Home Blog Page 1155

Ekipe Čistoće uklonile nelegalno odložen otpad sa 26 lokacija u Podgorici

Photo: Pixabay
Foto: Pixabay

Ekipe Čistoće iz Podgorice svakodnevno obavljaju poslove iz svoje nadležnosti – manuelno održavanje javnih površina, pražnjenje kontejnera postavljenih na prostoru Glavnog grada i opština u okviru Glavnog grada, kao i uklanjanje nelegalno formiranih odlagališta otpada oko kontejnera i sa javnih površina.

Shodno operativnom planu, ekipe uz angažovanje mehanizacije očistile su nelegalno formirana odlagališta otpada oko kontejnera i sa javnih površina u naseljima Zagorič i Zelenika i na Starom aerodromu. Uz angažovanje mehanizacije, ekipe su sa 20 lokacija uklonile nelegalno odložen otpad oko kontejnera i sa javnih površina u naselju Konik, a 30 lokacija je sanirano u naseljima Kruševac, Donja i Gornja Gorica. U naselju Masline je sa 26 lokacija uklonjen nelegalno odložen otpad, a obavljaju se o poslovi uklanjanja zemlje i drugog sitnog otpada uz ivičnjake saobraćajnica, uz angažovanje autočistilice.

Pražnjenje kontejnera se na teritoriji Glavnog grada i opština u okviru Glavnog grada vrši redovno, prema utvrđenoj dinamici.

izvor: podgorica.me

Sandra Jovićević

Nova toplana u Banjaluci u punom kapacitetu od 1. februara

Foto: banjaluka.rs.ba
Foto: banjaluka.rs.ba

Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke i odbornici Skupštine grada Banjaluka, obišli su “Eko toplane” Banjaluka, koje će greanje grada zvanično preuzeti 1. februara 2018. godine.

Radojičić je izjavio da je za 31. januar zakazana sednica Skupštine grada na kojoj treba biti donesena odluka o poveravaju grejanja novom subjektu Eko toplanama. Radovi su počeli 1. juna prošle godine, a sada je izgrađen objekat instalisane snage 50 megavata. Od novembra je počela proizvodnja toplotne energije, postepeno su uključivani kotlovi i sada ih radi šest, a do srede će u funkciji biti još dva kotla, odnosno 40 megavata energije, što je dva i po puta više od postojećeg instalisanog kapaciteta koji je u upotrebi s toplanama na Starčevici i Kočićevom vencu, rekao je Radojičić.

Direktor Eko toplana Banjaluka Borko Torbica izjavio je da će Banjalučani u budućnosti grejanje imati tokom 24 sata, što će olakšati isporuku toplotne energije obzirom da neće dolaziti do rashlađivanja sistema. U izgradnju nove toplane uloženo je oko 35 miliona KM, a kada je u pitanju struktura vlasništva nad novim preduzećem Grad je vlasnik 49 odsto, a Institut za energetiku i ekologiju vlasnik je 51 odsto.

izvor: banjaluka.rs.ba

Sandra Jovićević

Kragujevac izdvaja 27,8 miliona dinara za projekte zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradsko veće Kragujevca je na sednici održanoj 26. janura 2018. godine donelo program raspodele sredstava budžetskog Fonda za zaštitu životne sredine u ukupnom iznosu od 27,8 miliona dinara. Najviše sredstava 21,5 miliona dinara namenjeno je za subvencije javno – komunalnim preduzećima “Čistoća“ i “Zelenilo“.

Tako će za unapređenje sistema upravljanja otpadom, za čišćenje i rekultivaciju divljih deponija, opremanje Reciklažnog centra i drugo “Čistoća“ imati na raspolaganju 16,5 miliona dinara. “Zelenilo“ će za nabavku sadnica, ozelenjavanje i održavanje javnih zelenih površina dobiti pet miliona dinara. Za smanjenje zagađenosti opredeljeno je 3,4 miliona. Ta sredstva biće utrošena za kontrolu kvaliteta vazduha, monitoring alegrena polena u vazduhu, merenje nivoa komunalne buke, ispitivanje kvaliteta površinskih i otpadnih voda i zagađenosti zemljišta u zonama gradske deponije, izvorišta vodosnabdevanja, poljoprivrednoj i industrijskoj zoni, pored prometnih saobraćajnica i zonama individualnog stanovanja, parkova i igrališta.

Za dotacije udruženjima za projekte iz oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja planirano je 1,5 miliona dinara.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

EKO ZDRAVLJE – Čime sve narušavamo ravnotežu u prirodi?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pojava jedne vrste zagađenja sa sobom povlači narušavanje prirodne ravnoteže i u drugim delovima ekosistema, utičući tako na sva ljudska bića, jer zagađenje ne poznaje državne i regionalne granice, ni rasne, polne i klasne razlike.

Uprkos dostupnosti velikog broja podataka i informacija, često nismo dovoljno svesni izloženosti opasnostima iz životne sredine, ili nismo u mogućnosti da koncentracije zagađujućih materija izmerimo u realnom vremenu, niti da procenimo njihove konačne uticaje na zdravlje.

Ipak, ukoliko se eko-zdravlje posmatra kao ukupni rezultat evolucije, odnosa prethodnih generacija prema životnoj sredini, sadašnjih socijalnih i ekonomskih faktora podložnih bržim promenama, onda je i situacija sa aktuelnim populacionim zdravljem podložna promenama. Potrebno je raditi na razvoju svesti ljudi da svaka pozitivna promena u našim svakodnevnim aktivnostima doprinosti poboljšanju stanja, a da je nakon višedecenijskog permanentog neodgovornog ponašanja prema prirodi i sredini u kojoj živimo, neophodno vreme da napori koji se ulažu postanu uočljivi.

Radi suzbijanja uticaja promena životne sredine, urbane zajednice trebalo bi da budu opremljene neophodnim finansijskim, naučnim i tehničkim sredstvima za predviđanje, sprečavanje i ublažavanje uticaja zagađenja okoline na ljudsko zdravlje. Stvaranje uslova koji pogoduju eko-zdravlju su multisektorska odgovornost. Društvena zajednica, kao primarni činilac javnog zdravlja, trebalo bi da preuzme vodeću ulogu u uspostavljanju partnerstava između institucija poput Zavoda za javno zdravlje i Agencije za zaštitu životne sredine, civilnog sektora i bude vodeći promoter eko-zdravlja među stanovništvom, budući da je ono ključni kriterijum održivog razvoja.

OTPAD

Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji se, prema procenama, reciklira između 6 i 9 odsto komunalnog čvrstog otpada, te je sastav dela koji se odlaže na deponije raznolik, što dodatno uvećava i njegove uticaje na zdravlje i životnu sredinu.

Otpad organskog porekla čine materije sklone raspadanju i truljenju – pri čemu se stvaraju otpadni gasovi (vodonik-sulfid, metan i merkaptani), prepoznatljivi po svojim karakterističnim mirisima koji se šire iz kanti i kontejnera. U ovoj frakciji otpada mogu da se nađu uzročnici tuberkuloze, hepatitisa, tifusa, paratifusa i dizenterije, stafilokoki, streptokoki, kao i mnoge druge klice, kao i bakterije, koje duže opstaju u smeću, jer im pogoduje slabo bazna sredina nastala pri mešanju sa pepelom iz ložišta.

Neorganski sastojci komunalnog, ali i industrijskog otpada mogu sadržati različite toksične materije (teške metale, pesticide, fenole, dioksine i sl.), koji lako dospevaju u zemljište i vodotokove.

U naseljenim mestima bez adekvatno uspostavljenog sistema upravljanja otpadom češće su crevne infekcije, zarazna oboljenja i paraziti. Smeće predstavlja idealnu sredinu za razmnožavanje insekata i glodara, prenosioca i uzročnika bolesti životinja koje se koriste u ljudskoj ishrani.

Iako medicinski otpad čini približno 20 odsto ukupno 8 generisanog otpada, zbog uzročnika infektivnih bolesti i toksičnih materija koje može sadržati, kao i rezistentnih mikroorganizama, značaj pravilnog postupanja sa otpadom naglo raste. Ovaj otpad može izazvati trovanja i dovesti do niza povreda kod ljudi koji sa njim na bilo koji način dođu u kontakt.

RADIOAKTIVNOST

Budući da Republika Srbija nema ni jedno nuklearno energetsko postrojenje, radioaktivnost se nešto manje razmatra kao faktor zagađenosti životne sredine. Ali, nuklearni otpad može emitovati radioaktivnost do 250 godina nakon odlaganja, a uzevši u obzir da u Srbiji ne postoji ni jedna namenska deponija, pretpostavlja se da su određene količine radioaktivnog otpada neadekvatno odložene. Radioaktivnost kao posledica NATO bombardovanja, tema je brojnih istraživanja u našoj zemlji. U široj javnosti, veza između radioaktivnosti i karcinoma izaziva veliko interesovanje, jer se naša zemlja nalazi na neslavnom drugom mestu u Evropi po broju obolelih od malignih bolesti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako se ovaj zagađivač često zanemaruje, uticaj buke u urbanim sredinama sve je veći. Njeni najčeši izazivači su saobraćaj i industrija, a na psihofizičko zdravlje utiče izazivajući uzemirenost, umor, nesanicu i oštećenja sluha. Širom Evrope, uvode se zabrane emitovanja glasne muzike iz lokala, kao i zvučna izolacija pored saobraćajnica koje prolaze kroz naseljena mesta, a ova praksa se polako uspostavlja i kod nas.

Marija Nešović

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u magazinu Energetskog portala pod nazivom EKO-ZDRAVLJE, novembra 2017. godine.

U planu javni poziv za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske objavio je Najavu javnog poziva jedinicama lokalne samouprave za iskaz interesa za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada.

Iskazom interesa prikupiće se podaci o potrebama jedinica lokalne samouprave za nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na osnovu čega će Fond provesti objedinjeni postupak javne nabavke za sve jedinice lokalne samouprave.

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske, kao Posredničko telo nivoa 1, objaviće ograničeni poziv Fondu za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.- 2020. godina.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Energetska zajednica usvojila prvu grupu mrežnih pravila i smernica iz Trećeg energetskog paketa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stalna grupa na visokom nivou Energetske zajednice je donela odluke o usvajanju mrežnih pravila i smernica za sektore električne energije i prirodnog gasa: smernice za procedure upravljanja zagušenjima u oblasti gasa; mrežna pravila za interoperabilnost i Pravila za razmenu podataka u oblasti gasa; mrežna pravila za uslove za povezivanje proizvođača na mrežu u oblasti električne energije; mrežna pravila za uslove za povezivanje na mrežu visokonaponskih sistema jednosmerne struje i povezivanje jedinica za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora povezanih na jednosmernu struju u oblasti električne energije i mrežna pravila za zahteve za priključenje u oblasti električne energije.

Mrežna pravila i smernice su propisi koji se donose na osnovu Trećeg energetskog paketa kako bi se uspostavila zajednička pravila za bezbedan rad sistema, integraciju i funkcionisanje tržišta.

Rok za transpoziciju i primenu mrežnih pravila u oblasti gasa i smernica je 1. oktobar 2018. godine uz neka izuzeća koja predviđaju 2020. godinu kao rok. U oblasti električne energije, zahteva se transpozicija do 12. jula 2018. godine, dok rok za primenu ističe tri godine od tog datuma, a to je i model koji se primenjuje na nivou EU.

izvor: aers.rs

Sandra Jovićević

Procedura za dobijanje priključka za električnu energiju biće jednostavnija

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Мinistаr rudаrstvа i еnеrgеtikе Srbiје Аlеksаndаr Аntić izjavio je dа sе rаdi nа pоbоlјšаnju i pојеftinjеnju prоcеdurа zа dоbiјаnjе priklјučkа zа еlеktričnu еnеrgiјu i dа оčеkuје dа Srbiја pо tоm kritеriјumu оvе gоdinе budе bоlје kоtirаnа nа Doing business listi Svеtskе bаnkе, gdе su zеmlје rаngirаnе pо uslоvimа pоslоvаnjа.

Nаprаvili smо iskоrаkе u tој оblаsti i nаdаm sе dа ćеmо pоbоlјšаti svојu pоziciјu, rеkао је Аntić nа prоmоciјi “Sivе knjigе” Nаciоnаlnе аliјаnskе zа lоkаlni еkоnоmski rаzvој (NАLЕD) u kојој su prеpоrukе zа pојеdnоstаvlјеnjе birоkrаtiје u pоslоvаnju. Kаkо је оbјаsniо, vеć је smаnjеn brој prоcеdurа nеоphоdnih zа dоbiјаnjе priklјučkа zа еlеktričnu еnеrgiјu sа pеt nа tri i u plаnu је dа ih budе јоš mаnjе. Rаdi sе i nа tоmе dа sе dоzvоlа zа priklјučаk zа еlеktričnu еnеrgiјu dоbiје u rоku kојi је krаći nеgо sаdа zа 10 dо 15 dаnа. Blizu smо i rеšеnjа zа prоblеm kојi sе оdnоsi nа mеđusоbnе оdnоsе kоmunаlnih prеduzеćа u pоstupku dоbiјаnjа tе dоzvоlе, kаzао је Аntić.

Оn је istаkао i dа trоškоvi zа priklјučеnjе mоgu dа budu niži i trаnspаrеntniје prikаzаni, kаkо bi sе vidеlо kојi su trоškоvi nеpоtrеbni, а kојi su nеоprаvdаnо visоki. Тržištе еlеktričnе еnеrgiје u Srbiјi, kаkо је dоdао, nе pоstојi, јеr је cеnа struје rеgulisаnа i nižа оd tržišnе, čimе su zаdоvоlјni grаđаni, аli nе i ministаr finаnsiја.

Аntić је kаzао dа sе rаdi nа mоdеrnizаciјi prеnоsnе i distributivnе mrеžе i dа sе trеnutnо višе оd 100 mеgаvаtа struје dоbiја iz оbnоvlјih izvоrа, а dа su u izgrаdnji tri vеtrоpаrkа snаgе 300 mеgаvаtа.

Činjеnicа dа dаnаs imаmо stаbilnо snаbdеvаnjе еnеrgеntimа, dа sе u Srbiјi rаdе mоdеrnе prеnоsnе mrеžе, unаprеđuје distributivnа mrеžа, grаdi 1.000 mеgаvаtа i nоvi gаsоvоdi, gоvоri dа imаmо nоvе rеzultаtе, rеkао је ministаr rudаrstvа i еnеrgеtikе Аlеksаndаr Аntić.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

SPEKULACIJE ILI SKANDAL U NAJAVI: Nemački proizvođači automobila kopiraju Teslu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju Frederika Lamberta na Elektreku, dva Modela 3 kompanije Tesla primećena su kako se vazdušnim saobraćajem prevoze iz Amerike u Nemačku, gde bi timovi inženjera iz suparničkih auto-kompanija mogli da ih rastave kako bi preuzeli tehnološka rešenja ovog uspešnog električnog vozila.

Tesla se muči kako bi zadovoljila astronomsku potražnju za svojim proizvodima, a kritičari Model 3 ocenjuju kao “automobil bez konkurencije”. Nemci su se izgleda naoštrili da Teslinoj dominaciji na tržištu stanu na put.

Još nije sa sigurnošću utvrđeno da li je završna stanica dva vozila – Lajpcig, sedište BMW-a, ili Štutgart, dom Mercedes-Benza i Poršea.

BMW  želi da do 2021. godine izbaci model auta koji bi se takmičio sa Teslinim Modelom 3.

Nešto severnije, u Štutgartu, Mercedes i dalje nema razrađene planove za proizvodnju električnih automobila srednje klase. Ipak, u okrilju svog novog brenda EQ, Mercedes-Benz najavljuje seriju e-vozila.

Kada je reč o Poršeu, čini se da je svoj focus, kroz Misiju E, usmerio na proizvodnju suparnika Modelu S kompanije Tesla, a ne Trojke.

Izvršni direktor kompanije Tesla, Ilon Mask, se i dalje nije oglasio povodom optužbi na račun nemačkih kolega iz auto-industrije. Preduzeća iza kojih stoji nastoje da održe svoje pozicije nenarušenim od strane konkurenata. Baš kao što Tesla diktira kako će da izgleda budućnost autoputeva širom sveta, SpaceX, proizvođač svemirskih letelica, želi da postane neprikosnoven među zvezdama.

Nije iznenađenje što suparnici Maskove kompanije električnih vozila žele da dokuče tajnu njenog uspeha. lajpcigIako je jasno da je sebi obezbedila mesto lidera na ovom polju, povećanje broja alternativa njenim automobilima, Teslu će nagnati na dodatno usavršavanje svojih tehnika izrade.

Nesumnjivo je da ćemo uskoro da zakoračimo u novu eru transporta. Konkurenti Ilona Maska su svesni da i dalje kaskaju za njim, ali ukoliko će svoje automobile pokušati da razviju “imitirajući” Teslu, očigledno ne zaziru od korišćenja moralno upitnih sredstava da ga sustignu.

Međutim, trebalo bi da imaju u vidu da su Teslini  punjači na uvezenim automobilima prilagođeni za tržište Sjedinjenih Američkih Država, ali ne i evropsko, kako se ne bi ponovio skandal kada se jedan od inženjera Audija zaglavio na stanici za punjenje Teslinih automobila u Bavarskoj, u Nemačkoj. Auto, koje je bilo uvezeno iz Amerike, nije imalo isti tip punjača koji može da se napaja energijom na datoj lokaciji – upravo zbog specifikacije proizvoda za različita tržišta.

Jelena Kozbašić

Crna Gora reciklira između 2 i 3 odsto otpada

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predstavnica NVO „Zero Waste Montenegro“ Maša Tomković izjavila je za TVCG da se u Crnoj Gori trenutno reciklira između 2 i 3 odsto otpada.

Kako je navela, Evropska unija je planirala da do 2030. godine ima 65 odsto recikliranog otpada. Procenat reciklaže u Crnoj Gori je do 3 odsto, a reciklaža je moguća samo u većim gradovima. To je veoma mali procenat, posebno ako imamo u vidu da smo strateškim dokumentima planirali da će taj procenat do kraja 2017. biti do 25 odsto. Ključni su kaže ona, edukacija građana i jačanje infrastrukture. Pet reciklažnih dvorišta ima Podgorica, što nije dovoljno, ako želimo ozbiljno da povećamo procenat recikliranog otpada.

Ona očekuje da će otvaranje Poglavlja 27 biti samo početaka rada. Samo za ispunjavanje obaveza, koje se odnose na upravljanje otpadom, prema prvim procenama, biće potrebno oko 350 miliona evra.

izvor: rtcg.me

Sandra Jovićević

HESS proizveo 456 GWh električne energije iz hidroelektrana

Photo-illustration: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Slovenska elektroenergetska kompanija HESS saopštila je da je na objektima HE Boštanj, HE Arto-Blanca, HE Krško i HE Brežice na donjem delu Save prošle godine proizvela ukupno 456 GWh električne energije.

Čak 115 GWh proizvedeno je na novoizgrađenoj HE Brežice u vremenu testiranja agregata i probnog rada. Izgradnja pomenute hidroelektrane počela je u aprilu 2014. godine, a u probni rad puštena je u oktobru prošle godine.

Navedeno je i da su u toku radovi na HE Mokrice, snage 28 MW i očekivanom prosečnom proizvodnjom 131 GWh, koja je poslednja u nizu elektrana do granice s Hrvatskom.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Očišćene divlje deponije u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U Leskovcu su u proteklom periodu očišćene dve divlje deponije.

Kako je saopšteno, očišćena je deponija u Šišincu i i deponija koja se nalazi u Živkovu.

Deponije su očišćene u saradnji Javno-komunalnog preduzeća Komunalac, Odeljenja komunalne policije, Vodovoda i kompanije Por Verner Veber.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

U osam objekata u Vrbasu biće uloženo 1,6 miliona franaka

Opština Vrbas, zajedno sa partnerima iz Švajcarske koji predstavljaju projektni tim i izabranu konsultantsku kuću, pokrenula je prve aktivnosti na realizaciji projekta energetske sanacije javnih objekata, koji sa 1,6 miliona franaka finansira Vlada Švajcarske.

Prema planu, biće uređena četiri školska i četiri predškolska objekta. Vlada Švajcarske izdvojila je za ovaj posao 1,6 miliona evra, a obaveza opštine Vrbas biće da obezbedi dodatnih 25 miliona dinara.

Za projekat optimizacije javnih objekata odlučili smo se s ciljem da dodatno unapredimo energetsku efikasnost u našoj sredini i poboljšamo kvalitet života u opštini Vrbas, posebno za one najmlađe koji pohađaju predškolske i školske ustanove. Na planu sprovođenja mera energetske efikasnosti opština Vrbas je prepoznata kao jedna od najboljih u Srbiji i regionu, zbog čega smo dobili podršku Vlade Švajcarske i Vlade Srbije, rekao je Milan Glušac, predsednik opštine Vrbas.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Održan radni doručak o brendiranom otpadu u Crnoj Gori

U petak 26. januara u Crnoj Gori održan je radni doručak o brendiranom otpadu.

Igor Jovanović iz Direktorata za upravljanje otpadom izjavio je da će proizvođači, uvoznici ili distributeri ambalažnog otpada najverovatnije od iduće godine plaćati državi posebnu naknadu. Taj novac biće usmeren za njegovo odlaganje na deponijama ili recikliranje, a da bi do toga došlo, biće neophodno promeniti dosadašnje propise. Prema rečima Jovanovića, sistem proširene odgovornosti je predviđen u Okvirnoj direktivi o otpadu EU. On propisuje obavezu proizvođača i uvoznika da imaju finansijsku odgovornost za ambalažni otpad. Mi smo krajem 2009. doneli uredbu koja se odnosi na proširenu odgovornost. On je naveo da je ambalažni otpad istovremeno i komunalni, jer 80 odsto završava u domaćinstvima.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Nikola Medenica rekao je da brendirani otpad nije definisan zakonodavstvom. Međutim, Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o proizvođačima koji imaju proširenu odgovornost definišu određene kategorije proizvoda i ambalažu koja prati te proizvode, kao i odgovornost proizvođača i drugih kompanija u lancu i životnom ciklusu proizvoda i ambalaže, bez obzira gdje je taj proizvod kupljen i koji je njegov rok trajanja. S druge strane, zakon prepoznaje i društvenu odgovornost poslovanja, kazao je Medenica. Kao jedan od problema on je naveo da Agencija još nema registar proizvođača, distributera i uvoznika koji imaju proširenu odgovornost.

Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović najavila je izmene Zakona o upravljanju otpadom do kraja godine i donošenje posebne uredbe o prikupljanju i tretmanu ambalažnog otpada.

Menadžerka za javne i regulatorne poslove Coca-Cola HBC Andrea Radonjić kazala je da je kompanija postavila cilj da do 2030. uvede reciklažu svih limenki i boca svojih napitaka.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

U planu energetska sanacija OŠ Štefanje

Foto: mgipu.hr
Foto: mgipu.hr

Ministar građevinarstva i prostornog uređenja Predrag Štromar posetio je Bjelovarsko-bilogorsku županiju gdje je nakon susreta sa županom, gospodinom Damirom Bajsom, prisustvovao potpisivanju Ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi Osnovne škole Štefanje.

Osnovna škola Štefanje smeštena je u mestu Štefanje koje je 18 kilometara udaljeno od grada Bjelovara. Zgrada škole izgrađena je 1967. godine, a trenutni energetski razred je D. Projektom energetske obnove predviđena je ušteda od 50 odsto toplotne energije za grejanje, a nakon završene obnove realizovaće se novi energetski pregled te bi zgrada trebala ući u razred C.

Za energetsku obnovu zgrade, stručni nadzor građenja, projektantski nadzor i koordinatora zaštite na radu sufinansiranje iznosi 60 odsto prihvatljivih troškova, dok će za izradu glavnog projekta energetske obnove, energetski pregled i energetski sertifikat nakon obnove biti sufinansirano 85 odsto prihvatljivih troškova.

Ukupna vrednost projekta je 557.978,99 kuna, koji će se sufinansirati u iznosu od 351.916,51 kuna, što predstavlja 63,07 odsto prihvatljivih troškova. Energetska obnova zgrade prema Ugovoru treba biti završena do 30. novembra 2018. godine.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Otvorena izložba fotografija „Tara”

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode se 25. januara 2018. godine predstavio Nacionalni park „Tara”, a u okviru promocije je otvorena izložba fotografija „Tara”, autora Irene Beker i Bele Sabo.

Prisutne goste je pozdravila direktorica Pokrajinskog zavoda dr. Bilјana Panjković koja je tom prilikom istakla da je NP „Tara” na poslednjem Eko sajmu LORIST imao izuzetno zapaženu promociju i da spada u najuređenije i najaktivnije parkove u Srbiji i regionu.

Prisutni su o samom Nacionalnom parku Tara više saznali iz prezentacije „Nacionalni park Tara – sadašnjost i budućnost”, Ranka Milanovića, rukovodioca Službe turizma i edukacije tog nac. parka. Prostor Tare proglašen je Nacionalnim parkom 1981. godine na površini od 19.175,00 ha, od 5. oktobra 2015. godine teritorija parka je proširena i sada zauzima 24.991,82 ha. Nalazi se na krajnjem zapadu Srbije ograničeno tokom Drine između Višegrada i Bajine Bašte. Po nadmorskim visinama, Tara spada u srednje visoke planine, čija je prosečna nadmorska visina 1.000 – 1.200 metara. Najviši vrh Nacionalnog parka je Kozji rid – 1.591 metar. Na Tari dominiraju mešovite šume smrče, jele i bukve a specifičnost u odnosu na druge planine Balkanskog poluostrva predstavlјa veliki broj reliktnih i endemičnih šumskih vrsta i zajednica. Na Tari je identifikovano 1156 vrsta vaskularne flore što čini 1/3 ukupne flore Srbije. Od zastuplјenih bilјnih vrsta 76 su endemične vrste. Posebnu vrednost i značaj ima Pančićeva omorika. Područje Tare naselјava 59 vrsta sisara, Ovde je nastanjena najveća populacije mrkog medveda u Srbiji, simbol faune beskičmenjaka Tare je endemorelikt Pančićev skakavac.

Nakon prezentacije prisutni su mogli da pogledaju kratak osmominutni promotivni film o Tari autora Atile Zerca i Bele Saboa. Film je nastao za vreme Fotosafarija na Tari 2014. godine.

Izložba će biti otvorena do 20. februara 2018.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Više od 1.000 tona opasnog otpada pronađeno u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay

Na prostoru bivše fabrike Hemijske industrije Novi Sad, koja je u stečaju, pronađeno je više od 1.000 tona mogućeg toksičnog otpada, javlja portal 021.rs.

Vlasnik “Step Transa”, koji je zakupac prostora bivše fabrike “HINS”, na kome je skladištio opasan otpad je uhapšen, potvrdilo je Ministarstvo zaštite životne sredine, a prenosi 021.rs.

“Vlasnik je imao dozvolu od 2012. za skladištenje opasnog otpada i on ima urednu dokumentaciju za svega 32 tone takvog otpada, a u krugu bivše fabrike se nalazi 1.080 tona za koji ne postoji adekvatna dokumenatacija. Zakupac i vlasnik ‘Step Transa’ juče je lišen slobode”, izjavio je pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan kaže da je “ovo zločin prema sopstvenom narodu i državi” i da će odgovorni biti sankcionisani.

“Ovaj čin sakrivanja opasnog otpada jedino se može kvalifikovati kao zločin prema narodu i državi. Insistiraćemo na tome da se sankcionišu ljudi koji ovo rade na najstrožiji način”, naveo je on.

Ministarstvo zaštite životne sredine će objaviti mejl adresu i telefon na koje će svi građani moći da prijave slučajeve za koje sumnjaju da je reč o neadekvatnom zbrinjavanju opasnog otpada kako bi nadležne institucije dobijale informacije, naveo je ministar.

Opasan otpad jeste otpad koji po svom poreklu, sastavu ili koncentraciji opasnih materija može prouzrokovati opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi i ima najmanje jednu od opasnih karakteristika utvrđenih posebnim propisima koje ga čine opasnim, uključujući i ambalažu u koju je opasan otpad bio ili jeste upakovan.

U velikoj količini opasan otpad dolazi iz industrije kao što je hemijska industrija, proizvodnja električne i elektronske opreme, proizvodnja baterija i akumulatora, proizvodnja boja, elektroliza, tekstilna industrija, farmaceutska industrija, proizvodnja plastike, kožna industrija. Opasan otpad nastaje i u trgovinama, domaćinstvima, zdravstvu, poljoprivredi i na drugim mestima.

Sa opasnim otpadom se mora upravljati na način kojim se obezbeđuje najmanji rizik po ugrožavanje života i zdravlja ljudi i životne sredine, kontrolom i merama smanjenja:

  • zagađenja voda, vazduha i zemljišta;
  • opasnosti po biljni i životinjski svet;
  • opasnosti od nastajanja udesa, eksplozija ili požara;
  • negativnih uticaja na predele i prirodna dobra posebnih vrednosti;
  • nivoa buke i neprijatnih mirisa.

U opasan otpad spadaju otpadna rabljena ulja, kontaminirana ambalaža, zauljene krpice, otpadni akumulatori, otpadne boje i farbe, otpadni filteri, zauljena voda i razni drugi.

Milan Zlatanović

Izvor: N1