Home Blog Page 1150

Raška: Usvojen Program zaštite životne sredine za 2018. godinu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Na sednici Opštinskog veća opštine Raška održanoj 26. januara usvojen je Izveštaj o radu Komisije za zaštitu i unapređenje životne sredine.

Komisija je u prošloj godini sprovela niz aktivnosti usmerenih ka zaštiti životne sredine kao što su: uklanjanje divljih deponija, iznošenje kabastog otpada, nabavka kontejnera, uređenje zelenih površina, edukacija dece školskog uzrasta, organizovanje akcije „Ulepšajmo mesnu zajednicu“.

Usvojen je i Program zaštite životne sredine za 2018. godinu, a Budžet za ovu godinu iznosi 1,5 miliona dinara.

Na sednici je usvojena odluka o utvrđivanju minimalne cene održavanja zgrada i naknade za profesionalne upravnike. Opštinska uprava je formirala registar stambenih zajednica. Oko 50 stambenih zejdnica je registrovano i većina je izabrala organe upravljanja, čime su stvoreni uslovi da stambena zajednica funkcioniše kao pravno lice. Minimalna visina troškova za tekuće održavanje je 300 dinara za zgrade sa liftom i 230 dinara za zgrade bez lifta. Što se investicionog održavanja tiče zgrade su podenjene u četiri kategorije, a cene se kreću do šest dinara po metru kvadratnom stambenog prostora. Upravnici zgrada će dobijati nadoknadu za svoj rad. Visina nadaoknade kreće se od 150 do 200 dinara, zavisno od broja stanova u zgradi.

Milisav Pajević

U planu skladištenje opasnog otpada u Smederevskoj Palanci

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za skladištenje opasnog otpada, na lokaciji operatera u Smederevskoj Palanci.

Aktivnosti koje „STARA VAROŠ“ Topola namerava da preduzima je skladištenje opasnog otpada u Smederevskoj Palanci.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 30 dana od dana objavljivanja ovog oglasa. Uvid u podneti Zahtev i prateću dokumentaciju može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Održana tribina o zaštiti životne sredine u opštini Kosjerić

Foto: sepa.gov.rs
Foto: sepa.gov.rs

U Kosjeriću je 29. januara 2018. godine održana tribina u cilju rešavanja problema Opštine sa aspekta zaštite životne sredine.

Tribini su prisustvovali predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine, direktor Filip Radović i načelnici Milenko Jovanović i Nebojša Redžić, predsednik Opštine Žarko Đokić sa saradnicima, predstavnici nevladine organizacije “Ekološki pokret Kosjerić” kao i stanovnici Opštine.

Na tribini su izneti problemi sa kojima se suočavaju stanovnici Kosjerića, pre svega sa aspekta kvaliteta vazduha i zatražena pomoć u njegovom rešavanju. Direktor Agencije, Filip Radović je iskazao puno razumevanje za navedene probleme i naglasio da će Agencija i ubuduće biti na strani građana kako bi im pomogla da ostvare pravo na zdravu životnu sredinu.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Ministar Trivan podržao jačanje administrativnih kapaciteta AP Vojvodine za rešavanje pokrajinskih ekoloških problema

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan susreo se u Novom Sadu sa predsednikom Pokrajinske vlade Igorom Mirovićem, sa kojim je razgovarao o najaktuelnijim pitanjima zaštite životne sredine. Tom prilikom, razmatrana je buduća saradnja Ministarstva zaštite životne sredine i Pokrajinske vlade.

Sagovornici su se saglasili da je zaštita životne sredine svakako jedan od najvažnijih prioriteta AP Vojvodine i Republike Srbije u celini, te da će biti formiran zajednički tim koji će raditi na ovim pitanjima, i rešavanju iz prošlosti nagomilanih ekoloških problema.

U razgovoru je iskazana spremnost predsednika Mirovića da AP Vojvodina poveća svoje administrativne kapacitete u ovoj oblasti i formira zaseban sekretarijat za zaštitu životne sredine. Ministarstvo će sa svoje strane učiniti sve da pomogne realizaciju svih ekoloških projekata u Vojvodini, istovremeno sarađujući sa svim institucijama, lokalnim samoupravama, ali i javnim preduzećima. Posebno je ukazano na važnost saradnje Ministarstva sa javnim preduzećima „Vode Vojvodine“ i „Vojvodinašume“.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

“Mreža dobre energije” Pokreta gorana Vojvodine

Foto: Mreža dobre energije

Pokret gorana Vojvodine realizovao je prošle godine projekat “Mreža dobre energije” koji je iskoristio za razvoj kapaciteta efektivne i održive platforme za intersektorsku saradnju i unapređenje politika održivog razvoja.

Projekat je bio je usmeren i na javno zagovaranje i razvoj mreže-platforme organizacija na nacionalnom nivou, kao i jačanje istraživačke komponente koja omogućava na podacima zasnovanu izradu praktičnih politika.

Grupaciju ekoloških organizacija okupljenih oko Pokreta gorana Vojvodine činili su: Pokret gorana Novog Sada, Arhus Centar JIS i Arhus centar iz Kragujevca.

Projekat Pokreta gorana Vojvodine je realizovan u okviru Programa podrške organizacijama civilnog društva u Srbiji u oblasti životne sredine – CSOnnect, koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Amerika bi ponovo pristupila Pariskom sporazumu ukoliko se on korenito izmeni i prilagodi Trampu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U intervju sa Pirsom Morganom za televizijsku kuću ITV iz Ujedinjenog Kraljevstva, predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp, izjavio je da bi zemlja na čijem je čelu mogla ponovo da se priključi Pariskom sporazumu o klimatskim promenama i da bi, da je na mestu britanske premijerke Tereze Mej, u pregovorima oko napuštanja Evropske unije zauzeo čvršći stav.

Postojeću verziju međunarodnog sporazuma iz Pariza Tramp je ocenio kao “užasan dogovor” između potpisnica i kao takav kao “katastrofu” za Ameriku. U ime svoje nacije ponovo bi ga potpisao ako bi ovaj pretrpeo korenite izmene.

Kada je u junu 2017. najavio da se SAD povlače iz Sporazuma o klimatskim promenama, američki lider bio je izložen osudi globalnih razmera. Njega je, nakon intenzivnih pregovora, tokom 2015. godine potpisalo 195 nacija voljnih da smanje emisije štetnih gasova kako bi, zajedničkim zalaganjima, budući rast temperature ograničile na do 2 stepena Celzijusa.

Iako je na samom početku govorio kako je njegova država u potpunosti izvan Pariskog ekološkog okvira, u razgovoru sa voditeljem Tramp je pomenuo kako postoji mogućnost njenog povratka.

Pariski sporazum, prema tvrdnjama američkog vođe, njegovu zemlju postavio je u nesrećnu i nepravednu poziciju, iako i on sam veruje u “čist vazduh i kristalno čistu vodu”. Govoreći o eventualnom povratku u okrilje Sporazuma, rekao je kako mu se dopada francuski predsednik Emanuel Makron i ukoliko se mesto Sjedinjenih Američkih Država u navedenom međunarodnom aktu poboljša – ne odriče da bi mogle ponovo da mu pristupe.

Kada ga je Pirs Morgan upitao da li veruje u klimatske promene, Donald Tramp dao je neodređen odgovor: – Postoji hlađenje i postoji zagrevanje. Pogledajte, ranije nisu postojale klimatske promene, već globalno zagrevanje. To nije bio najidealniji opis pojave o kojoj govorimo, jer je širom sveta i dalje bilo hladno. “Ledene kape” bi se do sada istopile, međutim, trenutno se beleži njihov rekord.

Jelena Kozbašić

Održan sastanak o upravljanju otpadom u Hrvatskoj

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Na poziv ministra zaštite životne sredine i energetike Tomislava Ćorića, u prostorijama Ministarstva, održan je radni sastanak s direktorima Centara za upravljanje otpadom.

Na sastanku su učestvovali predstavnici grupacije centara za upravljanje otpadom, predstavnici Centra za upravljanje otpadom, državni sekretar Milo Horvat, kao i predstavnici resornog ministarstva.

Cilj sastanka je bio sagledavanje trenutnog statusa svakog pojedinog Centra za upravljanje otpadom kako bi se dodatno učinili napori za ubrzavanje pripreme i realizacije ovih projekata. Dogovorena je i dalja kontinuirana saradnja kako bi se u narednom periodu kreirale sve pretpostavke za uspešno uspostavljanje sistema za upravljanje otpadom u Republici Hrvatskoj.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Bogatić: Završeni radovi na ugradnji hidromašinske opreme na potisnom kanalizacionom cevovodu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Radovi na ugradnji hidromašinske opreme na potisnom kanalizacionom cevovodu od crpne stanice „Bogatić“ do izliva u reku Savu završeni su 25. januara.

Radovi opremanja šahti hidromašinskom opremom na položenom cevovodu udužini oko 12 kilometara iznosili su 18 miliona dinara, a obezbeđeni su u budžetu Opštine Bogatić. Kada vremenske prilike dozvole, očekuje se nastavak radova na glavnom projektu potisnog cevovoda od crpne stanice „Bogatić“ do recipijenta reke Save, čime se stvara mogućnost priključenja prvih korisnika na kanalizacionu mrežu. Sredstva za nastavak radova u iznosu od 25 miliona dinara obezbeđena su u budžetu Opštine Bogatić.

Opština Bogatić je za ovu godinu ugovorila i revizuju projektne dokumentacije sekundarne kanalizacione mreže za naseljeno mesto Bogatić.

Milisav Pajević

Evropa će se sve više suočavati sa poplavama

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Nakon što su višenedeljne obilne padavine donele rast vodostaja Sene, po drugi put u poslednje dve godine, naučnici upozoravaju da će se Evropa u budućnosti suočavati s poplavama zbog globalnog zagrevanja.

Šteta od poplava u Evropi biće više nego udvostručena na oko 15 milijardi evra godišnje, čak i kada su u pitanju najoptimističnije prognoze, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Klajmat (Climate).

U najboljem mogućem slučaju zagrevanje će biti zadržano u proseku na 1,5 stepen Celzijusa, a broj ljudi pogođenih poplavama biće povećan za 86 odsto, 650.000 godišnje, kazali su autori članka, a prenela agencija Frans pres.

Pesimistični scenario sa zagrevanjem od tri stepena predviđa da će šteta od poplava u Evropi biti povećana za 145 odsto, na oko 17 milijardi evra godišnje, a biće pogođeno oko 780.000 ljudi, odnosno 123 odsto više.

Pariski sporazum o klimi usvojen je u decembru 2015. godine sa ciljem da se globalno zagrevanje ograniči u proseku na dva stepena u odnosu na predindustrijski period.

Naučnici su naveli da se Zemlja već zagrejala za jedan stepen u proseku, a da će se, čak i ako sve države ispune obaveze, planeta zagrejati za najmanje tri stepena.

Vodostaj reke Sene jutros je dostigao vrhunac u Parizu i voda sada preti gradovima nizvodno, prenela je ranije danas agencija AP. Nacionalna agencija za praćenje poplava saopštila je da je vodostaj jutros dostigao očekivanih 5,84 metra što je četiri metra iznad normale.

Sena je rekord od 8,62 metra postavila 1910. godine. Voda je počela da opada, to će se dešavati jako sporo i očekuje se da će vodostaj početi da opada sutra, ali će još nedeljama biti visok.

Pariz je bolje pripremljen za poplave nego 2016. kada ga je Sena potopila, a drugi gradovi duž nabujale Sene su sada prošli mnogo gore od glavnog grada Francuske. Štete ima u 242 naselja duž reke i njenih pritoka i poplava sada preti gradovima nizvodno, zapadno od Pariza, prema Normandiji i Lamanšu.

Izvor: N1

Ekipe Čistoće uklonile nelegalno odložen otpad sa 26 lokacija u Podgorici

Photo: Pixabay
Foto: Pixabay

Ekipe Čistoće iz Podgorice svakodnevno obavljaju poslove iz svoje nadležnosti – manuelno održavanje javnih površina, pražnjenje kontejnera postavljenih na prostoru Glavnog grada i opština u okviru Glavnog grada, kao i uklanjanje nelegalno formiranih odlagališta otpada oko kontejnera i sa javnih površina.

Shodno operativnom planu, ekipe uz angažovanje mehanizacije očistile su nelegalno formirana odlagališta otpada oko kontejnera i sa javnih površina u naseljima Zagorič i Zelenika i na Starom aerodromu. Uz angažovanje mehanizacije, ekipe su sa 20 lokacija uklonile nelegalno odložen otpad oko kontejnera i sa javnih površina u naselju Konik, a 30 lokacija je sanirano u naseljima Kruševac, Donja i Gornja Gorica. U naselju Masline je sa 26 lokacija uklonjen nelegalno odložen otpad, a obavljaju se o poslovi uklanjanja zemlje i drugog sitnog otpada uz ivičnjake saobraćajnica, uz angažovanje autočistilice.

Pražnjenje kontejnera se na teritoriji Glavnog grada i opština u okviru Glavnog grada vrši redovno, prema utvrđenoj dinamici.

izvor: podgorica.me

Sandra Jovićević

Nova toplana u Banjaluci u punom kapacitetu od 1. februara

Foto: banjaluka.rs.ba
Foto: banjaluka.rs.ba

Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke i odbornici Skupštine grada Banjaluka, obišli su “Eko toplane” Banjaluka, koje će greanje grada zvanično preuzeti 1. februara 2018. godine.

Radojičić je izjavio da je za 31. januar zakazana sednica Skupštine grada na kojoj treba biti donesena odluka o poveravaju grejanja novom subjektu Eko toplanama. Radovi su počeli 1. juna prošle godine, a sada je izgrađen objekat instalisane snage 50 megavata. Od novembra je počela proizvodnja toplotne energije, postepeno su uključivani kotlovi i sada ih radi šest, a do srede će u funkciji biti još dva kotla, odnosno 40 megavata energije, što je dva i po puta više od postojećeg instalisanog kapaciteta koji je u upotrebi s toplanama na Starčevici i Kočićevom vencu, rekao je Radojičić.

Direktor Eko toplana Banjaluka Borko Torbica izjavio je da će Banjalučani u budućnosti grejanje imati tokom 24 sata, što će olakšati isporuku toplotne energije obzirom da neće dolaziti do rashlađivanja sistema. U izgradnju nove toplane uloženo je oko 35 miliona KM, a kada je u pitanju struktura vlasništva nad novim preduzećem Grad je vlasnik 49 odsto, a Institut za energetiku i ekologiju vlasnik je 51 odsto.

izvor: banjaluka.rs.ba

Sandra Jovićević

Kragujevac izdvaja 27,8 miliona dinara za projekte zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradsko veće Kragujevca je na sednici održanoj 26. janura 2018. godine donelo program raspodele sredstava budžetskog Fonda za zaštitu životne sredine u ukupnom iznosu od 27,8 miliona dinara. Najviše sredstava 21,5 miliona dinara namenjeno je za subvencije javno – komunalnim preduzećima “Čistoća“ i “Zelenilo“.

Tako će za unapređenje sistema upravljanja otpadom, za čišćenje i rekultivaciju divljih deponija, opremanje Reciklažnog centra i drugo “Čistoća“ imati na raspolaganju 16,5 miliona dinara. “Zelenilo“ će za nabavku sadnica, ozelenjavanje i održavanje javnih zelenih površina dobiti pet miliona dinara. Za smanjenje zagađenosti opredeljeno je 3,4 miliona. Ta sredstva biće utrošena za kontrolu kvaliteta vazduha, monitoring alegrena polena u vazduhu, merenje nivoa komunalne buke, ispitivanje kvaliteta površinskih i otpadnih voda i zagađenosti zemljišta u zonama gradske deponije, izvorišta vodosnabdevanja, poljoprivrednoj i industrijskoj zoni, pored prometnih saobraćajnica i zonama individualnog stanovanja, parkova i igrališta.

Za dotacije udruženjima za projekte iz oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja planirano je 1,5 miliona dinara.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

EKO ZDRAVLJE – Čime sve narušavamo ravnotežu u prirodi?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pojava jedne vrste zagađenja sa sobom povlači narušavanje prirodne ravnoteže i u drugim delovima ekosistema, utičući tako na sva ljudska bića, jer zagađenje ne poznaje državne i regionalne granice, ni rasne, polne i klasne razlike.

Uprkos dostupnosti velikog broja podataka i informacija, često nismo dovoljno svesni izloženosti opasnostima iz životne sredine, ili nismo u mogućnosti da koncentracije zagađujućih materija izmerimo u realnom vremenu, niti da procenimo njihove konačne uticaje na zdravlje.

Ipak, ukoliko se eko-zdravlje posmatra kao ukupni rezultat evolucije, odnosa prethodnih generacija prema životnoj sredini, sadašnjih socijalnih i ekonomskih faktora podložnih bržim promenama, onda je i situacija sa aktuelnim populacionim zdravljem podložna promenama. Potrebno je raditi na razvoju svesti ljudi da svaka pozitivna promena u našim svakodnevnim aktivnostima doprinosti poboljšanju stanja, a da je nakon višedecenijskog permanentog neodgovornog ponašanja prema prirodi i sredini u kojoj živimo, neophodno vreme da napori koji se ulažu postanu uočljivi.

Radi suzbijanja uticaja promena životne sredine, urbane zajednice trebalo bi da budu opremljene neophodnim finansijskim, naučnim i tehničkim sredstvima za predviđanje, sprečavanje i ublažavanje uticaja zagađenja okoline na ljudsko zdravlje. Stvaranje uslova koji pogoduju eko-zdravlju su multisektorska odgovornost. Društvena zajednica, kao primarni činilac javnog zdravlja, trebalo bi da preuzme vodeću ulogu u uspostavljanju partnerstava između institucija poput Zavoda za javno zdravlje i Agencije za zaštitu životne sredine, civilnog sektora i bude vodeći promoter eko-zdravlja među stanovništvom, budući da je ono ključni kriterijum održivog razvoja.

OTPAD

Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji se, prema procenama, reciklira između 6 i 9 odsto komunalnog čvrstog otpada, te je sastav dela koji se odlaže na deponije raznolik, što dodatno uvećava i njegove uticaje na zdravlje i životnu sredinu.

Otpad organskog porekla čine materije sklone raspadanju i truljenju – pri čemu se stvaraju otpadni gasovi (vodonik-sulfid, metan i merkaptani), prepoznatljivi po svojim karakterističnim mirisima koji se šire iz kanti i kontejnera. U ovoj frakciji otpada mogu da se nađu uzročnici tuberkuloze, hepatitisa, tifusa, paratifusa i dizenterije, stafilokoki, streptokoki, kao i mnoge druge klice, kao i bakterije, koje duže opstaju u smeću, jer im pogoduje slabo bazna sredina nastala pri mešanju sa pepelom iz ložišta.

Neorganski sastojci komunalnog, ali i industrijskog otpada mogu sadržati različite toksične materije (teške metale, pesticide, fenole, dioksine i sl.), koji lako dospevaju u zemljište i vodotokove.

U naseljenim mestima bez adekvatno uspostavljenog sistema upravljanja otpadom češće su crevne infekcije, zarazna oboljenja i paraziti. Smeće predstavlja idealnu sredinu za razmnožavanje insekata i glodara, prenosioca i uzročnika bolesti životinja koje se koriste u ljudskoj ishrani.

Iako medicinski otpad čini približno 20 odsto ukupno 8 generisanog otpada, zbog uzročnika infektivnih bolesti i toksičnih materija koje može sadržati, kao i rezistentnih mikroorganizama, značaj pravilnog postupanja sa otpadom naglo raste. Ovaj otpad može izazvati trovanja i dovesti do niza povreda kod ljudi koji sa njim na bilo koji način dođu u kontakt.

RADIOAKTIVNOST

Budući da Republika Srbija nema ni jedno nuklearno energetsko postrojenje, radioaktivnost se nešto manje razmatra kao faktor zagađenosti životne sredine. Ali, nuklearni otpad može emitovati radioaktivnost do 250 godina nakon odlaganja, a uzevši u obzir da u Srbiji ne postoji ni jedna namenska deponija, pretpostavlja se da su određene količine radioaktivnog otpada neadekvatno odložene. Radioaktivnost kao posledica NATO bombardovanja, tema je brojnih istraživanja u našoj zemlji. U široj javnosti, veza između radioaktivnosti i karcinoma izaziva veliko interesovanje, jer se naša zemlja nalazi na neslavnom drugom mestu u Evropi po broju obolelih od malignih bolesti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako se ovaj zagađivač često zanemaruje, uticaj buke u urbanim sredinama sve je veći. Njeni najčeši izazivači su saobraćaj i industrija, a na psihofizičko zdravlje utiče izazivajući uzemirenost, umor, nesanicu i oštećenja sluha. Širom Evrope, uvode se zabrane emitovanja glasne muzike iz lokala, kao i zvučna izolacija pored saobraćajnica koje prolaze kroz naseljena mesta, a ova praksa se polako uspostavlja i kod nas.

Marija Nešović

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u magazinu Energetskog portala pod nazivom EKO-ZDRAVLJE, novembra 2017. godine.

U planu javni poziv za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske objavio je Najavu javnog poziva jedinicama lokalne samouprave za iskaz interesa za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada.

Iskazom interesa prikupiće se podaci o potrebama jedinica lokalne samouprave za nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na osnovu čega će Fond provesti objedinjeni postupak javne nabavke za sve jedinice lokalne samouprave.

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske, kao Posredničko telo nivoa 1, objaviće ograničeni poziv Fondu za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.- 2020. godina.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Energetska zajednica usvojila prvu grupu mrežnih pravila i smernica iz Trećeg energetskog paketa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stalna grupa na visokom nivou Energetske zajednice je donela odluke o usvajanju mrežnih pravila i smernica za sektore električne energije i prirodnog gasa: smernice za procedure upravljanja zagušenjima u oblasti gasa; mrežna pravila za interoperabilnost i Pravila za razmenu podataka u oblasti gasa; mrežna pravila za uslove za povezivanje proizvođača na mrežu u oblasti električne energije; mrežna pravila za uslove za povezivanje na mrežu visokonaponskih sistema jednosmerne struje i povezivanje jedinica za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora povezanih na jednosmernu struju u oblasti električne energije i mrežna pravila za zahteve za priključenje u oblasti električne energije.

Mrežna pravila i smernice su propisi koji se donose na osnovu Trećeg energetskog paketa kako bi se uspostavila zajednička pravila za bezbedan rad sistema, integraciju i funkcionisanje tržišta.

Rok za transpoziciju i primenu mrežnih pravila u oblasti gasa i smernica je 1. oktobar 2018. godine uz neka izuzeća koja predviđaju 2020. godinu kao rok. U oblasti električne energije, zahteva se transpozicija do 12. jula 2018. godine, dok rok za primenu ističe tri godine od tog datuma, a to je i model koji se primenjuje na nivou EU.

izvor: aers.rs

Sandra Jovićević

Procedura za dobijanje priključka za električnu energiju biće jednostavnija

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Мinistаr rudаrstvа i еnеrgеtikе Srbiје Аlеksаndаr Аntić izjavio je dа sе rаdi nа pоbоlјšаnju i pојеftinjеnju prоcеdurа zа dоbiјаnjе priklјučkа zа еlеktričnu еnеrgiјu i dа оčеkuје dа Srbiја pо tоm kritеriјumu оvе gоdinе budе bоlје kоtirаnа nа Doing business listi Svеtskе bаnkе, gdе su zеmlје rаngirаnе pо uslоvimа pоslоvаnjа.

Nаprаvili smо iskоrаkе u tој оblаsti i nаdаm sе dа ćеmо pоbоlјšаti svојu pоziciјu, rеkао је Аntić nа prоmоciјi “Sivе knjigе” Nаciоnаlnе аliјаnskе zа lоkаlni еkоnоmski rаzvој (NАLЕD) u kојој su prеpоrukе zа pојеdnоstаvlјеnjе birоkrаtiје u pоslоvаnju. Kаkо је оbјаsniо, vеć је smаnjеn brој prоcеdurа nеоphоdnih zа dоbiјаnjе priklјučkа zа еlеktričnu еnеrgiјu sа pеt nа tri i u plаnu је dа ih budе јоš mаnjе. Rаdi sе i nа tоmе dа sе dоzvоlа zа priklјučаk zа еlеktričnu еnеrgiјu dоbiје u rоku kојi је krаći nеgо sаdа zа 10 dо 15 dаnа. Blizu smо i rеšеnjа zа prоblеm kојi sе оdnоsi nа mеđusоbnе оdnоsе kоmunаlnih prеduzеćа u pоstupku dоbiјаnjа tе dоzvоlе, kаzао је Аntić.

Оn је istаkао i dа trоškоvi zа priklјučеnjе mоgu dа budu niži i trаnspаrеntniје prikаzаni, kаkо bi sе vidеlо kојi su trоškоvi nеpоtrеbni, а kојi su nеоprаvdаnо visоki. Тržištе еlеktričnе еnеrgiје u Srbiјi, kаkо је dоdао, nе pоstојi, јеr је cеnа struје rеgulisаnа i nižа оd tržišnе, čimе su zаdоvоlјni grаđаni, аli nе i ministаr finаnsiја.

Аntić је kаzао dа sе rаdi nа mоdеrnizаciјi prеnоsnе i distributivnе mrеžе i dа sе trеnutnо višе оd 100 mеgаvаtа struје dоbiја iz оbnоvlјih izvоrа, а dа su u izgrаdnji tri vеtrоpаrkа snаgе 300 mеgаvаtа.

Činjеnicа dа dаnаs imаmо stаbilnо snаbdеvаnjе еnеrgеntimа, dа sе u Srbiјi rаdе mоdеrnе prеnоsnе mrеžе, unаprеđuје distributivnа mrеžа, grаdi 1.000 mеgаvаtа i nоvi gаsоvоdi, gоvоri dа imаmо nоvе rеzultаtе, rеkао је ministаr rudаrstvа i еnеrgеtikе Аlеksаndаr Аntić.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević