki putnik koji dođe na Palau u svoj pasoš dobiće odštampanu zakletvu koju će morati da potpiše pre nego mu se odobri ulazak u zemlju.

U toj zakletvi stoji: “Deco Palaua, kunem se ovom zakletvom kao vaš gost, da ću čuvati i štititi vaš prelepi i jedinstveni ostrvski dom. Zaklinjem se da ću ga tretirati blago i istraživati sa svešću. Neću uzeti ništa što ne treba. Neću škoditi onome što ne škodi meni. Jedini otisci koje ću ostaviti jesu oni koji će se isprati.“

Palau je time postala prva zemlja u svetu koja je uvela ovakav tip zakletve u svoj zakon. Zakletva se temelji na dugogodišnjem nastojanju da se zaustavi preterano uništavanje i iskorišćavanje prirodnih resursa.

Stanovnici se nadaju da će ovom zakletvom putnici koji borave na ostrvu shvatiti da igraju ključnu ulogu u očuvanju ostrva za buduće generacije, jer većina nije svesna posledica koje njihov boravak ostavlja.

Iako je inicijativa prvenstveno pokrenuta da se smanji šteta po okolinu zbog prevelikog broja turista, poštuju je i stanovnici. Deca će u školi početi da uče o ekologiji i očuvanju svoje okoline, a i odraslima će biti omogućeni posebni programi za učenje odgovornog ponašanja prema okolini.

Da se vlasti nimalo ne šale sa ovom zakletvom, dokazuje i kazna koju turisti plaćaju – kazna za kršenje zakletve, a iznos je do milion dolara.

Palau je zapravo arhipelag od 200-tinjak prirodnih vulkanskih i krečnjačkih ostrva, smeštenih u Tihom okeanu, između Japana i Australije.

Ova ostrva bogata su predivnim čistim plažama i šumama koje mame turiste. Imaju i utočište za morske pse veličine Kalifornije, zabranili su bušenje svog podmorja zbog nafte i komercijalno ribarenje.

Izvor: b92

Završen Green Montenegro International Film Fest

Foto: greenmontenegro.me
Foto: greenmontenegro.me

U Crnoj Gori je završen Green Montenegro International Film Fest, a gran pri za najbolje ostvarenje dobio je film “Plastični okean” reditelja Krejga Lisona, u koprodukciji Velike Britanije i Hong Konga.

U festivalskoj kategoriji “Ekologija” nagrada za najbolji film dodeljena je makedonskom filmu “Jezero jabuka” u režiji Ljuba Stefanova i Tamare Kotevske. Drugo mesto pripalo je pakistanskom filmu “Pangolini u opasnosti”, reditelja Muhameda Ali Ijaza, dok je treće mesto zauzeo engleski film “Zelena je sjajna”, rediteljke Ketrin Dušen. Specijalna nagrada žirija za globalni akivizam i izuzetnu produkciju dodeljena je filmu “Pre poplave” Fišera Stivensa iz SAD.

Prva nagrada u festivalskoj kategoriji “Ekologija duše” dodeljena je ostvarenju “Beško”, reditelja Nedžada Begovića iz Sarajeva. Drugo mesto pripalo je filmu “Tok” glumca i reditelja Milivoja Miša Obradovića, dok je treća nagrada pripala hrvatskom filmu “Mama, zašto plačeš”, rediteljke Vladimire Spindler.

Specijalna nagrada žirija za autentičan pogled na prirodu i ljude Crne Gore dodeljena je filmu “Crna Gora neograničeno otkrivanje sveta” u režiji Kornelije Šulc. O najboljim ostvarenjima u kategoriji “Turističko-promotivni filmovi” odlučivao je žiri studenata Fakulteta umetnosti sa UDG i doneo odluku da se nagrada za najbolji film dodeli ostvarenju “Alpski smisao života”, reditelja Džonasa Greberta iz Austrije. Drugo mesto osvojio je film “Azerbejdžan tour”, reditelja Fuada Gulijeva iz Azerbejdžana, dok je nagrada za treće mesto pripala filmu “Montenegro” u produkciji NTO Crne Gore.

izvor: greenmontenegro.me

Sandra Jovićević

Pirot će izgraditi postrojenje za sekundarnu separaciju otpada na Regionalnoj deponiji

Foto: pirotskevesti.rs
Foto: pirotskevesti.rs

Grad Pirot i Regionalna deponija u narednom periodu posebnu pažnju posvetiće izgradnji postrojenja sa sekundarnu separaciju otpada na Regionalnoj deponiji koja će uticati na produženje roka trajanja postojećeg tela deponije.

Po rečima gradonačelnika Pirota Vladana Vasića, sa modernom Regionalnom deponijom i postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda, koje će biti u fokusu Gradske uprave naredne godine, Pirot će steći sve uslove da dobije epitet “zelenog grada”.

Procena je da će naše prvo telo Regionalne deponije trajati do sredine 2021. godine. Ja očekujem da ono traje i duže ako uradimo ono što planiramo, a to je primarna i sekundarna selekcija otpada, da se izgradi postrojenje za primarnu i sekundarnu selekciju otpada pa da se deo smeća dalje komercijalno koristi za reciklažu. Ipak, cena upravljanja našom deponijom je dva do tri puta jeftinije s obzirom da smo novac za njenu izgradnju obezbedili parama EU i Fonda za zaštitu životne sredine. Drugi problem na koji ćemo se usresrediti narednih godina jeste izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kazao je gradonačelnik Vasić.

izvor: pirotskevesti.rs

Sandra Jovićević

Dodeljene nagrade u okviru akcije ”Sakupi i uštedi – vredi”

Foto: pancevo.rs
Foto: pancevo.rs

Juna ove godine, okončan je i 4. ciklus akcije ”Sakupi i uštedi – vredi”, koju u svim osnovnim i srednjim školama na teritoriji Pančeva i okolnih naseljenih mesta sprovode JKP ”Higijena” i Sekretarijat za zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Pančeva, uz podršku JKP ”Zelenilo”. Pobednici su bili učenici Osnovne škole “Žarko Zrenjanin” iz Kačareva.

Prošle nedelje, najvrednije đake je nagradilo i JKP “Zelenilo” – sadnicama za školsko dvorište.

Akcija prikupljanja ambalažnog otpada započeta je pre četiri godine pod imenom ”Sakupi i uštedi, videćeš da vredi”, a na inicijativu Sekretarijata za zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Pančeva i JKP Higijene, a uz podršku JKP ”Zelenilo”. Uz pravilnu selekciju, vrši se prikupljanje reciklabilnog otpada u svim osnovim i srednjim školama u Pančevu i naseljenim mestima. Benefiti ove akcije su višestruki: edukacija i sticanje korisnih navika, primarno kod učeničke populacije, a sekundarno i kod članova njihovih porodica, kao i štednja prirodnih resursa zahvaljujući reciklaži.

Prvi krug ove akcije je realizovan školske 2014/2015. godine. Učestvovali su učenici i nastavnici iz 26 osnovnih i srednjih škola. Sakupljeno je ukupno 19 tona reciklabilnog materijala, odnosno ambalažnog otpada.

Drugi krug akcije ”Sakupi i uštedi, videćeš da vredi” je realizovan tokom školske 2015/2016 godine. Učestvovale su 23 škole, a sakupljeno je ukupno 18 tona. Pobedili su ponovo kačarevački osnovci koji su uz pomoć nastavnika, roditelja, rođaka, komšija i suseljana, sakupili više od svih ostalih škola zajedno, odnosno: 11.341,40 kilograma.

Treći ciklus akcije ”Sakupi i uštedi, videćeš da vredi”, koji je realizovan tokom školske 2016/2017. godine, okončan je juna meseca ove godine. Pobednike, po treći put OŠ “Žarko Zrenjanin” iz Kačareva, je jednodnevnom ekskurzijom i belim tablama nagradio Sekretarijat za zaštitu životne sredine. Prošle nedelje najvrednije učenike u akciji “Sakupi i uštedi – vredi” obradovalo je i JKP Zelenilo sa “zelenim poklonom” – sadnicama za školsko dvorište.

Tokom ove nedelje, BiS Reciklažni centar iz Omoljice će, u skladu sa svojim društveno odgovornim poslovanjem, sa po dve lopte za košarku nagraditi tri prvoplasirane škole trećeg ciklusa ove akcije: OŠ “Žarko Zrenjanin” iz Kačareva, OŠ “Moša Pijade” iz Ivanova i OŠ “Vuk Stefanović Karadžić” iz Starčeva.

Četvrti ciklus akcije je u toku, a prikupljanju ambalažnog otpada u korist određene škole, mogu se pridružiti i pravna i fizička lica. O terminu preuzimanja sakupljenog reciklabilnog otpada (pet ambalaža, staklena ambalaža, papir i limenke) zainteresovani se svakodnevno mogu dogovoriti sa dežurnim operaterima Reciklažnog centra u Pančevu.

izvor: pancevo.rs

Sandra Jovićević

Francuska zabranjuje proizvodnju nafte i gasa do 2040.

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Francuski parlament odobrio je novi zakon koji zabranjuje istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u zemlji i prekomorskim teritorijama do 2040. godine.

Prema zakonu, postojeće dozvole za bušenje neće biti obnovljene, a neće biti izdavane nove licence za istraživanja.

Francuska vlada tvrdi da je reč o prvoj zabrani te vrste u svetu. Međutim, potez je prilično simboličan, pošto nafta i gas proizvedeni u Francuskoj zauzimaju samo jedan odsto potrošnje, dok se ostatak uvozi.

Ministar ekologije Nikola Ilo rekao je da zakon pokazuje da “današnje generacije mogu da brinu o budućim generacijama”.

Zabrana je deo šireg plana da francuska ekonomija u potpunosti izbaci upotrebu fosilnih goriva i ispune francuske obaveze na osnovu Pariskog sporazuma o klimatskim promenama.

Izvor: N1

U novembru povećana proizvodnja električne energije u NE Krško

Foto: NEK
Foto: NEK

NE Krško je u novembru 2017. godine proizvela 525.520,9 MWh bruto električne energije na izlasku generatora odnosno 500.040,4 MWh neto električne energije. U tom je mesecu proizvodnja bila za 2,05 odsto iznad planirane (490.000 MWh).

Faktor raspoloživosti bio je 100-postotni, kao i faktor iskorišćenja. Elektrana je radila unutar ograničenja tehničkih specifikacija. Svi su sigurnosni sistemi bili operabilni. U novembru se rijeka Sava zagrijavala zbog rada NEK prosečno za 1,5 ºC, a najviše za 3 ºC od dozvoljena 3 ºC.

Najveća ukupna dopusna godišnja radioaktivnost u tekućim ispustima iznosi 45 TBq. Od toga je udeo za tritij u novembru iznosio 2,75 odsto, a ukupni godišnji udeo do kraja novembra 9,85 odsto. Za ostale radionuklide, čija je dopusna godišnja radioaktivnost 100 GBq, udeo u proteklom mesecu iznosio je 0,00045 odsto, a godišnje 0,00607 odsto. Celogodišnji uticaj na stanovništvo zbog ispuštanja radioaktivnih materija ograničen je godišnjom dozom od 50 μSv za pojedinca iz kritične skupine stanovništva.

Ocenjeni uticaj u novembru iznosio je 0,11 i 1,92 odsto godišnje doze od dopusne doze na udaljenosti od 500 metara. U tom je mesecu uskladišteno 7 paketa (1,456 m3) nisko i srednje radioaktivnog otpada, saopšteno je iz NEK-a.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Mađarske kompanije zainteresovane za ulaganja u energetski sektor Crne Gore

Foto: mek.gov.me
Foto: mek.gov.me

Mađarske kompanije zainteresovane su za investiranje u energetski sektor Crne Gore, posebno za ulaganje u proizvodne energetske kapacitete, zaključeno je na sastanku ministarke ekonomije Dragice Sekulić i ministra spoljnih poslova i trgovine Mađarske Petera Sijarta.

Ministar Sijart je kazao Crna Gora ima važnu poziciju na energetskoj mapi Zapadnog Balkana, ali da je Mađarska ne posmatra samo kao tranzitnu zemlju kada je transport električne energije u pitanju, već kao zemlju velikog energetskog potencijala i mogućnosti za ulaganja.

Govoreći o projektu realizacije podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, ministarka Sekulić je kazala da će realizacijom ovog projekta Crna Gora postati značajna veza za tranzit električne energije iz ovog dela Evrope ka Evropskoj uniji, ali i da ovaj projekat stvara sve preduslove za povećanje interesovanja stranih kompanija za ulaganje u energetski sektor u Crnoj Gori.

Ministarka Sekulić je upoznala mađarskog kolegu sa aktuelnim dešavanjima iz oblasti energetike, ali i privrede, i izrazila nadu da će mađarski investitori pronaći svoj interes za ulaganja u Crnoj Gori.

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Solin dobio 3,3 miliona kuna za izgradnju reciklažnog dvorišta

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministar zaštite životne sredine i energetike Hrvatske Tomislav Ćorić i gradonačelnik Grada Solina Dalibor Ninčević potpisali su Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava za izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta Grada Solina.

Ukupna vrednost projekta izgradnje reciklažnog dvorišta je 4.086.620,26, kuna, a projekat se sufinansira sa 3.315.333,31 kuna bespovratnih EU sredstava kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, što iznosi 85 odsto prihvatljivih troškova projekta.

Ministar Ćorić je izjavio da je svako novo reciklažno dvorište u Republici Hrvatskoj korak ka ostvarenju naših ciljeva u kontekstu kreiranja cirkularne ekonomije i efikasnog upravljanja otpadom. Ministarstvo je kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija upravo za izgradnju reciklažnih dvorišta namenilo 214,5 miliona kuna. U poslednjih šest meseci smo u okviru javnog poziva primili 67 zahteva, a u ovom trenutku su 43 zahteva pozitivno ocenjena za sufinansiranje, rekao je ministar Ćorić.

Gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević zahvalio je resornom ministarstvu na brzini rešavanja predmeta istakavši kako je Ministarstvo primilo zahtev Solina 2. oktobra, projekt je prošao administrativnu, finansijsku i tehničku kontrolu i već je 17. novembra donesena odluka o finansiranju. Ovim odobrenim sredstvima, kao i sredstvima Grada Solina i Splitsko-dalmatinske županije, Grad je dobio mogućnost izgradnje reciklažnog dvorišta površine 1.500 metara kvadratnih u kome će se reciklirati čak 15 grupa otpada.

Izgradnja reciklažnog dvorišta Grada Solina doprineće povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže deponije, pre svega opasnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, krupnog komunalnog otpada i posebnih kategorija otpada.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Snaga solarnih elektrana u Ukrajini dostići će 1,2 GW 2018. godine

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

U Ukrajini će 2018. godine biti pušteno u rad više od 60 novih solarnih elektrana ukupne snage 382 MW.

Kada ove elektrane budu puštene u rad, ukupna instalirana snaga ukrajinskih solarnih elektrana će premašiti 1,2 GW. Krajem 2017. godine ta je snaga dostigla ukupno 826 MW, što je za 44,2 odsto više nego na početku godine.

Glavni razlog za veliki broj solarnih elektrana su niski troškovi zemljišta u poređenju sa ostalim zemljama Evrope i značajno više otkupne cene energije, u iznosu 0,15 EUR/kWh za industrijske i 0,16 EUR/kWh za privatne, kućne elektrane.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Opština Novo Sarajevo dobila kontejnere za elektronski i električni otpad

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru realizacije projekta Naviku usvojimo – EE otpad odvojimo koji sprovodi Centar za ekološki održivi razvoj (COOR) u saradnji sa firmom ZEOS eko-sistem, u dvorištu Centra Vladimir Nazor postavljen je kontejner namenjen za prikupljanje elektronskog i električnog otpada.

Načelnik Opštine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo je istakao kako je ova opština prepoznala važnost projekta s obzirom na to da se radi o prvim kontejnerima za EE otpad u Kantonu Sarajevo, ali i BiH, podsećajući da je realizacija projekta u skladu sa opštinskim Planom upravljanja otpadom za period od 2016. do 2021. godine. Postavljanje kontejnera planira se na još dve lokacije na području Opštine Novo Sarajevo i to u ulici Ložionička i u dvorištu OŠ Grbavica I, a celokupni odvoz otpada će vršiti firma ZEOS eko-sistem.

Povodom postavljanja kontejnera u prostorijama Centra Vladimir Nazor upriličena je dodela diploma za najbolje predmete napravljene od električnog i elektronskog otpada, koje su izradili učenici novosarajevskih osnovnih škola učesnica projekta.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana sednica Odbora za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine u Novom Sadu

Foto: skupstinavojvodine.gov.rs
Foto: skupstinavojvodine.gov.rs

Na svojoj 12. po redu sednici, Odbor za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine razmotrio je i jednoglasno usvojio pet predloga pokrajinskih skupštinskih odluka o donošenju prostornih planova za područja posebne namene na teritoriji AP Vojvodine.

Usvojen je Predlog pokrajinske skupštinske odluke o donošenju Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije. Razlozi za donošenje Prostornog plana prositiču iz potrebe stvaranja planskog osnova za realizaciju strateških projekata od značaja za Republiku Srbiju, koji su u vezi sa gasifiksacijom navedenog prostora u obuhvatu Prostornog plana i sa stvaranjem uslova za povezivanje sistema gasovoda Republike Srbije sa gasovodnim sistemima susednih država. Sa istim razlozima, predložen je i usvojen Predlog pokrajinske skupštinske odluke o donošenju Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sabirna stanica Tilva – Bela Crkva sa elementima detaljne regulacije.

Na sednici su usvojeni i Predlog pokrajinske skupštinske odluke o donošenju Prostornog plana područja posebne namene sistema za navodnjavanje Srema i Predlog pokrajinske skupštinske odluke o donošenju Prostornog plana područja posebne namene sistema za vodosnabdevanje „Istočni Srem“. Donošenjem ovih prostornih planova na navedenom području, omogućiće se održivo korišćenje prirodnih resursa u skladu sa principima održivog razvoja, uskladiće se svi vidovi korišćenja i zaštite voda, kao i zaštite od voda. Takođe, obezbediće se dovoljne količine vode odgovarajućeg kvaliteta, kao i njeno korišćenje u skladu sa principima održivog razvoja, rečeno je na sednici. U cilju ostvarivanja strateških prioriteta, očuvanja i zaštite, usvojen je Predlog pokrajinske skupštinske odluke o donošenju Prostornog plana područja posebne namene kulturnog predela Sremski Karlovci.

izvor: skupstinavojvodine.gov.rs

Sandra Jovićević