Home Blog Page 1055

Racionalizacija upravljanja energijom i smanjenje emisija u vazduh u Srpskoj

 

Foto: SRNA
Foto: SRNA

Predstavnici Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske i UNDP-a potpisali su juče u Banjaluci ugovor vredan 1,5 miliona KM o realizaciji aktivnosti u vezi sa energetskom efikasnošću, racionalizacijom upravljanja energijom i smanjenjem emisija u vazduh u Srpskoj.

Pre potpisivanja ugovora između direktora Fonda Srđana Todorovića i zamenika rezidentnog predstavnika UNDP-a Suhroba Hošmuhamedova, ozvaničen je završetak radova na poboljšanju energetske efikasnosti u banjalučkom vrtiću “Bambi” u šta je uloženo oko 130.000 KM.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić istakao je značaj aktivnosti koje se realizuju u okviru poboljšanja energetske efikasnosti u Srpskoj s ciljem zaštite životne sredine i uštede utroška energije.

– Samo na ovom objektu biće oko 50 odsto uštede energije, što jasno govori da će se postići mnogo funkcionalnije korišćenje ovog objekta, rekao je Đokić novinarima.

On je naveo da su do sada realizovana 32 projekta u okviru kojih je zamenjena krovna konstrukcija, stolarija i renovirana fasada na javnim objektima, u šta je uloženo oko dva miliona KM.

– Ove aktivnosti će biti nastavljene, jer imamo oko 700 registrovanih objekata na kojima je potrebno razviti sistem energetske efikasnosti, od čega je oko 70 objekta iz oblasti zdravstva, dok su ostali uglavnom školske ustanove, rekao je Đokić.

Todorović je naveo da Vlada Republike Srpske za sufinansiranje projekta za povećanje energetske efikasnosti godišnje izdvaja oko 500.000 KM, dok se u Srpskoj raznim aktivnostima u okviru projekta uloži oko dva miliona KM.
On je naglasio značaj ovog projekta, jer je neophodno “utopliti” objekte, naročito one u kojima borave osetljive kategorije stanovništva, kao što su zdravstvene i obrazovne ustanove.

Hošmuhamedov je istakao da je i sa komercijalne, ali i sa poslovne strane opravdano ulagati u mere i mehanizme za energetsku efikasnost, jer se svaka marka uložena u to vrlo brzo vraća.

Od danas će oko 150 dece imati bolje uslove za boravak u vrtiću “Bambi”. Prosečna temperatura u prostorijama ove ustanove zimi je iznosila 17 stepeni Celzijusovih, a sada će biti oko 22 stepena, naveo je Hošmuhamedov.
On je dodao da UNDP ima odličnu saradnju sa Fondom,  i izrazio nadu da će tako i ostati.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić izrazio je zadovoljstvo što banjalučki Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje dobija bolje uslove za rad, kao i nove kapacitete za smeštaj dece.

On je dodao da je grad izuzetno fokusiran na školsko i predškolsko obrazovanje, te da je planirano da se ove godine radi na 19 osnovnih i srednjih škola u Banjaluci, ali i da su u toku radovi na tri nova vrtića.

Radovi na poboljšanju energetske efikasnosti realizovao je UNDP, uz finansijsku podršku Vlade Švedske i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.

Milisav Pajević

Izvor: SRNA

EU otvorila konsultacije u vezi sa strategijom dekarbonizacije

Foto: Pixabay
Foto: pixabay

EU je pokrenula konsultacije kako bi tražila mišljenja u vezi sa razvojem strategije dugoročnog smanjenja emisije gasova staklene bašte.

Cilj je da se prikupe mišljenja, informacije, znanja i ideje od zainteresovanih strana kao što su građani, preduzeća, profesionalne organizacije, akademske grupe, vlade i saveti i to kako bi se izgradio najbolji tehnološki i socioekonomski okvir koji bi se sproveo u delo.

Ove konsultacije trebale bi da pomognu u informisanju o vrsti transformacija koje su neophodne i koliki je nivo ambicioznosti potreban da bi se one sprovele.

EU će takođe pogledati kako će potencijalne tehnike za dekarbonizaciju stupiti u interakciju sa drugim merama, društvenim i ekonomskim izazovima i mogućnostima, promenljivom ulogom potrošača. Takođe je potrebno rešiti pitanje investicija neophodnih za dekarbonizaciju.

Odgovori na konsultacije mogu se pdneti na bilo kom zvaničnom jeziku EU.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

U Velikom Gradištu zabranjena je voda za piće u sedam seoskih naselja

 

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Na području opštine Veliko Gradište, zbog zdravstvene neispravnosti, voda iz vodovoda zabranjena je za piće u sedam seoskih naselja: Carevcu, Kumanu, Tribrodu, Topolovniku, Kamijevu, Pečanici i Srednjevu.

Prema najnovijim analizama koje je sproveo Zavod za javno zdravlje u Požarevcu, voda u Tribrodu i Kamijevu ima povišen nivo nitrata, bakterije fekalnog porekla nađene su u Kumanu, Carevcu, Kamijevu, Topolovniku i Pečanici, dok su u Srednjevu registrovane kolimforne bakterije.

Voda u navedenim naseljima ne sme se koristiti za piće i pripremu hranu, već samo kao tehnička, za održavanje higijene.

Milisav Pajević

Uskoro izgradnja Nove glavne crpne stanice u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Uskoro bi trebalo da bude objavljen tender za izvođača radova na izgradnji Nove glavne crpne stanice u sistemu odvođenja otpadnih voda na području Novog Sada.

Nova glavna crpna stanica će se nalaziti u blizini novog drumsko- železničkog mosta, nekadašnjeg Žeželjevog, na novosadskoj obali Dunava.

Za prvu fazu izgradnje u gradskom budžetu planirano je ukupno 860 miliona dinara.

Milisav Pajević

Kod Straževice se izlila kiselina – bez opasnosti po zdravlje građana i životnu sredinu

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Manja količina hlorovodonične kiseline izlila se iz cisterne, u blizini tunela Straževica na obilaznici oko Beograda.

Incident se dogodio nešto pre 12 sati, a ekipe Sektora za vanredne situacije odmah su izašle na teren.

Hlorovodonična kiselina se izlila oko 11.50, u blizini tunela Straževica, rečeno je iz MUP- a.

U pitanju je manja količina ove supstance i nema bojazni po zdravlje građana ni životnu sredinu.

Na terenu je bilo 13 vatrogasaca sa tri vozila za intervenciju.

Ekipe Sektora za vanredne situacije čekale su dolazak druge, ispravne cisterne kako bi se pretočila hlorovodonična kiselina.

Milisav Pajević

U Crnoj Gori podneto 49917 zahteva za legalizaciju bespravnih objekata

 

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ukupno 49917 zahteva za legalizaciju bespravnih objekata podneto je lokalnim samoupravama, saopštio je na današnjoj konferenciji za medije ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Pavle Radulović.

Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, vlasnici bespravnih objekata koji su evidentirani na orto-foto snimku, a za koje nije podnet zahtev za legalizaciju, dužni da plaćaju naknadu za korišćenje prostora.

Ovu naknadu dužni su da plaćaju i vlasnici bespravnih objekata za koje je doneto rešenje o odbijanju zahteva za legalizaciju, sve do uklanjanja objekta.

Nadležni organ lokalne uprave dužan je da u roku od 60 dana od isteka roka za prijavu za legalizaciju podatke dobijene preklapanje podataka iz orto-foto snimka i primljenih zahteva za legalizaciju sistematizuje i utvrdi listu bespravnih objekata za koje nije podnet zahtev za legalizaciju, odnosno onih koji nisu ispunili uslove za istu u skladu sa zakonom.

Godišnja naknada za korišćenje prostora po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 odsto do dva odsto prosečne cene građenja metra kvadratnog novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori.

Ova prosečna cena, prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, za 2017. godinu iznosi 681 evro po metru. To znači da godišnja naknada za korišćenje prostora može iznositi od 3,41 do 13,62 eura po metru kvadratnom, u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja godišnje naknade koju utvrđuje nadležni organ lokalne samouprave.

Godišnja naknada za korišćenje prostora za stambeni objekat od 100 metara kvadratnih može iznositi od 340,50 do 1362 evra, za stambeni objekat od 150 metara kvadratnih može iznostiti od 510,75 do 2043 evra, dok godišnja naknada za stambeni objekat od 200 metara kvadratnih, može iznositi od 681 do 2724 evra.

Milisav Pajević

Sastanak o životnoj sredini u Narodnoj skupštini Republike Srbije

 

Foto: Zeleni dijalog
Foto: Zeleni dijalog

Mreža Zelena stolica organizuje danas sastanak svojih članica sa poslanicima angažovanim u oblasti zaštite životne sredine, članovima/icama Zelene poslaničke grupe i Odbora za zaštitu životne sredine u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Sastanak će se održati u Zelenom salonu u Zgradi Narodne skupštine u Kralja Milana.

Cilj sastanka je upoznavanja poslanika sa inicijativama i problemima sa kojima se susreće civilni sektor u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine i razgovoru o njihovom eventualnom uključivanju i podršci.

Ovo je odlična prilika za članove Mreže Zelena stolica za direktne sastanke sa poslanicima, predstavljanje inicijativa i predloga u koje mogu da se uključe ili podrže kroz različite mehanizme (npr. poslanička pitanja).

Milisav Pajević

Evropska agencija za životnu sredinu potvrdila vrednost “plave zastave”

 

Foto: EEA
Foto: EEA

Evropska agencija za životnu sredinu potvrdila vrednost Plave zastave, kao standarda za plaže, marine i plovila. Evropska agencija za životnu sredinu je upravo objavila IZVEŠTAJ – ETC/ULS Report | 01/2018 1 Tourism and the environment, Towards a reporting mechanism in Europe, gde na stranama 76 i 77 možete pogledati tekst o Plavoj zastavi.

Podsetimo, jedina plaža koja je usklađena sa strogim zahtevima programa je “Savsko jezero”, popularna Ada Ciganlija, koja je po sedmi put dobitnik ovog međunarodnog eko-sertifikata.

Posebna pažnja u okviru programa poklanja se obrazovanju o životnoj sredini, podizanju svesti kupača i uopšte korisnika prostora plaže o potrebi očuvanja ne samo prostora koji se koristi za kupanje, nego i šireg okruženja, posebno ako postoje područja od značaja za zaštitu u neposrednoj blizini.

Plava zastava je eko-oznaka koja se dodeljuje na dobrovoljnoj osnovi i intelektualno je vlasništvo neprofitne organizacije Fondacija za obrazovanje o životnoj sredini (FEE – Foundation for Environmental Education). U svetu ima  više od 4500 plaža i marina sa Plavom zastavom, u preko 50 zemalja širom Evrope, Južne Afrike, Maroka, Tunisa, Novog Zelanda, Brazila, Kanade i Kariba.

Plava zastava se bazira na održivom razvoju plaža i marina, koje svoju brigu za životnu sredinu demonstriraju prihvatajući i ispunjavajući stroge kriterijume za kvalitet vode, obrazovanje i informisanje, zaštitu životne sredine i bezbednost korisnika/posetilaca.

Koncept Plave zastave nastao je u Francuskoj. Godine 1985., francuske opštine na primorju dobile su priznanje Plavu zastavu za poštovanje kriterijuma za tretman otpadnih voda i kvalitet vode za kupanje.

Evropska godina životne sredine bila je 1987., kada je Fondacija za obrazovanje o životnoj sredini u Evropi (FEEE) predstavila francuski koncept Evropskoj komisiji. Od tada je program Plava zastava pokrenut kao godišnja aktivnosti zajednice.

Pored kriterijuma koji se odnose na tretman otpadnih voda i kvalitet vode za kupanje, kriterijumi za dobijanje Plave zastave na evropskom nivou uključuju i druge oblasti upravljanja životnom sredinom, kao što su upravljanje otpadom i planiranje i zaštita obala. Marine su takođe uključene u program Plava zastava.

Milisav Pajević

Međunarodna politika konačno prepoznala klimatske promene kao uzrok migracija

Foto-ilustracija: Pixabay

Konačni nacrt sporazuma Ujedinjenih nacija o migracijama prvi je međunarodni dokument koji je priznao postojanje klimatskih izbeglica. One su do sada bile obespravljene na način da su zavođene u pogrešne kategorije migranata, a “klimatske promene”, formalno, nisu mogle da budu navedene kao razlog njihovog napuštanja domovine.  Sporazum je, stoga, akt od istorijskog značaja za sve koje je globalno zagrevanje “oteralo” od kuća.

Foto-ilustracija: Pixabay

Podsticaj za osmišljavanje Sporazuma o bezbednoj, urednoj i propisnoj migraciji dala je migrantska kriza koja je prodrmala Evropu 2015. godine. Tokom nje se na naš kontinent doselio najveći broj ljudi još od Drugog svetskog rata.

On je objavljen 11. jula i kao uzroke seoba naroda prepoznao je i ekstremne vremenske (ne)prilike, ali i događaje koji se protežu kroz duži vremenski period i narušavaju blagostanje ljudi kao što su suše.

“Nakon ovog sporazuma, niko ne može da kaže kako ne uviđa vezu između klimatskih promena i migracija”, izjavio je Sven Harmeling iz organizacije CARE International, “međutim, tek treba da vidimo koliko će mu vlada pristupiti.”

Kada će sporazum biti zvanično usvojen? U decembru ove godine, na okupljanju nacija u Maroku. Neće biti obavezujuć i potpisnice neće imati bilo kakve zacrtane ciljeve, niti dužnost da zakonski regulišu status klimatskih izbeglica.

Prema proračunima UN, zbog prirodnih katastrofa u periodu između 2008. i 2015. raseljeno je u proseku 26,4 miliona ljudi godišnje. Za položaj stanovnika oblasti posebno osetljivih na klimatske promene zabrinutost je dodatno porasla u martu ove godine. Tada je Svetska banka upozorila da bi 140 miliona ljudi naseljenih u Africi, Južnoj Aziji i Latinskoj Americi bilo primorano na izbeglištvo ukoliko se emisije štetnih gasova ubrzo ne smanje.

Jelena Kozbašić

Probna plovidba na Orjenskoj lokvi

 

Foto: Planinarski klub Subra
Foto: Planinarski klub Subra

Planinarski klub “Subra” organizovao je probnu plovidbu na Orjenskoj lokvi.

Orjenska lokva je najveća vodena površina na Orjenu, smeštena na 1.600 metara nadmorske visine, a  udaljena svega desetak metara od prevoja, planinarskog doma i bućarskog zoga.

Da je puno toga stvar ideje i pravog trenutka, pokazuju fotografije sa Orjenske lokve, gde je uhvaćen jedinstveni momenat probne plovidbe gumenim čamcem.

Planinski pejzaž dodatno je upotpunilo stado bikova, kojim je čini se narušena uobičajena ispaša.

Podsetimo, hercegnovski deo planinskog masiva Orjen nedavno je upisan u registar zaštićenih područja Crne Gore, kao Park prirode Orjen, čime je zvanično dobio status parka prirode.

Zaštićeno je više od 80 kvadratnih kilometara hercegnovskog dela planine Orjen.

Milisav Pajević

Američka “laka” nafta poskupela

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Cena američke “lake” nafte juče se približila nivou od 69 dolara za barel, jer su tenzije između Sjedinjenih Američkih Država  i Irana, članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), prevladale nad strahom da će trgovinski protekcionizam naštetiti globalnom privrednom rastu.

Naftni fjučersi su u Njujorku porasli za 1,0 odsto, prenosi agencija “Blumberg”.

Cena američke “lake” nafte za isporuku u septembru porasla je za 67 centi na 68,93 dolara za barel na robnoj berzi u Njujorku.

Ukupan obim trgovanja iznosio je oko 44 posto ispod 100- dnevnog proseka.

Severnomorska nafta “brent” za dostavu u septembru poskupela je za 97 centi na 74,04 dolara na londonskoj berzi ICE Fjučers Evropa, nakon što je prošle nedelje pojeftinila za 3,0 odsto.

Broj naftnih bušotina u SAD je, u nedelji zaključno sa 20. julom, smanjen za pet na 858, što je najveći pad od marta, pokazali su podaci kompanije Bejker Hjuz.

Milisav Pajević

Eko akcija „Voda je život – neka bude čista“

 

Foto: Sparkasse Bank dd BiH
Foto: Sparkasse Bank dd BiH

Voda i obala Prokoškog jezera očišćene su u sklopu eko akcije „Voda je život-neka bude čista“ koju sponzoriše Sparkasse Bank dd BiH, a realizuje ronilački klub„Bosna“.

U akciji čišćenja volonterski je učestovao i značajan broj zaposlenih banke koji su svojim primerom ukazali na važnost očuvanja životne sredine.

Voda je život-neka bude čista“ je velika eko akcija koju smo podržali i finansijskim sredstvima, ali i volonterskim radom naših zaposlenih. Smatramo da je važno stalno naglašavati potrebu očuvanja prirodnih lepota u našoj zemlji.  Kao i u poslu, tako i u ovom slučaju verujemo da se treba voditi sopstvenim primerom, pa je tako i naša banka odlučila da pokaže učešćem u ovoj akciji, dajući primer drugima šta sve možemo uraditi na poboljšanju stanja u lokalnim zajednicama u BiH, izjavili su iz Direkcije za marketing, komunikacije i kvalitet usluge Sparkasse Bank.

Akcija „Voda je život-neka bude čista“ ističe važnost očuvanja čistih jezerskih voda i obala.

– Moram priznati da sam vrlo zadovoljan. Zaposleni iz Sparkasse su srčano učestvovali i lepo je videti da u našoj zemlji postoje kompanije koje ne samo da pomažu ovakve akcije, nego imaju i zaposlene koji su spremni i dodatno doprineti svojim radom. Ova akcija je za sve nas u BiH i drago mi je da je Sparkasse banka to prepoznala, rekao je Hrvoje Gavrančić, predsednik ronilačkog kluba „Bosna“.

O utiscima nakon prve akcije zaposlena iz Sparkasse banke, Sabira Hebibović, kaže: „Iskreno čini me ponosnom kada banka finansijski podrži ovakve projekte, a kada vam se još uz to ukaže prilika da i sami doprinesete i uključite se onda se taj ponos multiplicira. Važno je da svako od nas, koliko može utiče na očuvanje okoline. Pored toga, ovakve akcije su i prilike za dodatno druženje sa radnim kolegama, tako da je zadovoljstvo zbog učešća u eko akciji još i veće“.

Naredne eko akcije će se realizovati na jezeru Modrac, Šićkom kopu kod Tuzle te dužinom korita reke Bosne.

Milisav Pajević

Partnerstvo Gugla i Ujedinjenih nacija u zaštiti životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zahvaljujući Guglu, brzo i lako možemo da saznamo mnoge podatke koji nas zanimaju – kako se puževi pare, recepte za testo za picu i šta obući na letnje venčanje. Informacije kojima raspolaže ova kompanija će, u partnerstvu sa Programom Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP), sada staviti u službu očuvanja naše planete.

Svoj projekat za merenje uticaja ljudi na njihovo okruženje, Gugl i Ujedinjene nacije, objavili su 16. avgusta 2018. godine na forumu UN posvećenom održivom razvoju.

Podaci prikupljeni u realnom vremenu biće dostupni organizacijama i vladama država kako bi se obezbedila brza reakcija na promenljive prirodne uslove. Njihova zajednička težnja je da pristupom informacijama od javnog značaja podstaknu što više zemalja da prigrle principe održivog razvoja.

Ortakluk Gugla i UNEP fokusiraće se najpre na slatkovodne ekosisteme: planinska jezera, močvare i reke. U njima se odomaćilo oko 10 odsto poznatih svetskih vrsta, a istraživanja ukazuju na zabrinjavajuću brzinu gubitka biodiverziteta uzrokovanu klimatskim promenama.

I dalje vam nije u potpunosti jasno kako će to Gugl pomoći prirodi?

Koristeći satelitske snimke, Gugl će kreirati mape i podatke o trenutnom stanju ekosistema Zemlje. Pristup njima imaćemo svi putem internet platforme koja je u procesu razvijanja. Vođeni tim informacijama, moći ćemo da pratimo promene biodiverziteta i da preduzmemo akcije za sprečavanje njegovog potencijalnog okrnuća i nestanka.

“UNEP je vrlo uzbuđen zbog udruživanja sa Guglom kako bi se osiguralo da se napredak, identifikacija priroritetnih oblasti za delovanje i približavanje održivom svetu vrše najsofisticiranijim onlajn alatima”, izjavio je Erik Solhajm, direktor UNEP.

Jelena Kozbašić

Odbranimo reke Stare planine!

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Republička Vlada planira izgradnju više od 60 dervacionih mini hidrocentrala u zaštićenoj zoni najvećeg parka prirode u Srbiji, na Staroj planini. Ovime bi se neke od najlepših i najčistijih reka u Srbiji isušile i prevele u cev čime bi se promenio izgled rečnog korita i okoline. Time bi se izvršio ekocid nesagledivih razmera koji bi doveo do uništenja prirodnih staništa biljnih i životinjskih vrsta među kojima se nalaze i retke zaštićenje vrste koje su pred nestankom ne samo u Srbiji već i u svetu (klen, potočna pastrmka, potočna mrena, rakovi…).

Još jedan od problema ovog plana jete mogućnost da nakon izgradnje postrojenja ostane bez čiste pijaće vode. Poznato je da ovaj grad za snadbevanje jednim delom koristi izvore poput Krupačkog vrela koji se napajaju vodom ponornica sa Stare planine. Zemljište na Staroj planini je toliko osetljivo da bi bilo kakavi radovi u većem obimu na rekama mogli da dovedu do katastrofalnih posledica nesagledivih razmera gde bi reke promenile svoj tok i nestale a izvori pijaće vode u Pirotu bi zauvek presušili.

Javno preduzeće Srbijašume koje upravlja parkom prirode Stara planina kaže da je najveći broj hidrocentrala planiran u drugoj zoni zaštite što je suprotno uredbi o zaštiti parka prirode Stara planina u kojoj piše da je zabranjeno pregrađivanje vodotokova i gradnja takvih objekata.

Profesor Ratko Ristić stručnjak za bujične tokove i dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu smatra da država nije smela da dozvoli ovakav plan.

Zavod za zaštitu prirode Niš takođe je ukazao na katastrofalne posledice po životnu sredinu izgradnjom ovih objekata.

Ove poteze Vlada Republike Srbije pravda potrebom za dekarbonizacijom i čistom energijom dok stručnjaci iz oblasti energetike i zaštite životne sredine smatraju da je šteta po životnu sredinu mnogo veća od koristi koju će građani imati od proizvodnje struje u ovakvim postrojenjima.

U samoj odluci Vlade da se pređe na obnovljive izvore energije nije ništa sporno, ali realizovati taj projekat po svaku cenu i na ovakav način, gde će biti načinjena veća šteta nego korist vrlo je neodgovorno prema očuvanju resursa i prirodnih bogatstava Srbije . Vlada namerava da prirodna bogatstva, koje su zajedničko dobro, preda u ruke privatnicima koji će moći da rade šta god požele sa njima. Pored izgradnje mini hidrocentrala postoje i druga rešenja za dobijanje čiste energije kao što su izgradnja vetroparkova, upotreba biomase, solarna energija itd. Vlada se odlučila na ovaj potez jer je ova solucija najjeftinija i to bez studija o posledicama koje izgradnja ovih postrojenja mogu prouzrokovati.

Na rekama Crnobrška reka, Jošanica i Rakitska reka već se otpočelo sa realizacijom ovog projekta.

Kolika je korist od hidrocentrala?

Nakon analize rada do sada izgrađenih postrojenja u zemljama Balkana međunarodna organizacija BANKWATCH Network utvrdila je da je šteta po prirodu znatno veća od koristi.

Od 2001. do 2015. godine 57 velikih hidroelektrana proizvele su 97% struje iz hidropotencijala dok je 387 malih hidrocentrala doprinelo sa ukupno 3%.

Ukoliko bi gledali sa stanovišta ukupne proizvodnje električne energije u Srbiji podaci su poražavajući.
Termoelektrane u Srbiji proizvedu 79% električne energije dok je 21% proizvedeno iz hidropotencijala među kojima su i velike hidroelektrane poput Đerdapa, pa bi se ukupna korist mini hidrocentrala merila u promilima dok bi šteta po životnu sredinu bila nesaglediva. Srbija bi izgubila 100% planinskih reka da bi se dobilo čak manje od 1% električne energije.

Srećom, u Srbiji mladi razmišljaju na duže staze i neretko podižu svoj glas protiv ovakvih nepromišljenih i neekonomičnih rešenja. Nekoliko mladih se okupilo i organizovalo preko socijalnih mreža a organizuju i potpisivanje peticije kako bi njihova poruka stigla do UNESCA i potecijalno sprečila ovaj neprihvatljiv projekat.

Peticiju možete potpisati još sutra u Knez Mihajlovoj ulici od 9-12h

S obzirom da je vremena vrlo malo, ako ne stignete fizički da dodjete kako biste potpisali peticiju, možete poslati svoje podatke ( Ime, prezime i adresu iz lične karte).

Ako želite da ih podržite posetite njihovu fejsbuk stranicu gde ćete saznati više o borbi za očuvanje reka Stare planine.

Milan Zlatanović

Izvor: bankwatch

Švedska u borbi sa požarima

Foto: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

Požari i dalje besne u Švedskoj, a vlasti pokušavaju da se izbore sa efektima suše i rekordnim temperaturama.

Čak 53 požara bukte od krajnjeg severa do Malmea, kažu službenici za hitne situacije ( pogledajte sliku).

Švedski zvaničnici saopštili su da su šumski požari i dalje ozbiljna pretnja zbog toplog i izuzetno suvog vremena, koje otežava borba protiv požara, uprkos velikoj međunarodnoj pomoći.

Francuska, Italija i Norveška poslale su protivpožarne avione, helikoptere i osoblje. Nemačka, Litvanija i Portugalija obećale su pomoć, a Poljska je poslala 139 vatrogasaca i 44 vatrogasna kola.

S obzirom da temperature u Švedskoj ponovo rastu, izgleda da se požarima uskoro ne bliži kraj.

Milisav Pajević

Milion i po dinara nagrade za tri najbolja projekta organskih proizvođača

Foto: NLB Banka Beograd
Foto: NLB Banka Beograd

NLB Banka Beograd je sa 1.500.000 dinara nagradila tri najbolja projekta organskih proizvođača na sedmom NLB Organic konkursu.

Nagrade je uručio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović.

Ove godine, tri najbolja projekta organskih proizvođača nagrađena su jednakim iznosima od po 500 hiljada dinara, a nagrade je uručio ministar Branislav Nedimović.

On je rekao da je NLB Banka ove godine odobrila najviše subvencionisanih kredita poljoprivrednicima i pohvalio inicijativu usmerenu na podrška organskoj poljoprivredi.

Predsednica Stručne komisije NLB Organic konkursa, prof. dr Snežana Oljača, izrazila je zadovoljstvo zbog sve većeg broja projekata na konkursu, ali i zbog, kako je rekla, njihovog sve višeg kvaliteta.

– Iz Vojvodina dolazi 17 projekta, osam projekata iz centralne Srbije, devet iz regiona Beograda, iz zapadne Srbije osam, iz istočne Srbije šest projekta i iz južnog dela Srbije 13 projekata. Od ukupno 61, 46 projekata dolazi od gazdinstava koja se bave biljnom proizvodnjom, šest projekata su podnela gazdinstva koja se bave stočarstvom, sedam projekata su podnela poljoprivredna gazdinstva koja se bave objedinjenom biljnom i stočarskom, jedan projekat se odnosi na pčelarstvo i jedan projekat na uzgoj pečuraka po organskim principima, rekla je prof. dr Snežana Oljača.

NLB Organic konkurs je konkurs koji NLB Banka organizuje sedam godina zaredom, nagrađujući najbolje projekte poljoprivrednih gazdinstava sertifikovanih ili u procesu sertifikacije za organsku proizvodnju.

Milisav Pajević