Home Blog Page 1152

Trivan otvara konferenciju o upravljanju otpadom

Foto: ekologija.gov.rs

Danas, 6. februara, u 9:30 časova, u sali hotela “Kraun plaza”, Vladimira Popovića 10, održaće se konferencija Američke privredne komore u Srbiji koja je posvećena temi “Zaštita životne sredine- upravljanje otpadom”.

Konferenciju će otvoriti ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan.

U plenarnom radu konferencije biće razmatran EU paket cirkularne ekonomije, dok će u radu po panelima biti reči o upravljanju ambalažnim otpadom i upravljanju posebnim tokovima otpada.

Pored Trivana, u radu skupa učestvovaće i državni sekretar Ministarstva Ivan Karić i v.d. pomoćnika ministra Filip Abramović.

Izvor: srbija.gov.rs

 

Avion na bio-pogon: Senf više nije rezervisan samo za hotdog, već i za avione

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dana 30. januara 2018. godine, u Melburnu desilo se istorijsko sletanje aviona iz Los Anđelesa. S obzirom na to da je avio-linija na ovoj relaciji već redovna, verovatno se pitate zbog čega bi ovaj let mogao da bude toliko značajan.

Letelicu kojom su bili prevezeni putnici iz Amerike u Australiju pokretala je smeša standardnog mlaznog goriva i biogoriva napravljenog od Brassica carinata, semena slačice od koje se proizvodi senf, u odnosu 90:10. U poređenju sa uobičajenim letovima, ovom prilikom, proizvodnja ugljen-dioksida smanjena je za 7 odsto. Avio-prevoznik čiji se avion, Boeing Dreamliner 787-9, upisao u istoriju je Qantas i leti pod australijskom zastavom.

Prema trenutnim standardima vazdušnog saobraćaja, avionskim kompanijama dozvoljeno je da u mešavinama goriva za svoje letove koriste maksimalno 50 odsto biogoriva. Ipak, portparolka kompanije Qantas veruje da će se novim specifikacijama ovaj procenat povećati na 100.

Biogoriva mogu u velikoj meri da doprinesu smanjenju udela avio-industrije u emisiji štetnih gasova. Međutim, kako se najčešće prave od otpadnih ulja iz ugostiteljskih objekata, njihovo snabdevanje je promenljivo. Nekada su dostupne dovoljne količine ulja za proizvodnju, nekada ne.

S druge strane, od uzgajanja Brassica carinata u te svrhe, i poljoprivrednici bi imali višestruku korist. Ukoliko na jednoj parceli konstantno uzgajaju istu poljoprivrednu kulturu, nepovoljno utiču na plodnost tla kojim raspolažu. Kada bi na svakih nekoliko godina na njoj posejali seme slačice, to bi poboljšalo kvalitet zemlje. I sami bi iz semena mogli da iscede ulje koje bi mogli da upotrebljavaju za pokretanje svojih traktora i ostale poljoprivredne opreme. Za viškove imali bi imali stalnog kupca – avio-kompanije. Otpadom od ekstrakcije ulja mogli bi da hrane stoku.

Kada bi se stabilizovalo snabdevanje sirovinama za biogoriva, zaokret ka “zelenijoj” avijaciji postao bi izvodljiviji. Rešenje problema dostupnosti potrebnih materijala mogla bi da bude upravo – slačica.

Iako tek jedan od mnogobrojnih aktera na “nebu”, demonstracijom senfa kao održivog rešenja za pogon aviona, Qantas može da postane avio-prevoznik čijim će stopama (ili letovima?) da krenu i konkurenti.

Jelena Kozbašić

Opština Vrbas dobila sredstva za energetsku obnovu vrtića

Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović uručio je ugovore za realizaciju 36 projekata na teritoriji 26 gradova i opština u AP Vojvodini. Ukupna vrednost tih ugovora je 2,3 milijarde dinara imajući u vidu sredstva koja su obezbedili Pokrajina i lokalne samouprave.

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekti odobreni na konkursima Uprave za kapitalna ulaganja Vojvodine odnose se na oblasti saobraćajne infrastrukture, lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, vodosnabdevanja i zaštite vode, predškolskog obrazovanja, razvoja sporta i oblasti energetske efikasnosti.

Opštini Vrbas, koju je na potpisivanju ugovora predstavljao Milan Glušac, predsednik opštine, je u okviru programa unapređenja i modernizacije infrastrukture koja doprinosi povećanju kvaliteta, efikasnosti i relevantnosti sistema predškolskog obrazovanja i vaspitanja, pripalo 9.784.498 dinara za adaptaciju objekta “Cvrčak” PU “Boško Buha” u Bačkom Dobrom Polju.

Ovim sredstvima rekonstruisaćemo celi objekat, promeniti stolariju, podove, kanalizacione i vodovodne sisteme, sanitarne čvorove i sve drugo i tako dobiti skoro novi objekat. Uprava za kapitalna ulaganja i Pokrajinska vlada pružaju punu podršku projektima iz opštine Vrbas, na čemu se posebno zahvaljujemo, i svakim projektom unapređujemo kvalitet života u opštini Vrbas. Javna nabavka biće veoma brzo raspisana i verujem da ćemo uskoro krenuti u realizaciju, rekao je Glušac.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Održana konferencija povodom realizacije projekta „Interpretaciono edukacioni centar Grpašćak“

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

U Zadru u Hrvatskoj održana je početna konferencija projekta „Interpretaciono edukacioni centar Grpašćak“ koji predstavlja ulaganje u Park prirode Telašćica s ciljem unapređenja sistema posećivanja i edukacije, a sve u svrhu održivog korišćenja prirodne baštine.

Projekat realizuju Javna ustanova Park prirode Telašćica, opština Sali i Turistička zajednica Opštine Sali, a sufinancira ga Evropska unija iz Evropskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ukupna vrednost Projekta iznosi 25.223.715,89 kn, od čega Evropska unija sufinansira 13.153.622,55 kuna.

Projekat Interpretaciono edukacioni centar Grpašćak do sada je najveći investicioni projekat Ustanove. Završetkom projekta, 2020. godine, dobićemo konačni proizvod kojim ćemo postići da Park postane srce „zelenog turizma“ čime će se podići nivo kvaliteta sadržaja, proizvoda i usluga i korišćenjem novih zelenih tehnologija, izjavila je predstavnica parka Nikolina Baković.

Realizacijom projekta ostvariće se puni potencijal Parka u svrhu njegovog očuvanja i promovisanja prirodne i kulturne baštine, ali i razvoja područja s naglaskom na održivo korišćenje prirodnih resursa. Iz šire perspektive, implementacija projekta će omogućiti privredni razvoj lokalne zajednice čime će se ostvariti povećanje životnog standarda, ali i stvoriti atraktivno područje za življenje, rekao je ministar Ćorić.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

FERK izdao dozvolu za proizvodnju električne energije za VE Moštre 1

Foto: pixabay
Foto: Pixabay

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine izdala je dozvolu za rad za proizvodnju električne energije preduzeću “SUŠA COMMERCE” Visoko za vetroelektranu “Moštre 1”, naselje Zimča, opština Visoko, predviđene godišnje proizvodnje 1.080 MWh. Vetroelektrana Moštre 1 je prva izgrađena vetroelektrana u Federaciji BiH. Vetroelektrana je podignuta još 2008. godine, a puštena je u rad 2013. godine.

FERK je izdao dozvolu za rad za proizvodnju električne energije u solarnoj fotonaponskoj elektrani “ENERGO SOLAR”, u naselju Risovac, opština Jablanica, predviđene godišnje proizvodnje 25,00 MWh vlasnika Nikole Marića.

Izdate su i tri dozvole za snabdevanje električnom energijom drugog reda i to podnosiocima Vitol-Adriatik iz Sarajeva, G-Petrol Sarajevo i HEP Energija.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Obrenovac: Sprečen novi ekološki akcident

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U obrenovačkom ataru jutros je otkrivena nova lokacija sa nelegalno zakopanim potencijalno opasnim otpadom. Akcija otkrivanja nezakonitog skladištenja potencijalno opasnog otpada i zaustavljanja daljih ekoloških posledica po zdravlje ljudi i životnu sredinu, realizovana je zahvaljujući aktivnostima Bezbednosno-informativne agencije, Osnovnog javnog tužilaštva iz Obrenovca i Ministarstva zaštite životne sredine.

Mesto gde je otkriven protivzakonito skladišten otpad, odmah je obišao ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

– Ovo predstavlja stravičan zločin prema nacionalnom zdravlju i prirodi – rekao je Trivan i podsetio da je ovo još jedan u nizu takvih događaja. – Pretpostavljamo da je moguće da se radi o organizovanoj grupi. Ali i ova akcija pokazuje da se se nismo, niti ćemo se zaustaviti – kazao je ministar Trivan i ukazao da je ekološka bezbednost je jedno od vitalnih pitanja celokupne bezbednosti Srbije.

– Jedan od načina da se ovi ekološki zločini zaustave, je da se utvrdi gde se i šta nalazi po Srbiji, na čemu se strateški i organizovano radi. Sve što bude pronađeno biće istraženo i analizirano, a javnost će pravovremeno i u potpunosti biti obaveštena o svemu. Važno je da i građani budu podrška, da obaveste ministarstvo ukoliko sumnjaju da na nekim mestima postoji opasni otpad – izjavio je ministar.

Dr Slobodan Tošović, savetnik ministra, rekao je da se, na osnovu prvog uvida, može reći da je reč o otpadu industrijskog porekla, mogućem opasnom otpadu, a kako je lokacija slične veličine kao ona u Vukićevici, može se pretpostaviti da su u pitanju i slične količine.

U daljem toku istrage biće utvrđeno poreklo otpada i u kojoj meri je opasan za život i zdravlje ljudi.

Hongkong zabranio prodaju slonovače

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Poslanici Hongkonga izglasali su novi zakon o zabrani prodaje slonovače, što je veliki korak u zaštiti ove vrste.

Poslanici su glasali velikom većinom za izmene postojećeg zakona da bi se zabranila prodaja slonovače u Hongkongu, koji prema stručnjacima predstavlja najveće maloprodajno tržište za slonovaču.

Zakon će se postupno implementirati  da bi rezultirao potpunom zabranom trgovine slonovačom do 2021. godine.

Izmene zakona uključuju i znatno strože kazne za krijumčarenje slonovače, kao i druge ugrožene vrste da bi se sprečila prodaja na crnom tržištu.

Prema zakonu maksimalna kazna će se povećati na 2,3 miliona američkih dolara što je duplo više nego sada i na deset godina zatvora u odnosu na prethodnu kaznu zatvora u trajanju od dve godine.

Aktivisti za odbranu životinja pozdravili su potez iako Hongkong sporije deluje po tom pitanju nego Peking. Kina, najveći izvor potražnje za slonovačom zabranila je prodaju početkom ove godine, a u martu prošle godine je zatvorila sve fabrike za rezbarenje slonovače i radnje koje je prodaju.

Dosadašnji zakon u Hongkongu dozvoljavao je prodaju slonovače koju su trgovci nabavili pre stupanja na snagu Konvencije o međunarodnoj trgovini s ugroženim vrstama faune i flore (CITES). Prema CITES-u regulisanje trgovine slonovačom počelo je sredinom 1970-ih, pre potpune zabrane za međunarodnu prodaju 1990. godine.

Aktivisti kažu da ima naznaka da beskrupulozni prodavci koriste rupu u zakonu da prokrijumčare noviju, zabranjenu slonovaču zbog čega je Hongkong postao jedan od glavnih centara trgovine slonovače na crno.

Oni su pozdravili zabranu kao veliki korak u naporima da se zaustave lovokradice i ubijanje desetine hiljada slonova.

Vlada Hongkonga odbila je da ponudi bilo kakvu nadoknadu destinama vlasnika radnji sa slonovačom i stotinama neregistrovanih trgovaca koji su tražili desetine mliona dolara da predaju svoja skladišta slonovače, procenjena na 670 metričkih tona.

Iz Svetske organizacije za prirodu (WWF) rekli su da su zadovoljni sada kada su tri najveća svetska tržišta slonovače ugašena- Amerika, Kina i Hong Kong, i da bi vlade drugih zemalja trebalo da prate njihov primer kako bi sprečili krijumčare da nastave sa ovom praksom.

Milan Zlatanović

Izvor: nationalgeographic

Održan sastanak o upravljanju otpadom u Ličko-senjskoj županiji

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić boravio je u Ličko-senjskoj županiji gde se sastao s gradonačelnicima i načelnicima s tog područja na temu upravljanja otpadom.

Cilj radnog sastanka bio je predstaviti mogućnosti sufinansiranja mera koje jedinice lokalne samouprave trebaju realizovati tokom 2018. godine kako bi ispunile svoje zakonske obaveze u području upravljanja otpadom.

Župan Darko Milinović istakao je kako su gradonačelnici i načelnici s područja Ličko-senjske županije dobili odgovore na brojna pitanja koja su postavljali u poslednje vreme, a kada je reč o toj temi na raspolaganju su nam višemilionska evropska sredstva za nabavku infrastrukture i edukaciju građana. Dodao je i kako je veći deo opština i gradova s područja Ličko-senjske županije spreman za realizaciju zacrtanih ciljeva.

U 2016. godini odvojeno smo prikupljali 27 odsto otpada stoga trebamo učiniti značajan iskorak. To možemo samo ako informišemo i edukujemo građane i osiguramo im infrastrukturu kako bi razvrstavali na kućnom pragu, rekao je ministar Ćorić. On je dodao i da je Ministarstvo raspisalo javni poziv za gradove i opštine za realizaciju informativnih aktivnosti, za nabavku kontejnera, a polovinom godine očekuje se i konkurs za nabavku vozila.

Republika Hrvatska je preuzela obavezu da se do 2020. godine razvrstava više od 50 odsto papira, stakla, metala i plastike.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Javna konsultacija o Planu razvoja prenosnog sistema Republike Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Agencija za energetiku Republiku Srbije objavila je 2. februara 2018. godine javnu konsultaciju o Planu razvoja prenosnog sistema Republike Srbije za period od 2018. do 2027. godine, koji je Agenciji dostavio operator prenosnog sistema EMS A.D.

Javna konsultacija o ovom predlogu desetogodišnjeg plana razvoja prenosnog sistema se sprovodi do 5. marta 2018. godine. U skladu sa Zakonom o energetici operator prenosnog sistema svake godine donosi desetogodišnji plana razvoja prenosnog sistema i dostavlja ga Agenciji na saglasnost. U sklopu procedure za davanje saglasnosti, Agencija organizuje javnu konsultaciju o planu.

Primedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se na obrascu, koji se sa tekstom predloga desetogodišnjeg plana razvoja prenosnog sistema može naći na sajtu Agencije za energetiku.

izvor: aers.rs

Sandra Jovićević

Održan sastanak predstavnika Srbije i Velike Britanije posvećen energetici

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo – illustration: Pixabay

Predsednica Parlamentarnog foruma za energetsku politiku Srbije dr Aleksandra Tomić razgovarala je u Narodnoj skupštini sa predstavnicima Ministarstva spoljnih poslova Velike Britanije zaduženim za pitanja energetike dr Nikom Nortonom i Lidijom Grej o aktuelnim temama u energetskoj politici Srbije i Velike Britanije.

Dr Aleksandra Tomić je istakla da je Srbija jedna od potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici, još od 2005. godine i naglasila da je Srbija prva država koja je implementirala Treći energetski paket u svoje zakonodavstvo. Usvojena je i Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine i Akcioni plan za njeno sprovođenje, navela je Tomić i posebno naglasila značaj akcionog plana koji se tiče upotrebe obnovljivih izvora energije. Dr Aleksandra Tomić je sa sagovornicima razgovarala i o aktuelnim temama u energetskoj politici Srbije sa stanovišta zakonodavstva i ukazala da Parlamentarni forum za energetsku politiku Srbije ima za cilj da objedini sve relevantne i aktuelne teme iz oblasti energetike.

Dr Nik Norton i Lidija Grej govorili su o temama u oblasti energetike koje su važne za Veliku Britaniju, posebno u kontekstu Bregzita. Istakli su da će Velika Britanija ostati u okviru Evropske energetske zajednice i da će zadržati sve interkonekcije koje ima sa evropskim zemljama, kao i da će nastaviti saradnju sa EU kad je u pitanju energetska politika.

Sagovornici su zajednički ocenili da je saradnja u oblasti energetike i ojačavanje svih energetskih potencijala, a naročito obnovljivih izvora energije, od opšteg značaja i da prevazilazi sva politička pitanja, kao i da je veoma bitno da evropske države sarađuju na tom polju.

izvor: parlament.gov.rs

Sandra Jovićević

Istraživanje: Rad od kuće ima povoljan uticaj na životnu sredinu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nema sumnje da tehnologija ima revolucionarnu moć.

Njen napredak doveo je do novih i poboljšanih zabavnih iskustava, omogućavajući nam širok opseg različitih aktivnosti za razonodu, od uživanja uz omiljene emisije do uranjanja u virtuelne svetove. Više ne moramo da napuštamo svoje domove i odlazimo do supermarketa po potrepštine. Umesto nekadašnjih stotina koraka ili utrošenog benzina koji bi nam bili potrebni da stignemo do prodavnice, namirnice su nam sada tek nekoliko “klikova” kompjuterskim mišem daleko. Promenio se i način na koji zarađujemo. Rad od kuće (na daljinu) sve je učestalija pojava, pogotovo u Americi. Nova studija zabeležila je kako promena životnih navika uzrokovana tehnologijom ima povoljan uticaj na potrošnju energije.

Istraživači sa Teksaškog univerziteta u Ostinu i Tehnološkog instituta u Ročesteru (oba u Sjedinjenim Američkim Državama) uporedili su podatke iz 2003. i 2012. godine o tome kako Amerikanci troše svoje slobodno vreme. Analize su bazirali na informacijama prikupljenim iz statističkog biroa koji sastavlja izveštaje o dnevnim rasporedima oko 11 hiljada Amerikanaca.

Tim naučnika je došao do saznanja da građani Amerike u odnosu na prošlost danas kod kuće provode prosečno 8 dana više na godišnjem nivou. Ostanak u domovima skratio im je vreme za putovanja za 1,2 dana i boravak van svog stana za 6,7 dana. Mladi starosti od 18 do 24 godine su tokom 2012. u svojim stanovima ostajali su u proseku čak dve nedelje više, što je 70 odsto vremena više u odnosu na ostatak stanovništva.

Šta su radili kod kuće? Većina je radila, gledala video-snimke ili koristila kompjuter, kao i ispunjavala svoje bazične potrebe, spavanje, pripremanje hrane i jedenje.

Istraživači se nisu usredsredili samo na vreme koje su Amerikanci iskoristili u svojim porodičnim gnezdima i kako su ga ispunjavali, već i na to kako se ono odrazilo na potrošnju energije. Nalazi do kojih su došli su ih iznenadili – boravak u kući smanjio je prosečnu nacionalnu potražnju za energijom za gotovo dva odsto u odnosu na 2003. Ta količina energije jednaka je utrošku energije na nivou savezne države Kentaki u 2015. godini, a više je nego što su u istoj godini Konektikat, Havaji i Nevada potrošile zajedno i blizu polovine potrošnje države Njujork. Ukupna vrednost potrošenih energetskih kapaciteta ekvivalentna je vrednosti goriva koje upotrebi 30 miliona automobila tokom godinu dana.

Ova promena u životnom stilu i izmeštanje posla iz kancelarije u kuću, dakle, ima primetan pozitivan uticaj na životnu sredinu.

Saobraćaj i dalje ima izuzetan doprinos u udelu gasova staklene bašte u atmosferi. Ako Amerikanci češće borave kod kuće, manje će da koriste svoja vozila. Prema podacima Američke agencije za zaštitu životne sredine (EPA), oko 27 odsto štetnih gasova ispustili su auspusi vozila. Da američki građani nemaju mogućnost da rade ili kupuju na daljinu, udeo transporta u emisiji ugljen-dioksida verovatno bi bio viši.

Tim je uočio da njihova studija nije uzela u obzir varijacije u lokaciji, tržištu rada ili demografiji koji su takođe faktori koji bi mogli da utiču na aktivnosti čoveka i, posredno, na proizvodnju štetnih gasova. Trend zabeležen njihovim istraživanjem odgovara prosečnoj populaciji. Rezultati bi mogli da se razlikuju između ljudi koji žive u urbanim i u ruralnim područjima zato što ljudi u gradovima mogu da koriste javni prevoz koji troši relativno manje energije od automobila.

Za kraj, naučnici su naglasili da ukoliko se smanjenje potrošnje energije zbog rada iz  udobnosti sopstvenih domova nastavi trenutnom putanjom, on bi mogao da ima značajnu ulogu u borbi protiv klimatskih promena, zajedno sa smanjenom potrošnjom fosilnih goriva i povećanom potrošnjom alternativnih rešenja za čistu energiju.

Jelena Kozbašić

Danas je Svetski dan vlažnih područja

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

Svetski dan vlažnih područja se obeležava od 1997. godine. Na svetskom nivou, ove godine Dan vlažnih područja biće organizovan pod motom „Vlažna staništa za održivu urbanu budućnost“.

Budući da zaštita vlažnih područja prevazilazi regionalne potrebe, okviri za strateško delovanje na nacionalnom nivou, koje je u skladu sa inicijativama na svetskom nivou, uspostavljeni su kroz programe implementacije Konvencije o zaštiti vlažnih staništa (Ramsarska konvencija). Konvencija je usvojena 2. februara 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru i obezbeđuje okvir za međunarodnu saradnju i aktivnosti na nacionalnom nivou sa ciljem očuvanja i racionalnog korišćenja vlažnih područja. Konvenciju je potpisalo više od 170 zemalja, odnosno oko 90 odsto zemalja članica Ujedinjenih nacija. Naša zemlja jedna je od prvih potpisnica, budući da je Konvenciju ratifikovala iste godine kada je usvojena.

Konvencija kao vlažna područja definiše sva jezera i reke, podzemne izdani, bare, močvare, vlažna travnata područja, tresave, oaze, estuare, delte, plimske nanose, mangrove, druga priobalna područja, koralne grebene, kao i lokalitete nastale aktivnošću čoveka, kao što su ribnjaci, pirinčana polja, vodne akumulacije i slaništa.

Nominacija i proglašenje određenih područja za UNESCO listu Svetski značajnih područja omogućava sprovođenje propisanih standarda i mera u upravljanju ovim područjima. Na Svetskoj listi međuarodno značajnih područja – Ramsarskih područja u Srbiji nalaze se specijalni rezervati prirode „Obedska bara“, „Ludaško jezero“, „Carska bara-Stari Begej“, „Gornje Podunavlje“, „Slano Kopovo“, „Zasavica“, „Labudovo okno“, „Peštersko polje“, „Koviljsko-Petrovaradinski rit“ i Predeo izzetnih odlika „Vlasina“.

Na Listi vlažnih područja od međunarodnog značaja trenutno se nalaze područja, koja pokrivaju oko 215 miliona hektara površine Zemlje. U Srbiji se nalazi 10 područja koja se prostiru na oko 64,000 hektara. Za jedanaesto područje za upis na Svetsku listu međunarodno značajnih vlažnih područja u Srbiji nominovan je „Đerdap“. Usvajanjem nominacije Nacionalnog parka „Đerdap“, koje bi bilo 11 Ramsarsko područje u Srbiji, na prostoru naše zemlje naliziće se blizu 0,06 odsto proglašene teritorije za svetski značajna vlažna područja.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Modernizacija energetske mreže na teritoriji Beograda

Foto: eps.rs
Foto: eps.rs

Za „Elektroprivredu Srbije“ ova godina je počela odlično i samo na razlici između izvoza i uvoza električne energije ostvarena je zarada od 24 miliona evra, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

Kako je istakao, januar je završen sa 9,5 odsto većom proizvodnjom električne energije nego u istom mesecu 2017. godine. Proizvodnja električne energije je stabilna, proizvodnja uglja u RB „Kolubara“ svakodnevno je u skladu sa planom tako da je i u 2018. godini obezbeđeno pouzdano snabdevanje električnom energijom za sva domaćinstva i privredu u Srbiji, rekao je Grčić prilikom obilaska modernizovanih trafostanica u beogradskoj opštini Obrenovac zajedno sa Miroslavom Čučkovićem, predsednikom opštine Obrenovac.

Grčić je istakao da pored obezbeđivanja stabilne proizvodnje EPS u poslednjih godinu dana posebnu pažnju posvećuje obnavljanju i proširenju distributivne mreže jer bez dalekovoda i trafostanica električna energija ne može da stigne do korisnika. Samo u januaru postavili smo kamen temeljac za dve nove trafostanice, u Ubu i u Aranđelovcu. U Obrenovcu, u neposrednoj blizini fabrike „Meita“ u Bariču, rekonstruisan je trafo u TS 110/10 kV koji je neophodan da bi se fabrika širila po svom planu. Dužnost je „Elektroprivrede Srbije“ da omogući svakom investitoru dovoljno električne energije i stabilno snabdevanje – istakao je Grčić. On je najavio da će u Bariču uskoro početi izgradnja trećeg transformatora u visokonaponskoj TS da bi 2019. imali veći kapacitet za snabdevanje novih pogona.

Beogradske opštine Lazarevac i Obrenovac su najvažniji energetski centri na karti Srbije i omogućavaju proizvodnju od 52 do 54 odsto električne energije u Srbiji. Pored stabilnog snabdevanja dužni smo da proširimo kapacitete za razvoj ove dve opštine. EPS je na teritoriji Obrenovca izgradio 15 TS, obnovljeno je i napravljeno pet kilometara niskonaponske mreže, modernizovana je oprema. U to je investirano oko 2,5 miliona evra, rekao je Grčić i dodao da će se nastaviti ulaganje da bi Obrenovac dobio dvosmerno napajanje i automatsko upravljanje u TS.

Pre obilaska modernizovanih trafostanica, Grčić i Čučković prisustvovali su pripremnom sastanku za početak izgradnje projekta odsumporavanja dimnih gasova u TENT A.

To je suštinski projekat za „Elektroprivredu Srbije“, ali i život stanovnika Obrenovca. Pored tog projekta važno je i ulaganje u elektrodistributivnu mrežu. Novi transformator za veću snagu TS u Bariču pružiće mogućnost da se izgrade novi pogoni, ne samo „Meite“ već i malih firmi širom Obrenovca, koje će pratiti ovu kompaniju. Investicije EPS-a u elektromrežu rešile su male životne probleme stanovnika rubnih mesnih zajednica i Obrenovac je u energetskom smislu zaokružen kako nam je iz EPS-a i obećano pre godinu dana, rekao je Čučković.

izvor: eps.rs

Sandra Jovićević

Za povećanje energetske efikasnosti javnih objekata Vlada FBiH odobrila milion KM

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Vlada FBiH je Federalnom ministarstvu prostornog uređenja, putem Implementacijske jedinice projekta “Energetska efikasnost u BiH” za Federaciju BiH, odobrila korišćenje sredstava od povratka PDV-a u visini od 1.003.635,41 maraka, s ciljem sprovođenja daljih aktivnosti u okviru ovog projekta.

Kako je saopšteno iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH, spomenuta sredstva će biti korišćena u skladu sa procedurama nabavke Svetske banke s ciljem implementacije dodatnih aktivnosti, kao i sredstva iz komponente za županije koja će biti korišćena za radove na objektima od značaja za županije i biće raspoređena na županije razmerno učestvovanju u iskorišćenim kreditnim sredstvima.

Inače, projektom “Energetska efikasnost u BiH”, koji se finansira iz kredita Svetske banke, ulaže se u energetsku efikasnost u školama, bolnicama, i drugim javnim objektima, kao i povezane konsultantske usluge.

izvor: klix.ba

Sandra Jovićević

Zagađenje u Boru ispod istorijskog minimuma

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Pomoćnik direktora TIR-a za zaštitu životne sredine Dušanka MIljković izjavila je za RTS da je trend smanjenja prosečne koncentracije gasova iz topioničkih agregata u Boru očigledan i značajan. Kako je istakla, prošle godine je prosečna koncentracija sumpor-dioksida iznosila 33,63 mikrograma po normalnom metru kubnom, što je manje i od dosadašnjeg istorijskog minimuma zagađenja u Boru od 43,6 mikrograma zabeleženog 2016. godine.

U godišnjem izveštaju o kvalitetu vazduha u Boru za 2017. godinu navodi se da i pored nepovoljnih meteoroloških uslova i uticaja gradske toplane, kao i svih drugih agregata koji su u funkciji grejanja, ni u jednom mesecu prošle godine nije bilo prekoračenja godišnje granične vrednosti koncentracije sumpor-dioksida u vazduhu iznad Bora.

Na svim mernim stanicama, koje su uključene u državnu mrežu Agencije za zaštitu životne sredine, prosečne mesečne koncentracije sumpor-monoksida znatno su ispod godišnje granične vrednosti koja iznosi 50 mikrograma po kubnom metru vazduha.

U izveštaju se, takođe, navodi da je Bor dugi niz godina imao status prekomerno zagađenog grada, da bi 2016. došlo do smanjenja pojave jako zagađenog vazduha. Tada je zabeležena prosečna godišnja koncentracija sumpor-dioksida u vazduhu od 43,6 mikrograma po kubnom metru, što je u tom trenutku predstavljalo istorijski minimum, a vazduh u gradu bakra prvi put svrstan je u prvu kategoriju.

izvor: rts.rs

Sandra Jovićević

Na deponiji Livade proizvodiće se električna energija iz deponijskog biogasa

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Deponija doo Podgorica pozvala je zainteresovana lica da se prijave na Javni oglas za davanje koncesija za eksploataciju deponijskog biogasa za proizvodnju električne energije na Deponiji “Livade” u Podgorici, saopšteno je iz Podgorice.

Davanje koncesija, kako su kazali se sprovodi na osnovu javnog nadmetanja na način definisan Zakonom o koncesijama. Cilj javnog nadmetanja je izbor najpovoljnije ponude za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz deponijskog biogasa, navode iz Glavnog grada. Predmet koncesije je projektovanje, izgradnja, korišćenje i održavanje kogeneracionog postrojenja za eksploataciju deponijskog biogasa za proizvodnju električne energije.

Ovo je prvi projekat ove vrste u Crnoj Gori, a njegovom realizacijom, iz biogasa koji se stvara u sanitarnim kadama, proizvodiće se električna energija. Izgradnjom tog postrojenja valorizovaćemo njegov energetski potencijal i obezbedićemo dodatne prihode u gradski budžet. Implementacija ovog projekta doprineće održivom razvoju, a pre svega promovisanjem prozvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Predviđeno je da elektrana na biogas bude karakteristične snage oko 6.570.000 kw/h po godini, a vrednost planirane investicije iznosi oko 2 miliona evra. Projekat će biti realizovan u formi privatno-javnog partnerstva.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević