Home Blog Page 1139

Povećanje izvoza vojvođanske privrede veće za blizu 15 odsto u 2017. godini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

– Nakon duboke recesije u drugoj polovini 2008, i tokom 2009. godine izazvane svetskom ekonomskom krizom, dolazi do blagog rasta ekonomske aktivnosti, koja se značajnije ubrzava tokom poslednje tri godine. Ukupna ekonomska aktivnost u 2017. godini u odnosu na nivo u 2010. godini, povećana je za 6,7 odsto, što znači da je BDP rastao po prosečnoj realnoj godišnjoj stopi od 0,8 odsto. U odnosu na 2010. godinu, u 2017. godini sektor industrije beleži rast od 16,5 odsto, a sektor građevinarstva beleži oporavak ekonomske aktivnosti i vrednost izvedenih radova povećana je za 31,3 odsto – ističe predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, koje je obradila Privredna komora Vojvodine, ukupna ekonomska aktivnost u Republici Srbiji, merena bruto domaćim proizvodom, u 2017. godini realno je povećana za 1,9 odsto, dok stopa realnog rasta BDP u četvrtom kvartalu 2017. godine iznosi 2,5 odsto (fleš procena) u odnosu na nivo BDP u istom kvartalu prethodne godine.

Industrijska proizvodnja regiona Vojvodine u 2017. godini zabeležila je nešto brži rast, posmatrano međugodišnje, po stopi od 7,7 odsto. Izvor rasta je prerađivačka industrija koja u ovoj godini beleži stabilan trend rasta po međugodišnjoj stopi od 7,7 odsto. Sa međugodišnjeg aspekta posmatranja, u ovom periodu zabeležen je rast fizičkog obima proizvodnje u 20 od 24 proizvodne oblasti prerađivačke industrije regiona.

U 2017. godini ukupna vrednost spoljnotrgovinske razmene Republike Srbije iskazana u evrima iznosi 34,4 milijarde evra. U 2017. godini, ukupna vrednost spoljnotrgovinske razmene vojvođanskog regiona iznosi 10,2 milijarde evra i veća je za 16,9 odsto od ostvarene robne razmene u 2016. godini. Vrednost izvoza je 4,9 milijarde evra, što predstavlja povećanje od 14,8 odsto, dok vrednost uvoza iznosi 5,3 milijarde evra, što je za 19,0 odsto više od realizovanog uvoza 2016. godine.

– Od ukupno realizovane spoljnotrgovinske razmene Srbije, vojvođanski privrednici su realizovali 29,8 odsto. U ukupnom izvozu učestvovali su sa 32,9 odsto, u ukupnom uvozu sa 27,4 odsto, a u deficit sa 8,6 odsto. U strukturi ukupne spoljnotrgovinske robne razmene u AP Vojvodini u 2017. godini, prerađivačka industrija čini 83,5 odsto ukupnog izvoz, a 63,5 odsto ukupnog uvoza. Kada je u pitanju sektor trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila, čini 10,3 ukupnog izvoza, a 23,1 odsto ukupnog uvoza. Sektor Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo čini 2,8 odsto izvoza AP Vojvodine, a 1,8 odsto uvoza – ističe Vučurević.
U 2017. godini, vojvođanski privrednici ostvarili su najznačajniju robnu razmenu sa zemljama Evropske unije (62,9%), potom sa ostalim zemljama (27,5%) i državama CEFTA regiona (9,6%). U okviru realizovanog ukupnog izvoza, vojvođanski privrednici su najviše izvezli u SR Nemačku (13,1%) i jedino izvoz u tu zemlju čini preko 10% ukupnog izvoza. U okviru realizovanog uvoza u 2017. godini, najznačajniji je uvoz iz Ruske Federacije i on sam čini 16,8% ukupnog uvoza AP Vojvodine. Uvoz iz Nemačke čini 12,1% ukupnog uvoza.

Kada je u pitanju prosečna neto zarada, isplaćena bez poreza i doprinosa u 2017. godini, na nivou Vojvodine ona iznosi 46.215 dinara, i u odnosu na prosečno isplaćenu zaradu u prethodnoj godini, nominalno je veća za 3,6 odsto, a realno za 0,3 odsto.

Na kraju decembra 2017. godine, u odnosu na registrovano brojčano stanje u istom mesecu prethodne godine, na evidenciji NSZ u Vojvodini smanjen je broj nezaposlenih lica za 16,4 odsto, odnosno u Vojvodini je 26.343 nezaposlena lica manje.

Klimatske promene i rat najveći uzročnici gladi u Africi

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Širom afričkog kontinenta je pothranjeno 224 miliona ljudi gde klimatske promene i sukobi pojačavaju nesigurnost u snabdevanju hranom, upozorio je pomoćnik generalnog direktora FAO za Afriku.

Bukar Tidžani je na konferenciji o Africi u Kartumu, koju je organizovala Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) rekao da je ta situacija zabrinjavajuća posebno obzirom da broj stanovnika na afričkom kontinentu treba da dostigne 1,7 milijardi do 2030. godine.

U Africi je procenat pothranjenih ljudi prešao sa 21 odsto na 23 odsto izmedju 2015. i 2016. godine, rekao je Tidžani prvog dana regionalne konferencije.

U istom periodu broj ljudi koji nisu dovoljno uhranjeni povećao se sa 200 miliona na 224 miliona.
“To je izvor zabrinutosti za sve nas”, rekao je on.

Stotine predstavnika afričkih zemalja učestvuje na ovom petodnevnom skupu u glavnom gradu Sudana da razmatraju kako da se iskoreni glad i nesigurnost u hrani na tom kontinentu.

Porast nesigurnosti u hrani izazvan je klimatskim promenama koje nose sa sobom prirodne katastrofe kao što su poplave, suše i loše žetve, zatim sukobima u više afričkih zemalja kao što su Somalija, Južni Sudan i Centraloafrička Republika, rekao je zvaničnik UN.

U tim zemljama čak i kad ima hrane, prehrambeni proizvodi su često suviše sukupi i ne mogu da stignu do konfliktnh zona.

Medjutim ekonomski rast u Africi je u porastu, afrička tržišta poljoprivrede i hrane treba da dostignu hiljadu milijardi dolara do 2030. godine, prema procenama, što otvara mogućnosti za nove investicije rekao je on.

Takođe, klimatske promene doprinose nestašici pitke vode na ovom kontinentu. Trenutno je u Južnoj Africi stanje prirodne katastofe zbog nestašice vode za piće.

Izvor: chinadaily

U planu izgradnja toplovoda u Kaknju

Foto-ilustracija: Pixabay

Edita Đapo, ministar okoline i turizma FBiH i Fuad Čibukčić, direktor Fonda za zaštitu okoline FBiH posetili su Termoelektranu „Kakanj“, gde ih je direktor Enver Merdić sa saradnicima upoznao sa situacijom u ovom pogonu, uz poseban osvrt na ekološke teme.

Foto-ilustracija: Pixabay

Đapo i Čibukčić obišli su Blokove 5 i 6 TE „Kakanj“ i na licu mesta uvjerili se da su njihovi kapaciteti i u trenutnom režimu rada dovoljni da sa toplotnom energijom u kvantitetu od 300 MW toplotne energije već sada zagrejavaju Sarajevo. Konstatovano je da bi se izgradnjom kogenerativnog Bloka 8 postigli evropski standardi u smislu postizanja procenta korisnosti sagorene tone uglja koji bi u ovom slučaju išao na 78 odsto. U slučaju da se to ne desi, TE Kakanj bi 2030. godine morala prestati sa radom.

S obzirom na najavljenu studiju izvodivosti, prisutni su se složili da je neophodno što pre početi realizaciju projekta toplovoda Kakanj-Sarajevo, što bi značilo da TE „Kakanj“ počne zagrevati Sarajevo već u grejnoj sezoni 2020–2021 godine.

Ministarka Đapo istakla je da će u potpunosti podržati projekat toplovoda i ovih dana će zajedno sa resornim ministrom energije, rudarstva i industrije Nerminom Džindićem u vezi sa ovim pitanjem na razgovor pozvati generalnog direktora „Elektroprivrede BiH“ Bajazita Jašarevića i izvršnog direktora za kapitalne investicije u „Elektroprivredi BiH“ Senada Salkića. Uz to, Đapo će kao i do sada, kako je naglašeno, podržavati realizaciju svih neophodnih mera koje će dovesti do potpune usklađenosti sa EU normama poput implementacije projekta desumporizacije, konstantnog merenja aerozagađenja i tako dalje.

Inače, u 2017. završen je projekt “Uspostavljanja osnovnog energijskog informacionog sistema u Termoelektrani Kakanj” za šta je Fond odobrio 28.000 KM, a biće potpisan i ugovor vredan 20.000 KM za nabavku novih analizatora za emisione stanice 300m iz zbirnog kanala blokova 5 i 6. Što se tiče ostalih projekata koji se odnose na “distribuciju“ toplotne energije iz TE, u 2017. Fond je odobrio i 6.000 KM za izradu projektne dokumentacije “Glavni projekat vrelovoda u gradu Kaknju”.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Holandija planira izgradnju dve vetroelektrane u Rumuniji

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Holandska energetska kompanija Nero Renewable planira u Rumuniji uskoro realizovati projekt dve vetroelektrane.

Instaliraće se ukupno 362 vetroturbine na dve lokacije, u područjima Buzau i Dobrudža. Ukupna snaga iznosiće 1.000 MW, a godišnje bi postrojenja trebala proizvoditi 3 TWh električne energije, što odgovara 5 odsto ukupne sadašnje rumunske proizvodnje energije. To bi bio najveći takav projekt u Rumuniji, čija dosadašnja instalirana snaga postrojenja na obnovljive izvore iznosi 4.000 MW.

Rumunija već ima postignut svoj cilj od 24 odsto udela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije do 2020. godine jer je već 2015. godine dostigla 24,7 odsto. S druge strane, Holandija svoj cilj od 14 odsto udela još nije ostvarila pa se trudi to realizovati tako da na drugi način podrži proizvodnju iz obnovljivih izvora u nekoj drugoj zemlji.

Realizacijom ovog projekta Holandija bi ostvarila svoj cilj jer bi on značio 2,6 odsto ukupne holanddske proizvodnje električne energije, što bi bilo dovoljno za njegovo postizanje.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održan sastanak o morskom otpadu između Hrvatske, Crne Gore i Albanije

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić susreo se u Dubrovniku s resornim ministrima Republike Albanije i Crne Gore, g. Blendijem Kosijem i g. Pavlom Radulovićem.

S obzirom na dosadašnju dobru saradnju između Republike Hrvatske, Republike Albanije i Crne Gore u okviru bilateralnih i multilateralnih formata, ministri su razgovarali o mogućem rešenju problema morskog otpada s kopna. Sve tri zemlje, kao potpisnice Barselonske konvencije, imajući na umu važnost čiste okoline i održivog turizma, istakle su nužnost implementacije Konvencije i Regionalnoga plana upravljanja morskim otpadom na području Mediterana kako bi smanjile količine morskog otpada u Jadranskom moru.

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske u okviru svoje nadležnosti redovno preduzima aktivnosti u smeru sistemskog rešavanja problematike morskog otpada s kopna u skladu sa odredbama Konvencije o zaštiti morske okoline i obalnog područja Sredozemlja-

Ministri su se složili kako je potrebno jačati dosadašnju saradnju u okviru postojećih sporazuma i inicijativa poput Mešovite komisije za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja, Jadranske Trilaterale i EU Strategije za jadransko-jonsku regiju, a s ciljem efikasnog rešavanja pitanja vezanih za morski otpad u Jadranskom moru. Takođe, s obzirom na dostupnost EU fondova i prioritet rešavanja problematike morskog otpada, u narednom razdoblju istražiće se sve mogućnosti finansiranja projekata, prvenstveno putem apliciranja za EU sredstva, ali i putem drugih izvora sredstava, kao npr. sredstva Globalnoga fonda za okolinu.

Republika Hrvatska će kao članica Evropske unije učiniti dodatne napore kako bi osigurala EU sredstva, a ministar Ćorić će započeti pregovore sa g. Karmen Vellom, poverenikom Evropske komisije za okolinu, pomorstvo i ribarstvo tokom sledećega sastanka Veća za okolini. Republika Hrvatska je voljna pružiti tehničku pomoć Republici Albaniji i Crnoj Gori i podeliti informacije putem TAIEX Programa, instrumenta Evropske komisije za pružanje kratkoročne tehničke pomoći novim državama članicama i zemljama u procesu pristupanja Evropskoj uniji, a oko implementacije i jačanja legislative u području upravljanja morskim otpadom i projekata povezanih sa pripremom i realizacijom legislative.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Ilon Mask lansirao Teslu u svemir na deset miliona godina

Foto: SpaceX
Foto: SpaceX

Iako se ime Ilona Maska najčešće vezuje za proizvođača električnih vozila Teslu, pod njegovim rukovodstvom nalazi se još nekoliko kompanija. Jedna od njih je i SpaceX. Ona se bavi dizajniranjem, konstruisanjem i lansiranjem naprednih svemirskih raketa i letelica. Osnovana je 2002. godine s revolucionarnom idejom da jednog dana omogući život ljudske vrste na drugim planetama, a Maskovi planovi kolonizacije kosmosa posebno su koncentrisani na Mars.

Šestog februara 2018. godine raketa njegovog preduzeća – Falcon Heavy – uspešno je poletela sa iz stanice Kenedijevog svemirskog centra na Floridi, u Sjedinjenim Američkim Državama. “Soko” (Falcon) predstavlja najsnažniju operativnu raketu na svetu koja ima sposobnost da u orbitu uzdigne čak 64 tone tereta, a let se sprovodi u svrhe testiranja.

Kompleks iz kojeg je lansiran svemirski brod, SpaceX je unajmio od nezavisne američke agencije zadužene za aeronautiku i svemir (NASA) na period od dvadeset godina. Bio je izgrađen još šezdesetih godina prošlog veka za potrebe misija i svemirskih ekspedicija u okviru programa Apolo. Upravo je ovo mesto 1969. godine bilo početna stanica “malog koraka” za prvog čoveka na Mesecu, Nila Armstronga, a “velikog za čovečanstvo”.

Foto: SpaceX

Da li će ime Kenedijevog svemirskog centra još jednom biti upisano u udžbenike istorije i to rukom Ilona Maska?

U kosmos je šestog februara otputovao i sportski električni automobil Tesla boje višnje, za čijim volanom sedi Starman, lutka-vozač. Starman će da ga “vozi” okolo našeg solarnog sistema, dok će na muzičkom plejeru da se vrti Space Oddity Dejvida Bouvija.

Njegovu putanju možete da pratite na sajtu Where Is Roadster. Pored pređene razdaljine, tamo možete da vidite i  udaljenost vozila u odnosu na Zemlju, Mars i Sunce, kao i brizine njegovog kretanja. Sajt izračunava i koliko je puta vozač Starman “preslušao” Bouvijevu pesmu, pod pretpostavkom da se baterija automobila i dalje nije ispraznila. U trenutku pisanja ovog članka,  taj  broj iznosio je 3655 puta.

Proračuni tima čeških i kanadskih stručnjaka o putanji auta kažu da Maskov kabriolet ima 6 odsto šanse da se sudari sa Zemljom i 2,5 odsto da se “zapuca” u Veneru. Kompjuterske simulacije koje su napravili pokazale su i da postoji vrlo niska verovatnoća za sudar vozila sa Suncem i gotovo nepostojeća za sudar s Marsom, večnom fascinacijom njegovog vlasnika.

Čak i ako na kraju svog putešestvija Starman “vrati” Teslu na Zemlju, najveći deo automobila i vozača će već da bude izgoren i uništen i potencijalno će da ostane tek komadić, stoga nema mesta zabrinutosti da će se Tesla nekome obiti o glavu. Povratak bi, doduše, mogao da se dogodi tek za nekoliko miliona godina, tvrde naučnici, a ljudska vrsta bi do tada mogla da izumre.

Da li smatrate lansiranje Tesle u kosmos mudrim marketinškim potezom Ilona Maska?

Jelena Kozbašić

Proizvodi za ličnu negu doprinose zagađenju vazduha koliko i automobili

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Hemikalije u proizvodima koje koristimo svakodnevno, kao što su sapuni i farbe, doprinose velikom procentu zagađenja vazduha.

Novo istraživanje je pokazalo da proizvodi kao što su sapuni i farbe ispuštaju velike količine hemikalija baziranih na nafti i time se plasiraju kao drugi najveći zagađivač vazduha odmah posle sredstava za transport.
Zagađenje vazduha je rangirano kao peti najveći faktor rizika u svetu a procenjuje se da svake godine ubije oko 40 000 ljudi samo u Velikoj Britaniji.
Vlade širom sveta su pod rastućim pritiskom da regulišu zagađenje vazduha a u Velikoj Britaniji taj pritisak dolazi i unutar zemlje i od strane EU.

Ova studija publikovana je nakon što je Ministarstvo za zaštitu životne sredine, hranu i ruralne poslove Velike Britanije objavilo merenja kvaliteta vazduha. Ti podaci pokazali su smanjenje zagađenja što se dovodi u vezu sa oštrijim zakonima koji regulišu transport.

Doduše, studija pokazuje potrebu za raznovrsnijim regulativama kako bi se smanjila količina toksičnih hemikalija u urbanim okruženjima.
“Kako saobraćaj postaje čistiji, drugi izvori zagađenja postaju jasniji”, rekao je Dr Brajan Mekdonalnd iz Administracije za okean i atmosferu.

Studija koja je objavljena u častopisu Sajens fokusirala se na doprinose zagađenju vazduha od strane proizvoda koji sadrže ispariva organska jedinjenja. To su hemikalije koje u kontaktu sa vazduhom proizvode fine štetne čestice i ozon koji imaju štetne posledice po zdravlje ljudi. Ove hemikalije nalaze se u raznoraznim proizvodima kao što su pesticidi, industrijske i kućne hemikalije, mastila za štampače i proizvodi za ličnu negu.

Dr Mekdonald i njegove kolege otkrili su da su ovi proizvodi odgovorni za oko polovinu emisija štetnih gasova u industrijalizovanim gradovima. Ovo otkriće je naročito iznenađujuće uzimajući u obzir da se samo 5 % sirove nafte refiniše u hemikalije za ovaj tip proizvoda dok se 95% koristi za proizvodnju goriva.
Takođe, otkriveno je da u Americi ove supstance čine tri puta više faktora zahađenja nego što se to ranije mislilo.
Naučnici ovo objašnjavaju različitim namenama proizvoda. Goriva su namenjena da budu skladištena u zatvorenim kontejnerima i dospevaju u atmosferu samo prlikom sagorevanja dok su proizvodi za ličnu negu poput parfema, namenjeni da isparavaju.

Do sada je krivicu za zagađenje vazduha prihvatala industrija automobila koja je uvela vrlo efektne regulacije i doprinela smanjenju zagađenja u poslednjih nekoliko godina. Rezultati ove studije dobar su pokazatelj toga da bi trebalo da se preduzmu dodatne mere i da bi rešenja trebalo tražiti i na manje očiglednim mestima.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

U Mostaru u toku niz radionica o uštedi energije

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

U opštini Mostar od početka februara organizuju se radionice posvećene uštedi energije i energetskoj efikasnosti.

Do sada su održane radionice posvećene ekonomskim efektima energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini, postizanju energetske efikasnosti u objektima i uštedi električne energije.

U narednom periodu biće organizovane radionice o energetskoj efikasnosti kao prilici za lokalni razvoj, energetski efikasnim domovima i mogućnostima finansiranja objekata energetske efikasnosti.

izvor: mostar.ba

Sandra Jovićević

Švedska izdvaja 7,8 miliona KM za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije u BiH

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Švedska vlada izdvaja 7,8 miliona KM za nastavak projekta “Zeleni ekonomski razvoj kako bi se smanjio uticaj prekomerne potrošnje energije na okolinu i podstakao prelaz na korišćenje čiste energije u javnom sektoru, saopšteno je iz UNDP-a. Projekat predviđa smanjenje emisija CO2 za 3.900 tona godišnje i uštedu troškova energije u Bosni i Hercegovini za preko 1 milion KM.

Švedska vlada je opredeljena da podrži Bosnu i Hercegovinu u nastojanju da smanji emisije ugljen dioksida pomažući vlade na svim nivoima vlasti da prihvate energetsku efikasnost jer ona donosi ekonomske, socijalne i ekološke koristi stanovništvu. Koraci koje vlasti preduzmu danas će uticati na emisije ugljen dioksida u narednim decenijama, istakla je Marie Bergström, šefica Švedske razvojne agencije. Trogodišnji projekt, koji će implementirati Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), će uticati na smanjenje visoke potrošnje energije kroz povećanje energetske efikasnosti i podsticaj korišćenja obnovljivih izvora energije u javnim zgradama u celoj zemlji.

Zelena ekonomija i održivi razvoj ključni su stubovi Agende 2030. Promocijom obnovljivih izvora energije i povećanjem energetske efikasnosti javnih zgrada u BiH smanjićemo emisije ugljen dioksida koje uzrokuju klimatske promene, ali i zagađenje vazduha što uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme istakla je Sezin Sinanoglu, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.

Uštede energije u javnim zgradama realizovaće se ugradnjom toplotne izolacije, nove stolarije, kotlova na biomasu, visoko efikasnih pumpi, termostatskih ventila i solarnih panela. Kako bi se smanjili troškovi javne rasvete, instaliraće se LED rasveta koja može smanjiti mesečne komunalne račune i do 60 odsto.

Projekat će se temeljiti na prethodnim naporima Vlade Švedske i UNDP-a, pružajući podršku vlastima da usklade zakonodavstvo sa relevantnim direktivama Evropske unije. Aktivnosti će doprineti definisanju zgrada gotovo nulte energetske potrošnje u BiH, odražavajući nacionalne i lokalne uslove pri određivanju minimalnih zahteva za energijom iz obnovljivih izvora. Takođe, projekat ima za cilj pomoći marginalizovanim porodicama, koje žive u ruralnim područjima bez pristupa električnoj energiji, postavkom hibridnih fotonaponskih i solarnih toplotnih sistema koji će osigurati električnu energiju i toplu vodu za 24 domaćinstva.

Do 2020. godina kada je planiran završetak projekta, biće utopljene 54 javne zgrade i osigurana 425 radna mesta u BiH. Realizacija mera energetske efikasnosti značajno će doprineti privrednom i društvenom razvoju zemlje kroz podsticanje građevinske industrije, unapređenjem veština građevinskih radnika u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, poboljšanjem uslova rada i boravka korisnika, itd. Kroz ulaganja u utopljavanje zgrada i obnovljive izvore energije, projekst će doprineti smanjenju zdravstvenih problema i negativnih efekata na privredu zbog izuzetnog zagađenja vazduha uzrokovanog gorivima poput lož ulja, uglja, itd.

izvor: klix.ba

Sandra Jovićević

Bijeljinska preduzeća dobila kante za prikupljanje starog papira

Foto: S.R. Mrkonjić / RAS Srbija
Foto: S.R. Mrkonjić / RAS Srbija

Preduzeće „Komunalac” podelilo je bijeljinskim preduzećima kante za prikupljanje papira radi zaštite životne sredine.

Kupili su i presu za baliranje papira, kartona, najlona i plastike, pa papirnu i pet ambalažu prodaju preduzećima koji ih recikliraju. Ovu kampanju, čiji je cilj zaštita životne sredine i podizanje svesti građana o značaju reciklaže na viši nivo, podržavaju i građani i ekolozi.

Na Regionalnu sanitarnu deponiju u Bijeljini mesečno se odlaže oko 30.000 tona čvrstog otpada, a u proces reciklaže pošalje se oko 46 tona ili manje od 2 odsto. U većini zemalja Evropske unije reciklira se oko 60 odsto komunalnog otpada, a u nekima poput Švedske čak 100 odsto, čime se ostvaruje i značajna ekonomska dobit.

Direktor Akcionarskog društva „Komunalac” Milenko Vićanović kaže da je prošle godine u Semberiji bilo odvojeno oko 30 tona ambalažnog otpada, a da je ove godine planirano čak 1.000 tona. Raspišemo tender i isporučujemo ovaj ambalažni otpad firmi koja bude najpovoljnija. Cene na tržištu se menjaju, ali otprilike tona stakla košta 50, papira 200, a plastika 250 KM. Ekonomska dobit je skromna ali je mnogo važnije sačuvati životnu sredinu, kaže Vićanović. Dodaje da je ovo preduzeće dobilo iz Fonda za zaštitu životne sredine RS oko 70.000 KM, te da će ova sredstva biti usmerena za kupovinu kontejnera za papir, staklo i plastiku.

U BiH se trenutno reciklira manje od 4 odsto komunalnog otpada. Cilj je da se ovaj procenat poveća na najmanje 20 odsto, a onda i na više od 50 odsto upozoravaju i ekolozi.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Za sakupljanje i transport komunalnog otpada u Podgorici opredeljeno 3.842.314 evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za transport i sakupljanje komunalnog otpada u ovoj godini Podgorica je predvidela blizu 4 miliona evra, posebno ako se ima u vidu da je gradsko preduzeće Čistoća u 2017. godini, u odnosu na 2016. godinu, u proseku dnevno više odvozilo 31 tonu svih vrsta otpada, dok u odnosu na 2015. godinu povećanje na dnevnom nivou iznosi 54 tone.

Kako je saopšteno, radnici podgoričkog preduzeća Čistoća u 2017. godini sa prostora Glavnog grada i opština u okviru Glavnog grada sakupili su 91.950 tona svih vrsta otpada, odnosno 68.570 tona komunalnog otpada. Planirano je da se u 2018. godini sakupi i odveze oko 70.000 tona ovog otpada.

U proteklim godinama, uključujući i 2017. godinu, sakupljanje i transport komunalnog otpada značajnije su unapređeni primenom postavljenih podzemnih kontejnera pretežno u centralnom gradskom jezgru, posebno ako se ima u vidu da se radi o jednoj od najsavremenijih tehnologija u ovoj oblasti.

izvor: podgorica.me

Sandra Jovićević

Srebrenica: Za nove fasade na dve zgrade 100.000 KM pomoći iz Brčkog

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Distrikt Brčko izdvojio je 100.000 KM pomoći za Srebrenicu i ta sredstva će biti iskorištena za finansiranje postavljanja termoizolacije i novih fasada na dve stambene zgrade u ovom mestu u skladu sa standardima energetske efikasnosti.

Iz kabineta načelnika srebreničke opštine je saopšteno da je u toku priprema dokumentacije za raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača radova za postavljanje termoizolacije i novih fasada na dve lamele u naselju Baratova.

Ovim projektom nastavlja se akcija sanacije stambenih zgrada i obnove fasada oštećenih u ratu, ali i usled klimatskih uticaja jer je rieč o fasadama koje su na zgradama od njihove izgradnje pre 40 do 60 godina.

Prilikom obnove fasada u Srebrenici u posljednje dve godine poštuju se standardi gradnje po sistemu energetske efikasnosti stambenih zgrada i postavljaju se termoizolacije na spoljne zidove čime se smanjuje utrošak energije za zagrevanje stambenih prostora, ali i gubici energije iz tih stanova.

izvor: lat.rtrs.tv

Sandra Jovićević

Interaktivna radionica na temu: Analize, planiranje i finansiranje u kontekstu “Zelene ekonomije”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Privrednoj komori Srbije, 5. februara 2018. godine održana je interaktivna radionica na temu: Analize, planiranje i finansiranje u kontekstu “Zelene ekonomije“.

Pored privrednika MSP i preduzetnika, učešće su uzela i javna preduzeća, predstavnici Privredne komore, Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Evropske banke za obnovu i razvoj, Šumarskog fakulteta iz Beograda, Mašinskog fakulteta iz Kragujevca i Univerziteta Singidunum.

Svi učesnici su kroz diskusiju potvrdili značaj implementacije metodološkog pristupa koji je predstavila Biljana Lazarević iz konsultantske kuće Casa Forte. Reč je o analizi i planiranju baziranom na detaljnom sagledavanju procesa i identifikovanju mesta za unapređenje. Ovo je opšti princip primenljiv u svakoj oblasti poslovanja, pa i u “Zelenoj ekonomiji”. Prezentaciju možete da pogledate na sledećem linku: https://prezi.com/p/z9h-itxc7knw/.

Posebno je prepoznata primenljivost metodologije od strane relevantnih predstavnika šumarskog sektora.

Agencija za zaštitu životne sredine uključila Vrutke u svoj ovogodišnji monitoring akumulacija

Foto: uzice.rs
Foto: uzice.rs

Agencija za zaštitu životne sredine uvrstila je u svoj ovogodišnji program i monitoring vode u akumulaciji Vrutci. Stručni tim Agencije će u 2018. godini izvršiti četiri analize vode iz Vrutaka, što će zajedno sa podacima koje poseduje Vodovod u vezi kvaliteta vode, dati potpuniju sliku o kvalitetu vode 2019. godine kada je predviđen završetak druge faze rekonstrukcije Fabrike vode na Cerovića brdu i povratak na akumulaciju Vrutke kao primarnog izvora snabdevanja grada Užica vodom za piće.

Užički gradonačelnik, Tihomir Petković zahvalio se Agenciji na razumevanju što je u svoj program uključila i Vrutke, iako ova akumulacija nije bila u njihovom ovogodišnjem programu monitoringa. Želimo da 2018. godinu, kao godinu pre vraćanja na akumulaciju Vrutke kao izvora snabdevanja Užica pijaćom vodom, iskoristimo da imamo dodatne sveobuhvatne kontrole koje ova agencija radi, rekao je Petković i dodao da će ove analize dati sve potrebne parametre za uspešan povratak na akumulaciju Vrutke, a ujedno će zaposleni u Vodovodu imati priliku da se obuče za preduzimanje svih neophodnih mera da nijednog momenta ne bude u pitanju kvalitet vode koju građani Užica piju.

Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine rekao je da su sa Akumulacije u prethodna dva dana uzeti prvi uzorci i da će u ovoj godini biti analizirano nekoliko stotina uzoraka iz Vrutaka. Bićemo prisutni koliko god to bude potrebno kako bismo pružili maksimalnu podršku Gradu Užicu u nameri da reši veliki problem sa vodosnabdevanjem i izvesno je već početkom naredne godine vrati se na Vrutke kao primarni izvor snadbevanja vodom Užica, rekao je Radović.

izvor: uzice.rs

Sandra Jovićević

Veliki interes za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada u Hrvatskoj

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske objavio je 29. januara 2018. godine Najavu javnog poziva za iskaz interesa za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada.

Najava Javnog poziva bila je otvorena do 13. februara 2018. godine, te je za taj period Fond primio 187 pisanih predloga/upita od strane jedinica lokalne samouprave. Svi objedinjeni predlozi objavljeni su na internet stranici Fonda i Ministarstva zaštite životne sredine i energetike prema redosledu dostavljanja. Predlozi koji su dostavljeni nakon 13. februara 2018. godine (izvan roka za dostavu) nisu obuhvaćeni prikazom.

Kao što je najavljeno, Fond će Javni poziv za iskaz interesa za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada objaviti u roku do 30 dana od dana najave na internet stranici Fonda, odnosno do 1. marta 2018. godine.

U svrhu pomoći jedinicama lokalne samouprave u ispunjavanju prijave na Javni poziv za iskaz interesa za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada, Fond će organizovati i četiri radionice na području Republike Hrvatske.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Kanalizacija za 50 domaćinstava u Malom Mokrom Lugu

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradski menadžer Goran Vesić obišao je radove na izgradnji sekundarne kanalizacione mreže u delu naselja Mali Mokri Lug kojima će blizu 50 domaćinstava dobiti mogućnost priključenja na gradsku kanalizacionu mrežu.

Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju grada Beograda počela je izgradnju sekundarne kanalizacije u delu naselja Mali Mokri Lug. Ovom izgradnjom obuhvatili smo pet ulica , što je oko pedeset kuća. Vrednost radova je 28 miliona dinara, a posao ćemo završiti do kraja marta. Tada ćemo ove kuće priključiti na postojeći kolektor koji se nalazi u ulicama Mihajla Todorovića i Vladimira Tomanovića, prema Ustaničkoj ulici i na taj način će ovaj deo Malog Mokrog Luga dobiti kanalizaciju, istakao je Vesić.

Prema njegovim rečima, na ovaj način grad je počeo da rešava problem kanalizacije u Malom Mokrom Lugu jer veći deo naselja mora da sačeka vezu prema Mokroluškom kolektoru koji se nalazi pored auto-puta. Da bismo to uradili, neophodno je da ubrzamo proces deobe parcela i eksproprijacije. Kada to završimo, a plan je da to bude do jeseni, onda možemo da raspišemo tender i da radimo kanalizaciju za kompletan Mali Mokri Lug, kako bi svi njegovi građani imali kanalizaciju, što je dobra vest za njih jer se nalaze u prioritetu, rekao je gradski menadžer.

On je podsetio na obećanje da će do 2025. godine sve kuće na teritoriji grada imati kanalizaciju, a građani ovog naselja će je, kako je rekao, dobiti mnogo ranije od drugih.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević