Home Blog Page 1133

Puštena u rad MHE Medna

Photo: Pixabay

Mini hidroelektrana “Medna” u Donjim Vrbljanima kod Ribnika u koju je uloženo 41 milion KM puštena je u rad.

Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, zajedno sa predstavnicima kompanija InterEnergo iz Slovenije i Kelag iz Austrije otvorio je MHE “Medna” i rekao da će RS imati veliku korist od ovog objekta, a posebno opština Ribnik i delimično opština Mrkonjić Grad. Pored toga, ovaj objekat će doprineti kvalitetnom snabdevanju električnom energijom domaćih konzumenata, ali će biti i u kontigentu električne energije koji se izvozi iz RS.

Photo: Pixabay

Zvanično smo pustili u u rad još jedan energetski objekat u RS u sektoru malih hidroelektrana. Ova investicija je vrednosti oko 41 milion KM, a instalisane snage 4,9 MW i jedna je od tri male hidroelektrane koje je izgradila ova kompanija. Ovaj investitor je sa tri elektrane uložio skoro 70 miliona KM u RS među kojima su i elektrane Zapeća i Novakovići na reci Ugar, rekao je Đokić. On kaže da je objekat od velikog značaja za lokalnu zajednicu, te da je na projektu bilo angažovano 20 kompanija i više stotina radnika koji su radili nekoliko godina na izgradnji ovog objekta. Istakao je da je jako značajno da što je objekat izgrađen prema naksavremenijim tehnološkim standardima i da su primenjene nove tehnologije koje dosad nisu primenjene u ovom regionu.

Anton Papez, pomoćnik direktora InterEnerga, rekao je da mu je zadovoljstvo što otvaraju danas projekat koji je značajan za njih, RS i region u smislu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Istakao je da je snaga proizvodnje 4,9 MW, a proizvodnja struje za 50.000 stanovnika što je značajan doprinos stabilnom snabdevanju energijom. Objekat je izgrađen po svim standardima koji se danas primenjuju po pitanju ekologije, uticaja na sredinu i tehnoloških rešenja, rekao je Papez.

Izgradnja je počela 2014. godine, a planirana snaga elektrane je 4,9 MW, dok bi na godišnjem nivou trebala da proizvodi 21 GWh električne energije.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Otvoren poziv za nagradu “Šampioni zaštite prirode, BiH Green Awards”

Foto-ilustracija: Pixabay

Centar za razvoj i podršku iz Tuzle (CRP) organizuje drugi put u Bosni i Hercegovini dodelu nagrade “Šampioni zaštite prirode, BiH Green Awards”.

Foto: Pixabay

Kako je saopšteno, do 18. marta 2018. godine moguće je nominovati grad ili opštinu, poslovne subjekte, nevladine organizacije ili fondacije, škole ili obdaništa, ali i građane pojedince u kategorijama do 30 godina starosti i više od 30 godina starosti, kao i neformalne grupe građana poput građanskih inicijativa.

Dodela ove nagrade organizuje se uz podršku Ambasade Republike Češke, Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), GIZ-a, Federalnog ministarstva okoline i turizma, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Fonda za zaštitu okoline Federacije Bosne i Hercegovine i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.

Namera je ovakvom kampanjom promovisati korisne, inovativne i kreativne pristupe očuvanju prirode i životne sredine u BiH i pronaći institucije, preduzeća i pojedince koji uspešno promovišu vrednosti u oblasti zaštite prirode i životne sredine i motivišu druge, saopšteno je iz Centra za razvoj i podršku.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Tomas LUBEK, IFC: Vetar u leđa finansijskom tržištu

????????????????????????????????????

Međunarodna finansijska korporacija – IFC (International Finance Corporation), jedna od pet članica Grupacije Svetske banke, predstavlja najveću svetsku instituciju koja podstiče privredni razvoj ulaganjem u privatni sektor na tržištima u usponu. Srbija je pristupila ovoj organizaciji 2001. godine kupovinom malog paketa akcija, nakon čega je usledio zvaničan poziv naše vlade IFC-u da dođe u Srbiju i uzme učešće u stvaranju tržišta investicija kao i u povezivanju privatnih preduzeća sa potencijalnim ulagačima. Aktivnostima IFC-a u našoj zemlji već tri godine upravlja Tomas Lubek, koji je nedavno postavljen na mesto regionalnog menadžera za jugoistočnu i centralnu Evropu.

Foto: IFC

UKRATKO O IFC-U

  • „  Osnovan 1956. godine u Vašingtonu radi podsticanja privrednog razvoja kroz ulaganja u privatni sektor
  • „  Predstavlja jednu od pet organizacija koje čine Grupaciju Svetske banke
  • „  175 zemalja ima članstvo u IFC
  • „  Najveći akcionari su SAD, Japan, Nemačka, Francuska i Velika Britanija
  • „  Ostale zemlje sveta imaju udeo od 54,2 odsto
  • „  Investira isključivo u privatna preduzeća kroz zajmove ili u vidu učešća u kapitalu
  • „  Ne investira sa vladinim garancijama, ali može pružati savetodavne usluge
  • „  Jedna od ključnih uloga IFC-a na tržištima u razvoju jeste povezivanje privatnih preduzeća sa ulagačima
  • „  Više informacija možete naći na www.ifc.org

Budući da se razvoj bilo kog tržišnog segmenta ne događa sam po sebi, ova finansijska institucija već godinama pomaže davanjem zajmova preduzećima i pružanjem savetodavnih usluga kako bi se razvilo domaće finansijsko tržište i da bi se podstakli drugi investitori na ulaganje u postojeće ili buduće projekte. U prethodnih 16 godina, IFC je investirala više od dve milijarde dolara u veliki broj različitih projekata u Srbiji, a prvo ulaganje u infrastrukturu predstavlja projekat za koji je IFC odobrila sredstva u iznosu od 19,1 miliona evra dodeljenih belgijskoj kompaniji Elicio za izgradnju vetroparka Alibunar. Neposredno nakon tog projekta, IFC je podržao i izgradnju vetroparka Čibuk 1. IFC i Evropska banka za obnovu i razvoj odobrili su kreditni paket od 215 miliona evra kompaniji Vetroelektrane Balkana koja radi na izgradnji ovog vetroparka koji će biti najveći na Balkanu. Tomas Lubek smatra da ovi projekti najavljuju promenu i da sada možemo očekivati i druge investitore da značajno ulažu svoja sredstva u projekte u našoj zemlji.

Foto: Elicio

„Napokon možemo da vidimo rezultate našeg zalaganja jer izgradnja ova dva vetroparka predstavljaju prva velika privatna strana ulaganja u obnovljive izvore energije u Srbiji.“

Ova dva projekta su mnogostruko značajna za našu zemlju – snabdevanje obnovljivom energijom će se povećati, smanjiće se emisija štetnih gasova i unaprediće se energetska ponuda i snabdevanje energijom domaćinstava i privrede u Vojvodini. Imajući u vidu da Srbija spada među najveće proizvođače gasova sa efektom staklene bašte u Evropi, s obzirom na to da 70 odsto električne energije dobijamo iz termoelektrana na ugalj, veoma je važno iskoristiti veliki potencijal obnovljivih izvora energije kojim raspolažemo.

Dodatna korist ovih projekata sastoji se u tome što su komercijalne banke, kao ulagači, dobile ključnu podršku kako bi pomogle u finansiranju i budućih ulaganja u obnovljive izvore energije. Tomas naglašava da IFC ulaže veliki trud u mobilizaciju domaćih banaka da uzmu učešća u ovakvim projektima rame uz rame sa IFC-om. „Mi ovim stvaramo tržište, podstičemo banke da ulažu vodeći računa o tome da ujedno budu zaštićene. Zapravo, na ovim projektima mi smo mobilisali druge pravne subjekte da takođe ulože svoje sredstva.“

MALIBUNAR SPREMAN, ALIBUNAR U IZGRADNJI

Kompanija Elicio završila je u oktobru izgradnju vetroparka Malibunar ukupnog kapaciteta 8 MW koji će snabdevati 7.200 domaćinstava električnom energijom. U ovom južnobanatskom području koje je veoma pogodno za crpljenje energije vetra, budući da se radi o košavskom regionu, ova kompanija započela je u junu i izgradnju drugog, većeg vetroparka Alibunar koji će imati 21 turbinu sa petostruko većim kapacitetom. Vrednost ove investicije je 80 miliona evra, a osim IFC-a ulagači su i Unikredit banka, Holandska razvojna banka (FMO), kao i GGF i sama kompanija Elicio.

Osim direktnog ulaganja, ova finansijska korporacija je bila uključena kao savetodavac grada Beograda u vezi sa velikim projektom dobijanja energije iz otpada koji je priveden kraju nakon dvogodišnjeg pregovaranja i saradnje sa prestoničkim vlastima. „Vlade i lokalne samouprave nas angažuju da im pomognemo da pravilno postave koncesije ili javno-privatno partnerstvo, mi raspisujemo tendere i vodimo računa o tome da se odabere najbolji partner koji će ispuniti sve svoje obaveze. Ako uzmete u obzir činjenicu da mi radimo primarno sa privatnim sektorom, ko može bolje od nas da zna kako privatne kompanije razmišljaju i rade. To je srž našeg posla zato mi možemo najbolje da savetujemo o tome kako da se privuku privatne kompanije da ulažu u poslove od javnog značaja imajući uvek na umu jasan interes vlade ili lokalne samouprave. Mi ovde imamo tim koji ima iskustva u radu sa investicionim bankama upravo na pružanju savetodavnih usluga u vezi sa strateškim ulaganjima. S tim u vezi, kroz privatno-javno partnerstvo Beograd će moći da iskoristi od 60 do 70 odsto otpada za dobijanje toplotne i električne energije. Za sada se sav ovaj otpad odlaže na deponiju Vinča bez ikakvog sortiranja. Višestruka je dobit od ovog projekta – osim dobijanja energije, i životni vek deponije će se produžiti, a biće rešeni i izvesni ekološki problemi koji su posledica dosadašnjeg načina odlaganja otpada na deponiju“, objašnjava Tomas Lubek i dodaje da je ovo prvi konsultantski posao IFC-a u vezi sa formiranjem privatno-javnog partnerstva u Srbiji u oblasti proizvodnje energije koji će sigurno utrti put i novim partnerstvima koji zahtevaju dugoročno investiranje u drugim sektorima u našoj zemlji.

Foto: Elicio

Za veliki broj država jedan od ključnih izazova u razvoju predstavlja urbana infrastruktura, imajući u vidu da će se nastaviti trend urbane globalizacije u narednih dvadeset ili trideset godina i da će ljudi nastaviti da napuštaju ruralne krajeve u potrazi za boljim životom u gradskim sredinama. Nakon sprovođenja pojedinačnih projekata u raznim gradovima radi uspostavljanja održive infrastrukture, u IFC-u su pokrenuli sveobuhvatniju incijativu pod nazivom Pametni gradovi. Tomas Lubek objašnjava da su težili holističkom pristupu pri osmišljavanju ove strategije razvoja gradova uzimajući u obzir kako će gradovi izgledati u narednim decenijama i ko će ih tada naseljavati. „Reč je o strategiji koja bi trebalo da uključi brojne mere unapređenja što podrazumeva i uvođenje energetske efikasnosti u zgradarstvu i mi smo izdvojili nekoliko gradova sa kojima ćemo sarađivati. Osim Istanbula, Izmira i Lime, Beograd se takođe nalazi u toj grupi budućih Pametnih gradova, a upravo s projektima o mogućnostima investiranja u dobijanje energije iz otpada, ili u vodosnabdevanje i energetsku efikasnost u javnim zgradama, napravili smo prve korake koji bi trebalo da pomognu vašoj prestonici u sagledavanju novih izazova u razvoju.“ I dok su projekti finansiranja i izgradnje i dalje daleko od realizacije, u saradnji sa Evropskom unijom se priprema izveštaj o tome gde bi bilo najisplativije investirati.

ČIBUK 1 – NAJVEĆI VETROPARK NA BALKANU

Vetropark Čibuk 1, snage 158 MW, vredan 300 miliona evra, zauzimaće ukupnu površinu od 37 kvadratnih kilometara. Vetropark je deo projekta Vetroelektrane Balkana i realizuje se kroz partnerstvo u odnosu 60:40 između Abu Dhabi Future Company Masdar, iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, i Čibuk Wind Holdinga, ispostave američke kompanije Continental Wind Partners.

Finansijski paket od 107,7 miliona evra koji obezbeđuje IFC sastoji se od direktnog prioritetnog kredita u iznosu od 52,7 miliona evra, kredita u iznosu od 36,7 miliona evra koji IFC odobrava preko svog Programa portfolija su finansiranja pod upravljanjem i sindiciranog B kredita u iznosu od 18,3 miliona evra. U isto vreme, EBRD je obezbedio 107,7 miliona evra kroz sindicirane kredite tipa A i B.

Projekat će obuhvatiti 57 vetroturbina proizvođača General Electric i očekuje se da će unaprediti snabdevanje strujom za oko 113.000 domaćinstava i privrednih subjekata. Završetak izgradnje Vetroparka Čibuk 1 je planiran za početak 2019. godine. Projekat će pomoći i da se smanji emisija ugljen dioksida za 370.000 tona godišnje. Kroz projekat bi trebalo da se otvori čak 400 novih radnih mesta tokom njegove izgradnje, kao i da se unapredi lokalna infrastruktura sa 50 kilometara novih puteva. Projekat će takođe pomoći Srbiji da ispuni svoje obaveze iz Ugovora o osnovanju Energetske zajednice da u 2020. godini 27 odsto potrošnje energije potiče iz obnovljivih izvora.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u magazinu Energetskog portala pod nazivom EKO-ZDRAVLJE, novembra 2017. godine.

Otvoren konkurs za Climate-KIC Accelerator

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Otvoren je poziv za treće izdanje Climate-KIC Accelerator, najvećem evropskom akceleratoru u oblasti čistih tehnologija, namenjen startapovima i preduzetnicima.

Ovaj program pruža pomoć u pokretanju sopstvenog posla, pripreme za prve investitore i kupce i da se izgradi poslovna mreža na međunarodnom tržištu. Program obuhvata lično mentorstvo, učešće na 3 lokalne i 1 međunarodnoj radionici, kao i finansijsku podršku čija visina zavisi od faze za koju se prijavljujete.

Konkurs je otvoren do 3. aprila 2018. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: kombeg.org.rs

Sandra Jovićević

Predstavljene prirodne vrednosti opštine Surčin

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

Na poziv Opštine Surčin, u organizaciji opštinskog Javnog komunalnog preduzeća, stručni saradnici Zavoda za zaštitu prirode Srbije, održali su krajem februara u OŠ „22. oktobar“, prezentaciju o prirodnim odlikama i vrednostima na teritoriji ove opštine i programima njihove zaštite.

Učenicima šestog razreda, drvenaste vrste koje su zastupljene na teritoriji opštine u kojoj žive i zaštićeno područje Spomenik prirode „Bojčinska šuma“, predstavila je inž. šumarstva Biljana Krsteski. O pticama Surčina, kao i učešću saradnika Zavoda u rešavanju problema naletanja ptica prilikom sletanja i uzletanja aviona na aerodromu „Nikola Tesla“, govorio je ornitolog Miloš Radaković. Botaničar Zavoda mr Verica Stojanović, učenicima je prezentovala biljni svet njihove opštine, istakavši retke i zaštićene biljne vrste koje se mogu videti, ali i pojavu invazivnih vrsta koje ugrožavaju autohtoni svet flore. Kako izgledaju pojedine autohtone i invazivne vrsta, mr Verica Stojanović je pokazala i primercima iz herbara Zavoda.

Nakon prezentacija, učenici su imali priliku da pokažu šta su novo naučili o prirodi na teritoriji svoje opštine, učestvujući u eko kvizu koji je vodio ihtiolog dr Nenad Sekulić, načelnik Odeljenja za biodiverzitet, ekološke mreže i održivi razvoj. Učenici koji su bili najbrži u davanju tačnih odgovora nagrađeni su sa kompletom puzli na kojima su prikazane retke i zaštićene vrste: pančićev skakavac, ris i beloglavi sup.

Ovom prilikom, škole koje su učestvovale u programu dobile su paket obrazovnih materijala Zavoda, postere: Ribe Srbije, Drveće Srbije, Egzote Srbije, Biljne vrste od međunarodnog značaja u Srbiji, Vilinski konjici Srbije, Pravokrilci Srbije i Zmije Srbije, kao i nastavne listove – mini ključeve za prepoznavanje vrsta: drvenaste vrste, lekovito bilje, gljive, lišajevi, ptice, vodozemci, sisari, kornjače.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Područja značajna za očuvanje prirode i biodiverziteta

Foto: sepa.gov.rs
Foto: sepa.gov.rs

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) započela je prošle godine novi koncept izveštavanja o područjima značajnim za očuvanje prirode i biodiverziteta (Designation boundaries). Prema analizi podataka, samo tri zemlje su dostavile podatke: Holandija, Italija i Srbija.

Koncept područja značajnih za očuvanje prirode i biodiverziteta podrazumeva, pored zaštićenih područja, i izveštavanje o svim oblicima zaštite prirode ili planskog korišćenja prirodnih resursa.

Agencija za zaštitu životne sredine, u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode i JP Srbijašume dostavila je EEA dodatnih 5 setova prostornih podataka: Ekološka mreža Srbije, Područja značajna za ptice, Područja značajna za biljke, Područja značajna za leptirove, Državne šume sa planskom osnovom upravljanja za područje Centralne Srbije.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Istraživanje: Skrivena opasnost po životnu sredinu – pametni telefoni

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživanje je pokazalo da će pametni telefoni i informaciono-komunikacioni centri do 2040. godine prerasti u jedne od najvećih zagađivača životne sredine.

Naučnici sa Univerziteta Mekmaster u Kanadi proučavali su ekološki otisak potrošačkih uređaja kao što su pametni telefoni, laptopovi, tableti, desktop računari, kao i centri za prenos podataka i komunikacione mreže još od 2005. godine. Otkrili su da oni ima veći uticaj na emisije štetnih gasova nego što bismo očekivali, a većina potiče od njihove proizvodnje i rada.

Lotfi Belhir, predavač univerziteta koji je sproveo studiju, izjavio je da trenutni udeo informaciono-komunikacione tehnologije (IKT) u proizvodnji gasova staklene bašte iznosi oko 1,5 odsto. Međutim, ukoliko se trend rasta nastavi postojećom brzinom, do 2040. godine, na informaciono-komunikacione sisteme pašće krivica za 14 odsto zagađenja vazduha na globalnom nivou.

Slanje svake pojedinačne poruke, uspostavljanje poziva i ostale radnje za koje “zadužujemo” tehnologiju zahtevaju centar za prenos podataka. Belhir je upozorio da je potrošnja energije od strane telekomunikacionih mreža i data centara ogromna i da se oni većinski snabdevaju strujom proizvedenom iz fosilnih goriva, a da je to činjenica na koju mi ljudi ostajemo slepi.

Među svim tehnološkim izumima, najškodljivi za naše okruženje su pametni telefoni. Iako im je potrebno malo energije za rad, 85 odsto njihovih negativnih efekata po prirodu dolazi iz njihove proizvodnje. Za proces nastanka čipa smartfona i matične ploče potrebna je najveća količina energije, jer su sastavljeni od plemenitih metala koji su izrudareni po visokim cenama. Pametni telefoni imaju i kratak vek trajanja što dovodi do nekontrolisanog izbacivanja novih modela na tržište i izuzetne količine otpada.

Većina ljudi je u mogućnosti da priušti sebi mobilni telefon, a telekomunikacione kompanije različitim olakšicama i primamljivim ponudama podstiču klijente da na svake dve godine kupe sebi novi. Kanađani su utvrdili da će do 2020. potrošnja energije pametnog telefona biti viša nego kod laptopova i računara.

Belkir je, na osnovu saznanja sprovedenog istraživanja, preporučio da se komunikacioni centri i centri za okrenu ka obnovljivim izvorima energije. Pohvalio je Gugl i Fejsbuk zato što su u svoje centre već uveli ovu praksu.

Jelena Kozbašić

Velike investicije u energetici do 2020. godine

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić istakao je danas da su pokrenute velike investicije u oblasti energetike i da će naša zemlja do 2020. dobiti nove energetske objekte ukupne snage od 1.000 megavata struje.

Antić je, na otvaranju trećeg dana Kopaonik biznis foruma, na plenarnoj sesiji “Infrastruktura i investicioni multiplikator”, najavio da ćemo do 2020. godine imati novih 1.000 megavata na mreži, što su značajni projekti koji će kapitalno uticati na sigurnost naše energetike u dugom nizu godina. On je dodao da će do kraja marta resorno ministarstvo imati konačnu investicionu odluku za proširenje kapaciteta gasnog skladišta Banatski dvor sa 450 miliona kubika na 750 miliona do milijadu kubika. Takođe, kako je dodao, biće povećana eksploataciona mogućnost Banatskog dvora sa četiri miliona kubika na 10 miliona kubika dnevno, što je veoma značajno za energetsku stabilnost Srbije.

Ministar je podsetio na to da je poslednji veliki energetski objekat u Srbiji otvoren pre više od 30 godina, i naglasio da je sada više od tri milijarde evra u investicionom ciklusu u energetskom sektoru i da se sprovodi agresivna investiciona politika. Prema njegovim rečima, od 1.000 megavata koji se trenutno grade više od 500 je iz obnovljivih izvora energije, od čega najviše iz snage vetra, odnosno 450 megavata. Već ove godine na mreži se očekuje 250 megavata – iz vetroparka Alibunar 48 megavata, iz Kovačice 105 megavata i Čibuka približno 100 megavata, precizirao je on i dodao da je sledeće godine predviđeno još dodatnih 250 megavata. Antić je podvukao da će 2020. godine na mreži biti i novi blok u Kostolcu od 350 megavata, što će kapitalno uticati na sigurnost naše energetike.

Istovremeno, ministar je najavio da bi najkasnije u maju ili junu trebalo da bude objavljen tender za izbor strateškog partnera za RTB Bor, a uslov će biti da strateški partner obezbedi 300 do 330 miliona dolara za investicije u ovo preduzeće. On je preneo da su za ovaj basen zainteresovane velike kineske, ruske i kanadske kompanije, koje već mesecima unazad prate poslovanje RTB Bor.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Hrvatskom Parku prirode Papuk produžen status UNESCO geoparka

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Papuk je zaštićen u kategoriji parka prirode 1999. godine zbog izuzetne prirodne vrednosti što obuhvata veliku raznolikost staništa i vrsta biljaka i životinja, ali isto tako i geološku raznolikost zastupljenu u brojnim geološkim tvorevinama nastalih u različitim periodima prošlosti Zemlje. Posebnu vrednost predstavljaju brojni fosilni nalazi organizama koji su pre 16 miliona godina živeli u “Panonskom moru”. U Parku prirode Papuk, nedaleko od Voćina, nalazi se prvi geološki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj, zaštićen davne 1948. godine zbog jedinstvene morfološke pojave u Hrvatskoj – stupastog lučenja vulkanskih stena. Zbog svih ovih razloga Park prirode Papuk gradio svoju prepoznatljivost preko vredne geološke baštine sažete na jednom vrlo malom prostoru dela Papuka i Krndije.

Godine 2007. park je prijavljen i primljen u članstvo Asocijacije evropskih geoparkova te Svetske mreže geoparkova. Godine 2015. geoparkovi su postali novi službeni Program UNESCO- a, Međunarodni geonaučni i geopark program, te je 127 geoparkova širom sveta postalo deo programa “Svetski geoparkovi UNESCO-a”.

U sklopu redovnog revalidacijskog procesa, Park prirode Papuk prvi i zasad jedini UNESCO geopark u Hrvatskoj, u julu 2017. godine posetila je dvočlana komisija UNESCO geoparkova, Marco Firpo iz Italije i Zheng Yuan iz Narodne Republike Kine. Tokom trodnevnog poseta Geoparku Papuk predstavljen im je napredak ostvaren u protekle četiri godine, od infrastrukturnih novina, novih projekata, a susreli su se i sa predstavnicima lokalne uprave.

Veće za UNESCO svetske geoparkove, na osnovu izveštaja revalidatora, donelo je odluku o produženju statusa UNESCO svetskog geoparka za dve godine, uz navođenje preporuka za rad u narednom periodu.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Jednoj petini evropskih tvrdokrilaca preti izumiranje

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Prema novom istraživanju skoro jednoj petini evropskih tvrdokrilaca preti izumiranje zbog nedostatka starog drveća a njihov nestanak bi mogao da ima katastrofalne efekte na druge životinjske vrste.

Studija otkriva da 18% tvrdokrilaca čije razmnožavanje zavisi od starog i trulog drveta mogu da se svrstaju u krategoriju „ranjive vrste“ i „kritično ugrožene“.
Ostalih 13% vrsta insekata smatra se „skoro ugroženim“ i njihov nestanak bi mogao da ima ozbiljne negativne posledice po biodiverzitet i ekosistem. Ove podatke objavila je Internacionalna zajednica za konzervaciju prirode (IUCN).

Šumski tvrdokrilci su ključni faktor ishrane za male sisare, slepe miševe i ptice. Neki od njih su takođe oprašivači raznih biljnih vrsta.
Dr Kit Aleksandar, ekolog konsultat koji je učestvovao u istraživanju rekao je: „Tvrdokrilci su suštinski povezani sa svim živim svetom u mestima koje naseljavaju. Ako se otpočne sa urušavanjem varijeteta životinjskih vrsta onda ceo ekosistem stremi urušavanju.“
„U zapadnoj Evropi, na mnogim mestima koja su intenzivno kultivisana fauna je u mnogo lošijem stanju nego što bi trebalo da bude. Negativni razvoj situacije dodadno je olakšan jer ljudi otklanjaju mrtvo drvo i time menjaju čitavu strukturu prirodnog staništa vrsta.“

Zdrave zajednice šumskih tvrdokrilaca trebaju velike količine mrtvog i trulog drveta. Neke vrste polažu svoja jaja u prazninama drveta koje su obložene jednom vrstom buđi za čije je formiranje potrebno mnogo vremena.
Seča šuma je najveća pretnja ovoj vrsti insekata ali pored toga postoje i drugi faktori koji negativno utiču na njihov biodiverzitet kao što su urbanizacija, turizam, agrikultura, zagađenje i globalno zagrevanje.

Jedno od rešenja za ovaj problem jesu izmene u poljoprivrednoj politici Evrope. Trenutne prakse dovode do transformacija šuma u pašnjake uništavajući bitnu vegetaciju za održavanje biodiverziteta.
Ključno je da se promoviše bolji menadžment šumskih predela.
Ovu studiju finansirala je Evropska komisija.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Bangladeš: Suncem protiv siromaštva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Učesnici smo globalnog preobrata od neobnovljivih ka obnovljivim izvorima energije (OIE) zarad zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promena. Šveđani su pred sebe postavili zadatak da iz upotrebe eliminišu fosilna goriva i preusmere se na eksploataciju i skladištenje energije sunca i vetra, pametne mreže i održivi transport, kako bi Švedska postala jedna od prvih zemalja koja se u potpunosti oslanja na čistu energiju. Izazvali su i druge da im se pridruže. Između ostalih, pozivu su se odazvale:

  • Danska – tokom 2015. godine, Danska je 42 odsto svoje struje proizvela zahvaljujući vetrenjačama,
  • Maroko – ova afrička država gradi najveću solarnu elektranu na svetu koja će do 2020, zajedno sa vetro- i hidropotencijalom, stanovnike opskrbljivati polovinom ukupne potrebne energije,
  • Kenija – glavni adut Kenijaca na ovom polju geotermalni izvori i vetar koji obezbeđuju 71 odsto domaćinstava,
  • Škotska – energija u Škotskoj ne odlazi niz vetar, naprotiv – 97 odsto energetskih potreba Škota zadovoljava vetar,
  • Bangladeš – Bangladeš je predvodnik na listi zemalja koje su instalirale najviše solarnih jedinica u porodičnim kućama.
Foto-ilustracija: Pixabay

U periodu od 2003. do 2016, bangladeška kompanija Idcol (Infrastructure Development Company Limited) postavila je solarne panele u preko 4 miliona domova, dopremajući struju do 18 miliona ljudi. Na taj način svoju državu stavila je na čelo onih koje imaju najveći broj pojedinačnih solarnih ćelija na svojoj teritoriji. Prema globalnom izveštaju o OIE, 2016. godine na čitavoj planeti postojalo ih je ukupno 6 miliona, a služile su 25 miliona ljudi. Statistika pokazuje lavovski udeo Bangladeša u oblasti napajanja domova električnom energijom pomoću Sunca.

Poređenja radi, preduzeće Selco iz susedne Indije je, od 1995, u svojoj zemlji, koju naseljava 1,2 milijarde ljudi, solarno elekrično snabdevanje uvelo u 350 hiljada kuća.

Mahmud Malik, izvršni direktor Idcol, opisao je pojavu izrabljivanja sunčevog kapaciteta širom Bangladeša kao “tihu revoluciju koju ne osećaju stanovnici gradova”. Paneli su nicali uglavnom u područjima van domašaja nacionalne električne mreže.

Prema navodima istraživača, okvirno 60 miliona ljudi u Bangladešu, 38 odsto populacije, nema pristup struji. Trend rasta broja ćelija na sunčevu energiju, dakle, nema pozitivni uticaj jedino po prirodno okruženje, već i po siromašne Bangladežane iz ruralnih oblasti.

Tokom 2012, u sektor OIE u ovoj azijskoj državi, investiralo se 2,6 miliona evra, da bi ova brojka skočila na 128 miliona u 2015, a godinu kasnije na 180. Pored Sunca, Bangladeš izrabljuje i biogas, hidroenergiju i vetar i nastoji da proširi svoju flotu električnih vozila. Promocija održivosti energetskog snabdevanja otvorila je i nova radna mesta.

Jelena Kozbašić

 

Opština Tivat obeležila Dan energetske efikasnosti

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Opština Tivat i Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost juče su nizom aktivnosti obeležili 5. mart – Dan energetske efikasnosti.

Građanima je na štandu postavljenom ispred zgrade Opštine, besplatno podijeljeno 500 komada energetski efikasnih LED sijalica. Potom je u multimedijalnoj sali Opštine priređena radionica za decu petih razreda Osnovne škole “Drago Milović”. Učenicima je prikazan edukativni film na temu energetske efikasnosti. Sa novim saznanjima iz pomenutog filma, deca su se takmičila u kvizu, a najbolji su nagrađeni simboličnim poklonima u duhu teme koja se juče obeležavala u celom svetu.

Sekretarka za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat Tanja Jelić govorila je o aktivnostima koje je lokalna uprava do sada realizovala na poboljšanje energetske efikasnosti infrastrukture i javnih objekata u tom gradu, kao i povećanja stepena svesti i edukacije građana o potrebi smanjenja potrošnje energije i na taj način, indirektnog doprinosa očuvanju životne sredine.

Sutra će u Tivtu biti priređena konferencija o energetskoj efikasnosti koju će otvoriti, gradonačelnica dr Snežana Matijević i generalni direktor direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije, Marko Radulović. Prisutnima će se predstaviti pozitivne prakse iz oblasti energetske efikasnosti, a među učesnicima konferencije su Agencija za razvoj Zadarske županije – „Zadra nova“ i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju – GIZ.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Vojvodina: U planu dva gasovoda i sistem za preradu otpadnih voda

Foto: skupstinavojvodine.gov.rs
Foto: skupstinavojvodine.gov.rs

Na svojoj 13. sednici, Odbor za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine, razmotrio je i usvojio predloge tri pokrajinske skupštinske odluke o izradi prostornih planova područja posebne namene, sa elementima detaljne regulacije.

U pitanju su: Predlog pokrajinske skupštinske odluke o izradi Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Futog – Beočin sa elementima detaljne regulacije, Predlog pokrajinske skupštinske odluke o izradi Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora distributivnog gasovoda Rivica – Jazak – „Letenka“ sa elementima detaljne regulacije, kao i Predlog pokrajinske skupštinske odluke o izradi Prostornog plana područja posebne namene za prikupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda u slivu reke Save u regionu Srema.

Kada je reč o izradi Prostornog plana koji se odnosi na izgradnju infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Futog –Beočin, u obrazloženju je rečeno da je cilj stvaranja planskog osnova za izgradnju novog transportnog gasovoda, rešavanje višegodišnjeg problema u vezi sa magistralnim gasovodom visokog pritiska u ovom delu Srema. Naime, izgradnjom tog gasovoda obezbediće se stabilno snabdevanje gasom potrošača na području Petrovaradina, Sremske Kamenice, Sremskih Karlovaca i naselja u opštini Beočin.

Prostorni plan infrastrukturnog koridora distributivnog gasovoda Rivica – Jazak – „Letenka“, obuhvatiće više katastarskih opština u opštinama Beočin, Irig i u Gradu Sremska Mitrovica. Njegova izgradnja će doprineti prostornoj i energetskoj integraciji opštine Irig u energetski sistem Republike Srbije, redovnom i bezbednom snabdevanju gasom potrošača, kao i snabdevanju turističkog lokaliteta „Letenka“, čime se u energetskom smislu podiže standard funkcionisanja ovog turističkog lokaliteta.

Izradom Prostornog plana područja za prikupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda u slivu reke Save u regionu Srema, u potpunosti će biti obuhvaćene lokalne samouprave Ruma, Pećinci, Sremska Mitrovica, Šid i Irig. Cilj je zaštita sliva reke Save, zaštita izvorišta za vodosnabdevanje, kao i zaštita životne sredine, rečeno je u obrazloženju na sednici.

Odbor za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine je na današnjoj sednici razmotrio i prihvatio Izveštaj o ostvarivanju Regionalnog prostornog plana Autonomne pokrajine Vojvodine za 2015. i 2016. godinu. Na sednici je donet i Godišnji program rada ovog Odbora za 2018. godinu.

izvor: skupstinavojvodine.gov.rs

Sandra Jovićević

Obučena 42 nova energetska menadžera

Foto: zelena-akcija.hr
Foto: zelena-akcija.hr

Brodsko-posavska županija i Tuzlanski kanton dobili su 42 nova energetska menadžera. Energetski menadžer je osoba koja prikuplja i analizira podatke o načinu korišćenja energije, predlaže mere koje doprinose racionalnoj upotrebi energije i prati sprovođenje mera energetske efikasnosti.

Edukacija za energetske menadžere sprovedena je kroz 5 modula: osnove energije i energetske efikasnosti; Mere za povećanje energetske efikasnosti; sistemsko upravljanje energijom (energetski menadžment); ekonomski učinci primene mera energetske efikasnosti; komunikacija i promocija sistema upravljanja energijom.

Nakon petodnevne edukacije i praktičnog rada uz on-line mentorstvo, edukaciju su uspešno završila 42 polaznika. Edukaciju su vodili iskusni predavači, sertifikovani energetski savetnici iz CRP-a i Zelene akcije, a sprovedena je u sklopu prekograničnog projekta INTERREG IPA CBC, Inovativnim umom do pametnih škola – PAMETNE ŠKOLE, koji finansira Evropska Unija.

Projekat sprovode Centar za razvoj i podršku (CRP) u partnerstvu sa Vladom Tuzlanskog kantona, Brodsko-posavskom županijom, zadrugom Zelena akcija iz Zagreba i Brodskim ekološkim društvom (BED) iz Slavonskog Broda.

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević

JVP Vode Vojvodine planira izgradnju malih hidroelektrana

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

JVP “Vode Vojvodine” je učestvovalo na Međunarodnim danima energetike i investicija na Novosadskom sajmu, sa temom „Realizacija projekta javno – privatnog partnerstva/koncesije za izgradnju malih hidroelektrana na vodnim objektima Hidrosistema Dunav – Tisa – Dunav“.

Pomoćnik direktora za Hidrosistem DTD, Stevan Ilinčić, pričao je o do sada neiskorišćenom potencijalu proizvodnje električne energije iz vodnih snaga ovog sistema. Kako je proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije sve veći prioritet u svetu i „Vode Vojvodine“ su se uključile u ovaj projekat. Namera je da se izgrade male hidroelektrane na već postojeći vodnim objektima i to na Brani na Tisi i na ustavama Kajtasovo, Tomaševac i Stajićevo.

Do sada je Vlada Republike Srbije dala saglasnost za izradu predloga projekta, koji se potom dostavlja Komisiji za javno privatna partnerstva i Pokrajinskoj vladi na odobrenje. Izbor privatnog partnera putem javne nabavke je poslednji korak ka ostvarenju ovog velikog projekta.

Veoma je bitno da ove hidroelektrane neće ugroziti postojeći vodni režim i neće uticati na funkcionisanje HS DTD.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

Monitoring beloglavog supa u Srbiji 2017. godine

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

Zavod za zaštitu prirode Srbije je u saradnji sa upravljačima zaštićenih područja i drugim organizacijama obavio uspešan redovni godišnji monitoring beloglavog supa u Srbiji tokom 2017. godine.

Monitoring beloglavog supa je izveden u saradnji sa Rezervatom „Uvac“ DOO koji je upravljač SRP „Uvac“, sa Centrom za prirodne resurse „Natura“ koji je upravljač Specijalnim rezervatom prirode „Klisura reke Trešnjice“ i Udruženjem građana „Jadovnik – oaza netaknute prirode“ iz Prijepolja na području klisure reke Mileševke. Deo monitoringa beloglavog supa (tokom novembra 2017. godine) obavljen je u okviru projekta „Monitoring kolonija beloglavog supa na području Specijalnog rezervata prirode Uvac“ koji su finansirali „Rezervat Uvac“ d.o.o. i Ministarstvo zaštite životne sredine.

Dobijeni rezultati monitoringa i brojanja beloglavog supa u Srbiji pokazuju da je veličina naše subpopulacije u daljem kontinuiranom porastu. Prikazana brojnost beloglavog supa od 157-170 parova ili 402-410 jedinki je jedna od najvećih cifara ove vrste do sada zabeležena u Srbiji. Posebno, po svom značaju ističe se područje Specijalnog rezervata prirode „Uvac“ na kome se nalazi jedna od najvećih koncetracija beloglavog supa na Balkanu.

Redovni monitoring gnezdećih kolonija beloglavog supa obavljen je tokom proleća (marta i aprila) 2017. radi utvrđivanja broja gnezdećih parova (koji gnezde) su započeli gnežđenje, kao i ukupnog broja parova po gnezdećim kolonijama u Srbiji. Ukupna brojnost beloglavih supova u Srbiji 2017. godine iznosila je 142 gnezdeća para koji su započeli gnežđenje ili ukupno 157-170 parova.

Na području Specijalnog rezervata „Uvac“ u šest gnezdećih kolonija utvrđeno je prisustvo 91 gnezdećeg para koji je započeo gnežđenje a ukupan broj parova je iznosio oko 100-110 parova. Na području klisure Mileševke utvđeno je prisustvo 31 gnezdećeg para a ukupna brojnost je iznosila oko 32 do 35 parova. U Specijalnom rezervatu prirode Klisura reke Trešnjice utvrđeno je prisustvo 21 gnezdećeg para ili ukupno 25 parova.

U periodu od 17. do 21. novembra 2017. godine obavljen je monitoring – odnosno cenzus ili brojanje beloglavog supa po kolonijama u Srbiji. Cilj ovog brojanja je bio da se utvrdi ukupan broj ptica po kolonijama u Srbiji u jesenje-zimskom periodu što odgovara veličini potencijalne reproduktivne grupe. Na području Specijalnog rezervata prirode „Uvca“ evidentirano je ukupno 277 jedinke, na području Specijalnog rezervata prirode Klisura reke Mileševke evidentirano je ukupno 70-75 jedinki i 55-58 jedinki na području Specijalnog rezervata prirode „Klisura reke Trešnjice“. Ukupna brojnost u Srbiji iznosila je 402–410 jedinki.

Istovremeno, brojanje beloglavih supova obavljeno je i u drugim područjima Balkana – Bugarska (279 jedinki), kontinentalni ili severni deo Grčke (113 jedinki) i Makedonija (24 jedinki).

Ukupna brojnost populacije beloglavog supa na području Balkana (u zemljama u kojima je obavljeno brojanje) tokom druge polovine novembra 2017. godine iznosila je 798-806 jedinki.

Tokom monitoringa kolonija beloglavog supa preduzete su i mere njihove zaštite. Rad hranilišta za beloglave supove i druge nekrofage vrste je na svim lokacijama redovan i zadovoljavajući i pored postojećih problema vezanih za nabavku i ograničavajućih zakonskih uslova oko korišćenja klaničnog otpada i uginule stoke za ishranu ugroženih beloglavih supova i drugih nekrofagih vrsta. Po svom izuzetnom radu ističe se rad hranilišta na području Specijalng rezervata prirode „Uvac“ na kome je dopremljeno oko 250 tona hrane tokom 2017. godine. Na hranilišta u Specijalnom rezervatu prirode „Klisura reke Trešnjice“ je dopremljeno preko 27 tona i na području Specijalnog rezervata prirode „Klisura reke Mileševke“ oko 27 tona. Evidentirano je i da postoji izvesno uznemiravanje beloglavih supova na području kanjona Uvca usled inteziviranih turističkih poseta. Postojeći stepen izgrađenosti i funkcionisanja pešačkih staza i vidikovaca, kao i uticaj broja, trasa i perioda turističkih poseta vodom i kopnom na području Uvca zahtevaju dodatna istraživanja i analizu.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević