Home Blog Page 1054

Sutra startuje Cvetoljub

 

Foto: Pokret gorana Novog Sada
Foto: Pokret gorana Novog Sada

Sutra u 10 sati počinje kamp za Cvetoljube pod nazivom „Špajz u malom ritu“.

To je treći od četiri ovogodišnja Goranska Eko Kampa u organizaciji Pokreta gorana Novog Sada. Ovi tematski kampovi sa bogatim edukativnim i rekreativnim sadržajem namenjeni su deci od šest do 12 godina sa područja cele zemlje.

Cvetoljubi će tri dana u Sremskim Karlovcima provoditi vreme u prirodi – u Dvorskoj bašti, na obroncima Fruške gore na Stražilovu i na Dunavu u Koviljsko- petrovaradinskom ritu.

Tokom kampa mali istraživači će sakupljati i proučavati drvenaste i zeljaste biljke, koje mogu biti ujedno i lekovite i jestive.

Naučiće kako se od biljaka mogu pripremiti testenina, palačinke, ulje, razne mešavine čajeva, ali i kako da naprave herbarijum.

Kada nisu na terenu, boraviće u Ekološkom centru Radulovački koji pruža odlične uslove za edukaciju dece.  Program kampa će voditi stručna saradnica Pokreta gorana za oblast botanike Đurđica Simin, a kamp lideri će biti dugogodišnji saradnici Pokreta gorana koje imaju iskustva u radu sa decom navedenog uzrasta – Ljiljana Jovanović i Miloš Jovanović.

Program je podržao Grad Novi Sad – Gradska uprava za zaštitu životne sredine. Nakon ovog kampa, očekuje nas kamp Drvoljub – „Čarobni svet šume“, koji se održava 25. do 27. avgusta.

Milisav Pajević

Šta je glavno na Glavnoj železničkoj stanici: U Beogradu katanac, u Cirihu džinovsko drvo

Foto: Instagram (screenshot)

Ćao svima! Kako ste?

Glavna železnička stanica u Beogradu izgrađena je 1884. godine, kada i prva pruga u Srbiji, od Beograda do Niša. Građena je prema planovima arhitekte Dragutina Milutinovića i ima status spomenika kulture od velikog značaja. Prvi voz sa ove stanice krenuo je ka Zemunu uz dvorske počasti, 20. avgusta 1884. godine u 15 sati, a prvi putnici bili su kralj Milan, kraljica Natalija i prestolonaslednik Aleksandar Obrenović, na putu ka Beču. Poslednji voz je sa Savskog trga, pak, ispraćen uz pesmu “A sad adio”, 29. juna 2018. godine u 21.40 sati, ka Budimpešti. Gradski čelnici najavljuju da će zdanje biti pretvoreno u istorijski muzej Srbije.

Foto: Instagram (screenshot)

Gradnja ciriške Glavne železničke stanice započela je 1871, a projektovao ju je Jakob Fridrih Vaner.

Slično nekadašnjoj glavnoj stanici u našoj prestonici, Glavna železnička stanica u Cirihu proglašena je za kulturno dobro od nacionalnog značaja za Švajcarsku.

Različito nekadašnjoj glavnoj stanici u našoj prestonici, na Glavnoj železničkoj stanici u Cirihu se, nakon 147 godina postojanja, i dalje ukrcavaju i iskrcavaju namernici, na dnevnom nivou oko pola miliona njih. U toku 24 časa, kroz ovo stajalište protutnja 2915 vozova što ga čini jednom od najprometnijih na svetu.

U ovoj neorenesansnoj građevini, 30. juna je “izniklo” 20 metara visoko šareno stablo, a “uvenuće” već krajem jula.

GaiaMotherTree delo je kreativnog uma i umešnih ruku Brazilca Ernesta Neta, koje je u saradnji sa Fondacijom Bejeler postavljeno u ciriškoj Glavnoj železničkoj stanici. Skulptura oživljava prostor, ali neočekivano – ovo stablo se nije “rodilo” iz semena, već iz prstiju. Napravljeno je tehnikom heklanja šarenih pamučnih traka.

Za prizemljenje instalacije nisu korišteni ekseri, već se na tlu održava zahvaljujući 840 kilograma zemlje. Grane sa kojih vise tegovi ispunjeni kurkumom, karanfilićem, biberom i drugim začinima prikačene su za plafon. U tegu u srcu drveta nalazi se 30 kilograma različitog biljnog semena.

Jelena Kozbašić

 

Nedopustive bilo kakve aktivnosti na Velikom ratnom ostrvu

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Povodom informacija na društvenim mrežama i u sredstvima javnog informisanja da će Belgrejt Festival 2018 biti održan na Velikom ratnom ostrvu 27. i 28. jula ove godine, Ministarstvo zaštite životne sredine podseća javnost da je Veliko ratno ostrvo zaštićeno područje, i da su nedopustive bilo kakve aktivnosti koje mogu ugroziti njegove izuzetne prirodne vrednosti, zbog čega će sprečiti da se ta manifestacija održi.

Ministarstvo zaštite životne sredine će preduzeti mere u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima da se spreči eventualno narušavanje prirodnih vrednosti Predeo izuzetnih vrednosti Veliko ratno ostrvo, i istovremeno poziva sve organizatore kulturno- umetničkih dešavanja da u izboru prostora za različite muzičko- scenske događaje biraju mesta na kojima neće narušavati ničije zdravlje, bezbednost i opstanak.

Predeo izuzetnih odlika Veliko ratno ostrvo je svojevrsni ornitološki rezervat koji prestonicu Srbije čini jedinstvenom.

Ovo zaštićeno područje koje povremeno ili stalno nastanjuje 185 vrsta ptica među kojima su mnoge zaštićene i strogo zaštićene vrste, ali i druge vrste biljnog i životinjskog sveta karakterističnih za vlažna područja koja u svetu sve brže nestaju, jedno je od bisera prirode Beograda i Srbije.

Proglašenjem njegove zaštite 2005. godine preduzimaju se mere da se ovakvo zaštićeno područje očuva i unapređuje za ove, ali i buduće generacije.

Zaštita Velikog ratnog ostrva podrazumeva upravljanje zaštićenim područjem koje zabranjuje bilo kakve aktivnosti koje će degradirati i umanjivati njegove prirodne vrednosti.

Među takvim aktivnostima su i muzičko-scenske manifestacije koje zbog emitovanja buke ozbiljno ugrožavaju ornitofaunu ostrva.

Rešenjem o stavljanju pod zaštitu prirodnog dobra Veliko ratno ostrvo (član 6. tačka 9), zabranjuje se unošenje uređaja koji emituju zvuk, odnosno buku, zbog čega bilo kakve muzičko-scenske manifestacije nisu dozvoljene na ovakvom prostoru, mi to nećemo dopustiti.

Milisav Pajević

Kragujevac usvojio Pravilnik za mirno rešavanje sporova u slučaju ujeda psa ili mačke lutalice

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Gradsko veće Kragujevca na sednici održanoj 24. jula donelo je Pravilnik o postupku i načinu rešavanja zahteva za mirno rešenje sporova za naknadu štete nastale usled ujeda pasa ili mačaka lutalica.

Grad Kragujevac prvi put na taj način uređuje ovu oblast u postupku vansudskog poravnanja, što će za oštećene biti efikasnije i ekonomičnije.

To praktično znači da će fizičko lice, koje na teritoriji naseljenog mesta u Kragujevcu, pretrpi štetu usled ujeda psa ili mačke lutalice, pre pokretanja sudskog postupka za ostvarivanje prava na naknadu nematerijalne štete, kao i u toku sudskog postupka, a pre donošenja pravosnažne odluke, moći da podnese pisani zahtev za naknadu štete Gradskom pravobranilaštvu, kao zakonskom zastupniku grada Kragujevca.

Pravilnikom je predviđeno da zahtev u ime oštećenog može podneti zakonski zastupnik, staratelj ili advokat.

U slučaju ujeda od strane psa ili mačke lutalice, oštećeno lice je obavezno da u roku od 48 sati podnese pisanu izjavu i JKP “Šumadija“Kragujevac – služba Zoohigijene.

Izuzetno, kako je Pravilnikom predviđeno,  taj rok zbog medicinske interevencije može biti produžen najduže do 72 časa. Obavezna dokumentacija podrazumeva – fotokopiju lične karte, kompletnu lekarsku dokumentaciju, službenu belešku od strane Policijske uprave Kragujevac kao i fotografiju povrede.

Pravobranilaštvo je dužno, da zahtev ukoliko je uredan i potpun dostavi Komisiji za utvrđivanje osnova i visine naknade nematerijalne štete u roku od pet radnih dana.

Komisija, o prihvatanju, odbijanju ili odbacivanju zahteva odlučuje u roku od 15 dana. Polovinu iznosa, koji se u zavisnosti od povrede, kreće u rasponu od 20.000 do 80.000 dinara snosi grad, a drugu polovinu JKP “Šumadija“ Kragujevac.

Na sednici Gradsko veće obrazovalo je i stručnu petočlanu Komisiju za utvrđivanje osnova i visine naknade štete nastale usled ujeda pasa ili mačaka lutalica koju čine pravnici i dva lekara opšte prakse.

Zadatak Komisije je da razmotri predloge sa priloženom dokumentacijom podnete Gradskom pravobranilaštvu, izvrši procenu osnovanosti predloga i predloži visinu naknade štete.

U slučaju da podnosilac zahteva odbije da zakljući sporazum na iznos naknade štete određen od strane Komisije i pokrene postupak pred nadležnim sudom, zakonski zastupnik grada Kragujevca i JKP “Šumadije“  ima mogućnost da pred nadležnim sudom tužbu i tužbeni zahtev prizna do iznosa koji je određen od strane nadležne Komisije.

Na sednici članovi Gradskog veća dali su i saglasnost Gradskoj upravi za privredu za pokretanje otvorenog postupka za nabavku 80 protivgradnih raketa.

Milisav Pajević

Crna Gora odlučna da unapredi koncept gazdovanja šumama

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Vlada Crne Gore je čvrsto odlučna da realizuje program reorganizacije koncepta gazdovanja šumskim resursima u Crnoj Gori, u cilju postizanja značajno većih efekata, pre svega u delu boljeg očuvanja šuma, ali i bolje ekonomske valorizacije, ravnomerne dostupnosti sirovine za razvoj drvne industrije, sa ambicijom da se otvori što više „zelenih“ radnih mesta i stvori nova dodata vrednost u ovom sektoru.

Potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar  poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović ovo je poručio na sastanku proširenog kolegijuma Uprave za šume koji je zakazao da se održi prilikom radne posete Andrijevici.

Na sastanku kome su, osim rukovodstva Uprave za šume, prisustvovali šefovi svih područnih jedinica u Crnoj Gori, i predstavnici Direktorata za šumarstvo i drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Simović je poručio da će svi otpori uvođenju unapređenog sistema gazdovanja šumama, koji su prepoznati u prethodnom periodu, biti eliminisani.

– Sve namere motivisane željom da se konzervira postojeće stanje, kako se ne bi ništa unapređivalo a zadržale određene negativne navike, više se neće tolerisati. Prepoznali smo sve barijere i nećemo dozvoliti da bilo koji pojedinačni interesi stanu na put čvrstoj opredeljenosti države da razvije novi, još bolji koncept gazdovanja šumama , kako bi se on na održivim osnovama valorizovao, poručio je Simović prisutnima na sastanku.

Simović je posebno zahtevao od svih zaposlenih u sektoru šumarstva, da u narednom periodu još odgovornije i ozbiljnije pristupe poslu, posebno kada je reč o terenskim aktivnostima – da svakodnevno obilaze šumske resurse, lokalne saobraćajnice, kontrolišu ispunjavanje koncesionih ugovora, da budu angažovaniji i pokažu snažniju brigu države o šumskim resursima.

Na sastanku je bilo reči i o potrebi da se ojačaju kadrovski i stručni kapaciteti u sektoru šumarstva, kako bi se na kvalitetan način odgovorilo izazovima u ovoj oblasti, posebno u delu očuvanja i zaštite šuma u Crnoj Gori za buduće generacije i stvorile pretpostavke za primenu održivog i ekonomski efikasnijeg modela korišćenja šumskog bogatstva.

Milisav Pajević

Globalno zagrevanje utiče na stopu samoubistava

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Prema novom istraživanju, klimatske promene mogu dovesti do povećanja stope samoubistava u narednim decenijama. Globalno zagrevanje već je dovedeno u vezu sa širenjem bolesti kao što su malarija ili problemi sa srcem, ali uticaj promene klime na mentalno zdravlje nije najjasniji.

Naučnici su istražili uticaj rastućih temperatura na javno zdravlje i naišli su na zabrinjavajuću vezu između porasta temperature i opadanja mentalnog zdravlja ljudi.
„Istraživali smo efekte zagrevanja na konflikte i nasilje i shvatili smo da su ljudi skloniji nasilju kada su temperature veće,“ rekao je profesor Solomon Hsiang sa Univerziteta Berkli u Kaliforniji. “Sada shvatamo, da bi pored toga što mogu biti nasilni prema drugima, neke individue mogu biti nasilne i prema sebi. Izgleda da vrućina duboko utiče na ljudski um i na nasilje.“

U njihovoj studiji objavljenoj u magazinu Nautre Climate Change, tim naučnika mapirao je temperature i podatke o samoubistvima u Americi i Meksiku. Oni su otkrili da porast temperature od 1 stepena može da se dovede u vezu sa porastom stope samoubistava za 0.7% u Americi i 2.1% u Meksiku.

Pomoću ovih informacija naučnici su ispitali i klimatske modele kako bi izračunali koliki bi uticaj u budućnosti promena klime mogla imati na mentalno zdravlje. Zaključili su da bi do 2050. godine stopa samoubistava mogla da se poveća za 1.4% u Americi i čitavih 2.3% u Meksiku.
Ovakav efekat na stope samoubistava ima i ekonomska recesija.

Kako bi potkrepili svoje rezultate, oni su takođe analizirali socijalnu mrežu Tviter i došli do zaključka da se u toplijim mesecima povećava upotreba reči koje se dovode u vezu sa depresivnim stanjima. Ovi rezultati se nisu razlikovali bez obzira na pol, ekonomski status ili temperaturu na koju su korisnici navikli.

„Samoubistvo je jedan od vodećih uzroka smrti globalno a njegova stopa u Americi je drastično porasla u poslednjih 15 godina. Iako je jasno da više temperature nisu jedini razlog za rast stope samoubistava trebalo bi razmotriti i klimatske faktore kako bismo bolje razumeli posledice koje nas očekuju u budućnosti,“ izjavio je Maršal Burk, predvodnik studije.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Suzbijanje odraslih formi komaraca na devet opština u Beogradu

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju će sutra 26. jula, ukoliko vremenske prilike budu adekvatne vršiti suzbijanje odraslih formi komaraca u večernjim satima, saopštavaju iz ove institucije.

Akcija će se obaviti na teritoriji opština Novi Beograd, Zemun, Stari grad, Palilula, Savski venac, Rakovica, Grocka, Surčin i Vračar.

Mole se pčelari da preduzmu potrebne mere kako bi zaštitili pčele tokom sprovođenja tretmana.

Milisav Pajević

Najskuplji vetropark u Srbiji “niče” u Izbištu

 

Foto: Novosti
Foto: Novosti

U Izbištu niče jedan od najskupljih vetroparkova u Srbiji.

MK Fintel vind” završava dva dalekovoda i trafostanica.

Trenutno se postavljaju temelji za 20 vetrogeneratora, a u završnoj fazi je i izgradnja dva dalekovoda, trafostanice i priključno-razvodnog postrojenja, posredstvom kojih će se “zelena” struja distribuirati u 45.000 domaćinstava.

Projekat će ukupno koštati 120 miliona, što je najveća suma, koja je dosada uložena u tu oblast u Srbiji. Planirano je da prvi kilovati počnu da se isporučuju tokom 2019. godine.

Kompanija “MK Fintel Wind” koja je osnovana 2007. kao zajednička kompanija italijanske kompanije Fintel Energia Spa i kompanije MK Group ima vetroparkove “Kula” u blizini Kule i “La Pikolina” u blizini Vršca i koji proizvode električnu energiju za 100.000 domaćinstava.

Milisav Pajević

Bela pena na Dunavu kod Novog Sada zabrinula građane

Na Beogradskom keju u Novom Sadu, na crpnoj stanici kod Žeželjevog mosta, u noći između ponedeljka i utorka izlila se u Dunav zasada nepoznata tečnost koja je iznenadila i zabrinula građane.

Na površini vode Dunava je osvanula bela pena koja je nastavila da se širi nizvodno tokom dana, a o incidentu su nadležne prvi obavestili alasi i građani.

Stručne ekipe su uzele uzorke vode koji treba da pokažu o kojoj vrsti zagađenja je reč.

U JKP “Vodovod i kanalizacija” navode da se još ne može reći odakle potiče zagađenje, ali da je ovakva vrsta pene najčešće organskog porekla i razgradiva je u vodi, pa ne bi trebalo da predstavlja zagađenje.

Uzorci su uzeti odmah u utorak ujutro i poslati na analizu, a laboratorija JKP “Vodovod i kanalizacija” će proveriti sastav otpadne vode.

Iz JKP “Vodovod i kanalizacija” podsećaju da se većina vode bez bilo kakvog prečišćavanja, osim mehaničkog tretmana putem automatskih uređaja ili korpi, direktno odvodi u Dunav.

Na sistemu kanalizacije u Novom Sadu ima više od sedamdeset crpnih stanica u koje je ugrađeno oko 150 pumpi koje su u svakom trenutku operativne.

JKP “Vodovod i kanalizacija” još jednom apeluje na sve sugrađane, preduzeća i kompanije da ne ispuštaju tečnosti koje mogu da izazovu ozbiljno zagađenje reke.

Milisav Pajević

Gotovo 12 miliona evra procenjena šteta od nevremena u Velikoj Plani

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay.com

Nevreme koje je pogodilo mesne zajednice Lozovik, Miloševac i Krnjevo u opštini Velika Plana sredinom juna nanelo je štetu građevinskim objektima, žitnicama i poljoprivrednim domaćinstvima od gotovo 12 miliona evra.

Nešto je sanirano, ali za kompletnu obnovu biće potrebno najmanje dve godine.

U selu Lozovik gotovo 40 domaćinstava ostalo je bez krova i pomoćnih objekata. Šteta je procenjena za samo četiri dana, ali radovi na obnovi još traju.

Ovakvo nevreme ne pamte ni najstariji meštani.

U Lozoviku su žitnice potpuno uništene, procenjena šteta je 100 odsto, u selu Miloševac uništeno je 800, a u Krnjevu 400 hektara njiva, sve ukupne vrednosti oko 10 miliona evra.

Milisav Pajević

Teknoxgroup Srbija: Zvanični diler Caterpillar-a u Srbiji i pouzdan partner u građevinarstvu

Foto: Teknoxgroup
Foto: Teknoxgroup

Teknoxgroup Srbija d.o.o, zvanični diler opreme Cat, osnovan je 1990. godine. Kompanija se 2010. godine preselila u novoizgrađeni kompleks u Vrčinu, koji je opremljen u skladu sa najvišim Caterpillar-ovim standardima. Na prostoru od 40.000 m2 sa objektom površine 4.000 m2, visoko obrazovano, obučeno i iskusno osoblje i efikasne procedure obezbeđuju da kompletna ponuda usluga zadovolji sve klijente, uključujući i najzahtevnije. Kao rezultat uspešnog i preciznog rada, Teknoxgroup Srbija je dobio od Caterpillar-a sertifikat za kontrolu zagađenja sa 5 zvezdica, što predstavlja maksimalni rezultat. Kontrola zagađenja je inicijativa za pouzdanost i trajnost usmerena na pružanje uvećane vrednosti klijentima Caterpillar-a. Ova uvećana vrednost može da se ostvari preko izbegavanja kvarova komponenti i posledično dužeg radnog veka komponenti i proizvoda, kao i optimizovane produktivnosti tokom radnog ciklusa proizvoda. Pored toga, Teknoxgroup Srbija je kompanija koja je dobila sertifikate ISO 9001, 14001, 18001. Kompanija je deo veće grupacije, a zajedno oni se predstavljaju kao zvanični diler za oblast Zapadnog Balkana.

Teknoxgroup nudi širok opseg proizvoda i usluga. Oni obuhvataju građevinske mašine, motore i elektroagregate, sa aktivnostima podrške posle prodaje – isporukom rezervnih delova i pružanjem servisa, u jedinstvenoj radionici unutar poslovnog kompleksa, kao i na gradilištu klijenta. Za njih je ključno ulaganje napora u osiguravanje najboljeg mogućeg rešenja za klijente, bilo da se radi o obezbeđivanju prave mašine za posao ili njeno servisiranje na terenu ili u radionici.

Caterpillar je oduvek bio jedan od tržišnih lidera i njegove mašine su postavljale standard za građevinarstvo skoro jedan vek. Linija proizvoda Cat sa više od 300 mašina reflektuje povećan fokus na uspeh klijenata. Glavni cilj je neprekidna pomoć klijentima da zadovolje njihove potrebe, obezbeđujući im trajnu i pouzdanu opremu i tako zadržavajući poziciju tržišnog lidera.

Foto: Teknoxgroup

Opseg proizvoda koji nudi Teknoxgroup Srbija je veoma raznovrsan, kao i linija proizvoda Caterpillar. Oni pokrivaju građevinarstvo sa kompletnom linijom vodeće građevinske opreme u industriji za svaki posao. Postoje rešenja za rušenje, otpad i reciklažu. Mašine Cat savršene su za uređivanje okoline, šumarstvo, poljoprivredu i rudarstvo, a u ponudi je i kompletan opseg putarske opreme. U liniji proizvoda u osnovi ćete naći kompletan opseg bagera, od malih bagera od 1 tone, koji se mogu savršeno transportovati u auto prikolici, do rudarskih kopača od 570 tona koji retko napuštaju rudnik, u kom su sklopljeni. U ponudi su najpopularnije i često zahtevane mašine, kao što su rovokopači-utovarivači, utovarivači na točkovima, buldožeri, valjci za asfalt i zemljište i druge vrste mašina. Ove Cat-ove mašine su popularne kod klijenata zato što kombinuju tehnološki napredak sa povećanom pouzdanošću i efikasnošću. Caterpillar postavlja industrijski standard sa moćnim, udobnim i svestranim mašinama koje su konstruisane tako da se više posla uradi za kraće vreme. Osim toga, mašine mogu biti opremljene dodatnim radnim alatima – npr. samo za građevinarstvo možete izabrati više od 35 vrsta različitih priključaka radnih alata — najširi izbor u industriji. Priključci prilagođavaju Cat-ove mašine specifičnim zahtevima radnih potreba klijenta. Caterpillar-ovi priključci poboljšavaju produktivnost i korisnost mašina Caterpillar, opremajući ih za širok opseg zadataka i radnih zahteva, a obezbeđuju ukupna sistemska rešenja za bilo koji radni zadatak.

Foto: Teknoxgroup

Jaku podršku na terenu pruža oprema Accugrade koja radi savršeno sa mašinama Cat. Postupci zemljanih radova i finog ravnanja traže puno vremena, a zavise od radne snage i instrumenata. Održavanje pravilnog nagiba između oznaka je izazovno, čak i za najiskusnije rukovaoce. AccuGrade GPS smanjuje radno vreme i pomaže rukovaocima da rade prema utvrđenom projektnom planu preciznim iskopom i nasipanjem, smanjujući materijalne troškove. Time se povećava produktivnost i efikasnost, a dodatno se poboljšava zadovoljstvo i zadržavanje zaposlenih. AccuGrade GPS je projektovan za širok opseg građevinskih zemljanih radova, od velikih raščišćavanja sa velikim stopama proizvodnje do završnog ravnanja sa malim tolerancijama.

Ovaj tekst prvobitno je objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Otkrivena osa sa ubojitom žaokom

 

Foto: Wikipedija
Foto: Wikipedija

Nova vrsta ose otkrivena u prašumama Amazonije pripada grupi takozvanih parazitoidnih osa, koje su specijalizovane da polažu jaja u tela paukova kako bi obezbedile kasniju ishranu larvi.

Južnoamerička osa nazvana Clistopyga crassicaudata otkrivena je početkom godine u ekspediciji entomologa Univerziteta u Turku, u Finskoj, sa profesorom Ilarijem Seksjervijem na čelu.

Otkriće nove vrste insekta objavljeno je u nedeljniku Zutaksa, koji izlazi u Helsinkiju. Ženke ove vrste ose traže paukove koji žive u gnezdima u amazonskoj prašumi i parališu ih ubodom veoma potentnog otrova, da bi larve imale obezbeđen izvor proteina i šećera odmah po izleganju.

Kad se larve izlegu, počinju da se hrane još živim paukom a na raspolaganju imaju i njegova jajašca, koja su još u jajnim vrećama. Profesor Seksjervi kaže da se ne može sa sigurnošću kazati koji je pauk najčešća meta ovih osa, jer je podvrsta klasifikovana nedavno pa se istraživanja nastavljaju.

Organ za polaganje jaja, takozvani ovipozitor, nalazi se na zadnjem delu tela u vidu šuplje tube; izuzetno je dugačak i širok u odnosu na dužinu insekta. Kod parazitoidne ose je karakteristično da ovipozitor služi i kao moćna žaoka, kojom se pre samog polaganja jaja probija paukov oklop i ubrizgava otrov koji ga parališe.

– Već dugo proučavam tropske parazitoidne ose, ali nikad nisam video ništa slično. Žaoka, dakle, ima dvostruku funkciju ‒ paralisanja plena i polaganja jaja. Svakako, ona izgleda kao izuzetno moćno, čak zastrašujuće oružje, dodao je profesor.

Milisav Pajević

Izvor: RTS

Obnovljeno domsko odeljenje u Izvoru kod Paraćina

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Cementara CRH u Popovcu kao društveno odgovorna kompanija kompletno je finansirala obnovu domskog odeljenja u Izvoru kod Paraćina.

CRH  je donirala 30 hiljada evra za rekonstrukciju domskog odeljenja u Izvoru i opremanje senzorne sobe pri dnevnom boravku za osobe sa smetnjama u razvoju.

O devedeset štićenica sa najtežim oblicima mentalnih i fizičkih oštećenja, o kojima je i medicina prestala da brine, a ne tako retko čak i roditelji, staraju se monahinje manastira Sveta Petka u Izvoru kod Paraćina i zaposleni u Centru za socijalni rad.

Sredstvima koji je donirala Cementara CRH iz Popovca kompletno je rekonstruisana terasa gde štićenice najčešće borave, sanirani su oštećeni zidovi i urađena hidroizolacija podruma i rešen problem podzemnih voda u kotlarnici.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Bogate nacije na optuženičkoj klupi: Kod kuće ulažu u čistu energiju, u Africi u fosilna goriva

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživanje je pokazalo da čak 60 odsto novčane pomoći koju bogate vlade odlazi na energetske projekte na afričkom kontinentu odlazi na fosilna goriva, a samo 18 na obnovljive izvore energije (OIE), prenosi Gardijan.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema procenama organizacije Oil Change International koja se zalaže za prelazak na OIE, u periodu između 2014. i 2016. godine, pomoć energetskom sektoru Afrike iznosila je gotovo 51 milijardu evra. Egipat, Angola i Južnoafrička Republika primile su zajedno bezmalo polovinu finansijskih sredstava.

U 2015. godini, naučnici su otkrili kako bi većinu postojećih kapaciteta fosilnih goriva trebalo zadržati u zemlji kako bi se ispunio cilj na čije su se ispunjenje obavezale potpisnice Pariskog sporazuma, a to je da se porast temperature ograniči na 2 stepena u odnosu na predindustrijsko doba.

Iako se razvijene države u svojim domovinama okreću od upotrebe prljavih energenata, to ih ne sprečava da novac namenjen Africi, najteže pogođenoj klimatskim promenama, usmeravaju upravo na uzročnike ovih pojava.

“Kada donose odluke o nekom projektu na afričkom tlu, države najpre treba da se zapitaju da li će on, na duge staze, biti u interesu ljudi. Kako bi dobile odgovor na ovo pitanje, vlade najpre treba da poboljšaju transparentnost, uslove finansiranja i energetsko planiranje i da u dijalog uključe građansko društvo”, izjavio je Tuli Makama iz Oil Change International.

Od regionalnih i multilateralnih razvojnih banaka i 10 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, najveći “dobrotvor” bila je Kina. Na godišnjem nivou, Africi je, za energiju, davala oko 4,3 milijarde evra, od kojih je čak 88 odsto odlazilo na fosilna goriva. Kina nije finansirala nijedan projekat u sektoru čiste energije.

Na ovoj listi je prate Svetska banka, Japan i Nemačka. I oni su svoje pare uglavnom ulagali u infrastrukturu za eksploataciju prljavih goriva. Ipak, s obzirom da je Svetska banka najavila da će se od 2019. povući iz finansiranja neobnovljivih energetskih izvora, očekuje se da će njen udeo u zagađivanju Afrike opasti.

Portpalol Svetske banke opovrgnuo je nalaze istraživača i izrazio sumnje u korišćenu metodologiju. Naglasio je da je ova finansijska institucija novčano podržala 25 odsto svih malih solarnih elektrana koje niču uglavnom u afričkim i južnoazijskim državama u razvoju. Svetska banka je, prema njegovim tvrdnjama, posvećena pružanju pomoći za obezbeđivanje pristupačne, pouzdane i održive energije, kako Africi, tako i drugim osetljivim regionima.

Jelena Kozbašić

Projekat „Posmatranje medveda“ u Nacionalnom parku Tara

 

Foto: Nacionalni park Tara
Foto: Nacionalni park Tara

Svetska organizacija za prirodu – WWF u Nacionalnom parku Tara sprovodi projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“, u okviru kojeg želi posetiocima da pruži jedinstveno turističko iskustvo koje podrazumeva interpetaciju jedinstvene prirode Tare.

Početkom maja 2017. godine u Nacionalnom parku Tara zajedno sa Parkovima Dinarida – mrežom zaštićenih područja Dinarida i u saradnji sa upravljačima nacionalnih parkova Tara i Biogradska gora u Crnoj Gori, WWF je organizovao obuku za interpretaciju živog sveta, sa posebnim naglaskom na interpretaciju mrkog medveda.

Interpretacija prirode, kao način komunikacije, posetiocima otkriva mnoga značenja prirodne i kulturne baštine zaštićenih područja.

U interpretacijskom dijalogu, umesto samo informacija, posetioci dobijaju nova znanja, iskustva, povezuju se sa prirodom i žele da je štite.

Ovaj vid predstavljanja prirodnih i kulturnih bogatstava ne podrazumeva samo šetnju ili razgovor, već i mnogo drugih delatnosti sa zajedničkim ciljevima, između ostalih i postizanje boljeg odnosa posetilaca sa prirodom.

Priručnik su razvili konsultanti iz Slovenije sa dugogodišnjim iskustvom u interpretaciji prirode. Priručnik se može koristiti i u drugim zaštićenim područjima radi dopunjavanja turističkih ponuda

Projekat „Posmatranje medveda“ koji WWF Adria sprovodi u Nacionalnom parku Tara deo je šire inicijative praćenja populacije mrkog medveda i uspostavljanja ekoloških koridora u regionu, ali i odlična mogućnost za interpretaciju mrkog medveda u zaštiti prirode u nacionalnim parkovima.

Projektom se promoviše suživot ljudi sa medvedom kao preduslov zaštite prirode, ali i kreiranje potencijala za sve zainteresovane koji uključivanjem u turističku ponudu žele da na odgovoran način promovišu mrkog medveda u lokalnoj zajednici.

Milisav Pajević

Održan forum “Vlasina 2018”

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na Vlasinskom jezeru je od 15. do 22. jula održan forum “Vlasina 2018” sa učesnicima iz Srbije i inostranstva sa dva kontinenta.

Koncept je nazvan “Univerzitet u prirodnom okruženju” i ovogodišnji forum je imao za cilj motivaciju mladih za preuzimanje aktivne uloge u razvoju lokalne zajednice, podsticanje preduzetničkog duha, kreativnosti, kao i upotrebu praktičnih veština u svakodnevnom životu i radu.

Forum je osmišljen kao edukativni kamp koji je tematski podeljen po modulima u okviru kojih su učesnici pohađali različita predavanjima i interaktivne radionice.

Milisav Pajević