Home Blog Page 1153

Novi Sad: Gde se troši “ekološki dinar”?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Udruženje “Inženjeri zaštite životne sredine” iz Novog Sada organizovalo je 30. januara konferenciju za medije u prostorijama Medija centra Vojvodine na kojoj je predstavilo rezultate projekta “Pare nisu problem, para ima! – Gde se troši “ekološki dinar” u Novom Sadu?” koji je realizovan uz podršku Fonda ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u okviru konkursa vezanog za upotrebu digitalnih informatora o radu lokalnih samouprava.

Novi Sad je jedan od gradova koji se još 1995. godine opredelio da, u skladu sa zakonom, deo sredstava za poslove zaštite životne sredine koji su u nadležnosti lokalne samouprave finansira  uvođenjem posebne takse. Za prihode prikupljene od ove naknade otvoren je namenski račun – Budžetski fond za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada.

– Analizom dostupnih podataka nastalih u okviru rada lokalne samouprave i njenih organa, kroz ovaj projekat “Inženjeri zaštite životne sredine” sačinili su sistematizovan i za građane i građanke lako razumljiv pregled načina prikupljanja i potrošnje “novosadskog ekološkog dinara” – prihoda i rashoda Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada, rekao je Msc Igor Jezdimirović, koordinator projekta i predsednik udruženja “Inženjeri zaštite životne sredine”, naglasivši da se u zaštitu životne sredine ulažu se ogromna sredstva i da je samo za jačanje javne svesti u Novom Sadu prošle godine izdvojeno 30 miliona dinara.

Na Konferenciji prisutni su upoznati i sa radom Gradske uprave za zaštitu životne sredine, koja u okviru svojih nadležnosti priprema godišnji Program korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine.

Mr Dragica Branković, pomoćnica nečelnice Gradske uprave za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada, rekla je da Novi Sad svake godine ulaže značajna sredstva za saniranje javnih površina i sakupljanje otpada na njima. Istovremeno izdvajamo i značajna sredstva za programe i projekte koji jačaju svest o potrebi zaštite životne sredine i ličnom doprinosu.

Ona je potvrdila da je Grad Novi Sad prošle godine za obrazovne aktivnosti i jačanje svesti o potrebi zaštite životne sredine izdvojio 30 miliona dinara i rekla da joj se čini da efekat nije dovoljan, pa bi bilo dobro da svi zajedno malo više radimo na jačanju svesti građana.

Sistematizovan i za građane i građanke lako razumljiv pregled načina prikupljanja i potrošnje novosadskog „ekološkog“ dinara može se pogledati na sajtu: http://nsekodinar.rs/.

Pošto se novac u ovaj fond prikuplja od građana i privrednih subjekata, “Inženjeri zaštite životne sredine” su pokrenuli i peticiju kojom se od nadležnih zahteva da u postupak izrade Programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada bude uključena javnost putem javne rasprave. Svi koji žele, peticiju mogu potpisati na linku:  https://www.peticije24.com/signatures/peticija_za_ukljuivanje_javnosti_u_izradu_programa_korienja_sredstava_budetskog_fonda_za_zatitu_ivot/.

Milisav Pajević

 

Doneto rešenje o ponavljanju postupka davanja saglasnosti za projekat MHE „Pakleštica“

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto rešenje o ponavljanju postupka davanja saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje male hidroelektrane „Pakleštica“, na reci Visočici u opštini Pirot, na prostoru Parka prirode „Stara planina“, nosioca projekta, „PIRAK HYDRO“.

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na sajtu Ministarstva.

Protiv ovog Rešenja može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom, u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Do 2020. potrebno reciklirati 50 odsto otpada u Hrvatskoj

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministar zaštite životne sredine i energetike Hrvatske Tomislav Ćorić održao je radni sastanak sa predstavnicima Karlovačke županije i jedinicama lokalne samouprave sa tog područja. Tom prilikom sagledana je trenutna situacija na području upravljanja otpadom kako bi se učinili dodatni napori za ubrzavanje i realizaciju obaveza koje proizlaze iz Uredbe, odnosno Zakona o održivom upravljanju otpadom.

Ministar Ćorić podsetio je gradonačelnike i načelnike sa područja Karlovačke županije kako su predstavnička tela jedinica lokalne samouprave bila dužna doneti Odluku o načinu pružanju javnih usluga prikupljanja mešanog i biorazgradivog komunalnog otpada. Sve to činimo kako bismo ostvariti plan da se do 2020. reciklira više od 50 odsto papira, stakla, metala i plastike, rekao je Ćorić.

U tom smeru, dodao je, u Ministarstvu zaštite životne sredine i energetike ulažemo dodatne napore kako bi se tiokom ove godine celokupni sistem, odnosno infrastruktura za efikasno upravljanje otpadom dovela na potrebni nivo. Konkretno, Ministarstvo kroz javne pozive EU sredstvima sufinansira nabavku potrebne opreme, postrojenja, sanacije odlagališta i realizaciju edukativnih programa. U toku je i javni poziv za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Prebačen plan proizvodnje u RiTE Ugljevik

Foto: Wikipedia / Mazbln
Foto: Wikipedia / Mazbln

Plan proizvodnje električne energije u Rudniku i termoelektrani Ugljevik prebačen je u januaru za 17,5 odsto, saopšteno je iz te kompanije.

Izvršni direktor za proizvodnju električne energije i razvoj Milutin Tasovac istakao je da su ovako dobri proizvodni rezultati prva vidljiva posledica kapitalnog remonta postrojenja i investicija iz prošle godine u poboljšanje tehničko-tehnološke spremnosti Termoelektrane. On je naveo da su puštanjem u rad novog elektrofilterskog postrojenja ostvareni i značajni ekološki efekti jer je nivo emisije prašine kroz dimnjak Termoelektrane smanjen u startu više od 10 puta. Tasovac je najavio da će u narednim danima biti izvršena probna merenja u svrhu dokazivanja kapaciteta i podešavanja režima rada elektrofiltera. Očekujemo dalji pozitivan trend rada i ostvarivanje plana proizvodnje električne energije u ovoj godini od 1.780 GWh, rekao je on.

RiTe Ugljevik je u januaru u elektroenergetski sistem Republike Srpske isporučila 179,79 GWh električne energije, što je za 17,5 odsto više od plana. Iz kompanije navode da je ove dobre rezultate Termoelektrane adekvatno pratio i Rudnik sa proizvedenih 166.000 tona uglja u januaru, čime je plan prebačen za 22 odsto. Plan otkrivke je sa ostvarenih 763.179 metara kubnih čvrste mase prebačen za 29 odsto.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Projekat “Životna sredina budućnost i izazovi održivog razvoja Jugoistočne Srbije”

Foto: Timočki klub
Foto: Timočki klub, Knjaževac

Projekat “Životna sredina budućnost i izazovi održivog razvoja Jugoistočne Srbije” koji je sproveo Timočki klub iz Knjaževca težio je motivisanju i uključivanju lokalne vlasti i drugih zainteresovanih strana da koordinisano sarađuju i informišu javnost jugoistočne Srbije u primeni i praćenju primene pravnih tekovina, međunarodnih, EU i nacionalnih propisa iz oblasti životne sredine koji se implementiraju na lokalnom nivou u ovom delu Srbije.

Građane ovog regiona kroz ovaj projekat su uključivali u procese donošenja odluka u njihovim zajednicama.

Na realizaciji ovog projekta Timočki klub iz Knjaževca okupio je sledeće organizacije civilnog društva: Entuzijasti Kučeva, Resurs centar Majdanpek, Centar Lokalne Demokratije LDA iz Knjaževca, Udruženje “Pirgos” iz Pirota, Ženska inicijativa Knjaževca i Asocijacija za razvoj Kladova – ARK.

Projekat “Životna sredina budućnost i izazovi održivog razvoja Jugoistočne Srbije” Timočkog kluba iz Knjaževca je realizovan u okviru Programa podrške organizacijama civilnog društva u Srbiji u oblasti životne sredine – CSOnnect, koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Dogovorena modernizacija sistema upravljanja vodama u Srbiji

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Modernizacija sistema upravljanja vodama u Srbiji i razvoj oznaka kvaliteta hrane i geografskog porekla, unapređenje srpskog poljoprivrednog izvoza bile su teme sastanka predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Beogradu.

Strane su se dogovorile da potpišu Memorandum o razumevanju s ciljem dalje saradnje na polju jačanja srpskog agrobiznis sektora, saopštila je Svetska organizacija za hranu i poljoprivredu.

– Postoji veliki potencijal za srpske proizvođače i trgovce da pristupe novim tržištima, uključujući one na Bliskom istoku, srednjem istoku i Aziji, rekao je Miljan Ždrale, regionalni direktor EBRD-a za agrobiznis za centralnu i jugoistočnu Evropu.

FAO i EBRD će, takođe, nastaviti da pružaju tehničku pomoć za usklađivanje sa zahtevima tržišta i unapređenje javno-privatnog dijaloga među igračima u industriji žitarica u zemlji, kao i redovnu razmenu informacija i učešće na međunarodnim trgovinskim događajima.

Ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović izrazio je zadovoljstvo zbog uspešnog partnerstva sa FAO i EBRD poslednjih godina, naglasivši da novi sporazum potvrđuje uzajamnu dobru volju i interesovanje za dalje korišćenje naših prednosti – za izgradnju efikasnog i održivog, inkluzivnog i konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog sistema u Srbiji.

Prema sporazumu, FAO i EBRD će nastaviti da podržavaju napore za ubrzanje rasta poljoprivrednog izvoza Srbije. To će jednim delom obuhvatiti jačanje kapaciteta Udruženja žita Srbije u oblasti analize tržišta i rešavanja proizvodnih i trgovinskih uskih grla – od infrastrukture do logistike.

FAO i EBRD žele da prošire aktivnosti u razvoju izvoza drugih poljoprivrednih proizvoda kao što su ariljske maline. Zahvaljujući projektu FAO-EBRD, prvih 1.000 tona ariljskih malina lane je dobilo sertifikat geografskog porekla.

Milisav Pajević

U planu rekonstrukcija MHE Vrelo

Foto: dlhe.rs
Foto: dlhe.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto Rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta projekta rekonstrukcije MHE Vrelo u opštini Bajina Bašta.

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Protiv ovog Rešenja nije dopuštena žalba. Nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema ovog rešenja, odnosno od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Predstavljen IPA projekat prekogranične saradnje u Pančevu

Foto: pancevo.rs
Foto: pancevo.rs

Gradski menadžer Pančeva Maja Vitman održala je konferenciju za medije na kojoj je govorila o aktivnostima na projektu koji zajedno sprovode grad Pančevo i opština Rešice.

Ovom prilikom Maja Vitman istakla je da je ovo prvi infrastrukturni projekat ovog karaktera, prekogranične saradnje Rumunija-Srbija. Još jedna važna stvar jeste da su grad Pančevo i opština Rešica višedecenijski zbratimljeni gradovi, ali po prvi put rade na jednom zajedničkom projektu. Sredinom januara 2018. godine održana je prva konferencija povodom pokretanja ovog projekta, zapravo implementacije projekta u vezi sa energetskom efikasnošću. Cilj ovog projekta jeste doprinos energetskoj efikasnosti u vezi sa korišćenjem obnovljivih izvora energije i smanjenjem emisije gasova koji proizvode efekat staklene bašte.

Vrednost zajedničkog projekta je 1.353.167,00 evra, a za grad Pančevo je, opredeljena ovim projektom vrednost, od 792.776,00 evra. Za našeg partnera, odnosno lidera na ovom projektu vrednost sredstava je 560.391,00 evra. Čitav ovaj projekat će biti finansiran putem Intereg IPA CBC programa koji finansira Evropska unija. Grad Pančevo je tokom prethodne godine, tačnije 29. decembra 2017. godine objavio tendersku dokumentaciju na programskom veb sajtu prekogranične saradnje Rumunija – Srbija i takođe u listu Danas. Otvaranje ponuda predviđeno je za 6. mart ove godine i nadamo se da ćemo dobiti dobre izvođače radova koji će ispunjavati sve potrebne uslove. Završetak ovog projekta predviđen za 9. jun 2019. godine, koji ćemo u skladu sa svim ugovornim obavezama koje je grad potpisao sa donatorom, sigurno ispuniti, istakla je gospođa Vitman.

izvor: pancevo.rs

Sandra Jovićević

Kanalizacija za oko 120 kuća u naselju Braće Jugović u Obrenovcu

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Izgradnja kanalizacione mreže i fekalno-crpne stanice u obrenovačkom naselju Braće Jugović je završena, a kako je rekao gradski menadžer Goran Vesić, na ovaj način je omogućeno da se na kanalizaciju priključi 120 domaćinstava.

Vesić je prilikom obilaska ove lokacije podsetio da su radovi počeli pre deset meseci, a da su prve kuće već počele da se priključuju. Na ovaj način smo rešili veliki problem, jer su ovde visoke podzemne vode koje su morale da se prazne dva puta mesečno, a što je prilično veliki trošak. Prema njegovim rečima, u naselju Šljivice u Obrenovcu radi se tri i po kilometara kanalizacije i crpna stanica, a vrednost tih radova je skoro 90 miliona dinara. Završili smo rekonstrukciju reni bunara u Obrenovcu, za šta je izdvojeno 108 miliona dinara. Radimo kanalizaciju duž Valjevskog puta i primarni cevovod Crna tačka – Bošnjaci u Obrenovcu. To su veliki projekti koji se rade, a tiču se kanalizacije i vodovoda. To što smo omogućili ljudima da se priključe na kanalizaciju, deo je plana koji sprovodimo, a to je da za deset godina na teritoriji Beograda svaka kuća ima kanalizaciju. Da bi taj problem bio rešen, naglasio je Vesić, potrebno je oko milijardu evra i dodao da se na tome radi zajedno sa Vladom Srbije.

U toku su pripreme za izgradnju prve fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom Selu. Nama treba pet takvih fabrika na teritoriji Beograda. Treba da uradimo i nedostajuću kanalizaciju što je veliki posao, ali i civilizacijski, i to moramo da završimo, poručio je Vesić. Kako je naglasio gradski menadžer, u poslednje četiri godine uloženo je oko 350 miliona evra u prigradske opštine, što je više nego što je to bio slučaj u periodu od 2008. do 2012. godine, kada je za to uloženo oko 100 miliona evra.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

EKO MABER INŽENJERING podneo zahtev za tretman neopasnog otpada

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za tretman neopasnog otpada u mobilnom postrojenju na teritoriji Republike Srbije, podnetog od strane privrednog društva „EKO MABER INŽENJERING“ d.o.o. Pančevo.

Lokacije rada predmetnog mobilnog postrojenja su divlje deponije mešanog komunalnog otpada. Osnovni cilj rada mobilnog postrojenja jeste mehaničko razdvajanje mešanog komunalnog otpada na različite frakcije otpada, njegovo trajno uklanjanje, remedijacija zemljišta i privođenje zemljišta njegovoj osnovnoj nameni.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je mesec dana od dana objavljivanja oglasa, a uvid u podneti Zahtev može se izvršiti u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Od porodične manufakture do ugledne evropske kompanije

Photo: Marko Obradovic Edge
Foto: Marko Obradović Edge

Za četvrtinu veka, koliko naša kompanija postoji, ostvarili smo fantastičan uspeh – prešli smo put od male porodične manufakture koja je proizvodila galanteriju od metala do velike kompanije sa više od 120 zaposlenih. Naša glavna oblast ekpertize i delovanja je POS (Point Of Sale), POP (Point Of Promotion) i POSM (Point Of Sale Material) dizajn i razvoj istog. Počeli smo u jednoj industriji i brzo se raširili na još 7 (Tobbaco Industry, Pharmaceutical Industry, IT Industry, Automobile Industry, Banking & Insurance Industry, FMCG Industry, Building Industry), u isto vreme podigavši stručni nivo zaposlenih mašinskih i elektrotehničkih inženjera, industrijskih i grafičkih dizajnera a oformili smo i R&D tim ljudi sa posebnim setom veština.

Tokom razvoja firme oformili smo 13 sektora kompanije:

  • Istraživanje i razvoj
  • Industrijski dizajn
  • Inženjerski razvoj
  • Procesuiranje i obrada obojenih metala
  • Obrada crnih metala, pločastih metala i pločastih nemetala
  • Obrada drveta i plastike
  • Sektor površinske zaštite
  • Sektor plastifikacije i farbanja
  • Sektor digitalne štampe
  • Sektor multimedije i elektronike
  • Sektor brendiranja i pakovanja
  • Sektor logistike i transporta
  • Sektor kontrole kvaliteta

Napredak smo ostvarili takođe i na drugom planu povećavši broj zemalja sa kojima poslujemo. U početku smo sarađivali samo sa dve zemlje, a kasnije se ta brojka popela na više od 17 zemalja i nastavlja da raste. Konstantan napredak i proširivanje delatnosti unutar kojih poslujemo doveli su do vrlo uspešne saradnje u avgustu 2017. godine. Naime, realizovali smo projekat u saradnji sa ProCredit Bankom koji nije značajan samo za našu kompaniju već i za naš grad i državu budući da bitno utiče na podizanje ekološke svesti u zajednici. Mi smo dizajnirali, izradili i postavili jedinstvenu autonadstrešnicu sa solarnim panelima i elektropunjačem za automobile na električni pogon i na taj način postali smo deo familije inovativnih kompanija koje prate svetske trendove i aktivno učestvuju u razvoju mreže elektropunjača u Srbiji. Ovaj jedinstveni projekat izveden je kao prvi u nizu zahvaljujući saradnji sa kompanijom MT-KOMEX.

Ako posetite upravnu zgradu ProCredit Banke u Bulevaru Milutina Milankovića možete videti našu auto-nadstrešnicu za 2 vozila sa elektropunjačima proizvođača Schneider Electric koji omogućavaju brzo i lako punjenje. Postavljeni punjači su registrovani na svim evropskim mapama stanica za punjenje električnih vozila.

Foto: Marko Obradović Edge

Naravno, kada dođete kod nas u posetu da bi ste videli naše proizvodne kapacitete i uverili se u mogućnosti saradnje na obostrano zadovoljstvo, na parkingu ispred naše upravne zgrade moći ćete da vidite takođe instaliranu auto-nadstrešnicu sa solarnim panelima snage 10kW i elektropunjačem marke Schneider Electric za vaš elektroautomobil.

Više informacija možete potražiti na:

http://propulzija.com

office@propulzija.com

+381 11 8001 497

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u magazinu Energetskog portala pod nazivom EKO-ZDRAVLJE, novembra 2017. godine.

Avio-prevoznik obustavlja upotrebu plastike u radu svoje kompanije od 2023. godine

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Irska avio-kompanija Ryanair sa niskim cenama usluga letenja se obavezala da će da obustavi upotrebu plastike na svojim letovima u roku od pet godina.

Izvršni direktor Ryanair-a, Majkl O’Liri, poznat je po svom tvrdlogavom odricanju da emisije ugljen-dioksida od strane vazdušnog saobraćaja doprinose klimatskim promenama. Pored toga, jednom prilikom je izjavio kako su zaštitnici životne sredine luditi koji civilizaciju odvlače nazad u 18. vek i da je najbolje što može da se uradi sa njima – da se ubiju.

Iako pod vođstvom čoveka koji odaje utisak osobe koja ne mari za ekologiju, pomenuti avio-prevoznik obećao je da će do 2023. godine iz rada svoje kompanije eliminisati plastiku koja ne može da se reciklira. Pored zamene plastične mase biorazgradivim čašama, drvenim priborom za jelo i papirnom ambalažom, Ryanair planira da je ukloni i iz glavnog predstavništva, baznih stanica i operacija. Potez ima centralnu ulogu u okviru programa za poboljšanje korisničkog iskustva.

Direktor marketinga Ryanair-a, Keni Džejkobs, najavio je da njihov plan za zaštitu životne sredine uključuje posvećenost izbacivanju plastike iz svih radnji na nivou preduzeća u narednih pet godina.

Predložio je i da putnici na letove donose sopstvene čaše. Merama neće biti pogođeno jedino serviranje hrane i pića u avionima. Prevoznik će da nastoji da plastični delovi u njegovim vazduhoplovima budu napravljeni od materijala koji može da se reciklira.

Džejkobs je dodao da je i trenutno Ryanair najzelenija avionska kompanija u pogledu proizvodnje štetnih gasova po putniku.  Za kraj je naglasio da će samo vreme pokazati koliko je apsolutno uklanjanje sintetičkih materijala iz upotrebe u avio-saobraćaju izvodljivo i moguće.

Suočen sa skandalom zbog nepravilnog informisanja korisnika usluga o njihovim pravima prema evropskim zakonima, kao i činjenice da su mnogi imali poteškoće u traženju nadoknade, Ryanair će da se unapredi i na ovom polju. Najavljeno je da će postupak traženja kompenzacije u slučaju otkazanog ili odloženog leta za putnike da bude olakšan.

Jelena Kozbašić

Seča šuma, veliki problem Papue Nove Gvineje

Foto: pixabay

Seča šuma Papue Nove Gvineje dešava se mnogo bržim tempom nego što se to ranije mislilo. Uzrok tome je ogromna, još uvek rastuća potražnja populacije Azije za drvetom.

Analizom slika iz satelita, predviđa se da će ovim tempom u narednih 12 godina većina pristupačne prašume u ovom delu jugoistočne Azije biti uništeno. Kompanije drvne industrije aktivne su u ovoj zemlji već neko vreme ali posledice po životnu sredinu i dalje nisu sasvim poznate.

Naučnici sa Univerziteta Papue Nove Gvineje došli su do zaključka da je deforestacija u ovoj zemlji slična onoj koja se dešava u Amazoniji ili u slivu reke Kongo. Ova informacija je u neku ruku šokantna jer se ranije smatralo da su posledice deforestacije u ovom regionu veoma male, skoro pa zanemarljive. Nova studija pak pokazuje da to nije slučaj.

Čelnici vlade Papue Nove Gvineje smatraju da je jedino pravedno da im razvijenije zemlje omoguće finansije za konzervaciju šuma i dok se to ne desi dopuštaju multinacionalnim kompanijama koje se bave obradom drveta da eksploatišu njihove šume. Ako se ovim tempom nastavi, jedino što će ostati jesu šume koje su u nepristupačnim delovima terena.

Prašuma Papue Nove Gvineje je treća najveća prašuma na svetu. Ona nije samo eksploatisana radi dobavljanja drveta, već se i raskrčava radi uzgoja isplativijih kultura. Razlog tome leži u činjenici da ova zemlja sa 6 miliona stanovnika ima i jednu od najbrže rastućih populacija na svetu.
Godine 1972. ovu bivšu britansku koloniju pokrivalo je 94 miliona ari šume, tj. 82 % čitave teritorije bilo je pokriveno prašumom. Do 2002. godine 71 % teritorije su činile šume. Prema aktuelnim procenama, do 2021. godine više od 53% šuma biće posečeno.

Ministar šumarstva Papue Nove Gvineje, Belden Namah izjavio je da je do sada primat davan ekonomskom razvoju u odnosu na konzervaciju šuma i da je ova studija ozbiljno upozorenje za vlasti. “Imali smo utisak, poslednjih godina da su naše šume beskonačne. Ova studija je gorka pilula koju moramo progutati kako bismo spasili naše okruženje. Ako za 50 godina državljani Papue Nove Gvineje budu ostavljeni sa parčićima šume koje su proglašene nacionalnim parkovima, onda je naša zamisao propala.”

Posledice seče šuma mogu biti gubitak biodiverziteta, poremećaji klime kao i poremećaj ciklusa kruženja vode u prirodi.

Milan Zlatanović

U toku izgradnja trafostanice na Autokomandi

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali obišao je zajedno sa Miloradom Grčićem, v.d. direktora JP „Elektroprivrede Srbije”, radove na izgradnji trafostanice „Beograd 23” na Autokomandi.

Na ovom objektu u toku je ugradnja dva transformatora snage po 40 megavata kojima će se unaprediti napajanje Voždovca i Savskog venca električnom energijom, poboljšati snabdevanje u krugu od pet kilometara i obezbediti priključenje brojnih privrednih i stambenih objekata čija je izgradnja predviđena u neposrednoj blizini.

Siniša Mali je istakao da će objekat trafostanice biti od izuzetno velikog značaja za glavni grad Srbije. On je naglasio da ovakvi objekti predstavljaju ulaganje u budućnost gradske infrastrukture, a podsetio je i da je pre tri godine otvorena i trafostanica „Beograd 20” na Mirijevu.

Prvi čovek EPS-a Milorad Grčić ukazao je da je jedan od preduslova razvoja srpske ekonomije izgradnja neophodne infrastrukture. Snabdevanje električnom energijom je svakako jedan od osnovnih uslova, a trafostanica „Beograd 23” je jedan od najvažnijih punktova u distribuciji električne energije na teritoriji grada Beograda. Beograd je pre tri godine prvi put u istoriji puštanjem u rad EMS-ove trafostanice „Beograd 20” na Mirijevu dobio dvosmerno napajanje, a sada EPS to nastavlja spuštanjem na niži naponski nivo.

Trafostanica „Beograd 23” je projekat vredan 900 miliona dinara i u ovom trenutku realizovan je u vrednosti od 650 miliona dinara, dok se završetak radova očekuje početkom septembra.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Povećana proizvodnja uglja u FBiH

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bruto proizvodnja električne energije u FBiH u decembru 2017. godine iznosila je 842 GWh, dok je u istom mesecu 2016. godine iznosila 913 GWh.

Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u u istom periodu bila je 417.292 tona, a u decembru godinu ranije 365.550 tona. Proizvodnja lignita u decembru 2017. godine je iznosila 197.074 tona, a u decembru 2016. godine 209.671 tona.

Proizvodnja koksa u FBiH u decembru je evidentirana u iznosu od 80.456 tona, dok je u istom mesecu 2016. godine evidentirano 60.907 tona, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Stara Pazova opredelila 18,5 miliona dinara za zaštitu životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za upravljanje otpadnim vodama u zgradama i građevinskim objektima na teritoriji opštine Stara Pazova u budžetu za ovu godinu opredeljeno je preko 18,5 miliona dinara, a u okviru aktivnosti koje se tiču zaštite životne sredine planirana je realizacija projekata koji omogućavaju izgradnju kanalizacione mreže na teritoriji opštine po Projektu javnog privatnog partnerstva.

Jedan od zadataka opštinskog rukovodstva u Staroj Pazovi je i realizacija programskih aktivnosti koje se tiču upravljanja zaštitom životne sredine, pre svega, pošumljavanja, uzimajući u obzir da je Vojvodina jedna od najmanje pošumljenih regija u Evropi i da Stara Pazova nije među tri opštine u Sremu u kojima je pošumljenost veća od 15 posto. U tu svrhu u opštinskoj kasi izdvojeno je dva miliona dinara.

I ove godine biće sprovedeni redovni tretmani zaprašivanje komaraca u svim opštinskim mestima uključujući i priobalje Dunava, belegišku Adu i kanal Budovar, a planirano je da se zaprašivanje vrši i sa zemlje i iz vazduha za šta je opredeljeno pet miliona dinara.

Pored toga, milion i po dinara namenjeno je i za realizaciju aktivnosti udruženja i organizacija sa teritorije opštine koje se bave zaštitom životne sredine, a žele da sprovedu različite programe iz delokruga ove oblasti.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević