Home Blog Page 1086

„Veliki lov na biljke“ u Eko- školama Srbije

Tragači, Mislioci, Sakupljači, Istraživači…tako su se predškolci i učenici od prvog do petog razreda osnovnih Eko-škola u Srbiji upoznavali prethodne dve godine sa biljnim i životinjskim svetom svoga okruženja, u „Velikom lovu na biljke“.

Da bi se obeležila dvestota godišnjica rođenja Čarlsa Darvina, Kraljevski botanički vrt „Kju“ je pokrenuo „Veliki lov na biljke“, projekat podržan od strane organizacije „Wellcome Trust“.

Ovaj uzbudljivi projekat trebalo bi da podstakne decu da istražuju svet prirode oko sebe i da se pridruže velikoj mreži škola u dosad najvećem školskom naučnom projektu.

Projekat ima za cilj da podstakne decu da nađu inspiraciju u životu i delu Čarlsa Darvina, koji je bio utelovljenje poletnog i posvećenog naučnika.

Opčinjen svetom prirode, Darvin je skupljao primerke i beležio, pisao detaljna zapažanja, preduzimao eksperimente, razvijao ideje i teorije o tome kako deluje svet prirode. Našao je dokaze koji su opravdali njegove naučne teorije. 

Darvin je putovao širom sveta i skupljao informacije o raznovrsnim biljkama i životinjama.

Međutim, mnogo je posla obavljao kod kuće u seoskim predelima Kenta.

Od skupljanja i analize podataka o biljkama i životinjama koje su živele oko Daun Hausa gde je i on živeo, Darvin je razvio svoju teoriju evolucije koja i dan danas opravdava istraživanja prirodnog sveta.
Mnoga od svojih zapažanja je uočio u dnevnim šetnjama stazom koja se zvala „Staza razmišljanja“. Tako je zamišljeno da u aktivnostima „Velikog lova na biljke“ učestvuju deca kroz raznovrsne naučne procese,  kako bi izgradili tehničke veštine i razumevanje kao temelj razvoju kritičkog razmišljanja i dali doprinos naučnom znanju i  očuvanju rada.

Projekat „Veliki lov na biljke“ je, zahvaljujući Toyota Fond za Evropu, od 2015. godine uveden i u međunarodni program Eko-škole, što znači da su Ambasadori održivog razvoja i životne sredine dobili prava da koriste sva obrazovna sredstva i metode razvijene u okviru projekta.

Eko-škole u Srbiji su sa radošću i uzbuđenjem prihvatile projekat i svoje prve istraživačke „otiske“ ostavile na svojim Mapama staništa i napravljenim karticama o biljnim i životinjskim vrstama iz svog okruženja.

Od predškolaca (uzrast 5-6 godina), do „petaka“ (uzrast 10-11 godina), u skoro 50 Eko-škola u Srbiji koračalo se Darvinovim stazama i pokušalo da se razume svet malih stvorenja u našim školskim dvorištima, koji žive paralelno sa nama, a čijeg postojanja uglavnom nismo svesni.

Milisav Pajević

Gorivo najskuplje u Holandiji, a najjeftinije u Poljskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najskuplje gorivo u Evropi plaćaju Holanđani, gde litar bezolovnog benzina sa PDV-om košta 1,57 evra, dok je najjeftiniji bezolovni u Poljskoj – 0,96 evra, prema podacima koje je danas na svom sajtu objavio Auto-moto savez Srbije (AMSS).

U Danskoj i Italiji su takođe visoke cene bezolovnog benzina – 1,48 evra, dok je u Portugaliji njegova cena 1,44 evra.

Slede Nemačka, Grčka, Finska i Belgija.

Kod cene dizela, situacija je nešto drugačija, te je najskuplji litar tog goriva u Velikoj Britaniji – 1,33 evra, u Italiji – 1,32 evra, dok je u Švedskoj cena dizela 1,28 evra. Slede Danska (1,26), Holandija (1,23) i Belgija (1,22).

Litvanija ima najjeftiniji dizel – 0,89 evra, dok cena tog goriva u Luksemburgu iznosi 0,92 evra.

Izvor: Politika

Glasanje za projekte mladih: Super ste/smo/su

Erste Banka je pokrenula novi ciklus Superste programa u okviru kojeg će više stotina mladih ljudi biti u prilici da unapredi svoje znanje i veštine, a najuspešniji dobiti donacije za realizovanje planova u ukupnom iznosu od 5.100.000 dinara.

Foto: Superste.net (Fejsbuk)

Prvi deo programa je – Centrifuga, namenjena formalnim i neformalnim grupama koje žele da razviju društveno odgovorne projekte u oblasti kulture, umetnosti i obrazovanja. Deset najboljih timskih inicijativa biće nagrađene sa po 500.000 dinara za realizaciju projekata, dok će jedan projekat dobiti nagradu publike u vrednosti od 100.000 dinara. Program Centrifuga namenjen je formalnim i neformalnim grupama mladih kreativaca starosti od 16 do 35 godina koji žele da doprinesu razvoju društva u celini kao i svojih lokalnih zajednica. Prijavljivanje se odvija na interaktivnoj platformi Superste.net, na kojoj su i detaljne informacije.

Superste.net je platforma koja okuplja mlade, kreativne, hrabre i odlučne ljude kojima je potrebna podrška, znanje, resursi i saveti kako da svoje aktivističke ideje pretvore u realnost.

Superste.net inicijativa obuhvata različite društveno odgovorne aktivnosti Erste Banke i njenih partnera. To je, pre svega, izvor informacija, znanja i materijalnih resursa, prilika za promociju izuzetnih pojedinaca i grupa koje razvijaju društveno korisne projekte. Ako ste mladi, vredni i imate ideju za koju verujete da bi pomogla da se razvije vaša struka ili vaša zajednica, pratite Superste.net, pronađite konkurs ili neku drugu priliku i postanite deo naših programa.

Zato vas pozivamo da glasate za jedan od 40 projekata koji su ušli u polufinale i pružite svoju podršku mladima do 11. juna!

Prošlogodišnji pobednički projekti Centrifuge, koji se realizuju u sedam gradova Srbije su: Ptice na dlanu, Pedaliranje, Virtuelni vodič kroz Novi Pazar, Hacker Space, Klasika u poseti, (Re)Animacija spomenika, Radionice za majstorice, Dramimo zajedno, Operation: Youth Activationi VideoPark, dok je nagrada publike pripala projektu Čuvari prirode.

Detaljnije informacije o projektima nalaze se na portalu Superste.net.

Izvor: Boš Mingl

Razmatran izveštaj o radu Štaba za vanredne situacije AP Vojvodine

 

Foto: Vlada AP Vojvodine
Foto: Vlada AP Vojvodine

Pokrajinski štab za vanredne situacije održao je juče redovnu sednicu, kojoj je predsedavao komandant Štaba, potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević.

Na dnevnom redu sednice pre svega je razmatran izveštaj o radu Štaba za 2017. godinu.

U sveobuhvatnom dokumentu je istaknuto, da je Štab u 2017. godini radio u punom kapacitetu, te da je blagovremeno reagovao u svim situacijama kada je to bilo neophodno.

To se posebno odnosi na početak godine koji je obeležen izuzetno niskim temperaturama, kao i situacijom kada je grad Vršac i naseljena mesta zadesila poplava.

Tokom rada u protekloj godini, Štab je redovno komunicirao i koordinirao aktivnosti sa svim relevantnim činiocima na polju zaštite i spasavanja, od Republičke vlade i republičkih organa, pa do redovne komunikacije sa svim lokalnim samoupravama u AP Vojvodini.

Članovi Štaba su usvojili i izveštaje nadležnih javnih preduzeća – „Vode Vojvodine“ i „Vojvodinašume“, o stanju spremnosti za sprovođenje odbrane od poplava, aktivnostima na održavanju i upravljanju vodnim objektima u sektoru zaštite od poplava, te o spremnosti zaštite od požara šuma.

Pokrajinski štab za vanredne situacije će punom dinamikom nastaviti svoj rad u 2018. godini, prema planu rada koji je usvojen na kraju 2017, s posebnim osvrtom na izazove koje nosi letnja temperatura.

Milisav Pajević

Radovi na distributivnom gasovodu u Beogradu

 

Foto: JP „Srbijagas“
Foto: JP „Srbijagas“

JP „Srbijagas“ obaveštava kupce na području Grada Beograda, da će zbog neophodnih radova na distributivnom gasovodu GM 05-04 u doći do kratkotrajnog poremećaja u isporuci prirodnog gasa u periodu od danas u 09:00 časova do sutra u 16:00 časova, i to na sledećim mestima isporuke (MI): MI „Kraljice Ane“, MI Široka potrošnja „Jugostroj“ i MI Široka potrošnja „Miljakovac“.

Bez gasa će ostati potrošači na distributivnom sistemu niskog pritiska u ulicama: Borska, Miška Kranjca, Frana Leštvika, Bogdana Žerajića, Bojana Đordumovića i Stanka Paunovića Veljka.

JP „Srbijagas“ – ODS je o novonastaloj situaciji u vezi sa prekidom isporuke prirodnog gasa obavestio korisnika distributivnog sistema koji će usled poremećaja ostati bez isporuke tog energenta.

Nakon završetka radova, JP „Srbijagas“  će otpočeti sa normalnom isporukom prirodnog gasa korisnicima.

JP „Srbijagas“ moli kupce u ovom delu Grada Beograda da imaju razumevanja za navedene radove.

Milisav Pajević

Održana izložba i naučna radionica ”Život smeća”

 

Foto: Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novi Sad
Foto: Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novi Sad

U okviru projekta ”Karavan za klimu” a u organizaciji Francuskog instituta, u Novom Sadu je održana izložba i naučna radionica ”Život smeća”.

Kroz umetničke fotografije i uz pedagoški pristup deca su imala mogućnost da otkriju kako smeće koje ljudi proizvode utiče na životnu sredinu, pa čak i Svemir.

Cilj izložbe bio je da posetilac preispita svoje ponašanje u svakodnevnom životu i pronađe načine za smanjenje količine otpada i mogućnost ponovne upotrebe.

Realizaciju izložbe podržao je Grad Novi Sad i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.

Milisav Pajević

CMEC zainteresovan da pokrene projekat izgradnje termoelektrana na gas

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Nacionalnog saveta za koordinaciju saradnje sa Ruskom Federacijom i NR Kinom Tomislav Nikolić razgovarao je danas sa ambasadorom NR Kine u Srbiji Li Mančangom o projektu izgradnje termoelektrana na gas u našoj zemlji.

U saopštenju se navodi da je Nikolić u razgovoru, u kojem su učestvovali i predstavnici kompanije CMEC, istakao da Srbija i Kina imaju odlične prijateljske odnose koji su učvršćeni dobrim ekonomskim vezama, dodajući da kompanija CMEC već dugi niz godina veoma uspešno posluje u Srbiji.

Razgovarali smo o projektu izgradnje termoelektrana na gas u srpskim gradovima koji imaju problem sa velikom zagađenošću vazduha zbog korišćenja uglja kao osnovnog energenta, rekao je on.

Nikolić je dodao da u Srbiji postoji zainteresovanost da se pokrene projekat izgradnje termoelektrana na gas, a u saradnji sa kompanijom CMEC on može da se realizuje.

Zamenik generalnog direktora kompanije CMEC Tong Zigang istakao je da ta kompanija već ima iskustva u realizaciji sličnih projekata i u drugim državama poput Belorusije, Pakistana i Nigerije.

Kompanija CMEC je zahvalna na poverenju koje joj se ukazuje u Srbiji i veoma je zainteresovana za dalje razgovore i stupanje u ugovorne odnose, koji bi rezultirali izgradnjom termoelektrana na gas i u Srbiji, rekao je Tong.

Milisav Pajević

Obeležen Dan upravljača zaštićenih područja u BiH

 

Foto: http://fbihvlada.gov.ba
Foto: http://fbihvlada.gov.ba

Obeležavajući Svetski dan zaštite životne sredine federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo otvorila je Dan upravljača zaštićenih područja u BiH, koji je u Tarčinu organizovao Program Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP).

– Ovogodišnji slogan Svetskog dana zaštite životne sredine je „Pobedimo zagađenje plastike“. Stoga bih zamolila da, kada kupujete plastiku za jednokratnu upotrebu, vrećice, čaše, flaše ili bilo šta drugo, imate na umu da njihova razgradivost traje hiljadu godina. Prosečan čovek upotrebi 1.000 plastičnih vrećica u godini, a sagorevanje četiri plastične vrećice troši kiseonika koliko je potrebno čoveku za jedan dan. Znači da za godinu dana, korišćenjem plastičnih vrećica, jedan čovek oduzme sebi 250 dana ili osam meseci kiseonika – rekla je ministarka Edita Đapo.

Prisutnim upravljačima zaštićenih područja, federalna ministarka Edita Đapo je ukazala da se može doprineti redukovanju upotrebe plastičnog otpada odbijanjem korišćenja plastičnih proizvoda ili nekupovinom plastičnih kesa, korišćenjem ambalaže koja je namenjena za višekratnu upotrebu, ili odlaganjem plastičnog otpada na predviđena mjesta.

Na taj način, upozorila je, pomažemo očuvanju prirodnih blagodeti i biološke raznovrsnosti Bosne i Hercegovine.

Edita Đapo je skrenula pažnju da se u ovoj godini obeležava 25 godina Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kao kontakt institucija BiH za ovaj događaj, učestvuje u aktivnostima i obavezama u skladu s Konvencijom.

– Trenutno je u toku priprema šestog nacionalnog izveštaja prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti. Ostaju nam još dve godine da udvostručimo naše napore prema globalnom strateškom planu za biološku raznovrsnost 2011.- 2020. i da napredujemo u ostvarenju ciljeva – istakla je federalna ministarka Edita Đapo.

Načelnik Opštine Hadžići Hamdo Ejubović poželeo je upravljačima zaštićenih područja i predstavnicima nadležnih institucija uspešan rad u aktivnostima, koje će biti organizovane u okviru Dana upravljača zaštićenih područja.

– Nadam se da ćete pokrenuti inicijative kako bi bili zaštićeni Bjelašnica i Igman – kazao je Ejubović.

Dan upravljača zaštićenih područja u BiH je inicijativa UNEP-a na unapređenju komunikacije i saradnje upravljača zaštićenih područja u BiH u cilju adresiranja trenutnih problema u zaštićenim područjima specifično i sektoru zaštite prirode generalno.

Trenutno su u BiH zaštićena trideset i tri prirodna područja koja obuhvataju tek oko tri posto teritorije države.
UNEP u saradnji s partnerima iz resornih entitetskih ministarstava, kao i  nevladinom organizacijom CENER21 i Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasleđa Repliblike Srpske trenutno radi na projektu, čiji je cilj uspostavljanje osam novih zaštićenih područja u BiH.

Milisav Pajević

Podeljene nagrade pobednicima nacionalnog konkursa „Mladi eko-reporteri”

U okviru međunarodnog programa Mladi eko-reporteri”, udruženje „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“ i preduzeće Elektroprivreda Srbije podelili su nagrade pobednicima nacionalnog konkursa.

Tema ovogodišnjeg konkursa bila je „Energetska efikasnost u očima mladih eko-reportera“.

Mladi uzrasta od 11 do 21 godine imali su zadatak da prave kreativne eko-reportaže u formi članka, fotografije ili videa na temu energetske efikasnosti i problematike u svojoj lokalnoj zajednici.

Pristiglo je sedamdeset izuzetno lepih i kvalitetnih radova, a tri najbolja u sve tri uzrasne kategorije (11‒14, 15‒18, 19‒21 godine) proglašena su za pobedničke. Na svečanoj ceremoniji koja je juče održana, pobednicima su kao nagrade uručeni tableti.

Pobednički radovi sa nacionalnog prosleđuju se na internacionalno takmičenje, gde će se takmičiti sa mladima iz 34 zemlje širom sveta.

U pobedničkom radu „Dozvolite plućima naše planete da dišu”, Jefimija Najdić, učenica gimnazije iz Vranja, govorila je o masovnoj i nekontrolisanoj seči šuma u Vranju, gde ljudi u velikoj meri koriste drvo za ogrev. Njen predlog je da se umesto takvog načina ogreva koriste izvori tople vode koji se nalaze u samoj blizini, u Vranjskoj Banji, što bi bilo dosta ekonomičnije, sa apsolutno nikakvim negativnim posledicama po životnu sredinu.

Milan Pavlović iz osnovne škole „Stojan Novaković” iz Blaca govorio je o problemu koji je uprava škole godinama imala sa velikim računima za struju, tako da su zaposleni došli na ideju da stare neonske sijalice zamene novim, energetski efikasnijim LED osvetljenjem. Na taj način potrošnja električne energije smanjena je i do 30 odsto na nivou celog objekta.

Video „Menjamo navike da ne bude panike” učenika iz Tehnološke škole iz Paraćina prikazuje njihovo aktivno angažovanje u reciklaži sekundarnih sirovina. Naime, ti učenici su radili na edukaciji mladih iz okolnih osnovnih škola, uticali su na svest lokalnog stanovništva o važnosti i značaju reciklaže, a na kraju su i izračunali koliko su energije uštedeli u odnosu na količinu sakupljenog reciklažnog materijala.

Milisav Pajević

Počinje takmičenje „Domaćinstvo koje su laste izabrale”

 

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) ove godine po drugi put oganizuje takmičenje „Domaćinstvo koje su laste izabrale“ u okviru koga traže domaćina koji ima najveći broj zauzetih gnezda seoskih lasta na svom imanju.

Pored laskavog priznanja, pobednik takmičenja osvojiće i 1.000 kilograma kukuruza.

– Smatra se da je intenzivna poljoprivreda osnovni razlog koji dovodi do gubitka staništa i smanjenja populacija ugroženih vrsta, kaže Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, i dodaje da naše seoske laste ozbiljno ugrožava nedostatak hrane, korišćenje otrova u poljoprivredi i rušenje gnezda. Zamiranjem sela i stočarstva nestaju i ptice koje su dobro poznate našim domaćinima.

Prošle godine, među 77 domaćinstava iz cele Srbije, pobednik takmičenja bio je Laslo Ševenjhazi iz Padeja u čijem domaćinstvu je čak 43 para seoskih lasta svilo gnezda.

Prema poslednjim procenama koje su urađene 2015. godine na području Srbije gnezdi se između 200 i 300.000 parova seoskih lasta, a njihova populacija umereno opada još od 1980. godine.

Prijavni formular za takmičenje možete popuniti ovde

Milisav Pajević

Novootkrivena vrsta srpske flore – patuljasta efedra

Foto: Le.Loup.Gris - Sopstveno delo, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=15974849

Patuljasta efedra slučajno je otkrivena na svom prirodnom staništu, u maloj populaciji, na obroncima Stare planine u blizini Knjaževca.

Efedru je, sasvim slučajno, za vreme prošlogodišnje florističke ekskurzije, pronašao dr Marjan Niketić, muzejski savetnik i ugledni srpski botaničar. Svoje otkriće nedavno je publikovao u naučnom časopisu Botanica Serbica.

Iako je odavno poznato da su efedre rasprostranjene u toplijim i suvljim delovima Balkanskog poluostrva, pa i u susednim zemljama, za postojanje predstavnika tog roda u flori Srbije nije bilo ni nagoveštaja.

Patuljasta efedra je otkrivena na svom prirodnom staništu, u podnožju Stare planine, u okolini Knjaževca, na zaštićenom području Parka prirode; na površini manjoj od 200 kvadratnih metara konstatovano je jedva sedamdeset jedinki.

Foto: Wikimedia/Le.Loup.Gris

Tokom juna 2017. godine stručnjaci Prirodnjačkog muzeja konstatovali su prvi put prisustvo reliktne biljke efedre (Ephedra distachya L.) u Srbiji, ujedno i posebnog razreda (Gnetophyta) kojem pripada. Poređenja radi, u životinjskom carstvu posebnim razredima pripadaju kičmenjaci i insekti.

Te neobične zimzelene bezlisne žbunove sa crvenim bobicama, čije grane često vise preko stena, verovatno ste primetili u primorju, gde raste nekoliko vrsta.

U narodu ih zovu vilina brada, metlina, kositernica ili vlasac, a zajednički latinski naziv im je Ephedra L.

Pomenuta grupa biljaka kojoj ove vrste pripadaju drevnog je porekla i nastala je pre oko dvesta pedeset miliona godina, što znači da je starija od dinosaurusa, četinara, cvetajućih biljaka, a prema nekim nagoveštajima od te grupe su se čak kasnije odvojili i ginko i cikas palme.

U jednom periodu, zbog ekspanzije biljaka cvetnica, čitavoj grupi je pretilo istrebljenje. Ipak, neke vrste su se kasnije promenile i prilagodile, delom zahvaljujući i efedrinu koji ih štiti od insekata, tako da je većina današnjih vrsta nastala nešto pre ledenog doba.

Interesantno je da su ti žbunovi često adaptirani na ekstremno sušne uslove sredine, gde druge biljke ne mogu da opstanu. Za potrebe razmnožavanja u pazuhu grana razvijaju se posebne strukture koje se nazivaju lažnim cvetovima, zbog čega je i u naučnim krugovima donedavno postojala pogrešna teorija da i biljke cvetnice vode poreklo od iste linije. U pitanju su zapravo posebni organi koji su tokom evolucije nastali redukcijom čitavog skupa šišarki (tačnije strobilusa) i koji po građi donekle podsećaju na prave cvetove.

Vrste se često oprašuju vetrom, ali za neke od njih postoje posebni moljci koji su aktivni tokom noći, kada se hrane slatkim nektarom, a zauzvrat prenose polen na druge jedinke efedre. Kod jedne primorske vrste nedavno je otkriveno da je lučenje slatkog nektara biljke u potpunom skladu sa mesečevim menama, što znači da je za vreme punog meseca, kada je vidljivost najbolja, najintenzivnije i izlučivanje. Takva pojava dosad nije bila zabeležena u biljnom carstvu.

U pitanju je polužbun visine do deset (20) cm koji se oprašuje vetrom, kod kojeg postoje muške i ženske jedinke (kao npr. kod ginka, tise i zelenike), od kojih ženske daju (lažne) crvene bobice (zapravo semena sa mesnatim omotačem).

Za razliku od poznatih mediteranskih efedri, naša biljka vodi poreklo iz pustinjskih i polupustinjskih krajeva centralne Azije i pretpostavlja se da je naselila ove krajeve tokom ledenog doba. U Aziji je česta na peščanim dinama, na slanom zemljištu, kao i na kamenitom tlu, dok se na području Evrope (Mediteran do Atlantika) uglavnom sreće na peščanim plažama pored obala mora i okeana.

Po ekološkoj prilagodljivosti i tipu rasprostranjenja, ova biljka je svakako jedinstvena u našoj i evropskoj flori. Ponekad zađe i dublje u kontinentalni deo kao npr. u Bugarskoj, gde se nalazi i najbliža populacija, udaljena svega dvadesetak kilometara od granice sa Srbijom. Biljka je u Srbiji nađena na stenovitom grebenu na kome dominiraju i žbunovi jorgovana, dok patuljasta efedra raste na veoma eksponiranim i golim partijama, gde druge biljke teško opstaju. Otkrivene jedinke zbog prošlogodišnje suše nisu ‘cvetale’ niti razvile veoma dekorativne ‘bobice’. Zbog dugotrajne izloženosti sunčevim zracima uobičajeno je da su grane prošarane crvenkastim do narandžastim nijansama, ali su zbog ekstremne suše neke jedinke skoro dehidrirale, što je dovelo do žute obojenosti.

Faktor ugrožavanja je i zarastanje staništa, a potencijalno može biti i sakupljanje. Patuljasta efedra ima status retke i ugrožene vrste. Na osnovu IUCN kriterijuma (IUCN ‒ The International Union for Conservation of Nature) populacija efedre u Srbiji procenjena je kao krajnje ugrožena. U cilju očuvanja ove izuzetno retke i ugrožene vrste i njenog staništa, u saradnji sa nadležnim institucijama, uskoro će biti preduzete i konkretne mere zaštite.

Izvor: RTS

Crna Gora prepoznata kao područje koje obiluje raznovrsnošću biodiverziteta

Širom sveta juče je obeležen Svetski dan životne sredine. Zaštita životne sredine jedan je od prioriteta u Crnoj Gori, koja od 20. septembra 1991. godine Crna Gora nosi epitet ekološke države.

U svim strateškim dokumentima u kojima su definisani prioriteti i pravci razvoja Crne Gore, značajno mesto zauzimaju mere koje se tiču unapređenja životne sredine, dok je posvećenost Crne Gore zaštiti životne sredine i razvoju baziranom na principima održivosti, prepoznata i u najvišem političko-pravnom aktu – Ustavu.

Ono što svakako u velikoj meri doprinosi efikasnijem očuvanju životne sredine i čemu se u poslednje vreme poklanja znatna pažnja jeste podizanje nivoa ekološke svesti kod građana Crne Gore, kroz brojne aktivnosti koje se sprovode, kao i kroz redovno informisanje javnosti o stanju okruženja u kom žive i evidentiranim problemima.

Crna Gora ima skoro 13 odsto teritorije države pod nacionalnom zaštitom i prepoznata je kao područje u ovom delu regiona i Evrope koje obiluje raznovrsnošću biodiverziteta (preko 3.200 biljnih vrsta nalazi se na teritoriji Crne Gore, 60 odsto teritorije države je pokriveno kvalitetnom šumom, a od 526 ptičijih vrsta u Evropi 347 čini ornitofaunu, itd.). Bogatstvo flore i faune je prepoznatljiva karakteristika Crne Gore.

Za dodatno očuvanje životnog okruženja, ključno je da svi društveni akteri deluju na način kojim će doprineti bržem i ravnomernijem ekonomskom i društvenom razvoju koji nije u sukobu sa ekološkim principima.

Promovisanje koncepta očuvanja životne sredine zahteva stalan međusobni dijalog svih zainteresovanih strana, kako bi se obezbedili konačni rezultati koji će doneti najveće koristi društvu u celini.

Zajednički napori svih aktera su potrebni iz razloga jer zaštita životne sredine predstavlja jedan od najznačajnijih i najkompleksnijih izazova sa kojima se suočava ne samo Crna Gora već i čitav svet.

Klimatske promene, odlaganje otpada, emisije štetnih gasova, očuvanje biodiverziteta i ostala značajna pitanja u ovoj oblasti utiču na sve segmente društva i zahtevaju ozbiljan pristup.

Vodeći se tom činjenicom, a u kontekstu sve intenzivnijeg procesa evropskih integracija koji je Crna Gora izabrala kao svoj put razvoja, intenzivno se radi na preuzimanju i implementaciji zahjevnih evropskih standarda usmerenih na obezbeđivanje efikasne zaštite životne sredine.

Proces usvajanja novih pravnih standarda je dinamičan, tako da se permanentno radi na unapređenju pravnih i institucionalnih kapaciteta Crne Gore, a što će doprineti efikasnijoj zaštiti životne sredine.

Izvor: Saopštenje Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore

Milisav Pajević

Najrazvijenije zemlje za proizvodnju i potrošnju nafte, gasa i uglja izdvoje 100 milijardi dolara

 

Photo: Pixabay

U najrazvijenijim zemljama se svake godine za proizvodnju i potrošnju nafte, gasa i uglja izdvoji najmanje 100 milijardi dolara, rezultat je istraživanja objavljenog 4. juna.

Ogromna sredstva namenjena su toj industriji uprkos obećanju zemalja Grupe sedam i Grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja sveta da će prestati da subvencionišu fosilna goriva do 2025. godine.

Najniže na listi našle su se SAD zbog nastavka podrške istraživanju i proizvodnji nafte, gasa i uglja. Za vreme predsednika Donalda Trampa, SAD su takođe odustale od ranijih obećanja da će prekinuti podršku fosilnim gorivima.

Francuska je najbolje ocenjena u istraživanju zahvaljujući posvećenosti zaustavljanju eksploatacije uglja i okončanju podrške istraživanju fosilnih goriva.

Istaživanje su sproveli Institut za prekomorski razvoj (ODI), Oil čejndž internešenel (Oil Ćange International – OCI), Međunarodni institut za održivi razvoj (IISD) i Savet za odbranu prirodnih resursa (NRDC).

Lideri zemalja G7 sastaće se 8. juna u Kanadi, u trenutku povećanih pritisaka da ispune svoja obećanja, data 2009, da će se boriti protiv klimatskih promena i prestati sa subvencionisanjem fosilnih goriva do 2025.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ali uprkos tim obećanjima, najrazvijenije zemlje sveta su 2015. i 2016. obezbedile fiskalnu podršku u vrednosti od najmanje 80,62 milijardi dolara i još 19,54 milijardi dolara državnih sredstava za fosilna goriva, pokazalo je istraživanje. Od toga je 64% iskorišćeno u transportu, domaćinstvima, industriji i drugim sektorima.

– Zemlje G7 nastavljaju da subvencionišu naftu, gas i ugalj, izazivajući opasne klimatske promene novcem poreskih obveznika, izjavio je direktor Programa ODI za klimu i energetiku Šelah Vitli.

Prema njegovim rečima, mada je ostvaren određen napredak proteklih godina, ukupna slika je veoma loša i nijedna zemlja nije dobila visoku ocenu.

Evropske zemlje su u proseku bolje ocenjene kada je u pitanju postepeno smanjenje podrške fosilnim gorivima, pokazalo je istaživanje.

– Najdoslednija zemlja je Francuska, koja se među prve četiri zemlje u svim kategorijama. Nemačka dobro stoji u pogledu obećanja i obavezivanja, ali je na šestom mestu po okončanju podrške proizvodnji struje iz fosilnih goriva i upotrebi fosinlnih goriva. Italija je još lošije rangirana u te dve kategorije, rekao je jedan od nevladinih aktivista uključenih u istraživanje.

U izveštaju se dodaje da Nemačka nastavlja da izvdaja značajna sredstva za termoelektrane, u zemlji i inostranstvu, i da obezbeđuje fiskalnu podršku korišćenju dizel-goriva u saobraćaju.

U Italiji takođe postoji značajna fiskalna podrška saobraćajnom sektoru kroz korišćenje dizel-goriva.

Grupa Finansijskih stručnjaka koju je osnovala Evropska komisija pozvala je EU da prekine javno finansiranje industrija fosilnih goriva kao što su ugalj, nafta i gas, istakavši da javni novac treba da bude usmeren ka “podržavanju obnovljive energije i energetskoj efikasnosti”.

Izvor: EURACTIV.com

Milisav Pajević

Nagrađena projektna ideja “Kragujevac, otvorenim podacima u borbi protiv klimatskih promena“

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U okviru projekta “Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, u Beogradu je održana svečanost “Izazov otvorenih podataka“ koju su organizovali Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Grad Kragujevac jedan je od osam gradova i opština koji su dobili nagradu i to za projekat “Kragujevac, otvorenim podacima u borbi protiv klimatskih promena“.

U ime grada Kragujevca svečanosti su prisustvovali Ana Radojević, energetski menadžer i Mišel Petrović iz Odeljenja za energetsku efikasnost.

– Projektna ideja “Kragujevac, otvorenim podacima u borbi protiv klimatskih promena“ ima za cilj otvaranje podataka i pristup građanima podacima koji se odnose na potrošnju energije i emisije gasova sa efektom staklene bašte na teritoriji Kragujevca, kaže Ana Radojević, energetski menadžer grada Kragujevca.

Grad Kragujevac ima ISEM bazu (Informacioni sistem za energetski menadžment) koji se koristi za prikupljanje podataka u javnim zgradama.

Realizacijom projekta će ovaj sistem postati vidljiv svim građanima, a postojaće i mogućnost nadogradnja ISEM baze u delu koji se odnosi na potrošnju energije u stambenim zgradama, kao i na podatke o zagađenju životne sredine.

Pregledom baze, građani će imati uvid u podatke o količini potrošene vode, električne i toplotne energije za stambene i javne zgrade.

Plan je da korisnici objekata mogu lako i brzo da vide koliko energije troši bilo koja javna ili stambena zgrada, da uporede indikatore potrošnje energije, a donosioci odluka na osnovu toga odrede prioritete koje će zgrade biti energetski sanirane.

Na ovaj način će se, prema rečima Ane Radojević stvoriti mogućnost da se otvore nova “zelena“ radna mesta putem energetske sanacije javnih i stambenih zgrada.

Inače, “Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“ je petogodišnji projekat čiji je cilj da se, kroz partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora, smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte i lokalne zajednice u Srbiji učine otpornijima na promene klime.

Projekat sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF). Partneri na Projektu su Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji, Vlada Kraljevine Švedske, Vlada Švajcarske i nacionalni partneri poput Fonda za inovacionu delatnost i Stalne konferencije gradova i opština.

Pobednička inovativna rešenja javnog poziva “Izazov otvorenih podataka“ naći će svoju primenu u osam gradova i opština, ali i širom Srbije zbog velike mogućnosti njihove primene u različitim oblastima, a pre svega u oblasti proizvodnje i potrošnje električne energije i povećanja energetske efikasnosti.

Milisav Pajević

U Vrbasu obeležen Dan životne sredine

Foto: Eko Vrbas
Foto: Eko Vrbas

Volonteri Ekološkog pokreta Vrbasa obeležili su Dan životne sredine sprovođenjem ankete u centru Vrbasa na temu štetnosti plastičnih kesa. Ispitivali su i raspoloženje građana da u većoj meri koriste platnene torbe a onima sa dobrom voljom delili su promotivnu pamučnu vreću Ekološkog pokreta.

Anketirano je oko 80 građana. Njih preko 70 je dobilo poklon torbu jer su se izjasnili da bi hteli u većoj meri da ih koriste. Šestoro su ostali bez poklona, jer za “ekološku tranziciju” nisu imali razumevanja.

Većina građana je priznala da u velikoj meri uzima plastične kese u radnji, prosečno desetak nedeljno, mada su neki priznali da ih uzimaju refleksno i da je to ipak veća brojka! Većina anketiranih se izjasnila da razlikuju biorazgradive vreće od običnih!

Priličan broj ljudi ponese u prodavnicu platnenu vreću, ali jedan deo njih potrpa robu prvo u plastične a potom ih uglavi u platnenu.

Foto: Eko Vrbas

Promena loših navika je poprilično spora i teška, dok država ne donese mnogo odlučnije mere. Simbolična naplata kesa, prema mišljenju Ekološkog pokreta Vrbas, nije donela očekivani rezultat. Ali neka to bude blagi prelaz do njihove potpune zabrane, koju zahtevaju članovi pokreta.

Organizacija ankete omogućena je realizacijom Projekta “Osnaživanje odgovornosti i obaveza za bolju životnu sredinu“, koji se realizuje uz podršku programa CSOnnect, kojeg sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA). Podršku kampanji dala je i kompanija Sunoko.

Izvor: Eko Vrbas

EEX u saradnji sa SEEPEX pokreće srpsko tržište derivata električne energije

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska energetska berza (EEX) i SEEPEX, berza električne energije za Jugoistočnu Evropu, započeli su saradnju za uvođenje fjučersa električne energije sa finansijskim poravnanjem. U iščekivanju saglasnosti nadležnih organa, EEX će uvesti bazne mesečne, kvartalne i godišnje fjučerse za tržište Srbije. Finansijsko poravnanje će se vršiti u odnosu na spot cenu u Srbiji, koju objavljuje SEEPEX. Obe berze predviđaju pokretanje novih produkata početkom 2019.

Miloš Mladenović, izvršni direktor SEEPEX-a, je rekao: “Radujemo se ovoj perspektivnoj saradnji. Pojava srpskih fjučersa električne energije na EEX-u doprineće daljem razvoju likvidnosti i poverenja u srpsko spot tržište električne energije, koje se brzo razvija i postaje glavni centar za prekograničnu trgovinu u regionu jugoistočne Evrope, čineći SEEPEX relevantnim modelom za sve okolne incijative za osnivanje berzi električne energije”.

Dr Tobias Paulun, direktor za strategiju EEX-a, je rekao: “Ovi koraci slede našu strategiju uspostavljanja panevropske ponude za trgovinu električnom energijom, sa fokusom širenja tržišta električne energije na tržišta istočne i jugoistočne Evrope”.

Saradnja će podstaći razvoj srpskog tržišta električne energije, koje je zabeležilo značajan rast tokom 2017. godine, a posebno u 2018. Svi učesnici na tržištu će imati koristi od standardizovanog proizvoda, koji im omogućava da koriste srpske fjučerse električne energije kao sredstvo za zaštitu od cenovnih rizika na lokalnom spot tržištu električne energije, kao i benefite koje donose visoki standardi u pogledu trgovine derivatima i usluga kliringa.