Home Blog Page 1087

Prodaja električnih vozila se i više nego udvostručila, delom zbog pada cene baterija

Photo:-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna agencija za energiju (International Energy Agency, IEA) izdala je saopštenje da je tokom 2017. godine prodat rekordan broj električnih vozila koji je više nego dvostruko premašio njihov dotadašnji broj u upotrebi.

Izveštaj “Globalna perspektiva električnih vozila 2018” pružio nam je uvid u stanje elektromobila danas ali i pogled u budućnost i ocenio njihov napredak do 2030.

Istraživači su otkrili da je u toku prethodne godine električnoj floti na putevima širom naše planete pridruženo milion novih vozila.

Ukupan broj hibrida i električnih prevoznih sredstava na globalnom nivou napredovao je na 3 miliona, a u odnosu na godinu ranije zabeležen je rast prodaje od 54 odsto.

Polovina ključeva prodatih vozila na električni pogon otišla je u ruke Kineza, koji su posebno interesovanje izrazili za automobile. Kupili su približno 580 hiljada komada čime je njihova prodaja skočila za 72 odsto u poređenju sa 2016.  Dvesta osamdeset hiljada Amerikanaca takođe, od prethodne godine, voze zelenije – u 2016. taj broj je iznosio 160 hiljada. I u Nemačkoj i u Japanu prodaja elektro-četvorotočkaša je i više nego dvostruko uvećana.

Nordijske zemlje su predvodnice kada je reč o učešću e-vozila u čitavom novom voznom parku njihovih građana. Novac za čak 39 odsto kupovina koje su Norvežani izvršili u godini iza nas u sektoru transporta otišao je na račune proizvođača prevoznih sredstava na struju. Na Islandu, taj udeo je iznosio 12 odsto, a u Švedskoj – 6.

Foto-ilustracija: Pixabay

Elektromobilnost nije ograničena isključivo na auta. U 2017. broj električnih autobusa popeo se sa 345 hiljada na 370, a električni motori na ulicama su dostigli 250 miliona. Kormilar elektrifikacije i ova dva vida prevoza je Kina, na čijim je parkiralištima mesto našlo čak 99 odsto svetskih elektro-buseva i motora, iako ih je sve više registrovano i u Evropi i Indiji.

Infrastruktura za punjenje drži korak sa uvećanjem elektro-flote. Zbir punjača u privatnim kućama i na radnim mestima procenjen je na tri miliona, a onih dostupnih širokoj javnosti – 430 hiljada, od čega je četvrtina za brzo punjenje. Oni su posebno važni u gusto naseljenim gradovima i igraju ključnu ulogu u povećanju privlačnosti vozila na električni pogon zato što omogućavaju duža putovanja.

Podstrek prodaji električnih vozila dale su pre svega vlade kroz svoje politike, pogotovo one koje se tiču javnih nabavki, finansijskih podsticaja za kupovinu čistijih alternativa dizelašima, pooštravanja propisa o izduvnim gasovima i ograničenja kretanja određenih vozila zbog njihovog “zagađujućeg” svojstva.

Uvećanje voznog parka na električnu energiju potpomognuto je i unapređenjem performansi i pojeftinjenjem litijum-jonskih baterija. Dalje naučne inovacije na polju skladištenja energije biće neophodne zbog (ne)dostupnosti osnovnih elemenata baterija kao što su litijum, nikl i kobalt. Posebno je upitno opskrbljivanje proizvođača kobaltom s obzirom na to da je gotovo 60 odsto ovog elemanta vodi poreklo iz Demokratske Republike Kongo. Čak i u sektoru prerade ovog elemanta u sirovom obliku, jedna država ima maltene monopolsku poziciju, a to je Kina. Očekuje se da će potražnja za kobaltom do 2030. godine biti vipa za 10 do 25 puta. Ekološka održivost baterija zahteva i poboljšanje procesa prerade i reciklaže sirovina.

Projekcije autora izveštaja kažu da će do 2030. broj električnih vozila biti 125 miliona – podsetimo, trenutno je 2018. i ima ih oko 3 miliona.

Jelena Kozbašić

Vanredne kontrole ribarskih područja i zaplene opreme u maju 2018. godine

Foto: Vojvodina šume
Foto: Vojvodinašume

U vreme zabrane stajaćih mrežarskih alata i samolovnih alata u periodu od 1. aprila do 31. maja, ribočuvarska služba JP „Vojvodinašume“ je na osnovu zaključaka sa sastanka Sektora za lovstvo i ribarstvo održanog 9. maja 2018. godine organizovala vanredne kontrole ribarskih područja. Fokus vanrednih akcija ribočuvarske službe bili su delovi Ribarskog područja „Srem“ na Dunavu i Savi.

Akcije su izvršene 18. maja 2018. god. na delu Save od 207 do 123 km i od 96 do 49 km, 24. maja 2018. god. na delu Dunava od 1.233 do 1.215 km i njemu pripadajućem Ribarskom području „Koviljsko-petrovaradinski rit“ i 31. maja 2018. god. na delu Dunava od 1.215 do 1.187 km. U vanrednim kontrolama je učestvovalo 25 zaposlenih iz Sektora za lovstvo i ribarstvo sa 10 čamaca. Prilikom ovih akcija, kontrolisani su privredni ribari i rekreativni ribolovci, pri čemu je zaplenjeno 33 zabranjenih mreža ukupne dužine od 910 m i 23 bubnja.

Izvor: Vojvodinašume

Gasprom daje zajam Turskom toku

Ruska naftna kompanija Gasprom pozajmiće 2,14 milijarde evra svojoj podružnici koja nadgleda izgradnju podvodnog gasovoda Turski tok iz Rusije.

Kredit će biti korišćen kao obrtni kapital i odobren je sa godišnjom kamatom od 3,89 odsto. Rok dospijeća pozajmice je do 30. decembra 2023.

Turski tok sastoji se od dve linije gasovoda, koje imaju godišnji kapacitet transporta od 15,75 milijardi kubnih metara gasa.

Prva linija koja je već završena biće korišćena za potrebe turskog tržišta.

Druga linija gasovoda povezivaće Tursku i Evropu, a Bugraska je izjavila da će na njenoj teritoriji biti ulazna tačka tog gasovoda.

Ovaj gasovod je deo plana Kremlja kojim bi zaobišao Ukrajinu, koja je trenutno glavna transportna ruta za ruski gas ka Evropi, i tako ojačao prisustvo na evropskom gasnom tržištu.

Po planovima Gasproma, otvaranje Turskog toka biće sledeće godine.

Energetika.ba / NN

Milisav Pajević

Letnja kampanja promocije Novog Sada

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

Turistička organizacija Novog Sada i ovog meseca omogućila je sugrađanima, ali i turistima, besplatne obilaske grada.

Ture predstavljaju znamenite ličnosti, bogatu istoriju i arhitekturu Novog Sada.

Prošle godine besplatne obilaske iskoristilo je oko 900 ljudi, a prošlog meseca svi termini su rezervisani za samo dva dana.

Besplatne ture organizovane su u okviru letnje kampanje promocije Novog Sada, a u TONS-u kažu da je zainteresovanost za obilazak i upoznavanje Novog Sada velika.

Najveći broj učesnika čine žene, kojima je i najinteresantnija tura Novi Sad iz ženskog ugla.

Organizovane ture su besplatne, prijava je obavezna, a formular se može pronaći na sajtu Turističke organizacije Novog Sada.

Već 11. juna, učesnici će naučiti ponešto o Novom Sadu iz jevrejskog ugla, dok je za 15. jun pripremljena tura Novi Sad iz ženskog ugla, priča o znamenitim ženama.

Milisav Pajević

Zašto je opasan fluorescentni prah iz televizora?

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Velike televizorske kutije zamenili su tanki ekrani, pa u svakom domaćinstvu pre ili kasnije stigne bar jedan stari televizor za kantu. Ali televizor nije za bacanje u kontejner, šumu, reku, pored puta, niti da se skladišti u podrumu. Uvek je najbolji način da se obratite najbližem reciklažnom centru koji će preuzeti stari uređaj.

U ovom tekstu koje je pripremilo Udruženje reciklera Srbije u saradnji sa kompanijom SET Reciklaža iz Beograda, koja se bavi reciklažom EE otpada, predstavljamo Vam detalje reciklaže televizora.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Koji materijali se dobijaju reciklažom televizora?

Lim, aluminijum, kablovi, plastika, štampane ploče, staklo, olovno staklo, kondenzatori, drvo, elektronski topovi, bakar, fluorescentni prah.

Koje opasne materije televizor sadrži pa ga nakon upotrebe zovemo opasnim otpadom?

Opasan otpad iz televizora je fluorescentrni prah, olovno staklo, kondenzatori, elektronski topovi. Po zdravlje ljudi najštetniji je fluorescentni prah. Ukoliko se neadekvatno rukuje otpadnim televizorima i monitorima, odnosno dođe do razbijanja katodne cevi, fluorescentni prah je dosta lagan i razleti se svuda po vazduhu. Fluo prah sadrži mnoštvo kancerogenih materija. Jedan od njih je šestovalentni hrom.  Osim opasnog otpada, plastika od televizora, ukoliko bi završila u prirodi, razlagala bi se stotinama godina, kao i štampane ploče i staklo.

Gde se dalje transportuju opasne materije iz televizora?

Olovno staklo i kondenzatori, elektronski topovi se izvoze u zemlje EU – najčešće  u Nemačku. Fluorescentni prah se predaje operateru na tretman u našoj zemlji.

Šta se radi sa ostalim elementima?

Staklo se predaje cementari koja ga umešava sa kamenom u proizvodnji cementa. Drvo se predaje cementarama kao energent. Plastika i štampane ploče se izvoze. Lim i obojeni metali imaju tržišnu vrednost.

Da li se recikliraju i novi tanki digitalni televizori?

Recikliraju se, ali ih ima značajno manje od CRT televizora, jer su se CRT televizori čuvali desetinama godina. Novi televizori takođe sadrže određene opasne komponetne, ali u manjoj masi nego CRT televizori.

Koliko se reciklira televizora u Srbiji?

U 2017. godini u Srbiji je reciklirano između 8.000 i 9.000 tona CRT televizora i monitora.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Nagrađeni najbolji robni i korporativni brendovi Srbije

 

Foto: http://www.pks.rs/
Foto: http://www.pks.rs/

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je  na dodeli priznanja najuspešnjim domaćim robnim i korporativnim brendovima na završnoj svečanosti akcije “Najbolje iz Srbije 2017″, da su srpski brendovi naši najbolji ambasadori, kao i da imidž jednog brenda menja sliku čitave zemlje.

Brnabić je tom prilikom istakla da joj je zadovoljstvo što je među najboljim i najpouzdanijim kompanijama iz Srbije, onima koji uspešno grade svoje brendove, a potvrdu za to im daju sami korisnici.

Po 13. put, kako je podsetila, Privredna komora Srbije (PKS) i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija promovišu najbolje robne i korporativne brendove i na taj način podstiču stvaranje dodatnih kvaliteta proizvoda na srpskom tržištu.

Ona je navela da su ove godine nagrađena 24 brenda, a profili brendova su se kretali od malih poljoprivrednih gazdinstava do kompanija sa nekoliko hiljada zaposlenih.

Prema njenim rečima, to govori o tome da privreda Srbije u svakoj oblasti, od startap-a preko turizma pa sve do energetike, ima kvalitetne brendove.

Pored čestitke nagrađenima, premijerka je u duhu ovogodišnjeg slogana “Kako se na srpskom kaže Bravo“, rekla “bravo” svima onima koji su učestvovali u toj akciji i prepoznali značaj borbe za konkurencijom i tržišnom pozicijom.

Od 2004. godine, od kada postoji akcija “Najbolje iz Srbije“, Brnabić je naglasila da je za to priznanje konkurisalo više od 1.850 brendova, a nagradu je osvojilo približno 340 brendova.

Ona je izrazila očekivanje da će se naredne godine prijaviti više od 2.000 preduzeća za nagradu PKS-a i Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Prema njenim rečima, cilj akcije jeste da podrži stare i priznate brendove sa jedne strane, ali i da prepozna male, neafirmisane brendove kako bi im se omogućilo da budu konkurentniji.

Premijerka je konstatovala da je sve više brenova koji konkurišu iz sektora IT, startupa i turizma, naglasivši da mnoge zemlje, upravo u tim branšama, grade svoje brendove.

Vlada kao prioritet postavlja stvaranje stimulativnog ambijenta za poslovanje i razvoj domaćih kompanija i brendova. Poseban fokus je na razvoju malih i srednih preduzeća i preduzetništva, za koji je kroz različite programe podrške u 2017., bilo opredeljeno nešto više od 18 milijardi dinara, ukazala je ona.

Brnabić je napomenula da o stabilnosti naše zemlje, govori i podatak da je Srbija u prvom kvartalu ove godine privukla direktne strane investicije vredne više od 600 miliona evra, što je za pet odsto više nego prošle godine.
Takođe, prošle godine Srbija je privukla 2,6 milijardi evra stranih direktnih investicija, čime je postigla istorijski rezultat, zaključila je ona.

Na svečanosti, kojoj su prisustvovali potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić, ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i predsednik PKS Marko Čadež, u kategoriji za robu svakodnevne potrošnje nagrada je dodeljena brendu “Bambi”, a u kategoriji pića sokovima “Nektar”. 

Među ostalim dobitnicima priznanja u kategoriji robnih brendova su “Bakina tajna ajvar”, “Nectar Family”, “Merix”, “P.S. fashion”, “Gorenje aparati za domaćinstvo”.
Nagrada za najbolje uslužno preduzeće dodeljena je Aerodromu “Nikola Tesla”, koju je primio v.d. direktora Aerodroma Saša Vlaisavljević.

Ostali dobitnici nagrada korporativnih brendova jesu “Aura kozmetika”, NIS, “Alfa-Palm” i “Energy Net”.
Najbolja turistička manifestacija u promociji Srbije je Tamburica Fest, za najbolji hotel u Srbiji proglašen je “Grand Hotel & SPA”, a najbolji “mali” turistički smeštaj jeste Etno kompleks Vrdnička kula.

Milisav Pajević

Ugovor javno-privatnog partnerstva omogućiće rešavanje problema deponije Vinča

 

Foto. http://www.srbija.gov.rs
Foto. http://www.srbija.gov.rs

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović istakla je da je Srbija ekonomski stabilna zemlja, i poručila investitorima da je pravi trenutak da ulažu u našu zemlju kroz projekte javno-privatnog partnerstva.

Mihajlović je, učestvujući na Prvoj srpskoj konferenciji o javno-privatnom partnerstvu, istakla da je Vlada u prethodnom periodu bila posvećena stabilizaciji budžeta, što je jedan od razloga za to što je ranijih godina bilo manje javno-privatnih partnerstava, dok na lokalu možda nije bilo dovoljno znanja za ovakve projekte.

Sada smo kao država spremni jer smo ekonomski stabilni, imamo jasnu strategiju, zakone usklađene s evropskom regulativom i spremni smo da ulazimo u ovakve projekte, rekla je ona.

Prema njenim rečima, Srbija trenutno realizuje veliki projekat, koncesiju za Aerodrom “Nikola Tesla”, koji će omogućiti ulaganje od približno 740 miliona evra u narednih pet godina, za šta bi samom aerodromu bilo potrebno pedesetak godina.

Takođe, kako je dodala, potpisan je i ugovor koji će omogućiti rešavanje problema deponije Vinča.

Mihajlović je kao potencijalne projekte za koje postoji mogućnost ulaganja kroz JPP navela deonicu auto-puta na Koridoru 11, od Požege do Boljara, Fruškogorski koridor i prugu od Aerodroma “Nikola Tesla” do Novog Beograda.

Potpisali smo sa kineskim partnerima memorandum za izradu projektne dokumentacije vredne 50 miliona evra, i trenutno razmišljamo da je bolje da za ovu deonicu, čija je procenjena vrednost izgradnje oko dve milijarde evra, ne idemo na kredit.

Za Fruškogorski koridor, gde je završena projektna dokumentacija, takođe smo bliži javno-privatnom partnerstvu i ne razmišljamo o kreditu, navela je ona. Među potencijalnim projektima, kako je objasnila, jeste i izgradnja pruge od Aerodroma “Nikola Tesla” do Novog Beograda, vredna približno 20 miliona evra, gde nas takođe očekuje izrada projektne dokumentacije.

Mihajlović je zaključila da je tema javno-privatnih partnerstava važna za budućnost Srbije i da je zadatak Vlade da učini našu zemlju još atraktivnijom za ovaj vid ulaganja.

Milisav Pajević

Primena ekosistemskog pristupa u Jadranskom moru kroz planiranje prostora morskog područja

 

Foto: http://www.mrt.gov.me
Foto: http://www.mrt.gov.me

Centar regionalnog programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) Mediteranskog akcionog plana Programa UN-a za životnu sredinu (UNEP/MAP), u saradnji s Ministarstvom životne sredine i turizma Albanije i Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore organizovao je početni sastanak za podregionalni projekat „Primena ekosistemskog pristupa u Jadranskom moru kroz planiranje prostora morskog područja“.

Otvarajući sastanak, Ešef Husić, vršilac dužnosti generalnog direktora za klimatske promene i mediteranske poslove, istakao je značaj saradnje s Mediteranskim akcionim planom u okviru Programa za životnu sredinu Ujedinjenih nacija (UNEP/MAP), njegovim Centrom regionalnog programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) i centrom regionalnih aktivnosti za posebno zaštićena područja (SPA/RAC) u kreiranju i sprovođenju politike razvoja, zaštite i upravljanja obalnim i morskim područjem Crne Gore, doprinoseći i unapređenju veoma značajne prekogranične saradnje.

Osvrćući se na značaj GEF Adriatic projekta u okviru uvođenja ekosistemskog pristupa u nacionalni sistem monitoringa, odnosno usklađivanja nacionalnog programa monitoringa morskog ekosistema sa Integrisanim programom monitoringa i procjene Barselonske konvencije (IMAP-om) i njegovoj primeni, Husić je istakao da GEF Adriatic projekat predstavlja najvažniji oblik podrške naporima u Crnoj Gori po ovom osnovu, posebno imajući u vidu da usklađivanje nacionalne politike i pravnog okvira sa IMAP-om, kompatibilno sa zahtevima EU Okvirne direktive o morskoj strategiji je od velike važnosti za sprovođenje prioritetnih akcija NSIUOP i ima centralno mesto u pravcu održivog obalnog i prostornog planiranja morskog područja.

Kako je zaključio, Crna Gora će nastaviti da doprinosi prekograničnom okviru delovanja i saradnji kroz sprovođenje strategija održivog razvoja i integralnog upravljanja obalnim područjem, ali i ispunjavanje obaveza u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Pored Husića, prisutnima su se obratili i Jegor Volovik, predstavnik UN-a za životnu sredinu u Najrobiju, Zamir Dedaj, direktor Nacionalne agencije za zaštićena područja Albanije, i Lorenco Galbijati, menadžer GEF-ovih projekata u kancelariji UNEP/MAP-a u Atini.

GEF Adriatic je pod-regionalni projekat koji će se sprovoditi u Crnoj Gori i Albaniji a koji implementira UNEP/MAP zajedno sa centrima PAP/RAC i SPA/RAC uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF-a) u koordinaciji s resornim ministarstvima u Crnoj Gori i Albaniji.

Projekat ima za cilj obnavljanje ekološke ravnoteže Jadranskog mora kroz primjenu ekosistemskog pristupa i planiranja prostora morskog područja. 

Na sastanku koji je organizovan s ciljem informisanja svih relevantnih zainteresovanih strana u Crnoj Gori o projektnim aktivnostima, predstavljanja detaljno razrađenog početnog izještaja i omogućavanja njihovog doprinosa unapređenju projektnih aktivnosti, učestvovali su pored predstavnika UN-a za životnu sredinu i Mediteranskog akcionog plana, predstavnika Agencije za zaštićena područja Albanije i MORiT-a, predstavnici relevantnih nacionalnih institucija iz Crne Gore (Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Centra za ekotoksikološka ispitivanja, Instituta za biologiju mora, Zavod za geološka istraživanja), kao i predstavnici Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva ekonomije, civilnog i nevladinog sektora kao i nezavisni eksperti.

Nakon početnog sastanka, održan je i prvi Upravni odbor projekta na kojem su usvojeni finansijski izveštaj, izveštaj o napretku, početni izveštaj kao i revidovani plan projektnih aktivnosti, nakon čega će se odmah otpočeti sa sprovođenjem projektnih aktivnosti.

Milisav Pajević

U Beogradu se u julu otvara arhitektonska škola za decu

Foto: Kiparh
Foto: Kiparh

U Beogradu će u julu startovati „Kiparh“ arhitektonska škola za decu, ogranak istoimenog koncepta koji u Rusiji postoji od 2015. godine.

„Kiparh“ program namenjen je deci uzrasta od 6 do 14 godina, sa ciljem da podstakne njihov talenat i kreativnost. Predavači su domaći stručnjaci iz oblasti arhitekture sa višegodišnjim iskustvom u praksi i održavanju nastave – doktori nauka i doktorandi Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Škola je koncipirana tako da razvije prostorno i konceptualno razmišljanje polaznica i polaznika različitog uzrasta.

Foto: Kiparh

Deca dobijaju priliku da savladaju osnove arhitektonskog koncepta i forme, kao i osnovna načela funkcionisanja struktura. Praktični ogledi i testiranja konstrukcije se sprovode na modelima mostova i kula koje deca samostalno prave na časovima. U okviru programa, predavači uče decu da razmišljaju kao arhitekte i pripremaju ih za praktičnu primenu arhitektonskih znanja kroz igru.

„Kiparh“ je arhitektonski biro iz Krasnodara, koji paralelno sa praksom razvija i arhitektonsku školu za decu. Otvorili su škole u gradovima širom Rusije, a odnedavno su pokrenuli isti edukativni program i u Beogradu.

Za više informacija kontaktirajte: kiparh.serbia@gmail.com ili +381691595975.

Radni dan za prirodu – Uređenje NP “Fruška gora”

 

Foto: http://www.pzzp.rs
Foto: http://www.pzzp.rs

Svetski Dan zaštite životne sredine 5. jun  državne institucije za zaštitu životne sredine Vojvodine će obeležiti zajedničkom radnom akcijom za prirodu.

Danas u 13 časova će preko stotinu zaposlenih radnika iz Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, JP NP„Fruška gora”, NIS a.d. Novi Sadi Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, pristupiti uređenju – čišćenju potoka i prirodnih staništa u okviru NP „Fruška gora“.

Radiće se na lokalitetu Ležimir ( Lišvarski potok, Rohalј baze, Sviloška uglјara – Ravne, Kecelјa – Mandalina ćuprija, Crveni put, Sviloška uglјara – Ciganski logor, Mostar – Janok, Partizanski put – Manđeloške vikendice).

Milisav Pajević

Koliko turizam šteti grčkoj životnoj sredini?

Foto: pixabay

Grci se spremaju za još jednu napornu godinu. Turisti ne prestaju da dolaze. Na svakog građanina Grčke dolazi po tri strana posetioca, ukupno 32 miliona ljudi koje će posetiti Grčku ove godine, što je više nego ikada od kada se prate statistike.

Ovo je izuzetan podvig za zemlju koja se do skora borila sa bankrotom, protestima i nemirima a pre tri godine jedva je izbegla isključenje iz Evropske unije. Turizam je industrija koja je izvukla zemlju iz krize, ali, da li je on zaista toliko dobar za Grčku?

Broj turista se povećava za dodatnih 2 miliona svake godine u poslednje tri godine. Dolasci iz Kine su se udvostručili od 2017. godine. Sa prognozama koje predviđaju rekordan broj poseta ovoj zemlji u narednoj deceniji sve veći broj stručnjaka se pita- Da li grčki okoliš zaista može da podnese to?

Poznati borac za zaštitu životne sredine Nikos Krisogelos kaže: „Ne možemo nastaviti da primamo toliko turista.“ On tvrdi da je tolika količina turista loša za zemlju. „Ne možemo očekivati da mala ostrva i male zajednice ugoste oko milion turista mesečno. Postoji opasnost od preopterećivanja infrastrukture i da čitava ta situacija postane jedan veliki bumerang ako nastavimo da se fokusiramo samo na brojke a ne na razvijanje održivog modela turizma.“

Sa njim se slaže i gadonaželnik Santorinija, Nikos Zorzos. On je iz istog razloga ograničio ukupni broj putnika na kruzerima na 8000 ljudi.

Sve veći broj turista iz novonastajuće srednje klase Azije dolazi u Grčku kako bi uživali u prelepom nebu, belim kućama i prirodi koja oduzima dah. Prošle godine je uveden i direktan let iz Pekinga u Atinu.

Ovaj nagli porast turista zvaničnici posmatraju kao kletvu više nego blagoslov. Oni strahuju da bi pritisak koji se time stavlja na prirodne resurse i infrastrukturu ostrva mogao imati mnogo nepopravljivih negativnih efekata na prirodu Grčke. Ovoliki broj turista dovodi do ogromnog porasta potrošnje energije i vode.

Jedan u pet Grka radi u sektoru turizma. Zaključak je da se ova industrija ne prilagođava dovoljno velikom brzinom i da je potrebno osmisliti novi model održivog turizma koji bi nastavio da uliva strani kapital u državnu kasu bez negativnih posledica po okolinu.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Trivan: Politika životne sredine treba da se vodi i sprovodi u lokalnim samoupravama

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je da bez digitalizacije svih procesa neće biti lakšeg života za građane, privredu i one koji se bave zaštitom životne sredine, te da je od ključnog značaja dostupnost informacija.

Trivan je, na dodeli nagrada lokalnim samoupravama za inovativnost u okviru projekta “Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, objasnio da je smisao nagrađenih rešenja digitalizacija podataka, bolje umrežavanje lokalnih samouprava i veća mogućnost apliciranja za projekte.

Srbija je ovim projektom pokazala da je inovativna i moderna, pri čemu je važno da informacije budu javne i da ih bolje povežemo, jer nekada imamo informacije, a ne znamo gde da ih tražimo, i tako gubimo vreme, novac i energiju, rekao je ministar. 

Goran Trivan je naglasio da je smisao da se politika životne sredine vodi i sprovodi u lokalnim samoupravama.

Srbija mora da podiže kapacitete, a ovo je način za to, jer bez ovih podataka nema ni projektno-tehničkih dokumentacija da se izvedu projekti u vrednosti od približno 15 milijardi evra, istakao je ministar Trivan.

Zamenik stalnog predstavnika UNDP-a u Srbiji Steliana Nedera rekla je da će osam lokalnih samouprava koje su pobednice “Izazova otvorenih podataka“, pored finansijske podrške do 10.000 dolara po projektu, dobiti i stručno-savetodavnu podršku u okviru Klimatskog inkubatora kako bi dalje razvili ideje u zrele projekte spremne za primenu.

 U Klimatskom inkubatoru biće izrađeno i softversko rešenje za poboljšanje upravljanja podacima, koje će omogućiti da se umreže podaci različitih lokalnih zajednica, kao i da se povežu sa bazama podataka državnih institucija, navela je Nedera.

Ona je dodala da će na ovaj način lokalne zajednice imati podatke koji će im pomoći da povećaju energetsku efikasnost, kao i da je ideja da se na ovaj način maksimalno koriste rezultati četvrte industrijske revolucije kroz digitalizaciju.

Nagrađene su sledeće lokalne samouprave: Ćuprija za projekat “Stvaranje repozitorijuma energetske efikasnosti materijala, javnih objekata i domova”, Kragujevac “Otvorenim podacima u borbi protiv klimatskih promena”, Kraljevo “Keep in touch”, Krupanj “Kalkulator za budućnost”, Kruševac “Energetski i finansijski kalkulator novo ruho grada – Kruševac pametan klimatski grad”, Sremska Mitrovica “Registar zagađivača animalnim otpadom”, Šabac “Projekat prikupljanja podataka o emisijama GHG nastalim usled zagrevanja domaćinstava” i Zvezdara “Inovativno rešenje za on-lajn monitoring i analizu potrošnje električne energije javnih objekata”.

Lokalni razvoj otporan na klimatske promene” predstavlja petogodišnji projekat koji je usmeren na to da se, kroz partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora, podrži razvoj projekata koji imaju za cilj da se smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte i lokalne zajednice u Srbiji učine otpornijima na promene klime.

Projekat sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Milisav Pajević

Rakita Exploration započela je istražne rudarske radove na izgradnji niskopa u Boru

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić obišla je juče radove u okviru geoloških istraživanja mineralnih sirovina bakra i zlata u hidrotermalnom sistemu Čukaru Peki, istakavši tom prilikom da rudarstvo ima potencijal da doprinese našem ekonomskom rastu i rastu BDP-a čak do pet odsto, a možda i više.

Kompanija “Rakita Exploration“, koja posluje u okviru kanadskog “Nevsuna“, započela je istražne rudarske radove na izgradnji niskopa u Boru, koji prethode otvaranju rudnika.

Radovi se izvode u okviru geoloških istraživanja zaliha bakra i zlata u hidrotermalnom sistemu Čukaru Peki u timočkom regionu, u Boru.

Za izgradnju niskopa i rudnika od 2018. do 2022. godine, “Nevsun” planira investiciju od 590 miliona dolara, a u tom periodu izvođači na projektu angažovaće približno 1.000 zaposlenih, dok će “Rakita” imati više od 150 zaposlenih.

Nakon otvaranja rudnika, tokom faze eksploatacije od kraja 2022. do 2038. godine, očekuje se da će kapitalna investicija “Nevsuna” biti dodatnih 457 miliona dolara.

Brnabić je istakla da je to ogromna baza na koju ćemo u budućnosti moći da se oslonimo, jer ćemo zahvaljujući tome moći lakše da razvijamo digitalizaciju, IT sektor, poljoprivredu, stočarstvo, odnosno biće nam lakše da razmišljamo o održivom rastu u budućnosti.

Ona je istakla da je početak radova važan i za ravnomerni regionalni razvoj, budući da je borski kraj jedan od centara rudarstva u Srbiji.

Sa ovom investicijom, Bor može da izgleda mnogo drugačije u narednih nekoliko godina, ukazala je premijerka i dodala da je Vladi važno da ovde dolaze investicije i da ljudi ostaju u zemlji.

Kako da se oseća predsednik Vlade kada otvara investiciju od približno 600 miliona evra, a koja će zaposliti više od 1.000 ljudi. Hvala kanadskoj kompaniji što je verovala u Srbiju i što su već uložili značajna sredstva u istraživanje, istakla je Brnabić.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić istakao je da je današnji dan značajan za rudarski biznis u Srbiji i važan korak koji nas definitivno vodi ka otvaranju novog rudnika u borskom kraju, koji je jedan od najpoznatijih u svetu kada je reč o rezervama bakra i zlata.

On je istakao da se nalazimo u velikoj ekspanziji rudarstva u Srbiji, gde je aktivno više od 200 eksploatacionih i 127 istražnih polja na kojima se obavljaju važne istražne aktivnosti, u koje je samo ove godine uloženo 60 miliona evra.

To je veliko ohrabrenje i garancija da ćemo u narednim godinama imati veliki broj rudnika, čime ćemo povećati broj zaposlenih i staviti rudarstvo na mesto koje mu pripada – da ima učešće u BDP-u veće od pet odsto, rekao je ministar.

Generalni direktor “Nevsuna” Piter Kukielski rekao je da je na osnovu kvaliteta resursa, ekonomski pokazatelja i obima planirane investicije za potrebe otvaranja rudnika, projekat Čukaru Peki stekao reputaciju jednog od najboljih svetskih razvojnih projekata nalazišta bakra i zlata.

Za nas je važno to da je dinamika razvoja projekta u potpunosti u skladu sa dugoročnim planom i strategijom Vlade Srbije da poveća udeo rudarskog sektora u BDP-u na pet odsto, naglasio je on.

Ambasador Kanade u Srbiji Kati Čaba navela je da Srbija ima ogroman potencijal za razvoj rudarstva i da je otvorila vrata za međunarodne investicije, ističući da je Kanada svetski poznata u razvoju novih tehnologija i inovativnih pristupa u rudarstvu.

Prema njenim rečima, kanadska rudarska industrija je lider u oblastima zaštite životne sredine i društveno odgovornog poslovanja i prva na svetu koja je razvila nezavisnog ombudsamana koji je nadležan za odgovorno poslovanje i biće zadužen da ispituje kršenja ljudskih prava u kontekstu poslovanja kanadskih kompanija u inostranstvu.

Uverena sam u to da će podrška Vlade Srbije kompanijama koje se bave istraživačkim radom u rudarstvu potvrditi reputaciju Srbije kao zemlje u koju treba ulagati i koja je pogodna za strane investicije, zaključila je Čaba.

Milisav Pajević

Višestruke koristi od proizvodnje biomase

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović ukazao je juče na višestruke koristi od proizvodnje biomase, istakavši da je kompanija “Global Seed” jedan od primera kako treba da se zaokruži ta proizvodnja i na mnogo manjim gazdinstvima.

Nedimović je, tokom obilaska postrojenja za gas u okviru te farme u Čurugu koja se bavi proizvodnjom biomase, istakao da i mnogostruko manje farme mogu da imaju postrojenja za proizvodnju biomase.

On je dodao da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kroz IPARD programe podržati takve projekte, jer to ne znači samo uštedu, već je reč i o ekologiji.

Direktor kompanije “Global Seed” Saša Vitošević podsetio je na to da je reč o investiciji započetoj još 2006. godine, i naveo da je u organsku proizvodnju mleka, sa farmom i elektranama za biomasu od 1,2 megavata, ukupno uloženo 22 miliona evra.

Vitošević je rekao da je samo postrojenje za biomasu koštalo 4,3 miliona evra, dodavši da mnogi pogrešno misle da elektrane na biomasu proizvode samo električnu energiju, ali treba znati da je poljoprivreda jedan od najvećih zagađivača životne sredine, i ovo je način rešavanja ekološkog problema.

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu Vuk Radojević rekao je da pokrajinski sekretarijat podsticajnim merama želi da, kao i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, osnaži organsku proizvodnju.

Ove godine smo tri puta povećali sredstva za kontrolu i sertifikaciju organske proizvodnje, ali smo omogućili i povoljne aranžmane za nabavku specijalne mehanizacije potrebne proizvođačima u ovoj oblasti agrara, istakao je Radojević.

Predsednik opštine Žabalj Čedomir Božić najavio je da će i lokalna samouprava podržavati kompanije koje žele da ulažu u poljoprivredu poput firme “Global Seed”.

Kompanija “Global Seed” je lider u proizvodnji organskog mleka u Evropi sa 1.000 krava koje daju 18.000 litara mleka mesečno, odnosno približno sedam miliona litara organskog mleka.

Milisav Pajević

Zaposleni JP “Srbijašume” čiste deponiju na Voždovcu

dav

 

Foto: http://www.srbijasume.rs
Foto: http://www.srbijasume.rs

Zaposleni JP “Srbijašume” organizuju sutra akciju čišćenja divlje deponije na opštini Voždovac.

Povod je obeležavanje Svetskog dana zaštite životne sredine, pa će zaposleni JP “Srbijašume”  sutra u 10 časova organizovati akciju čišćenja divlje deponije na opštini Voždovac, u šumi koja je u ingerenciji preduzeća i kojom gazduje Šumsko gazdinstvo “Beograd”.

Deponija se nalazi u Đurđevdanskoj ulici 56, na opštini Voždovac. Deponovan je šut, plastika i razno smeće.

Svetski dan zaštite životne sredine je najvažniji dan za podsticanje svesti javnosti i delovanja na polju zaštite životne sredine, koji Ujedinjene nacije obeležavaju 5. juna svake godine.

Od kako je ustanovljen 1974. godine, Svetski dan zaštite životne sredine je postao globalni događaj koji se obeležava u preko 100 zemalja. Svaka godina nosi sa sobom određenu temu, te u skladu sa tim se preduzimaju aktivnosti radi smanjenja i otklanjanja uzroka zagađenja životne sredine.

Ove godine Svetski dan zaštite životne sredine obeležava se pod sloganom:
“Pobediti zagađenje plastikom! Ako ne možeš da je ponovo upotrebiš, ne koristi je.”

Milisav Pajević

Radovi na proširenju plaže na zrenjaninskoj “Peskari”

 

Foto: http://www.zrenjanin.rs
Foto: http://www.zrenjanin.rs

Na popularnoj zrenjaninskojPeskari” u toku su radovi na proširenju plaže na glavnom jezeru, a gradske službe i javna preduzeća i ustanove završavaju sve neophodne pripreme, te posetioci mogu očekivati dobro uređeno kupalište sa svim neophodnim sadržajima.

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić izrazio je zadovoljstvo što će “Peskara” ove sezone biti još uređenija i atraktivnija za sve posetioce.

– Početak kupališne sezone očekuje nas 15. juna, danas sa svojim saradnicima obilazim radove i želim da istaknem naše ambiciozne planove za predstojeću sezonu. Dupliramo kapacitet ovog kupališta, i za kratko vreme uredićemo potpuno novu plažu. Zadovoljan sam kako radovi napreduju, očekujemo da se završe do početka kupališne sezone, bezbednost nam je na prvom mestu, a novi zanimljivi sadržaji dopašće se svim Zrenjanincima, u to sam uveren, istakao je Čedomir Janjić, gradonačelnik Zrenjanina.

Upravljanje “Peskarom” povereno je još prošle godine Javnom preduzeću – Gradska stambena agencija.

Peskara” je u vlasništvu grada Zrenjanina i time se realizuju mogućnosti za nove sadržaje, kojih će biti već ove sezone.

Radove na “Peskari” obišli su zamenik gradonačelnika Saša Santovac, pomoćnik gradonačelnika Simo Salapura, direktor Turističke organizacije grada Zrenjanina Zoran Ljubotina, njegova pomoćnica Sanja Petrović, kao i pomoćnik direktora JP Gradska stambena agencija Dragomir Radovanac.

Milisav Pajević