Home Blog Page 1140

Agencija za zaštitu životne sredine uključila Vrutke u svoj ovogodišnji monitoring akumulacija

Foto: uzice.rs
Foto: uzice.rs

Agencija za zaštitu životne sredine uvrstila je u svoj ovogodišnji program i monitoring vode u akumulaciji Vrutci. Stručni tim Agencije će u 2018. godini izvršiti četiri analize vode iz Vrutaka, što će zajedno sa podacima koje poseduje Vodovod u vezi kvaliteta vode, dati potpuniju sliku o kvalitetu vode 2019. godine kada je predviđen završetak druge faze rekonstrukcije Fabrike vode na Cerovića brdu i povratak na akumulaciju Vrutke kao primarnog izvora snabdevanja grada Užica vodom za piće.

Užički gradonačelnik, Tihomir Petković zahvalio se Agenciji na razumevanju što je u svoj program uključila i Vrutke, iako ova akumulacija nije bila u njihovom ovogodišnjem programu monitoringa. Želimo da 2018. godinu, kao godinu pre vraćanja na akumulaciju Vrutke kao izvora snabdevanja Užica pijaćom vodom, iskoristimo da imamo dodatne sveobuhvatne kontrole koje ova agencija radi, rekao je Petković i dodao da će ove analize dati sve potrebne parametre za uspešan povratak na akumulaciju Vrutke, a ujedno će zaposleni u Vodovodu imati priliku da se obuče za preduzimanje svih neophodnih mera da nijednog momenta ne bude u pitanju kvalitet vode koju građani Užica piju.

Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine rekao je da su sa Akumulacije u prethodna dva dana uzeti prvi uzorci i da će u ovoj godini biti analizirano nekoliko stotina uzoraka iz Vrutaka. Bićemo prisutni koliko god to bude potrebno kako bismo pružili maksimalnu podršku Gradu Užicu u nameri da reši veliki problem sa vodosnabdevanjem i izvesno je već početkom naredne godine vrati se na Vrutke kao primarni izvor snadbevanja vodom Užica, rekao je Radović.

izvor: uzice.rs

Sandra Jovićević

Veliki interes za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada u Hrvatskoj

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske objavio je 29. januara 2018. godine Najavu javnog poziva za iskaz interesa za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada.

Najava Javnog poziva bila je otvorena do 13. februara 2018. godine, te je za taj period Fond primio 187 pisanih predloga/upita od strane jedinica lokalne samouprave. Svi objedinjeni predlozi objavljeni su na internet stranici Fonda i Ministarstva zaštite životne sredine i energetike prema redosledu dostavljanja. Predlozi koji su dostavljeni nakon 13. februara 2018. godine (izvan roka za dostavu) nisu obuhvaćeni prikazom.

Kao što je najavljeno, Fond će Javni poziv za iskaz interesa za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada objaviti u roku do 30 dana od dana najave na internet stranici Fonda, odnosno do 1. marta 2018. godine.

U svrhu pomoći jedinicama lokalne samouprave u ispunjavanju prijave na Javni poziv za iskaz interesa za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada, Fond će organizovati i četiri radionice na području Republike Hrvatske.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Kanalizacija za 50 domaćinstava u Malom Mokrom Lugu

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradski menadžer Goran Vesić obišao je radove na izgradnji sekundarne kanalizacione mreže u delu naselja Mali Mokri Lug kojima će blizu 50 domaćinstava dobiti mogućnost priključenja na gradsku kanalizacionu mrežu.

Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju grada Beograda počela je izgradnju sekundarne kanalizacije u delu naselja Mali Mokri Lug. Ovom izgradnjom obuhvatili smo pet ulica , što je oko pedeset kuća. Vrednost radova je 28 miliona dinara, a posao ćemo završiti do kraja marta. Tada ćemo ove kuće priključiti na postojeći kolektor koji se nalazi u ulicama Mihajla Todorovića i Vladimira Tomanovića, prema Ustaničkoj ulici i na taj način će ovaj deo Malog Mokrog Luga dobiti kanalizaciju, istakao je Vesić.

Prema njegovim rečima, na ovaj način grad je počeo da rešava problem kanalizacije u Malom Mokrom Lugu jer veći deo naselja mora da sačeka vezu prema Mokroluškom kolektoru koji se nalazi pored auto-puta. Da bismo to uradili, neophodno je da ubrzamo proces deobe parcela i eksproprijacije. Kada to završimo, a plan je da to bude do jeseni, onda možemo da raspišemo tender i da radimo kanalizaciju za kompletan Mali Mokri Lug, kako bi svi njegovi građani imali kanalizaciju, što je dobra vest za njih jer se nalaze u prioritetu, rekao je gradski menadžer.

On je podsetio na obećanje da će do 2025. godine sve kuće na teritoriji grada imati kanalizaciju, a građani ovog naselja će je, kako je rekao, dobiti mnogo ranije od drugih.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Kina smanjuje subvencije za električne automobile

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kina je smanjila subvencije za kupovinu električnih i hibridnih automobila za oko 30 odsto.

Te će promene biti na snazi do 11. juna 2018. godine, nakon čega će vlada ponovno razmotriti to pitanje nakon analize trendova prodaje takvih automobila. Osim toga, lokalne uprave će verovatno smanjiti i subvencije za proizvođače električnih automobila koji rade na njihovom području. Tako su subvencije za automobile koji s jednim punjenjem prelaze 200 – 250 km pale s oko 5.700 na oko 3.800 dolara po vozilu.

Takođe, podignut je i prag za kvalifikovanje za dobijanje državnih subvencija za kupovinu električnih automobila pa će se one umesto za automobile koje prelaze 100 km s jednim punjenjem od sada početi davati za automobile koje prelaze minimalno 150 km. Dosadašnjim programom subvencija kineska vlada je 2016. i 2017. podstakla veliki rast prodaje električnih i hibridnih automobila, ali je zabeleženo i više slučajeva zloupotrebe.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Letnja škola Energetske zajednice

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Počele su prijave za treću Letnju školu Energetske zajednice, koja će se ove godine održati u Splitu od 25. avgusta do 1. septembra 2018. godine.

Fokus će biti na tranzicijama energetskog sektora, posebno u zemljama Jugoistočne i Istočne Evrope, objavila je Energetska zajednica koja je organizator ovog multidisciplinarnog interaktivnog programa. Škola je besplatna za 40 odabranih postdiplomaca, istraživača u svim disciplinama koje su povezane sa energetikom, mladih profesionalaca iz vladinih institucija, kompanija i nevladinih organizacija u Evropskoj uniji do 35 godina. Pokriveni su troškovi smeštaja i studijske posete, dok će budući studenti jedino morati da plate prevoz. Oko 30 predavača, među kojima su profesori na univerzitetima, stručnjaci i predstavnici vodećih kompanija u energetici, raspravljaće o različitim aspektima lanca snabdevanja energijom: ekonomija, tehnika, politika, pravo i održivost.

Program je organizovan tako da omogući učesnicima bolje razumevanje složenosti energetike i da im se pruži platforma za razmenu ideja i doprinosa u kreiranju budućnosti energetike. Rok za podnošenje prijava traje do 31. marta 2018. godine.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Delegacija Hrvatske učesnik na Svetskom urbanom forumu u Kuala Lumpuru

Foto: mgipu.hr
Foto: mgipu.hr

Učesnici iz 185 zemalja okupili su se u Kuala Lumpuru na 9. Svetskom urbanom forumu (9th World Urban Forum – WUF9) koji je održan od 7. do 13. februara 2018. godine.

Na ovom forumu učestvovala je i delegacija Republike Hrvatske predvođena državnim ministrom Danijelom Meštrićem. Konferencija koju je sazvao UN-Habitat bavila se pitanjima održivog urbanog razvoja, a odaziv učesnika pokazao je jasan globalni odgovor i opredeljenje.

Glavna tema Devetog zasedanja WUF-a „Gradovi 2030, gradovi za sve: realizacija Nove urbane agende“ stavila je fokus na Novu urbanu agendu kao alat i sredstvo ubrzavanja za postizanje Agende 2030 kao i Ciljeva održivog razvoja. Ovo je prva velika konferencija nakon što je Agenda usvojena na Habitat III konferenciji u Quitu, Ekvador.

Izvršna direktorka UN-Habitata Maimunah Mohd Sharif rekla je kako Svetski urbani forum, zahvaljujući svojoj otvorenoj i uključivo prirodi, predstavlja priliku da partneri iz čitavog sveta, zastupajući brojne prioritete i stajališta, doprinesu globalnom razgovoru o našim gradovima i ljudskim naseljima.

Zasedanja su uključivala okrugle stolove na visokom nivou, skupove i propratna događanja koja privlače široki krug učesnika u nastojanju da se uspostavi raznoliki dijalog. Izložba i “urbano selo” koji su bili smešteni u gradskom središtu Kuala Lumpura predstavili su primere projekata, ideja i inicijativa iz stvarnog života kako bi se stvorila promena u svim razmerama.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Čileu preti svetlosno zagađenje

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Severu Čilea, području za koje se smatra da je raj za astronome, preti zagađenje veštačkog osvetljenja zbog sve veće upotrebe sijalica u domovima, ulicama i prodavnicama.

Pustinja Atakama, oko 1.200 kilometara od glavnog grada, pruža idealne uslove za astronome, jer je nebo vedro veći deo godine i na tom mestu će 2020. godine biti postavljen najveći teleskop na svetu, čime će Čile na svom tlu imati 70 odsto svetske astronomske infrastrukture.
Međutim, rastuća upotreba LED svetiljki može da ugrozi rad opservatorija u regionu.

U nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Sajens advensiz (Science Advances) navodi se da je planeta Zemlja sve više izložena veštačkom svetlu, a taj fenomen pojačan je upotrebom nove tehnologije kao što su su LED svetiljke.
Osvetljenje planete povećano je u kvantitetu i intenzitetu za oko dva odsto godišnje od 2012. do 2016. godine, navedeno je u toj naučnoj studiji.
Šef kancelarije zadužene za zaštitu kvaliteta neba na severu Čilea Pedro Sanhueza izjavio je za AFP da je veštačko osvetljenje za 30 odsto ugrozilo posmatranje neba u poslednjih deset godina.
Prema njegovim rečima, za posmatranje neba noću je stručnjacima potrebna potpuna tama kako bi teleskopi radili najbolje moguće.
Naučnici su takođe upozorili da svetlost tokom noći može da poremeti biološki sat, odnosno san kod ljudi, čime se povećava opasnost od depresije, dijabetesa ili raka.

Izvor: phys.org

Klimatske promene utiču na migracije šišmiševa

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ptice nisu jedine koje se sele u toplija područja kada temperature u njihovom “prebivalištu” padnu. Sele se i šišmiši, i to organizovani u jata od nekoliko milona jedinki.

Migracije meksičkih bezrepih slepih miševa iz Meksika u Teksas prate se radarima meteoroloških stanica. Meteorolozi istraživačkog instituta iz Ujedinjenog Kraljevstva, Filip Stefanijan i Šarlot Vejnrajt, proučavali su podatke prikupljene na taj način i, poređenjem trenutnih seoba sa onim s kraja prethodnog veka, otkrili da šišmiši u Teksas odlaze mnogo ranije. Rezultate njihovog istraživanja objavio je naučni časopis Global Change Biology.

Pre dvadeset dve godine, slepi miševi su se iz Meksika selili krajem marta, a sada polovinom istog meseca. Sadašnje migracije se, dakle, dešavaju otprilike dve nedelje ranije.

Pored toga, oko 3,5 odsto populacije ovih životinja se u zimu 2017. godine nije ni odselilo nazad u meksičke pećine. Pretpostavke Filipa Stefanijana su da klimatske promene utiču na prevremeni početak proleća. Ovo privlači insekte u Teksas gde postaju hrana šišmiševima koji su odlučili da ostanu. Zime postaju podnošljivije pa slepi miševi umesto da odlete u južnije krajeve odlučuju da ostanu u teksaškim granicama.

Očekuje se da će poremećeni obrazac migracija šišmiševa najgore posledice imati po njihov sistem razmnožavanja. U trudnoći ženke obično nose jedno mladunče, a hrane ih moljcima. Ukoliko se klimatske promene odraze na životni ciklus ovih insekata, slepi miševi će morati da pronađu drugi izvor hrane.

Meksički “bezrepaš” nije usamljen slučaj roda šišmiševa čiji je migratorni period ometen promenom klime. Pipistrellus nathusii iz Ujedinjenog Kraljevstva, ženke na istoku Sjedinjenih Američkih Država i više vrsta prisutnih u Amazoniji u Brazilu takođe na svojim krilima osećaju efekte klimatskih promena.

Jelena Kozbašić

Akcije čišćenja deponija u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U Mesnoj zajednici Priboj u Leskovcu očišćena je deponija na ulazu.

Kako je saopšteno iz Leskovca, deponija je nastala na putu koji je napravljen pre dve godine, a grad je apelovao i na građane da odlažu smeće na mestima koja su za to određena. Takođe, grad je uredio i prostor u ulici Božidara Veličkovića u Mesnoj zajednici Morava.

Akcije su izveli radnici JKP Komunalac, JKP Vodovod, kompanija Por Verner Beber i Odeljenje komunalne policije.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Sarajevo dobilo prvu zelenu fasadu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Na uglu ulica Titova i Alije Isakovića u Sarajevu postavljena je prva zelena fasada, a reč je o ideji većnika opštine Centar Denisa Challengera. Kompletan projekat je vodila NVO “Opus” u saradnji sa arhitektonskim studijem “Atelier 01”.

Namera ove inicijative, odnosno biljne fasade jeste doprinos kvalitetu vazduha, pogotovo u zimskom periodu, a prema istraživanjima ovakve fasade pokazale su se kao izuzetno korisne u urbanim sredinama.

Reč je o važnom projektu, ali sama konstrukcija i njegovo izvođenje nije nimalo jednostavno, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da ništa slično do sada nije urađeno u BiH, ali i u regionu. Sledeće godine planirano je postavljanje dodatne biljne fasade i na taj način smanjenje zagađenje vazduha u Sarajevu.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Gasovod IAP od velikog značaja za Crnu Goru

Izvor: mek.gov.me
Izvor: mek.gov.me

Jadransko-jonski gasovod (IAP), kao deo Južnog gasnog koridora, je od velikog značaja za Crnu Goru i prepoznat je kao najrealnija opcija za gasifikaciju Crne Gore, kazao je državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nikola Vujović.

Vujović je učestvovao na četvrtom Ministarskom sastanku Savetodavnog veća Južnog gasnog koridora koji se održava u Bakuu (Azerbejdžan), gde je govorio u okviru panela „Integracija tržišta u jugoistočnoj Evropi i na Balkanu – Južni gasni koridor kao sprega sa novom prenosnom infrastrukturom gasa“.

S obzirom na to da je energetika jedna od glavnih stubova razvoja Crne Gore, realizacija projekta IAP će imati veliki doprinos stabilnosti i diversifikaciji naših energetskih izvora. Kroz razvoj ovog projekta Crna Gora će, zajedno sa susednim zemljama, biti svojevrsni most između Kaspijskog regiona i Zapadne Evrope, kazao je Vujović. On je podsetio da je IAP projekat čiji značaj je prepoznala i Evropska komisija. Crna Gora i Albanija su, kroz XV poziv Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF), dobile zajednički grant od 2,5 miliona evra za izradu idejnog rešenja za ovaj projekat. Prethodno, kroz WBIF je 2014. godine podržana izrada Studije izvodljivosti sa 3,5 miliona. Za pripremu Master plana gasifikacije Crna Gora je dobila grant od 500.000 evra i 150.000 za izradu Strateške procene uticaja Master plana gasifikacije, kazao je Vujović.

Osim toga, kako je dodao, napravljen je značajan napredak u procesu pripreme dokumentacije neophodne za realizaciju projekta, usvajanjem Prostornog plana posebne namene za obalni deo Crne Gore (sa IAP rutom), kao i izradom i usvajanjem potrebnih podzakonskih akata. Sve ovo dokazuje da IAP, kao deo Južnog gasnog koridora, ima posebnu ulogu u politici EU koja se odnosi na diversifikaciju izvora gasa i sigurnost snabdevanja. U tom smislu, dalja podrška Evropske unije i Energetske zajednice u cilju pozicioniranja IAP projekta na listu projekata od zajedničkog interesa je od izuzetnog značaja. Uz veliku podršku Evropske unije, kompanije SOCAR i Vlade Azerbejdžana, kao i naše napore u sadašnjim i budućim aktivnostima na polju istraživanja nafte i gasa u podmorju Crne Gore, uveren sam da će Crna Gora dati značajan doprinos u realizaciji ovog projekta, kazao je Vujović.

Nakon Ministarskog sastanka potpisano je Pismo namjere o osnivanju projektne kompanije Jadransko-jonskog gasovoda, a koje je prethodno usaglašeno na sastanku Jedinice za upravljanje Projektom (IAP) održanom u prostorijama SOCAR-a u Bakuu. U ime crnogorskog Operatora prenosa gasa, a u skladu sa zaključkom Vlade, pismo namere potpisao je izvršni direktor Montenegro bonusa Aleksandar Kašćelan.

Četvrti Ministarski sastanak u Bakuu okupio je ministre eneregetike i ekonomije i predstavnike zemalja koje učestvuju u realizaciji Južnog gasnog koridora i to Azerbejdžana, Turske, Gruzije, Grčke, Albanija, Italije, Bugarske, Hrvatske, Srbije i Crne Gore kao i visoke zvaničnike Evropske unije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kao i šefove projekata Trans – Anadolija gasovoda (TANAP) i Trans Jadranskog gasovoda (TAP).

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Poslednja slamka za proizvođače plastičnih slamki – njihova ekološka alternativa

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Jedan od vodećih svetskih proizvođača plastičnih slamčica za jednokratnu upotrebu izjavio je da proces konstruisanja alternative koja bi činila manje štete našem životnom okruženju – stagnira.

Džon Sidanta, izvršni direktor Primaplast, rekao je da je svestan rastuće globalne zabrinutosti zbog nivoa plastičnog zagađenja u okeanima i smetlištima. Ipak, pristupačnu “zeleniju” alternativu svojim proizvodima još nisu uspeli da razviju. Ekološke cevčice koštale bi sto puta više u odnosu na plastične.

U svojoj fabrici u Indoneziji, za tržišta Evrope i Japana, ova kompanija na mesečnom nivou proizvede čak 600 miliona polipropilenskih slamčica koje se prodaju uz sokove, milkšejkove i jogurte u tetrapaku. U toku svog životnog veka one su korisne tek nekoliko minuta, dok ne popijete svoje piće, da bi, nakon što završe na deponijama, prirodu zagađivale do dvesta godina koliko im treba da se razlože. Čak i njihov proizvođač, gospodin Sidanta, svestan je da su dani tradicionalnih cevčica odbrojani.

Pojedina preduzeća već počinju da ograničavaju njihovo korišćenje. Lanac pabova JD Wetherspoon i restorani Pizza Express već su najavili njihovo potpuno izbacivanje iz upotrebe, a All Bar One ima planove za značajne rezove dostupnosti plastičnih slamčica u svojim lokalima.

Kornval u Ujedinjenom Kraljevstvu mogao bi da postane prvi okrug u kojem će da se uvede potpuna zabrana tradicionalnih cevčica nakon sprovede kampanje grupe Poslednja slamka (Final Straw Cornwall).

Tržište višenamenskih alternativa, napravljenih od bambusa, metala i stakla, čija je cena nekoliko funti, raste. Privlačnost papirnih slamčica nije visoka zato što se brzo raskvase i nepraktične su, pogotovo za decu. Cevčice bi mogle da se proizvedu i od paste krompira ili kukuruza, međutim, Sidanta je skrenuo pažnju da je proces pravljenja slamčica od tih materijala – skup.

Dodao je da je rok trajanja napitaka iz tetrapaka bar 18 meseci i da cevčice od alternativnih sirovina verovatno ne bi mogle da traju jednako dugo, a koštale bi na desetine puta više.

Prema Sidantinim tvrdnjama, polipropilenske slamčice je definitivno moguće reciklirati. Pozvao se na primer Japana gde one bivaju iskorišćene za pakovanje, plastične pločice ili čak pojedine oblike kancelarijskog pribora. Na drugim tržištima ovo nije uobičajena praksa zato što lakoća cevčica znači da je potrebna ogromna količina istih kako bi njihova reciklaža bila isplativa.

On smatra da je na globalnom nivou potrebno uspostaviti zakonski okvir za korišćenje plastičnih materijala za skladištenje ili konzumaciju hrane i pića. Na meti nisu jedino proizvodi Primaplast, već svi oni za jednokratnu namenu. Po njegovim rešenjima, bojkot svakako nije efikasno rešenje.

Jelena Kozbašić

Južna Afrika proglasila stanje prirodne katastrofe

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Južnoafričke vlasti proglasile su stanje prirodne katastrofe u celoj zemlji zbog suše koja mesecima pogađa južni grad Kejptaun, gde preti potpuni prekid snabdevanja pitkom vodom.
Odluka objavljena u službenom listu zemlje doneta je posle “procene obziljnosti i obima sadašnje suše” i zadužena vlada da upravlja krizom.

Sve institucije države od sada su zadužene da sprovode hitne planove, pružaju hitnu pomoć i sprovode potrebne mere izgradnje, navodi se u tekstu koji je potpisao šef nacionalnog centra za upravljanje vanrednim situacijama Mafaka Tau.

Kejptaun, drugi po veličini grad u Južnoj Africi, pogođen je najvećom sušom u proteklih sto godina. Rezerve vode su na najnižem nivou, tako da postoji pretnja da se potpuno prekine snabdevanje vodom u gradu.
Takozvani Day zero, ili nulti dan, kada se očekuje da će potpuno biti iscrpljeni rezervoari vode za grad, bio je predviđen za sredinu aprila, ali je ove nedelje pomeren za 11. jun.
Da bi se pomerio ovaj rok četiri miliona stanovnika Kejptauna pozvano je da koristi samo 50 litara vode dnevno po osobi, što je jednako jednom tuširanju od tri minuta.
Lokalne vlasti zapretile su da će kazniti one koji pređu kvotu, ali za sada kazne nisu primenjene.
Ukoliko se dogodi nulti dan, stanovnici Kejptauna će morati da uzimaju vodu na 200 određenih lokacija gde će dobijati maksimalno 25 litara vode dnevno po osobi.
Gradske vlasti Kejptauna, koji je pod kontrolom opozicione Demokratske alijanse, pod oštrom su kritikom zato što nisu uzimale u obzir upozorenja stručnjaka i nisu ranije preduzele mere restrikcije vode.

Izvor: africannews

Ubrzava se rast nivoa okeana

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Rast nivoa okeana ubrzava se i do kraja veka mogao bi dosegnuti 65 centimetara, što se poklapa s procenom Ujedinjenih nacija. Ta pojava bi mogla ozbiljno da ugrozi gradove na obali, navodi se u američkoj naučnoj studiji.
Nivo okeana sada raste ritmom od približno tri milimetra na godinu, ali bi se ritam mogao utrostručiti na 10 milimetara svake godine sve do 2100. godine, navodi se u studiji objavljenoj u listu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States (PNAS).

Rezultati tih radova temelje se na podacima koje su prikupljali sateliti tokom 25 godina. Oni su “u skladu s projekcijama iz izveštaja AR5 (koje je u 2014.) predstavio UN-ov stručni panel za klimu (GIEC)”, navodi se u studiji.
“To ubrzanje izazvano je prvenstveno ubrzanim otapanjem Grenlanda i Antarktika i moglo bi potencijalno udvostručiti ukupan nivo okeana do 2100. godine, što je novost u odnosu na projekcije koje su polazile od načela da će rast biti konstantan”, kaže glavni autor studije Stive Nerem, profesor aeronautičkog inženjerstva na Univerzitetu u Koloradu.
S tim rastom koji se svake godine ubrzava, nivoi okeana narasli bi više od 60 centimetara do kraja veka, kaže profesor Nerem.
“I naravno, to je oprezna procena”, upozorio je.
Klimatske promene uzrokuju rast okeana putem dva fenomena: ubrzano otapanje leda na polovima i povećanja nivoa ispuštanja gasova sa efektom staklene bašte u atmosferu.
Ovaj drugi fenomen odgovoran je za rast temperature voda, jer topla voda manje je gusta od hladne i zauzima više mesta.
Taj mehanizam već je odgovoran za polovinu od konstatovanih sedam centimetara koliko je nivo mora narastao u poslednji posmatranih 25 godina, kaže profesor Nerem.
“Ova studija skreće pažnju na važnu ulogu koju mogu imati podaci prikupljeni satelitima jer oni potvrđuju projekcije o klimi”, rekao je koautor studije Džon Fasulo, klimatolog u Nacionalnom centru za istraživanje atmosfere.

Izvor: theguardian

Opština Boljevac uključena u projekat „Razvoj lokalne zajednice za delovanje u nesrećama“

Foto: boljevac.rs
Foto: boljevac.rs

Opština Boljevac je jedna od 68 jedinica lokalnih samouprava u Srbiji, koja je uključena u projekat „Razvoj lokalne zajednice za delovanje u nesrećama“, koji zajednički realizuju Nacionalni trening centar za vanredne situacije MUP-a Srbije i republički Crveni krst.

Prema rečima Ivana Radivojevića, šefa Odseka za obuku u sistemu zaštite i spasavanja MUP-a Srbije, ove godine će u Boljevcu biti organizovana obuka jedinica opšte namene i edukacija nastavnog i nenastavnog osoblja u osnovnim školama.

Nedavno su učesnicima komandno simulacione vežbe u Boljevcu, realizovane u okviru projekta „Razvoj lokalne zajednice za delovanje u nesrećama“, dodeljeni sertifikati.

Milisav Pajević

Manjak žena u energetskoj industriji usporava borbu protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ketrin Mičel, profesorka energetske politike na Univerzitetu u Ekseteru, u Ujedinjenom Kraljevstvu, skrenula je pažnju da nedostatak žena na radnim mestima u industriji energetike koči napore ovog sektora u borbi protiv klimatskih promena. Iza nje je više od trideset godina iskustva rada i savetovanja vlade, regulatornih tela i preduzeća povodom pitanja energetike.

Nizak nivo raznovrsnosti polova u energetskim kompanijama uzrokuje njihovu manju otvorenost za nove ideje, a posebno za energetski sistem smanjene emisije ugljen-dioksida. Kao jedan od vodećih posmatrača na polju energetike, Mičelova je upozorila da smatra kako dominacija muškaraca u energetskoj industriji, a posebno starijih belaca, usporava tranziciju energije. Priznala je da ne treba uzimati zdravo-za-gotovo da su žene progresivnije u rešavanju energetskih teškoća, ali je naglasila da su u “konvencionalnim” sektorskim segmentima, proizvodnji struje iz fosilnih goriva i energetskim mrežama, u odnosu na zelena, inovativna preduzeća, zastupljeniji muškarci.

U gotovo dve trećine od ukupno 89 kompanija iz Velike Britanije žene ne učestvuju u radu odbora, a odsustvuju i sa događaja značajnih za energetiku – ili imaju tek jednu predstavnicu. Usamljenost žena među muškim svetom na konferencijama i neuobičajenost njihove pojave oslikava situacija koju je doživela Felisiti Džouns, partnerka u konsultantskoj firmi o obnovljivim izvorima energije. Jedan od učesnika zatražio joj je kafu pomešavši je sa osobljem zaduženim za hranu i piće.

Ni seksualno uznemiravanje nije retkost. Jedna od ženskih lidera u ovoj oblasti, koja nije želela da bude imenovana, na dodeli priznanja održanoj pre nekoliko godina, pretrpela je nasrtaje jednog kolege.

Pojedinci u okviru energetske industrije, kao što je lobistička grupa Energy UK, nastoje da doprinesu rešenju problema. Ona je na svojim događajima zabranjivala da panele drže isključivo pripadnici muškog pola. Abi Samson, direktorka spoljnih poslova pomenute grupe, izjavila je kako energetski sektor prolazi kroz period tranzicije koji sa sobom nosi priliku za ravnopravnost polova.

Promenama bi mogla da doprinese i konferencija Women4Climate, koja se održava 26. februara u Meksiku.

Jelena Kozbašić