Home Blog Page 1089

Ivan Karić: Najveća obaveza je priprema za poglavlje 27

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić bio je na otvaranju  Međunarodne manifestacije „Dani vode“ koja se održava u Nišu.

– Naša trenutno najveća obaveza je priprema za poglavlje 27. Očekujemo velike investicije za gradove u Srbiji, u postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje otpadom i i zaštitu voda. U skladu sa tim briga o životnoj sredini nije samo trošak već mogućnost za nove investicije i pokretanje zelene ekonomije, rekao je Ivan Karić, državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine.

Kako je istakao gradonačelnik Niša Darko Bulatović  ova manifestacija je  drugu godinu zaredom mesto susreta renomiranih domaćih i inostranih kompanija, mesto na kojem se prezentuju trendovi i raznovrsna iskustva iz oblasti proizvodnje i distribucije vode za piće, kanalisanja i prečišćavanja otpadnih voda, a Niš je upravo grad sa odgovornom i ekološki osvešćenom politikom.

Uokviru manifestacije održana je stručna konferenciju na temu „Cirkularna ekonomija i otpadne vode“ koju su vodili predstavnici relevantnih domaćih i inostranih  institucija i organizacija.

Milisav Pajević

Održana 12. sednica Odbora za zaštitu životne sredine

Foto: parlament.gov.rs

 

Foto: parlament.gov.rs

Na 12. sednici, održanoj 1. juna, Odbor za zaštitu životne sredine je razmatrao Informacije o radu Ministarstva zaštite životne sredine za period februar-april 2018. godine.

Ivan Karić, državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine obrazložio je Informaciju o radu Ministarstva zaštite životne sredine za period februar–april 2018. godine i istakao da je rad na izradi što kvalitetnijeg dokumenta Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27, ali i izazovi sa kojima se susreće Pregovaračka grupa za otvaranje navedenog poglavlja, svakako jedna od najznačajnijih aktivnosti u proteklom periodu.

Takođe je istakao značaj saradnje sa službom za vanredne situacije u domenu procene rizika od katastrofa, niza aktivnosti u domenu rešavanja problema upravljanja otpadom, strategije pošumljavanja, klimatskih promena, kao i programa zaštite životne sredine.

Karić je predstavio i projekte koji su realizovani u izveštajnom periodu, ali i projekte čija realizacija tek predstoji.

Karić je naveo da je od velikog značaja i veoma dobra bilateralna i međunarodna saradnja i ukazao na projekte koji se vode iz IPA fondova, ali i na saradnju sa institucijama Evropske unije.

Učešće u razgovoru uzeli su, pored članova Odbora, i državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine Branislav Blažić, kao i predstavnici mreže nevladinih organizacija koje, preko mehanizma „Zelena stolica“, učestvuju u radu Odbora.

Nakon diskusije Odbor je, većinom glasova, prihvatio Informaciju o radu Ministarstva zaštite životne sredine za period februar-april 2018. godine.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Ivana Stojiljković, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora: Ivana Nikolić, Duško Tarbuk, dr Ljubinko Rakonjac, Milena Turk, Sonja Vlahović, Radoslav Cokić, Nada Lazić, prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković i Borka Grubor.

Milisav Pajević

Deca u Negotinu čuvaju parkove

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Služba za zaštitu životne sredine opštine Negotin u saradnji sa Osnovnom školom „Vuk Karadžić“ iz Negotina, obeležila je nedavno Evropski dan parkova.

Zaposleni u Službi za zaštitu životne sredine Opštinske uprave Negotin, razgovarali, sa učenicima trećeg tri razreda OŠ “Vuk Karadžić”, o značaju ekologije i očuvanja zelenih površina.

– Služba za zaštitu životne sredine opštinske uprave radi sa decom i cilj je naravno da im ukažemo na značaj očuvanja parkova u gradu. Ono što je najvažnije jeste da smo videli da deca već znaju koliko je važno da očuvamo zdravu životnu sredinu i to su pokazali svojim radovima, istakla je Tatjana Panić, član Opštinskog veća opštine Negotin.

Inače, učenici su imali zadatak da nacrtaju po jedan rad na temu parkova i parkovskih površina i napišu po jednu ekološku poruku.

Svi radovi bili su izloženi u Muzičkom paviljonu, a najbolji radovi i poruke nagrađeni su prigodnim nagradama.

Nagrađeni su radovi Amelie Nedeljković, Natalije Simić i Ene Istatkov.

Izvor: Negotin.rs

Milisav Pajević

Počele rasprave o Nacrtu Odluke o održavanju javnih zelenih površina u Somboru

 

Foto: https://www.sombor.rs
Foto: https://www.sombor.rs

Javna rasprava o Nacrtu Odluke o održavanju javnih zelenih površina na teritoriji grada Sombora sprovodiće se u periodu od 1. do 8. juna ove godine.

Odlukom se utvrđuju način i uslovi održavanja javnih zelenih površina, kao i obaveze i prava javnog komunalnog preduzeća koje obavlja komunalnu delatnost održavanja javnih zelenih površina.

Odlukom se uređuje i finansiranje i vršenje nadzora nad održavanjem javnih zelenih površina, te tretmani suzbijanja korovske biljke ambrozije i drugih alergogenih biljaka, kao i drugi poslovi u skladu sa zakonom.

Građani mogu primedbe, sugestije i komentare na Nacrt odluke dostaviti na adresu: Odeljenje za komunalnu delatnost, imovinsko-pravne i stambene poslove Gradske uprave grada Sombora, Trg cara Uroša 1, 25000 Sombor.

Elektronskom poštom, primedbe se dostavljaju na e-mail: vdespotovic@sombor.rs .

Prezentacija i završna rasprava o Nacrtu Odluke o održavanju javnih zelenih površina održaće se 8. juna u vremenu od 11.30 do 12.00 časova, u sali 108, prvi sprat, zgrada Županije, Trg cara Uroša 1, Sombor.

Nacrt Odluke o održavanju javnih zelenih površina na teritoriji grada Sombora, dostupan je ovde.

Milisav Pajević

U Beogradu otvorena izložba “Eko heroji za zelenu planetu”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Beogradu je juče otvorena izložba “Eko heroji za zelenu planetu” na kojoj su prikazani radovi učenika i studenata iz Srbije na temu energetske efikasnosti.

Izložba u Dečjem kulturnom centru traje do 8. juna, a ulaz je besplatan.

Autori radova su u foto, video i pisanoj formi prikazali kako racionalnim korišćenjem električne energije može da se doprinese zaštiti životne sredine.

Radovi su poslati na konkurs je deo projekta “Energetska efikasnost u Eko-školama” koji sprovode udruženje “Ambasadori održivog razvoja i životne sredine” i nacionalni operateri programa Mladi eko-reporteri, uz podršku Elektroprivrede Srbije (EPS).

U projekat je uključeno 37 “Eko škola” iz Srbije u kojima se od februara ove godine realizuju predavanja i radionice na temu energetske efikasnosti, a trajaće do jula.

Izvor: Zelena Srbija

Javni uvid u Nacrt prostornog plana područja PIO „Ovčarsko-kablarska klisura“

 

Foto: Grad Čačak
Foto: Grad Čačak

Javni uvid u Nacrt prostornog plana područja posebne namene Predela izuzetnih odlikaOvčarsko-kablarska klisura“ i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Prostornog plana područja posebne namene Predela izuzetnih odlikaOvčarsko-kablarska klisura“ na životnu sredinu, održaće se od 28. maja do 26. juna, svakog radnog dana u zgradama gradske uprave grada Čačka i opštinske uprave opština Lučani i Požega, kao i na internet stranici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (http://www.mgsi.gov.rs).

Fizička i pravna lica primedbe na Nacrt prostornog plana i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja mogu dostaviti u pisanoj formi gradskoj/opštinskoj upravi u toku trajanja javnog uvida, zaključno sa 26. junom ove godine.

Primedbe na Nacrt prostornog plana i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja mogu se dostaviti i direktno Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Sektor za prostorno planiranje i urbanizam, Nemanjina 22-26, 11000 Beograd.

Javna prezentacija planskog dokumenta biće održana u sredu 6. juna ove godine sa početkom u 11 časova, u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju – Čačak, Cara Dušana bb, Čačak.

Fizička lica i predstavnici pravnih lica koja su u toku trajanja javnog uvida podnela primedbe u pisanom obliku, mogu prisustvovati javnoj sednici i usmeno ih obrazložiti.

O svakoj podnetoj primedbi obrađivač planskog dokumenta javno iznosi svoj stav.

Milisav Pajević

Opština Maglaj primer unapređenja zaštite životne sredine

 

Foto: http://fbihvlada.gov.ba
Foto: http://fbihvlada.gov.ba

Federalna ministarka okoliša i turizma Edita Đapo je tokom posete opštini Maglaj, s načelnikom Mirsadom Mahmutagićem i njegovim saradnicima razgovarala o turističkim i privrednim potencijalima, kulturno-istorijskom nasleđu i prirodnim resursima ove opštine. Istaknuti su i pozitivni primeri u oblasti unapređenja zaštite životne sredine u opštini Maglaj.

Sastanku je  prisustvovao i direktor HM Prometa Muhamed Hrnjić, jedne od vodećih firmi na teritoriji ove opštine koja zapošljava oko 450 radnika, i izvozi 98 posto svoje proizvodnje.

Ministarka Đapo je naglasila kako je ovo primer da se veliki san o poslovnoj saradnji sa svetski renomiranim brandovima može ostvariti i u jednoj maloj opštini kao što je Maglaj, ako se ima vizija i spremnost za predan rad.

Federalna ministarka je obišla i maglajsku tvrđavu, jednu od glavnih turističkih atrakcija ovog kraja.

Milisav Pajević

Zabrana za dizelaše stupila na snagu u Hamburgu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hamburg je postao prvi grad u Nemačkoj koji je uveo zabranu na promet vozila sa dizel motorima na pojedinim saobraćajnicama.

Zabrana, koja će ostati na snazi sve dok se kvalitet vazduha u gradu ne poboljša, primenjivaće se na dve deonice ukupne dužine 2,2 kilometra, prenosi agencija AP.

– Naš cilj i naša odgovornost je da zaštitimo građane od isparenja štetnih gasova – izjavio je hamburški senator za životnu sredinu Jens Kerstan.

Zabrana će, kako dodaje, važiti sve dok federalna vlada ne primora automobilske kompanije da instaliraju nove sisteme za čišćenje izduvnih gasova u stara dizel vozila, čemu se proizvođači protive.

U ekološkoj organizaciji Grinpis se nadaju da će i drugi nemački gradovi slediti primer Hamburga, ali i gradova kao što su Kopenhagen i Amsterdam u preispitivanju svoje saobraćajne politike.

Vrhovni administrativni sud u Nemačkoj je u februaru načelno dozvolio gradovima uvođenje zabrane prometa vozilima na dizel pogon u svrhu smanjenja količine ugljen-dioksida u većim gradovima.

Izvor: B92

ORCA odlučno protiv gajenja i ubijanja životinja: Da ih ne Okrznu!

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Beograd, 1.jun 2018. godine, ORCA je iz pouzdanih izvora saznala da je za naredni utorak (5. jun 2018) zakazana sednica odbora za poljoprivredu na kojoj će se naći tačka koja se odnosi na ukidanje zabrane gajenja i ubijanja životinja! Tim povodom smo se obratili svim članovima Odbora i njihovim zamenicima kako bismo ih informisali o činjenicama o trendovima i posledicama kada je u pitanju gajenje i ubijanje krznašica.

Ova sednica je sazvana po hitnom postupku kako bi se pokušali zaštiti privatni interesi nekoliko odgajivača činčila koji vode kampanju usmerenu ukidanje zabrane gajenja i ubijanje ovih životinja.

Naime, Zakonom o dobrobiti životinja („Službeni glasnik RS“, br. 41/2009) zakonodavac je odredio da 1. januara 2019. godine stupa na snagu odredba prema kojoj se zabranjuje gajenja i ubijanja životinja isključivo radi proizvodnje kože i krzna. Grupa preostalih odgajivača koji svoje poslovanje nisu prilagodili zahtevima zakonodavca, pokrenila je inicijativu da se ova odreba ukine.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u proteklih 10 godina, broj uzgajivača činčila je smanjen sa 32 na 17, a poslednja farma je registrovana 2012. godine. Ovi podaci jasno govore u prilog tome da se značajan broj odgajivača (više od polovine) preorjentisao na druge delanosti, poštujući intencu zakonodavca.

Razloga za ukidanje gajenja i ubijanja životinja isključivo radi proizvodnje krzna ima mnogo, a oni su pre svega ekološke i etičke prirode. Industrijsko gajenje krznašice nemoguće je sprovoditi na human način, a količina leševa i opasne hemikalije koje se koriste u ovoj industriji trajno zagađuju životnu sredinu. Čak 100 činčila je potrebno ubiti da bi se napravio samo jedan kvadratni metar kvalitne bunde! Pored toga, s obzirom na veoma mali broj farmi, od kojih je još manji broj onih koje rentabilno posluju, teško je govoriti o bilo kakvim ekonomskim koristima za državu. Jedna od dve veće firme koje se bave gajenjem ovih životinja od 2010 do 2014 uplatila je svega 607.000 dinara u budžet!

Imajući u vidu ove činjenice, kao i rastuću zabrinutost javnosti za dobrobit ovih životinja, ali i negativne ekološke uticaje  krznarske industrije evidentna je tendencija ukidanja ove „prljave“ industrije širom evropskog kontinenta. Naime, Austrija, Velika Britanija, Holandija, Luksemburg, Češka, Makedonija i Slovenija su je ukinuli u potpunosti, dok su mnoge druge zemlje propisale odgovarajuće prelazne rokove za konačno ukidanje (Belgija, Danska, Norveška, Estonija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina) ili propisali rigorozne uslove za ovu delatnost i na taj način dovele do toga da uzgoja krznašica u tim zemljama više i nema (Nemačka, Švedska, Švajcarska, Španija).

Pozivamo medije i javnost da podrži naše napore da koji su usmereni na to da  naša zemlja bude zemlja čiste ekološke poljoprivredne proizvodnje, zemlja koja afirmiše ekološki i etički prihvatiljive delatnosti.

Da ih ne Okrznu! – kampanje za zabranu gajenja i ubijanja životinja isključivo radi dobijanja krzna.

Izvor: ORCA

Kosidbom gotovo uništena kolonija “ljubičaste” orhideje

 

Foto: Subotica.info
Foto: Subotica.info

U zaštićenoj zoni Subotičke peščara tokom prošle nedelje neko je pokosio pet hektara livada u prvoj zoni zaštite, i pri tome gotovo uništio koloniju “ljubičaste” orhideje, i to u zoni, u koju se ne sme ulaziti.

Orhideje u Subotici koje su jedinstvene i nalaze se pod strogom zaštitom stradale su od nepoznatog počinioca, koji je došao i pokosio oko pet hektara livade u predelu od izuzetnih odlika Subotička peščara.

Između granice Srbije i Mađarske naneta je nemerljiva šteta biodiverzitetu, jer su uništene orhideje koje su se nalazile u sezoni cvetanja i tek naredne godine, kada se bude organizovalo brojanje orhideja znaće se kolika je šteta naneta prirodi.

Prijava je podneta policiji protiv NN lica i čeka se da se slučaj ispita.

Izvor: Subotica.info

Milisav Pajević

Most građen švedskom metodom otvoren na Ražanjskoj reci

Foto: Kanal M RTV (print screen)
Foto: Kanal M RTV (print screen)

Na Ražanjskoj reci otvoren je most na mestu starog, koji je urušen u majskim poplavama 2014. godine.

Most je građen tzv. švedskom metodom, prvi put primenjenom kod nas.

Ne prolazi kroz naselje, koristi se povremeno, ali je neophodan žiteljima Mađara i Maćije, koji preko reke imaju šume, i zaljubljenicima u lov i prirodu.

Novi most izgrađen je švedskom metodom koja, po rečima izvođača, ima značajnih prenosti u odnosu na klasičnu metodu izrade armirano betonskih mostova, i za koji je garancija sto godina.

Most je za opštinu Ražanj – preduslov za razvoj izletničkog turizma.

– Opština Ražanj će puno uraditi, planiramo izgradnju izletišta sa svim pratećim sadržajima, kaže Dobrica Stojković, predsednik Opštine Ražanj.

Radove vredne šest miliona dinara finansirala je Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Dva izveštaja EEA koja se odnose na region Zapadnog Balkana

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska Agencija za životnu sredinu (EEA) je objavila dva izveštaja koja se odnose na region Zapadnog Balkana: Korišćenje vode na Zapadnom Balkanu: regionalne procene i globalni mega trendovi i Procena ugroženosti vodnih resursa klimatskim promenama na Zapadnom Balkanu.

U izveštajima se posebno ističe doprinos Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije u njihovoj izradi.

Izveštaje koji se bave pitanjima vode, poljoprivrede, hrane, globalnim mega trendovima i uticajima klimatskih promena u regionu Zapadnog Balkana možete pogledati ovde:
Korišćenje vode na Zapadnom Balkanu: regionalne procene i globalni mega trendovi
Procena ugroženosti vodnih resursa klimatskim promenama na Zapadnom Balkanu

Milisav Pajević

Predstavljanje rezultata istraživanja iz oblasti zelene ekonomije

Konferencija “Zelena ekonomija: Kooperativno društvo” održaće se danas u 12 sati u prostorijama EU info centra u Beogradu.

Na konferenciji će biti predstavljeni rezultati istraživanja iz oblasti zelene ekonomije sprovedenog 2017. godine u Bugarskoj, Makedoniji i Srbiji, kao deo projekta “Revizija ekonomije na Balkanu: promena javne politike a ne klime”.

Istraživanjem su obuhvaćeni specifični sektori javnih politika kao što su: proizvodnja energije i energetska efikasnost; zelena gradnja; inovacije i nauka; zelene javne nabavke; održivi transport; održiva poljoprivreda; eko-turizam; upravljanje zemljištem i vodama; a poseban naglasak je dat novim zelenim poslovnim modelima.

Ove oblasti i tematske smernice odabrane su u skladu sa celokupnom projektnom metodologijom, kao i sa aktuelnim inicijativama politike zelene ekonomije na nivou EU i sveta.

Istraživanje je pokazalo ogroman potencijal za razvoj zelene ekonomije, a istraživači kao neka od rešenja za dalji razvoj predlažu ekonomske inicijative koje kreću “odozdo na gore”, lokalna ekonomija u formi malih i srednjih preduzeća i kooperative sa ciljem udruživanja rada i usluga.

Rezultati celokupnog istraživanja biće predstavljeni na konferenciji u Beogradu, u okviru koje će biti organizovana i dva panela na kojima ćemo diskutovati o tome kako započeti zeleni biznis u regionu, kao i o zelenim kooperativama kao inovativnim ekonomskim formama.

Milisav Pajević

Rekordno visoke majske temperature na severu Evrope

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Temperature na severu Evrope u maju su oborile rekorde po visini, a kako ocenjuje američka agencija AP, zbog njih su Skandinavci primorani da se sklone i osveže u fjordovima i pre zvaničnog početka leta 21. juna.

Na zapadnoj obali Norveške temperature su dostigle skoro 33 stepena, dok je u Danskoj u maju zabeleženo 348 sunčanih sati.

Kako se navodi, građani odlaze u fjordove u Norveškoj, a u Švedskoj je uvedena zabrana paljenja otvorenih vatri zbog suvih šuma i trave i veće mogućnosti izbijanja požara, javlja AP a prenosi Tanjug.

Izvor: Politika

Škole širom Vojvodine brinu o životnoj sredini

Na završnoj svečanosti programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“, juče je u Pokrajinskoj vladi nagrađeno 27 vaspitno-obrazovnih ustanova, čiji su mališani, đaci i mentori bili najuspešniji prilikom učešća u ovogodišnjem programu.

Reč je o programu Pokrajinske vlade, čiji je cilj da se u vrtićima, školama i lokalnim zajednicama širom Vojvodine podigne svest i lična odgovornost za brigu o svojoj životnoj sredini.

Potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne Mihalj Njilaš je uz čestitke nagrađenima, naveo da se u ovogodišnji program, koji se realizuje već devetu godinu, i koji je sve uspešniji, uključilo 104 vaspitno-obrazovne ustanove, od kojih je 68 uspešno realizovalo planirane aktivnosti.

Najuspešnijih 27 predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola (uključujući i muzičke i specijalne), nagrađeni su izletima za preko 600 učenika, dok će za nastavnike biti organizovani seminari iz oblasti zaštite životne sredine.

– U programu učestvuje više sekretarijata, što značajno doprinosi da se on sa uspehom realizuje. Jedino ako se svi zajedno potrudimo da negujemo i očuvamo sredinu koja nas okružuje, možemo da stvorimo lepšu i zdraviju okolinu za nas i našu decu. Zato ćemo i dalje biti posvećeni realizaciji ovog programa, istako je Njilaš i dodao da se u proteklih devet godina za učešće u njemu odazvalo preko 70 odsto ukupnog broja vaspitno-obrazovnih ustanova na teritoriji APV i dodeljeno preko 300 nagrada.

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić rekao je da su zahvaljujući ovom programu vidljivi pomaci u vaspitno-obrazovnim ustanovama koje ga realizuju.

– Predstavnici pokrajinskih sekretarijata, koji sarađuju u ovom programu redovno obilaze škole koje ga sprovode.Mi mladima želimo da ostavimo čistije i zelenije škole, i bolje okruženje, i pomognemo u izgradnji njihove ekološke svesti od najranijeg uzrasta, te stvaranju odgovornosti prema sredini u kojoj žive, poručio je Grbić ističući prednosti ovog programa, koji se vremenom prilagođavao i postajao sve kreativniji zahvaljujući sve većem broju dece, školaraca i pedagoga koji učestvuju u njemu.

Nagrađene su pozdravile i Brankica Tabak podsekretar Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i dr Milka Budakov zamenica pokrajinskog sekretara za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova.

One su ukazale na značaj očuvanja zdravog okruženja, koji ovaj program podržava, ali i važnost edukacije, jer suština je da decu naučimo kako da se staraju o prirodi, a na taj način i o svojoj dobrobiti.

Program „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini” ostvaruje se u okviru saradnje Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredinu, Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i RECAN – fonda za povraćaj i reciklažu limenki i Pokret gorana Vojvodine.

Tokom školske 2017/2018. godine, Programu se priključio i Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova.

Milisav Pajević

Završen dvonamenski sistem “Međa” u Žitištu

 

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

JVP “Vode Vojvodine” završilo je radove na dvonamenskom sistemu za navodnjavanje “Međa“.

Dvonamenski sistem “Međa” pripada Opštini Žitište i obuhvata kanale sistema za odvodnjavanje na potezu od asfaltnog puta Srpski ItebejMeđa na severu, naselja Međa na istoku, patrolne staze na granici sa Rumunijom na jugu i granice sa katastarskom opštinom Srpski Itebej na zapadu.

Radovi koji su izvedeni obuhvatali su uređenje kanalske mreže, što je podrazumevalo čišćenje kanala od vegetacije, uređenje inspekcionih staza, mašinsko profilisanje kanala – izmuljenje i razastiranje i uređenje zemljanih deponija.

Rekonstruisano je sedam propusta koji se nalaze na tri kanala i postavljene su četiri tipske cevaste ustave na bočnim kanalima.

Ovim radovima kanali su dovedeni u dvonamensku funkciju i mogu da snabdevaju vodom 762 hektara poljoprivrednih površina.

Ukupna vrednost ovih radova je je 141.917,00 evra, a izvođač radova bio je VP „Srednji Banat” Zrenjanin.

Ovo su prvi okončani radovi u Vojvodini koji se finansiraju iz programa izgradnje sistema za navodnjavanje preko Abu Dabi fonda.

Milisav Pajević