Mali rečnik ekoloških pojmova – II deo

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako spisak ekoloških pojmova prevazilazi slovni kapacitet ovog bloga, još jednom vam donosim pojašnjenja nekoliko ključnih termina iz ove oblasti kako biste samouverenije sudelovali u ekološkim debatama i možda dali svoj doprinos planetarnoj borni protiv klimatskih promena.

Globalno zagrevanje – Pitate se kome još treba objašnjavati pojam globalnog zagrevanja, budući da „iskače“ čim uđemo na društvene mreže ili uključimo televizor? Pa, ispostavilo se da je opšte nepoznavanje ovog termina još uvek zabrinjavajuće uprkos činjenici da ga svako malo spominju zabrinuti aktivisti, političari i čelnici korporacija onda kada njima to odgovara.

Eto meni prilike da upotpunim svoju prosvetiteljsku ulogu koja mi je dodeljena čim sam kročila na Filozofski fakultet i pojasnim globalno zagrevanje iako se objašnjenje donekle nalazi u samom nazivu.

Prva stvar koju želim da naglasim je ta da se globalno zagrevanje tiče svih nas – to nije neki udaljeni problem južnoamričkih i afričkih naroda koji se bore sa nesnosnim temperaturama ili redovna rubrika ekoloških portala, već pretnja po opstanak živog sveta na planeti čije posledice i sada osećamo svi!

Gasovi sa efektom staklene bašte, čudovište koje je višedecenijskom upotrebom fosilnih goriva stvorio čovek, rade upravo ono po čemu su dobili ime – stvaraju efekat staklenika u atmosferi i ne dopuštaju da višak toplote napusti zemlju. Intenzivna poljoprivreda, saobraćaj, industrija i termoelektrane na fosilna goriva dovode do velikih emisija metana, ugljen-dioksida, azotnih oksida i drugih gasova koji spadaju u ovu neslavnu kategoriju.

Nekontrolisane emisije štetnih gasova dovele su do toga da je planeta svake decenije toplija za 0,18 stepeni celzijusa od 1981. godine, te tako postaje sve nepovoljnije mesto za život za biljne i životinjske vrste širom sveta. U potrazi za adekvatnim uslovima za život, mnoge vrste primorane su na migraciju, a one najranjivije dovedene su na korak do izumiranja.

Milioni ljudi će usled globalnog zagrevanja takođe postati ekološke izbeglice, no to nije najgora stvar koja može da nas zadesi ukoliko se trend rasta temperature nastavi  – ono što najviše treba da nas brine jesu globalna nestašica hrane i vode!

Nadajmo se da će potpisnici Pariskog sporazuma ostati dosledni svom obećanju i neće dopustiti da se planeta zagreje za preko dva stepena celzijusa, jer bi to značilo otelovljenje svih najcrnjih scenarija.

Klimatske promene i klimatska kriza –srednja temperatura na planeti porasla je za nekih 1,13 stepeni u odnosu na predindustrijski period i napravila pravu klimatsku pometnju.

Visoke temperature nisu poštedele čak ni zemljine polove što je dovelo do otapanja leda, a ovo pak do porasta nivoa mora. Osim što preti da potopi dobar deo Severne Amerike i Evrope, delove Vijetnama, Indonezije, Tajlanda, Filipina i Japana, zagrejano more postalo je nepovoljno stanište za brojne ugrožene vrste.

Tople vazdušne stuje izazivaju jake oluje, intenzivne kiše i razorne poplave, kao i ekstremne vrućine, suše i šumske požare. No, kako i pored svega ovoga klimatske promene ne zvuče dovoljno preteće, izmišljen je termin „klimatska kriza“ u nadi da će se svet napokon dozvati pameti.

Biodiverzitet – koliko puta ste čuli „zaštita biodiverziteta je naš prioritet“ ili „moramo da očuvamo biodiverzitet po svaku cenu“, ali kako vam biologija nije bila među omiljenim predmetima, niste sasvim sigurni na šta se ovi imperativi odnose.

Biodiverzitet predstavlja raznovrsni biljni i životinjski svet na određenom području čiju harmoniju najčešće narušava čovek. Zagađenje životne sredine ili uzurpiranje prirodnih staništa mogu da utiču na populaciju određenih vrsta u ekosistemu i gubitak prirodne ravnoteže, pa je prava šteta što se očuvanje biodiverziteta još uvek mahom sporadično spominje u sklopu „grinvošing“ seansi vlada i korporacija.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti