Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Iako su se cene gasa stabilizovale tokom 2025. godine nakon energetske krize iz 2022, njihov ponovni nagli rast u 2026. ukazuje na potrebu za diversifikacijom izvora snabdevanja i boljom integracijom tržišta, kako bi se smanjio rizik od prekida isporuka i velikih poskupljenja.
Novi izveštaj Regulatornog odbora Energetske zajednice (ECRB), pod nazivom Veleprodajna tržišta gasa u Energetskoj zajednici, ukazuje na ranjivost zemalja koje zavise od jednog dobavljača ili pravca snabdevanja, jer imaju ograničene mogućnosti da se zaštite u slučaju prekida isporuka ili naglog rasta cena.
Sve ugovorne strane Energetske zajednice, osim Ukrajine, zavise od uvoza gasa, a nijedna trenutno ne uvozi tečni prirodni gas (LNG). Iako broj učesnika na tržištu raste, nekoliko kompanija i dalje ima dominantan položaj. Tako jedna kompanija u Srbiji prodaje više od 99 odsto gasa, dok njen udeo u Severnoj Makedoniji iznosi 71 odsto.
Za bolju integraciju tržišta neophodna je potpuna primena mrežnih pravila Evropske unije. Zajednička pravila olakšavaju prekogranični transport i trgovinu gasom, omogućavajući zemljama da u kriznim situacijama koriste isporuke iz susednih država, dok veća konkurencija može da doprinese povoljnijim uslovima za potrošače.
Primena pravila EU napreduje, ali još nije završena. Ukrajina, Moldavija i Srbija u velikoj meri su uskladile pravila o naknadama za korišćenje gasovoda i raspodeli prekograničnih kapaciteta, ali je i dalje potrebno zasebno rezervisati kapacitete sa obe strane granice. Takođe, nijedna ugovorna strana Energetske zajednice još nije u potpunosti primenila pravila za svakodnevno usklađivanje ponude i potražnje za gasom u mreži.
ECRB upozorava i da bi promene u količinama i pravcima transporta gasa mogle da povećaju troškove mreže. Zbog toga je važno pažljivo planirati razvoj infrastrukture i prilagođavati tarife, uz očuvanje sigurnosti snabdevanja i pristupačnih cena.
Energetski portal