Home Blog Page 1126

Prvi javni poziv za podnošenje zahteva za IPARD projekte

Foto: IPARD
Foto: IPARD

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je prvi javni poziv za podnošenje zahteva za odobravanje projekta za IPARD podsticaje za investicije u fizičku imovinu, koje se tiču prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, za nabavku nove opreme.

Predmet javnog poziva su investicije u fizičku imovinu i prihvatljivi troškovi nabavke nove opreme i mehanizacije dati u listi prihvatljivih investicija i troškova za prvi javni poziv za Meru 3.

Obuhvaćeni su sektor mleka i proizvodi od mleka, mesa i proizvoda od mesa, kao i sektor voća i povrća. Visina podsticaja iznosi 50 odsto ukupnih prihvatljivih troškova investicije i dodatnih 10 odsto za investicije u oblasti upravljanja otpadom i otpadnim vodama.

Minimalni iznos podsticaja koje korisnik može da ostvari u svim sektorima je 10.000 evra. Maksimalan iznos podsticaja za sektor mesa i sektor voća i povrća je milion evra, dok je ovaj iznos u sektoru mleka dvostruko veći.

Podnosilac zahteva po ovom javnom pozivu može podneti samo jedan zahtev za odobravanje projekata, koji može da obuhvati jednu ili više prihvatljivih investicija u okviru samo jednog sektora. Rok za podnošenje zahteva je od 27. marta do 28. maja 2018. godine.

Detaljan tekst Javnog poziva, pravilnik i prateći prilozi dostupni su na internet stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kao i internet stranici Uprave za agrarna plaćanja.

Milisav Pajević

 

Održan simpozijum o energetskoj efikasnosti u Hrvatskoj

Foto: fzoeu.hr
Foto: fzoeu.hr

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske je učestvovao na simpozijumu u sklopu EeMAP – Energy efficient Mortgages Action Plan projekta na kojem je predstavio svoja iskustva i rezultate u projektima energetske obnove zgrada i motive građana koji su se na istu odlučili. Građane za energetsku obnovu najviše motivišu niži računi za grejanje pokazala su istraživanja koja je sproveo Fond u sklopu kampanje za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

Potencijali i mogućnosti finansiranja energetski efikasnih zgrada, vrednost takvih nekretnina na tržištu i uloga energetskih sertifikata u postupku procene vrednosti nekretnina bile su jedne od glavnih tema simpozijuma u organizaciji Hrvatskog saveta za zelenu gradnju (HSZG).

Prelaskom sa nacionalnog na EU sufinansiranje Fond je dobio i novu ulogu, pomažemo prijaviteljima da što kvalitetnije pripreme dokumentaciju za javne pozive. S obzirom da je odobreno preko 95 odsto projekata koji su pripremani uz našu stručnu pomoć postavili smo se i kao institucija koja je nezaobilazna karika u uspešnom povlačenju EU sredstava. Sva alokacija od 525 miliona kuna koja nam je na raspolaganju ugovorena je i obnoviće se gotovo 600 višestambenih zgrada. Za obnovu vaspitno-obrazovnih ustanova ugovorili smo oko 220 projekata i ostvarili pravo na 420 miliona kuna EU sredstava, istakla je Jasmina Smokvina, voditeljka projekata u Fondu za zaštitu okoline i energetsku efikasnost.

Dean Smolar, izvršni direktor HSZG-a predstavio EU projekt EeMAP, kojem je cilj kreiranje energetski efikasnih kredita namenjenih podsticanju i usmeravanju privatnog kapitala u energetski efikasne investicije. Takođe je istakao važnost uključivanja banaka u ambicioznim klimatskim i energetskim ciljevima EU na način da se korisnicima kredita omoguće povoljnije energetski efikasne kreditne linije i proizvodi.

Tokom panel diskusije bilo je reči o mogućnostima i potrebi sufinansiranja energetskih obnova iz EU sredstava i koliko efikasnost zgrada može uticati na vrednost nekretnina i na koji način se taj uticaj obuhvata u postupcima procena vrednosti nekretnina. Govorilo se i o tome koliko je uvođenje obaveze objave i izrade energetskog sertifikata pri prodaji nekretnina uticalo na tržište nekretnina i postižu li takve nekretnine veću cenu na tržištu. Predstavnici banaka su informisali učesnike o trenutnim, ali i budućim kreditnim linijama i proizvodima koje nude.

izvor: fzoeu.hr

Sandra Jovićević

Prijem za predstavnike međunarodnih ekoloških zajednica u Kragujevcu

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

U partnerskoj organizaciji udruženja Eko fan kamp i Centra za ekološko obrazovanje i održivi razvoj (CEOOR) iz Kragujevca i ekološke organizacije Janun iz Hanovera realizuje se projekat posvećen klimatskom promenama u okviru kojeg u Kragujevcu gostuju predavači iz Nemačke, Malavije i Grenlanda. Tim povodom Zoran R. Prokić, član Gradskog veća za zaštitu životne sredine organizovao je prijem za predstavnike međunarodnih ekoloških organizacija.

Grad Kragujevac kontinuirano podržava i prati rad lokalnih ekoloških organizacija koje se svojim poslom bave na veoma odgovoran način a poseta predstavnika organizacija iz Nemačke, sa Malavije i Grenlanda potvrđuje tu činjenicu. Tema projekta tiče se klimatskih promena i čini se da je njegovo predstavljanje u veoma aktuelnom trenutku s obzirom na to da je u toku izrada nacrta novog zakona o klimatskim promenama na nacionalnom nivou, rekao je na prijemu član Gradskog veća, Zoran R. Prokić i dodao da je Grad Kragujevac ove godine izdvojio tri miliona dinara za finansiranje lokalnih ekoloških organizacija.

O klimatskim uslovima i problemima sa kojima se susreću ljudi na različitim stranama sveta usled klimatskih promena i uticajima koje one imaju na populaciju, govorili su predstavnici ekoloških organizacija sa Malavija i Grenlanda. Od negativnog uticaja perioda velikih suša na južnoj do globalnog otopljavanja glečera i nepovoljnih uticaja različitih vetrova na severnoj zemljinoj hemisferi neke su od klimatskih promena koje mogu biti veoma drastične i jake.

Glavni cilj projekta je podizanje svesti o klimatskim promenama. Pitanje klimatskih promena je globalno pitanje čijem rešavanju ili umanjenju posledica bi trebalo zajednički da pristupimo i da sve zemlje sveta budu u tome angažovane ali istovremeno i da ukažemo da je moguće delovati pojedinačno, rekao je Džozef Kenson Sakala, menadžer projekta iz Malavija.

U okviru realizacije projekta u Kragujevcu organizuje se veliki broj ekoloških aktivnosti, radionica za učenike osnovnih i srednjih škola kao i za studente Univerziteta.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

U planu izgradnja komunalne mreže u Šibeniku

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinansiranju projekta Sistema vodosnabdevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda aglomeracije Šibenik potpisali su ministar zaštite okoline i energetike Hrvatske Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktor Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik Frane Malenica.

Ukupna vrednost Projekta Šibenik je 496.281.362,50 kuna, od čega su prihvatljivi troškovi 397.025.090,00 kuna. Projekat će se s 272.004.105,52 kuna, a što je 68,51 odsto prihvatljivih troškova, sufinansirati bespovratnim EU sredstvima iz Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020.

Do 2021. godine u okviru ovoga projekta izgradiće se 47 km cevovoda i 11 crpnih stanica u naseljima Brodarica, Krapanj, Jadrtovac i Zablaće, rekonstruisaće se sistem javne odvodnje u gradu Šibeniku, ali i rekonstruisati i dograditi uređaj za prečišćavanje otpadnih voda. Takođe će se rekonstruisati 36 km mreže za vodosnabdevanje u naseljima Brodarica, Krapanj, Jadrtovac i Zablaće i delom u gradu Šibeniku. Realizacijom ovog projekta povećaće se pokrivenost kanalizacionom mrežom na gotovo 100 odsto pokrivenosti, smanjiće se gubici i broj kvarova, povećati efikasnost i pouzdanost sistema javne odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda

Ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić istakao je kako je ovo jedan u nizu vodnokomunalnih infrastrukturnih projekata koji se sprovodi u Republici Hrvatskoj te je dodao kako su nam i dalje na raspolaganju evropska sredstva. U aktuelnom programskom razdoblju dostupno nam je 1,05 milijardi evra za vodnokomunalne projekte. Trenutno je u realizaciji 26 vodnokomunalnih infrastrukturnih projekta, a u toku je i odobrenje 9 projekata. Ukupna vrednost tih projekata je 10,6 milijardi kuna od čega bespovratna EU sredstva iznose 7,5 milijardi kuna što je 94,2 odsto ukupno alociranih bespovratnih sredstava u okviru ovoga programa, kazao je Ćorić i dodao kako je u različitim stupnjevima spremnosti još 70-ak projekata čime će se osigurati povlačenje celokupne dostupne alokacije od 1,05 milijardi evra.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Engleska predstavila novu šemu za borbu protiv plastičnog otpada

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Engleske najavila je da će uvesti novu depozitnu šemu koja će pokrivati sva pakovanja pića, bilo da su ona od plastike, stakla ili metala.
Najavljena strategija ima za cilj da smanji zagađenje ambalažnim otpadom tako što će potrošačima vratiti određenu sumu novca za povraćaj flaša i limenki.

Slične strategije na snazi su u 38 zemalja a aktivisti su radili skoro deceniju na izradi ovog plana koji je specijalizovan za područje Engleske.
Visina povraćaja zavisiće od veličine ambalaže a potrošači će moći da ih odlože u posebne mašine za povraćaj koje izgledaju slično kao aparati za slatkiše.
Jednom kada se ambalaža vrati, lanci supermarketa bivaju odgovorni za ispravno recikliranje pakovanja. Ovakve depozitne šeme su u drugim zemljama povećale postotak reciklaže za čak 90%.

Trenutno se u Engleskoj reciklira samo 43% od 13 milijardi plastičnih boca koje se godišnje prodaju dok se 700 000 jednostavno odloži na deponije.

U Nemačkoj je ovakav sistem uveden 2003. godine a rezultat je taj da se čak 99% plastičnih boca reciklira.

„Sigurni smo da plastika stvara havariju u našim morskim ekosistemima,“ rekao je sekretar zaštite životne sredine Majkl Gov.
„Od velikog je značaja da sada delujemo kako bismo se suočili sa otpadom i milionima plastičnih boca koje ostaju nereciklirane. Već smo zabranili štetnu mikroplastiku i smanjili upotrebu plastičnih kesa, sada je vreme da sačuvamo svoje okeane od plastičnih boca.“

Nova depozitna šema je i dalje predmet rasprave i idalje nije sigurno da li će svi prodajni lanci biti primorani da učestvuju.
Ono što je značajno je to da će proizvođači morati da plate punu cenu pakovanja i tako smanjiti teret sa poreskih obaveznika i utvrditi pravilo da zagađivač plaća.

Potpredsednica Zelene partije Karolajn Lukas izjavila je: „Nakon velikog odlaganja dobro je što vlada napreduje povodom ovog pitanja. Trebalo je uvesti ovu šemu odavno i ovo je samo početak u namerama da se plastični otpad smanji. Ako su ministri ozbiljni povodom rešavanja ovog problema uvešće ovaj sistem čim pre.“

Reakcije svih građanskih organizacija koje se bave pitanjima zaštite životne sredine poput Svetskog fonda za prirodu i Grinpisa takođe su bile pozitivne.

Škotska je najavila da će u septembru razmotriti uvođenje ovog sistema.

Od kada je dodatna taksa na plastične kese uvedena, njihova upotreba u Engleskoj je opala za 80%. Engleska je takođe sledila primer Amerike i zabranila upotrebu mikroperli u proizvodima za ličnu higijenu.

Prošle godine istraživanje Gardijana otkrilo je da se svakog minuta na svetu proizvede oko milion plastičnih boca. Ova cifra će vrlo verovatno rasti uzimajući u obzir ogromne investicije koje kompanije daju za proizvodnju postrojenja za proizvodnju plastike.

U Velikoj Britaniji supermarketi su najveći izvor plastičnog zagađenja. Oni proizvode skoro 1 milion tona plastičnog otpada svake godine.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

U najzagađenijim svetskim gradovima čist vazduh se plaća i postaje statusni simbol

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hotel Cordis u Šangaju, u Kini, nudi mnoge pogodnosti svojim gostima – blizinu železnica i aerodroma, bazen i dvostruko filtriran vazduh. Neočekivano, posetiocima se kao najprimamljivija čini upravo poslednja stavka. Svaka od 396 hotelskih soba opremljena je kontrolnim uređajem zagađenja.

U zagađenim gradovima, poput Šangaja, Pekinga i Delhija, čist vazduh postao je luksuzno dobro, a pristup njemu još jedan faktor produbljivanja jaza između bogatih i siromašnih koji su primorani da se neprestano guše štetnim gasovima.

Prema proračunima Svetske zdravstvene organizacije iz 2014. godine, za sedam miliona prevremenih smrti godišnje i niz zdravstvenih stanja, od raka pluća do srčanog udara, krivac je upravo vazduh lošeg kvaliteta.

Vlasti su uglavnom nastojale da problem predstave manje kritičnim nego što zapravo jeste. Ipak, stanje u kineskim megalopolisima postalo je toliko ozbiljno da je vlada primorana na preduzimanje mera. U suprotnom bi rizikovala podrivanje svoje popularnosti od strane porodica zabrinutih za zdravlje svojih potomaka. Tržište svežeg vazduha nije bila deo njihovog plana, ali čini se kao prirodan rezultat krizne situacije. Privatni sektor iskoristio je priliku da profitira.

Često se govori da je zdravlje najveće bogatstvo. Kako biste sebi priuštili lečenje, u mnogim delovima sveta, međutim, najpre treba da posedujete određena (čitajte: velika) novčana sredstva. Zdravstveno osiguranje uglavnom ne pokriva troškove terapija i lekova potrebnih dijabetičarima ili obolelim od raka.

Zemlje će nesumnjivo da nastave napore da neutrališu zagađenje vazduha, ali se njihov napredak na ovom polju odigrava sporo. U međuvremenu, ljudi koji ne mogu priuštiti da udišu bolji vazduh će “zakačiti” astmu, rak pluća i mnoga problematična srčana stanja.

Ostaje nepoznanica da li je, na duge staze, skuplji boravak u hotelu Cordis ili lečenje.

Jelena Kozbašić

Automobili i motori zainteresovali 132.525 posetilaca

Foto: DDOR BG CAR SHOW
Foto: DDOR BG CAR SHOW

DDOR BG CAR SHOW 06 i 12. MOTOPASSION su tokom sedam dana, koliko su trajali, bili najveći auto-moto događaj te vrste u svetu. Da su bili i uspešni potvrđuje podatak da je kroz kapije Beogradskog sajma prošlo – 132.525 posetilaca. Takvom posetom bili su zadovoljni i organizatori ovih sajmova, i izlagači i drugi komercijalni učesnici, ali i privrednici, uvoznici, distributeri…

Prema nezvaničnim izvorima iz Srpske asocijacije uvoznika automobila i delova, ali i prema medijskim izjavama samih izlagača, tokom ove manifestacije prodato je više od 3000 vozila svih kategorija, što govori o nastavku trenda značajnog oporavljanja i uzlaznoj liniji automobilskog tržišta.

Pod sloganom “Glavni u gradu”, ovaj najznačajniji godišnji događaj u sektoru auto i moto industrije u regionu ali i jugoistočnoj Evropi, okupiо је u okviru sajma automobila 306 izlagača iz dvadesetak zemalja, predstaviо 34 automobilska brenda sa 41 premijerom ili sasvim novim modelom automobila, koje je vodeća svetska produkcija lansirala u proteklih godinu dana. Proizvođači lakih privrednih vozila predstavili su 10 renomiranih brendova sa 19 noviteta. Sajam motocikala ugostio je 73 izlagača, koji su predstavili 36 brendova motocikala, ATV i ostalih motornih vozila i bicikala, sa čak 41 novitetom. Ukupno je na oba sajma bilo izloženo oko 600 različitih modela vozila. Tri hale (7, 8 i 9) bile su angažovane samo za učesnike i posetioce sajma “Motopassion”.

Kako je bilo i očekivano, izuzetnu pažnju posetilaca privukli su ekskluzivni automobili iz premium segmenta.

Bez konkurencije u performansama i dizajnu predstavljena su i dva najskuplja automobila na ovogodišnjem sajmu. Jedan je Lamborghini Huracan GT3, koji košta 397.000 evra, a drugi Ferrari GTC4 lusso sa cenom od oko 340.000 evra.

I sektor prateće industrije predstavio se izuzetno raskošnom ponudom rezervnih delova, derivata naftne industrije, auto-galanterije i kozmetike, tuning opreme i naročito sadržajnom izložbom garažno-servisne opreme.

Veliki deo posla obavile su i banke, lizing i osiguravajuće kompanije, te sektori finansiranja u samim auto-moto kućama, prodavcima i distributerima, koji su gotovo bez izuzetka nudili privilegovane, povoljne sajamske finansijske konstrukcije kako bi kupac za isti novac dobio što povoljnije uslove kreditiranja, povlastice u dodatnoj opremi vozila, produženoj garanciji i uslovima servisiranja. Očekivano, kredit je bio najčešći način da se kupac poveze kući novim automobilom.

Čitav ovaj auto-moto hepening bio je prilika i povod i za različite izbore, vrednovanja i rangiranja.

Žiri Asocijacije automobilskih novinara Srbije je “Automobilom godine” na srpskom tržištu za 2018, i to u kategoriji do 15.000 evra, proglasio “Volkswagen polo”, u cenovnoj kategoriji preko 15.000 evra to je “Mercedes-Benz S-klase”; a u kategoriji SUV/crossover to je “Volvo XC60”, a u kategoriji “best buy” (“najbolja kupovina”) pobednik је “Opel Crossland X”.

Kompanija Metro market je u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, Agencijom za zaštitu životne sredine, Agencijom za energetiku, Srpskom asocijacijom uvoznika automobila i delova, Centrom za motorna vozila – AMSS i časopisom Energetski portal, “Eko automobiloml 2018. u Srbiji” proglasila Opelov model “Crossland X”.

Automobilski forum, udruženje automobilskih novinara i drugih stručnjaka u oblasti automobilizma dodelio je svoje tradicionalne nagrade za zapažene rezultate u auto privredi i auto-moto sportu.

Uz brojne pojedinačne promotivne konferencije učesnika na ovim sajmovima, prezentacije i edukativne sadržaje, prateći program predstavljao je ozbiljnu podršku onom glavnom, izlagačkom.

Prvi utisci po zatvaranju kapija DDOR BG Car Show 06 i 12. Motopassion su veoma pozitivni, kao i utisci o društvenoj, privrednoj i ekonomskoj klimi koja utiče na kapacitete svih učesnika na auto-moto tržištu i kupovnu i platežnu moć potencijalnih kupaca. Po mišljenju i izlagača i posetilaca ove manifestacije, Beogradski sajam je u tom pogledu odlično obavio svoj deo posla i pokazao se dostojnim osloncem sajamske delatnosti u ovom delu Evrope.

Rodna ravnopravnost u zaštiti životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je rekao da Srbija u oblasti životne sredine teži i može da bude lider u regionu pokretanjem regionalnih aktivnosti i inicijativa u borbi protiv klimatskih promena.

U razgovoru sa predstavnicama organizacija UN WOMEN u Srbiji Natalijom Ostojić i Majom Lalić „Mikser“ (Žensko arhitektonsko društvo), ministar Trivan je rekao: Klimatske promene su u fokusu interesovanja u reginu i resorno ministarstvo će biti inicijator svih regionalnih aktivnosti koje su u vezi sa klimatskim promenama. Pružamo podršku uključivanju komponente rodne ravnopravnosti u sve politike i međunarodne procese, posebno u one protokole u kojima već učestvujemo, a koji se odnose na održivi razvoj, evropske procese životne sredine i klimatske promene.

Sagovornice su informisale ministra Trivana o aktivnostima koje realizuju ali i inicijativama, idejama i predlozima u cilju podizanja svesti žena o zaštiti životne sredine, rodne ravnopravnosti i drugih životno značajnih oblasti. Smatraju da bi bilo dobro da Srbija bude prva zemlja u regionu koja će pokrenuti učešće žena u procesima odlučivanja i donošenja odluka odnosno politika upravljanja klimatskim promenama

Ministar Trivan je ocenio kao pozitivnu ideju i istakao da je strateška politika ministarstva da Srbija bude lider u regionu kada je u pitanju zaštita životne sredine. Ministarstvo već učestvuje i sprovodi niz značajnih projekata koji sadrže komponentu rodne ravnopravnosti u zaštiti životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Centar za ekotoksikološka ispitivanja realizuje monitornig životne sredine Podgorice

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Centar za ekotoksikološka ispitivanja d.o.o. Podgorica realizovaće program monitoringa životne sredine Glavnog grada Podgorica i opština u okviru Glavnog grada.

Glavni grad je Programom monitoringa ustanovio merna mesta: kod Tržnog centra „Delta city“; kod stadiona Budućnost (raskrsnica Bulevara Ivana Crnojevića i Ulice 19. decembar); raskrsnica Ulice Kralja Nikole i Ulice Crnogorskih serdara; Centar opštine u okviru Glavnog grada Tuzi; Centar opštine u okviru Glavnog grada Golubovci; Naselje Zagorič, na potezu između Piperske ulice i brega Morače.

Prema strukturi mreže mernih mesta, program se odnosi na merenje zagađenja koje potiče od saobraćaja u gradskom području (UT) i praćenje kvaliteta vazduha na jednoj lokaciji koja je izvan direktnog uticaja saobraćaja, kako bi se sagledao uticaj korišćenja ogrevnog drveta u domaćinstvima na dati segment životne sredine.

Jedan od posebno značajnih segmenata delovanja u oblasti zaštite životne sredine predstavljaju aktivnosti u pravcu očuvanja i unapređenja kvaliteta vazduha, što se čini posebno važnim kada su u pitanju gradske celine. Kontrola kvaliteta vazduha vrši se radi utvrđivanja nivoa zagađenosti vazduha i ocene uticaja zagađenog vazduha na zdravlje ljudi, životnu sredinu i klimu, kako bi se preduzele potrebne mere u cilju zaštite životne sredine, zdravlja ljudi i materijalnih dobara.

Glavni grad kao odgovorna lokalna samouprava kontinuirano prati kvalitet vazduha na odabranim lokacijama od 2014. godine. S tim u vezi i ove godine izdvojena su sredstva u iznosu od 25.000 evra za ove svrhe.

izvor: podgorica.me

Sandra Jovićević

Podsticanjem dobrovoljnog rada ka unapređenju zaštite životne sredine i prirode

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sa saradnicima sastao se sa predstavnicima Udruženja učesnika omladinskih radnih akcija i volontera Srbije koje je predvodio predsednik Skupštine Udruženja Sreten Jovanović. U razgovoru posvećenom mogućnostima saradnje i podrške aktivnostima ove organizacije, naglašen je značaj dobrovoljnog rada ljudi svih generacija na stvaranju i unapređivanju sopstvenog okruženja i kvalitetnije životne sredine.

Generacije koje su dobrovoljnim radom gradile i stvarale našu zemlju, prenošenjem dragocenog iskustva i znanja mogu podstaći mlađe generacije da se uključe u različite dobrovoljne aktivnosti koje doprinose i zaštiti životne sredine i prirode. Oživljavanjem duha graditeljstva, stvaralačkom energijom koja povezuje ljude i različite generacije, možemo puno da učinimo za naše životno okruženje, za prirodu. Potrebno je pokrenuti mlade da se uključe u akcije kao što su pošumljavanje, sređivanje vodotokova i priobalja, što će značiti bolju i uređeniju Srbiju. Mladi su pokretačka snaga razvoja, i njihovi ekološki planovi i aktivnosti su značajni za zaštitu životne sredine, naglasio je ministar Trivan.

Na sastanku je izražena podrška Ministarstva ciljevima Udruženja i potvrđena saglasnost o podsticanju omladinskog aktivizma u oblasti zaštite životne sredine i prirode. Dogovoreno je da se u narednom periodu s tim ciljem okupe sve relevantne organizacije koje se bave dobrovoljnim radom, i utvrde dalji konkretni koraci u ovom pravcu.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Ekološka sedmica u Obrazovnom centru „Cerovac“

Foto: trebinjelive.info
Foto: trebinjelive.info

Obrazovni centar „Cerovac“ je raznim aktivnostima prošle nedelje obeležio ekološku sedmicu.

U ponedeljak, 19. marta, rukovodilac obnovljivih izvora energije konsultantske kuće SEEC iz Beograda, Goran Matović, putem Skajpa je održao prezentaciju na engleskom jeziku o obnovljim izvorima energije. Učenici čije znanje engleskog jezika je na nivou B1 i višim nivoima, uživali su u prezentaciji, postavili mnogo pitanja i usvojili novi vokabular.

Dan šuma, 21. mart, OC „Cerovac“ je obeležio zanimljivim predavanjem koje je održala Biljana Ilić, inženjer šumarstva iz Centra za gazdovanje kršom Trebinje, JPŠ „Šume RS“. Mlađi polaznici naučili su čitav niz termina iz oblasti šumarstva, kao što je razlika između crnogorične i belogorične šume, šta su godovi, kako se treba ponašati u šumi, kako nastaju klimatske promene, šta je erozija i još mnogo toga. Na kraju su, u prethodno pripremljene posude, posadili po jednu biljku, a kad vremenski uslovi dozvole biće organizovano i sađenje sadnica drveća.

Svetski dan voda, 22. mart, OC „Cerovac“ je obeležio zanimljivom prezentacijom i predavanjem koje je održao Zdravko Mrkonja, rukovodilac Laboratorije ZP „HET“ i predsednik NGO „Izvor“. Deca su naučila šta je to čista voda, koji je procenat pitke vode od ukupne količine vode na zemljinoj kugli, zašto trebamo štedeti vodu, a posebno interesovanje izazvali su eksperimenti sa trakicama i utvrđivanje čistoće vode, njene ph vrednosti i tvrdoće.

Na svetski dan meteorologije, 23. mart, učenici OC „Cerovac“ su posetili meteorološku stanicu u Trebinju gde su naučili šta je to meteorološka stanica, koja merenja se tu vrše, kako se zovu merni instrumenti i na koji način rade, zašto su važna meteorološka merenja, šta je meteorološka prognoza i neke od vrsta meteoroloških prognoza.

U subotu, 24. marta, na dan kad se u svetu svetla gase na dva sata da bi ukazali na potrebu štednje energije, profesorka Likovnog ateljea „Cerovac“ deci je objasnila značaj ovog dana i zajedno su uradili panoe na temu štednje energije i očuvanja planete.

izvor: trebinjelive.info

Sandra Jovićević

Održana završna prezentacija projekta Urban Waste

Foto: dulist.hr
Foto: dulist.hr

U organizaciji Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA održana je završna prezentacija mera za upravljanje otpadom nastalih kroz delovanje projektne Zajednice prakse Dubrovačko-neretvanske županije, u okviru projekta URBAN-WASTE.

Skup je otvorila Dijana Tomašević Rakić v.d. načelnice Upravnog odeljenja za zaštitu životne sredine i prirode Dubrovačko-neretvanske županije koja je istakla važnost podsticanja novih ideja koje imaju za cilj podizanje nivoa svesti o problematici otpada, kako kod lokalnog stanovništva, tako i među turistima te je u tom smislu važno povezivanje sa turističkim regijama u Evropskoj uniji koje se susreću sa sličnim izazovima.

Problematika morskog otpada identifikovana je kao ključni problem za našu županiju koja je zbog svog geografskog položaja na obali Jadranskog mora posebno pod uticajem ogromnih količina morskog otpada koji se nošen strujama akumulira na našim plažama, stoga su sve mere formirane tako da utiču na smanjenje količine otpada u morskoj okolini, pojasnila je voditeljka projekta URBAN-WASTE za pilot područje Dubrovačko-neretvanske županije Iva Pozniak koja je ispred DUNEA-e i predstavila mere za upravljanje otpadom.

Za Dubrovačko-neretvansku županiju formirane su ukupno četiri mere. Upravljanje otpadom u marinama – u saradnji sa Opštinom Konavle i Čistoća i zelenilo Konavle d.o.o. izradiće se info brošure o tačnom postupanju s aotpadom namenjene turistima nautičarima koji uplovljavaju u luku Cavtat, koja će trajati od juna do septembra 2018. godine. Mobilna aplikacija WasteApp – kroz mobilnu aplikaciju koja je razvijena kroz projekat, lokalno stanovništvo i posetioci Dubrovačko-neretvanske županije moći će se edukovati o važnosti prevencije i pravilnog odlaganja otpada i biti nagrađeni za svoje dobro ponašanje. Ova aplikacija uključuje lokalizacioni instrument kroz mehanizam QR kodova koji će se u saradnji s Čistoćom Dubrovnik d.o.o. postaviti na 4 lokaliteta (Župa Dubrovačka, Dubrovačko Primorje, Grad Dubrovnik, Opština Konavle), na punktovima za sortiranje otpada. Mobilna aplikacija WasteApp instalirana u mobilne telefone očitava spomenuti QR kod čime korisnik postaje deo nagradne igre koja će trajati od aprila do juna 2018. godine. Promocija pitke vode iz česme – u saradnji sa Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, postavljanjem info postera na 6 info punktova na području Grada Dubrovnika te objavom u RIVIERA INFO vodiču na čak 8 jezika, promovisaće se domaćim i stranim posetiocima informacija o ispravnosti vode iz česme za piće, čime se dugoročno očekuje smanjenje korišćenja/kupovanja PET ambalaže. Podizanje nivoa svesti o morskom otpadu – u saradnji sa EKO zadrugom „Mala Sirena“ održaće se 3 edukativne radionice, za srednjoškolce Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik i Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik i ribare sa područja Dubrovačko-neretvanske županije pod koordinacijom Lokalne akcijske skupine u ribarstvu FLAG „Južni Jadran“. Ujedno će biti pripremljene dvojezične brošure namenjene široj javnosti.

Od posebne važnosti, kao dodatak URBAN-WASTE merama, je proizašla saradnja sa još jednim evropskim projektom, ML-REPAIR, kojeg sprovodi Institut za okeanografiju i ribarstvo iz Splita. Ovde će se uz pomoć ribara volontera, sakupljati morski otpad s kojim se oni na svakodnevnoj osnovi susreću kao sekundarnim ulovom, istakla je direktorka DUNEA-e Melanija Milić tokom predstavljanja projekta projekta.

Ovaj projekat punog naziva Urbane strategije upravljanja otpadom u turističkim gradovima finansiran je od strane Evropske komisije kroz program Horizont 2020, učestvuje 13 zemalja, među kojima je DUNEA jedini hrvatski partner. Cilj je razviti smernice za prevenciju i upravljanje otpadom u gradovima sa visokim stopom turizma, kako bi se smanjila proizvodnja komunalnog otpada i poboljšalo upravljanje komunalnim otpadom.

izvor: dulist.hr

Sandra Jovićević

Vojin Đorđević: Dragocenost neprerađivane vode

Photo: VodaVoda
Foto: VodaVoda

EP: Koliko ste zadovoljni povratkom VODAVODE na domaće tržište?

Vojin Đorđević: Izuzetno nas raduje što rezultati ostvarene prodaje pokazuju vrlo dobar trend, iako brojke još uvek nisu na strani dobiti. Mnogo smo više ulagali nego prihodovali, ali sam siguran da će nam se, pre svega zbog posebnog kvaliteta VODAVODE i blagotvornog uticaja na zdravlje svih koji je piju, sva ulaganja u budućnosti brzo vratiti. Zadovoljni smo što sve veći broj potrošača saznaje o postojanju netaknute prirode i izvora vode koji poseduje Banja Vrujci. Do uživanja u vodi s tog izvora ne mora se putovati. Upakovana u flašicu VODAVODE ona nam je dostupna na skoro svim prodajnim mestima u zemlji. Krenuli smo dobrim putem koji je postao naša obaveza i mi ne smemo da zastajemo.

EP: Promocija brenda VODAVODA zasniva se na svojstvima vode sa izvora dubine 605 metara i odsustvu njene prerade. Da li vam se čini da je potrošačima važno to što se voda ne prerađuje već se flašira direktno sa izvora?

Vojin Đorđević: Ova informacija je važna za svakog potrošača flaširane vode. Takva neprerađivana voda veoma je retka u Srbiji ali i u svetu. Kada se nešto stvara, kao što mi stvaramo svetski brend VODAVODA, potrebno je misiliti ne samo na sebe, već na sve činioce u procesu stvaranja: ljude, prirodu, kvalitet, budućnost. Samo takav brend je istinit, trajan i, prvenstveno, dobar. Sve smo učinili da VODAVODA, bude u svemu prirodna: da direktno iz prirode stigne do potrošača, a da prirodu ostavi netaknutom. To je suština. Znate, prvi kontakt vode iz Banje Vrujci sa spoljašnim svetom je trenutak kada potrošač otvori bočicu VODAVODE.

EP: Šta vaš tim preduzima da naš potrošač sazna o kvalitetu VODAVODE?

Vojin Đorđević: Strategija poslovanja brenda VODAVODA počiva na utemeljenim principima koji su zdrava osnova za kvalitetnu nadogradnju. To se odnosi i na oblast kvaliteta vode koju nudimo potrošačima. Kvalitet vode ne dokazuje se agresivnim marketingom ili velikom prodajom, već naučno utemeljenim sertifikatima izdatim od strane akreditovanih vrhunskih stručnjaka koji na osnovu detaljnih analiza potvrđuju kvalitet. Naš tim, shodno strategiji brenda, poslao je VODAVODU na analizu vrhunskim i merodavnim naučnim institucijama kod nas i u svetu, da bi tek onda, s utemeljenim činjenicama obratio potrošačima. Pre svega, ističemo da je VODAVODA nosilac, u svetu najprestižnijeg NSF sertifikata. On garantuje potrošaču bezbednost, postojanost u uvek istom mineralnom sastavu i vrhunski kvalitet ostvaren najvišim svetskim standardima u procesu flaširanja. Ove godine završili smo još jedno dugogodišnje istraživanje u našoj najkredibilnijoj naučnoj instituciji. Kao što smo očekivali, dobijeni rezultati su izuzetni i uskoro ćemo ih zvanično objaviti. U nauci postoje jasni parametri za ocenjivanje kvaliteta vode, i tu nema greške.

EP: Objasnite nam šta ste hteli da poručite ili da istaknete time što ste dali postrojenju naziv „Dom Vode”?

Vojin Đorđević: Mi nemamo fabriku vode koja prerađuje vodu, kao drugi brendovi. Ne koristimo hemikalije za prerađivanje vode, te nemamo štetne materije koje zagađuju prirodu, a ambalažu recikliramo. Trudimo se da naša VODAVODA bude brend s takozvanim „Nultim otpadom”. To je najnoviji koncept održivosti zdrave životne sredine prema kom više nije dovoljno da stvorite neželjeni otpad, pa da ga onda neutrališete, već morate da pratite tok prirode čime sprečavate nastanak bilo kakve nezdrave materije.

Zato smo dugo razmišljali kako da nazovemo samu proizvodnju. Uobičajeni naziv za našu industriju jeste „fabrika”, ali on nije bio odgovarajući za nas, jer on podrazumeva mašine koje hemijskim sredstvima menjaju vodu, a mi to ne radimo. Nismo bili zadovoljni ni odrednicom „punionica”. Tek na svečanom otvaranju kad je sveštenik izgovorio: „Danas smo srećni jer smo u ovom domu vode…”, shvatili smo da je izrekao suštinu. To je dom koji simbolizuje sve što želimo da kažemo svetu – da čuvamo, negujemo, dajemo i uvek iznova rađamo vodu.

Foto: VodaVoda

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE I ODRŽIVI RAZVOJ
Kvalitet vode potkrepljuju i laboratorijske analize koje se obavljaju u međunarodno akreditovanim laboratorijama. Zahvaljujući tome, brend VODAVODA svrstan je u značajne promotere očuvanja životne sredine. Strategijom društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja predviđeno je i osposobljavanje „Doma Vode” za korišćenje čiste energije. U skladu s tim biće instalirane solarne elektrane radi dobijanja toplotne i električne energije. Time će se kompletno zaokružiti ekološka  samoodrživost VODAVODE.

EP: Da li je lako očuvati taj balans između čoveka i prirode?

Vojin Đorđević: Mogućnost da savladamo tehnologiju flaširanja vode najkvalitetnijim procesom, doživljavam kao radost, ali i kao odgovornost. Obaveza je u „Domu Vode” da se tehnologija koristi na način koji je još stroži od onog propisanog zakonom. Koristeći metode očuvanja prirode i životne sredine, vodimo računa o tome da nikako ne ugrozimo i ne narušimo njen balans.

EP: Sertifikat NFS omogućio je da se VODAVODA nađe i na svetskom tržištu. Da li je za to bilo potrebno uvođenje određenih tehnoloških novina u „Domu Vode”?

Vojin Đorđević: Ne, nije. NSF sertifikat nam je samo potvrdio da smo sve uradili na pravi način i da samo moramo nastaviti tim putem. Mi znamo da je voda koju crpimo iz izvora Banje Vrujci savršena, sa idealnim mineralnim sastavom i prirodno dobro balansirana. Na domaćem, a i na svetskom tržištu, najmanje imate u ponudi vodu koja nije prerađivana. To je zaista prava dragocenost.

EP: Šta mislite da je presudno za dobar plasman ovakvog proizvoda na strano tržište?

Vojin Đorđević: VODAVODA je postala hit na svim tržištima na kojima se pojavila. U Kuvajtu, na čijem se tržištu našla ove godine, izazvala je senzaciju. Postoje već indicije da će se to ponoviti i u ostalim zemljama u Persijskom zalivu. Inostrani distributeri nas kontaktiraju zbog dizajna boce. Oni nepogrešivo procenjuju da će njihovi potrošači sa rafa prodavnice prvo posegnuti za jedinstvenom formom flaše. Upoznavanje sa sastavom i prirodnim svojstvima vode je sledeći korak koji vodi do trajne veze sa potrošačem. Prirodne mineralne vode, kao što je VODAVODA, danas su vrlo retke u svetu.

EP: Svojevremeno se VODAVODA bolje prodavala na tajvanskom tržištu od čuvene vode Evian. Da li verujete da ćete ponoviti taj uspeh?

Vojin Đorđević: Činjenica da smo 2006. godine prodali više vode u Tajvanu od svetskog lidera dokaz je da potrošači nagrađuju kvalitet. To je jedan od događaja koji me je motivisao da, i kada je bilo najteže, ne prodam brend VODAVODA, niti da odem iz Banje Vrujci. Podsticale su me i pozitivne reakcije posetilaca sajmova, informacije sa tržišta. Ne odustajem od ideje da VODAVODA ostane voda koja se ne prerađuje. Verujem da voda prirodnog kvaliteta uz eksluzivan dizajn nema konkurenciju. Nemam dilemu da će VODAVODA i nadmašiti tadašnji uspeh u Tajvanu.

EP: Vi ste takođe preduzeli korake koji pozitivno utiču na razvoj Banje Vrujci i poboljšanje života njenih stanovnika. U čemu se ogleda vaš doprinos napretku u ovoj banjskoj sredini?

Vojin Đorđević: Trudimo se doprinesemo razvoju Banje Vrujci ali ne dolikuje da ja o tome govorim. Bolje je o tome pitati stanovnike Banje. Naš najvažniji cilj je da se sačuva i zaštiti priroda tog zadivljujućeg mesta. Pod tim podrazumevam i korišćenje obnovljivih izvora energije u celoj Banji, a onda i šire u regionu. Osim toga, želimo da ljudi tog kraja žive u prosperitetu, miru i duhovnoj radosti. Dao sam zavet da ćemo obnoviti crkvu Pokrova Presvete Bogorodice, čije smo ruševine pronašli prilikom gradnje „Doma Vode”. Meštani mi kažu da i danas osećaju postojanje greha zbog rušenja te crkve nakon Drugog svetskog rata. Uveren sam da će obnova crkve svima doneti dobro.

EP: Oko 80% flaširane vode iz domaćih izvora nalazi se u rukama stranih kompanija. Osim vašeg „Doma Vode”, još su samo bujanovačka „Heba” i prokupački „Milan Toplica”, uz par manjih proizvođača, u domaćem vlasništvu. Da li vam se čini da razborito upravljamo izvorištima vode?

Vojin Đorđević: Srbija je bogata izvorima vode i ima potencijal da razborito sama upravlja tim bogatstvom i pored toga što svetske trendove u vodama diktiraju multinacionalne kompanije koje su kod nas vlasnici dva velika izvora. Za proizvodnju i distribuciju flaširane vode potrebne su ogromne investicije koje multinacionalne kompanije imaju. Domaćem proizvođaču vrlo je teško da se izbori sa snažnom konkurencijom. Osnaživanjem domaće proizvodnje i dostupnosti flaširane vode mogao bi da se uspostavi prirodni balans. Domaće flaširane vode bi nadmašile kvalitet voda multinacionalnih kompanija i time bi osvajale tržište, dok bi multinacionalne kompanije i dalje dominirale u reklamiranju svojih voda. Naš primer može da pomogne potencijalnim novim proizvođačima vode. VODAVODA je postigla konkurentnost na tržištu kvalitetom vode i dizajnom pakovanja.

Foto: VodaVoda

EP: S tim u vezi, sve više se govori o prodaji banja u Srbiji koje se nalaze na izvorima geotermalne i mineralne vode. Kako ti moglo da se odrazi na lokalnu zajednicu?

Vojin Đorđević: Banje u Srbiji imaju dugu tradiciju. Njihovi mnogobrojni izvori sa geotermalnom i mineralnom vodom poznati su po svojoj lekovitosti, a prirodno okruženje vekovima unazad bilo je predmet divljenja. Svi bismo voleli da naše banje dođu u ruke onih koji će voditi računa o njima na način koji njihov kvalitet zavređuje, pa da se opet ponosimo vrhunskim kvalitetom i vrhunskom uslugom. Verujem da država zna šta su interesi i da se propisuje jasna regulativa u procesu unapređivanja banjskog turizma.

Za mene je neprikosnovena Banja Vrujci. Zbog njene prirode i ljudi jednostavno zavolite taj kraj, on postane deo vas kao da ste u njemu rođeni. Mi smo pronašli način kako da doprinesemo razvoju turizma Banje Vrujci i želimo da ga i dalje unapređujemo koliko god nam to mogućnosti dopuste. Sve svoje poslovne komunikacije, ne samo proizvodnju, VODAVODA obavlja u Banji Vrujci. Gosti iz inostranstva, distributeri, kupci, novinari, svi koji nam dolaze poslom borave u našem hotelu gde im predstavljamo lepotu banjskog turizma. Puni utisaka odnose u svoje svetove neke od najlepših priča o mestu gde izvire VODAVODA. Želeo bih da ljudi iz celog sveta, ne samo poslom već zbog lepote kraja, dođu u Banju Vrujci i vide gde se puni VODAVODA.

EP: Svetski ekonomski forum nedavno je objavio upozoravajuće rezultate istraživanja vode iz sistema za vodosnabdevanje na pet kontinenata koji ukazuju na prisustvo mikro-čestica plastike u gotovo svim uzorcima vode. Niko ne zna kako će ovo uticati na zdravlje ljudi, ali očigledno je da u vodovodnim sistemima završava i plastika koju bacamo u vodotokove. Šta mislite kako bismo mogli da utičemo na svest ljudi o važnosti očuvanja vodotokova i izvorišta?

Vojin Đorđević: Svi bi trebalo da budemo svesni da voda sve pamti, svaku bačenu plastičnu kesu, PET ambalažu, ispuštenu hemikaliju. Kampanje za podizanje svesti upravo i služe tome da informišu i podstiču na pravilno odlaganje otpada. One nas podsećaju da mislimo o drugima i o sebi. Kontrolisano korišćenje proizvoda koji su nezdravi za prirodu predstavlja samo saniranje posledica, ali ne i uzroka problema. Međutim, postavlja se pitanje zašto se uopšte proizvodi ono što ugrožava prirodu i čoveka u njoj. Današnji svet nije u mogućnosti da se kompletno i brzo oslobodi izrade proizvoda koji zagađuju prirodu. Ipak, možemo biti brižni. Na ličnom planu, možemo voditi računa o tome da ne rasipamo ambalažu, a na profesionalnom, da fabrike odgovorno postupaju s otpadnim materijama. Kontinuiranim kampanjama i dostupnošću odredišta za odlaganje otpada olakšavamo pojedincu da bude odgovoran. Zakonskim regulativama, kao i kreditnim olakšicama za kompanije, omogućava se uvođenje sistema za prečišćavanje otpadnih materija i reciklažu ambalaže.

Svi smo učesnici u ovom globalnom problemu i svi zajedno odgovaramo za ishod. Stoga na tom planu i ne postoji jedan čovek, jedan izvor, jedna reka, jedna zemlja, već naša zajednička zemlja i jedna priroda – naša planeta Zemlja.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Ovaj intervju je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom EKO-ZDRAVLJE, novembra 2017. godine.

 

U Crnoj Gori počinje projekat „Aktivni mladi za bolju životnu sredinu“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

NVO “Green Home” u saradnji sa Ministarstvom sporta Crne Gore, pozvali su učenike srednjih škola, studente, članove omladinskih klubova i udruženja da se uključe u projekata „Aktivni mladi za bolju životnu sredinu“, čiji je cilj mobilizacija i aktivno učešće mladih u volonterskim akcijama i ekološkim inicijativama za unapređenje životnog okruženja i zaštite prirode u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno iz “Green Home-a”, Ekološki klub mladih će, prema različitim interesovanjima, obuhvatiti tri sekcije: aktivističku, kreativnu i edukativnu. Unutar svake od tematskih sekcija volonteri će moći da osmisle i realizuju sopstvene aktivnosti logistički podržane od strane NVO “Green Home”. Pored toga, za sve tri tematske sekcije će biti organizovane zajedničke aktivnosti poput javne tribine o značaju ekoaktivizma i zaštite životne sredine u Crnoj Gori, akcija čišćenja i sadnje, uređenje urbanih delova kroz kreativni iskaz madih, saopšteno je iz te NVO.

Navodi se da će tokom letnjeg perioda biti organizovan edukativni kamp u Parku prirode “Piva” za najaktivnije članove Ekološkog kluba mladih radi boljeg razumevanja vrednosti zaštićenog prirodnog područja. U okviru kampa planirana je i poseta najatraktivnijim delovima Nacionalnog parka “Durmitor” sa ciljem upoznavanja sa prirodnim i kulturnim vrednostima područja, tematska terenska predvanja i predstavljene tehnike snalaženja i preživljvanja u prirodi.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Bolje snabdevanje vodom u Novom Pazaru

Foto: novipazar.rs
Foto: novipazar.rs

Iz izveštaja Javnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ za 2017. godinu, prezentovanog na trinaestoj sednici Gradskog veća Novog Pazara vidljivo je da je snabdevanje vodom daleko bolje nego prethodnih godina.

Svedoci smo da nemamo problema sa snabdevanjem domaćinstava vodom, da je oskudica vode za piće ali i tehničku upotrebu daleka prošlost. Naravno da ima prostora za bolji rad preduzeća i rešavanje tekučih pitanja, čemu menadžment posvećuje izuzetnu pažnju. Gradsko veće je zadovoljno načinom na koji je JP poslovalo i rešavano određene poteškoće na terenu, naročito ako imamo u vidu zastarelost distributivne mreže. Rešavanje ovog segmenta, u cilju još bolje distribucije vode do građana nam je prioritet u narednom periodu, kazao je član Gradskog veća Gradimir Nedeljković, istakavši da će zamenom cevi na mreži JP „Vodovod i kanalizacija“ poboljšati distribuciju ali i smanjiti gubitke vode.

Na sednici Gradskog veća prezentovani su izveštaji o radu javnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač grad Novi Pazar, kao i izveštaji organizacionih jedinica Gradske uprave za izvorne i poverene poslove i Uprave za naplatu javnih prihoda.

izvor: novipazar.rs

Sandra Jovićević

Počela predavanja o Arhuskoj konvenciji u Odžacima

Foto: epodzaci.org
Foto: epodzaci.org

Predavanjem u dva odeljenja OŠ „Branko Radičević“ u Odžacima, Ekološki pokret Odžaka započeo je ciklus predavanja učenicima osmih razreda osnovnih škola u odžačkoj opštini o Arhuskoj konvenciji u okviru druge godine realizacije CSOnnect programa, koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC) uz finansijsku podršku Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA). Ekološki pokret Odžaka realizuje ovaj program u okviru konzorcijuma koji predvodi Centar za evropske politike ( CEP) iz Beograda. Članovi konzorcijuma su i Ekološki centar „Stanište“ iz Vršca, Lokalni ekološki pokret iz Smedereva i Business and Economy Center iz Beograda.

Kao i u predavanjima u prethodnom ciklusu, prva polovina časa iskorišćena je za predstavljanje pripremljene prezentacije o Arhuskoj konvenciji, dok su u drugom delu časa učenici ispunjavali test znanja , evaluacioni list i obavili kratak razgovor o zaštiti životne sredine i odžačkom Zelenom savetu.

Ekološkom pokretu Odžaka u ovoj i narednoj školskoj godini predstoje predavanja u ostalim osnovnim školama u odžačkoj opštini. Dinamika predavanja i redosled predavanja po školama biće dogovoren sa direktorima osnovnih škola u devet naseljenih mesta odžačke opštine.

izvor: epodzaci.org

Sandra Jovićević