Home Blog Page 1040

Pola tone gabaritnog otpada prikupljeno sa sutomorske plaže

Foto: Bar info

 

Foto: Bar info

Aktivisti NVO “Novo i ljepše Sutomore”, u saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti Bar, sproveli su akciju čišćenja podmorja plaže “Centar” u Sutomoru, na potezu od restorana “Izvor” do ponte Golog Brda.

Čišćenje morskog dna trajalo je pet sati, a izvađeno je pola tone gabaritnog otpada (gume, željezne konstrukcije, limenke i razna plastika).

Akciju je koordinisao Nikola Bošković, član glavnog odbora NVO “Novo i ljepše Sutomore” i profesionalni ronilac-spasilac zaposlen u Upravi za pomorsku sigurnost, koja je za ovu priliku ustupila svoja plovila.

– Zahvaljujemo se direktoru Uprave pomorske sigurnosti Safetu Kočanu i načelniku Žarku Lukšiću na podršci i saradnji, koja ima za cilj ulepšavanje i očuvanje životne sredine, kao i podizanje svesti građana o očuvanju prirodnih resursa kojima smo okruženi i koje koristimo za opštu egzistenciju, saopštili su iz NVO “Novo i ljepše Sutomore”.

Naredna akcija uređenja dela sutomorske plaže održaće se 15. septembra, na Internacionalni dan čišćenja kopnenog i vodenog prostora.

– Kopneni deo podrazumeva čišćenje prostora rta Ratac, a vodeni prostor – sutomorska plaža. U akciji će učestvovati “Zero Weist Montenegro” koji su nosioci projekta, a kojima se priključuje NVO “OCTO – Čisto more”, Uprava pomorske sigurnosti Bar, NVO “Green Home” i naša NVO, najavili su iz organizacije “Novo i ljepše Sutomore” i pozvali sve zainteresovane da im se pridruže u narednoj akciji.

Milisav Pajević

Filip Radović: Sektor poljoprivrede i proizvodnje hrane imaju veliki uticaj na klimatske promene

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U gradu Krinjica-Zdruj na jugu Poljske od 4. do 6. septembra održan je već tradicionalni 28. ekonomski forum na kome učestvuje preko 4000 političara, intelektualaca i poslovnih ljudi iz istočne Evrope, ali i sa Zapada, kao i Afrike, Azije i Amerike. Forum se sastojao od preko 200 rasprava o najvažnijim pitanjima i izazovima u ekonomiji i politici, s kojima se Evropa suočava u budućnosti, koje prati preko 500 novinara iz svih zemalja.

Na panelu “Ekološka bezbednost i bezbednost hrane – perspektive i izazovi“ učestvovao je Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.

Na panelu se govorilo o ekološkoj bezbednosti i bezbednosti hrane, sa posebnim akcentom na proizvodnju i preradu hrane i izazovima u pogledu ekoloških pravila i njihove primene u proizvodnji hrane, kao i o razvoju ovog sektora u budućnosti i mogućnostima za smanjenje siromaštva.

Direktor Agencije Filip Radović istakao je da na sektor poljoprivrede i proizvodnje hrane veliki uticaj imaju klimatske promene, koje uslovljavaju primenu mera prilagođavanja.

– Mere prilagođavanja moraju biti, pre svega, usmerene na poboljšanje fiziološkog stanja biljki u celini kroz đubrenje, navodnjavanje, korišćenje protivgradnih mreža, suzbijanje korova i stalno orezivanje mladica, rekao je Filip Radović i dodao da se mora raditi na razvoju sistema za navodnjavanje, podršci razvoja ekološki prihvatljive poljoprivredne proizvodnje, povećanju energetske efikasnosti u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i unapređenju znanja poljoprivrednika, kao i podsticanju udruživanja poljoprivrednika.

Radović je istakao da smo tokom 2014. godine bili svedoci uticaja klimatskih promena i poplava koje su nastale i prouzrokovale ljudske žrtve, ali i materijalnu štetu u iznosu od preko pet milijardi evra i dodao da se u ovaj sektor mora ulagati i pozvao privrednike da investiraju u Srbiju.

– U poslednjih nekoliko godina Srbije je postala atraktivna i važna zemlja u regionu i privukli smo značajno više stranih ulaganja od svih zemalja Zapadnog Balkana zajedno. To govori o tome da Srbija ima investicioni potencijal i da je otvorena i spremna za strana ulaganja, naglasio je direktor.

Na ovogodišnjem forumu, poznatom i kao “Istočni Davos”, koji se održao pod visokim pokroviteljstvom Parlamenta Republike Poljske, učesnici su bili i veliki broj političara, ministara i predstavnika Vlada, kao i direktora banaka, kompanija.

Forum je značajan događaj na kojem se kroz raspravu te kroz formalne i neformalne susrete kreira povoljna klima za razvoj političke i ekonomske saradnje između istoka i zapada Evropske unije, ali i između Evropske unije i okolnih zemalja.

Milisav Pajević

Zoološki vrt grada Beograda zbrinuo zmije otrovnice

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Zajedničkom intervencijom policije, pokrajinske inspekcije za zaštitu životne sredine, herpetologa Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, stučnjaka Zoološkog vrta Palić i Grupe za sprovođenje CITES Konvencije Ministarstva zaštite životne sredine, dve otrovne zmije, zapadna dijamantska zvečarka (Crotalus atrox) i Baronova zelena zmija (Phylodrias baroni), uspešno su premeštene i zbrinute u Zoološki vrt grada Beograda, nakon saznanja da je u Kupinovu zvečarka ugrizla čoveka koji je protivzakonito držao otrovne zmije u kući.

Iako predmetne vrste nisu zaštićene CITES Konvencijom, njihovo držanje u zatočeništvu u Republici Srbiji je zabranjeno jer se radi o opasnim divljim vrstama. Od 2010. godine nije dozvoljeno držanje u zatočeništvu određenih vrsta divljih životinja koje se smatraju opasnim po čoveka, izuzev u zoološkim vrtovima, prihvatilištima ili u naučno-istraživačkim ustanovama.

Pored primata, krupnih zveri, krokodila, i drugih opasnih vrsta, zabranjeno je držanje otrovnih zmija. Otrov zapadne dijamantske zvečarke (Crotalus atrox) primarno sadrži hemotoksine i citotoksine, koji nakon ujeda prouzrokuju unutrašnje krvarenje, krvarenje na mestu ujeda, plikove, oticanje, nekrozu tkiva, oštećenje bubrega i mišićnog tkiva.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ujed ove vrste ostavlja trajne posledice u vidu ozbiljnog oštećenja organa, ali može i prouzrokovati smrt odraslog čoveka, u zavisnosti od količine ubrizganog otrova, opšteg zdravstvenog stanja osobe koja je ugrižena i načina tretiranja ujeda u medicinskoj ustanovi, pre svega u zavisnosti da li je moguće primeniti tretman protivotrovom.

Protivotrov za alohtone vrste zmija, poput zvečarki, nije dostupan u Republici Srbiji. Protivotrov koji je dostupan u Srbiji moguće je koristiti samo za tretiranje ujeda autohtonih vrsta otrovnih zmija, i to poskoka (Vipera ammodytes), šarke (Vipera berus) i planinskog šargana (Vipera ursinii). Sve tri napred navedene vrste su zaštićene zakonom.

Ministarstvo zaštite životne sredine apeluje na građane da ukoliko saznaju nešto o slučajevima nezakonitog držanja opasnih divljih životinja u zatočeništvu, da o tome bez odlaganja obaveste policiju ili inspekciju za zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević

Kanton Sarajevo rešava problem grejanja

Foto: Vlada FBiH

 

Foto: Vlada FBiH

Projekat snabdevanja toplotnom energijom iz Termoelektrane Kakanj područja do/i Sarajeva kapitalan je, isplativ i, sa više aspekata, socijalnog, ekonomskog i životne sredine, opravdan projekat što je pokazala Studija izvodljivosti koju su radili Fond za zaštitu životne sredine FBiH i Elektroprivreda BiH.

Izvršni direktor za kapitalne investicije JP Elektroprivreda d.d. Sarajevo Senad Salkić kazao je na pres-konferenciji da je u poslednjih nekoliko meseci ostvaren napredak na tom projektu, a trenutno je u fazi kad bi konzorcijum trebalo da radi idejno rešenje i sve potrebne istražne radnje.

– To je kompleksan i zahtevan posao, naročito istražni radovi na trasi koja je duga gotovo 50 kilometara, ispresecana mnogo puta rekom Bosnom, prolazi kroz naselja i prati trasu autoputa. Zbog toga će smeštanje toplovoda biti kompleksan zadatak, rekao je Salkić.

Napomenuo je da Elektroprivreda BiH kroz svoje planove osigurava sredstva za izradu toplovoda Kakanj – Sarajevo, a strateški partneri su Fond za zaštitu životne sredine FBiH i Vlada FBiH.

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma FBiH Edita Đapo podsetila je da će za lokalnu zajednicu projekat biti važan jer će TE Kakanj raditi, dok bi za građane Sarajeva to značilo mogućnost grejanja na ekološki prihvatljiv način. Važno je, kaže, da koristimo i domaći izvor energije.

Za građane će to značiti i niže cene grejanja. Pojasnila je da za dvosoban stan prosečne kvadrature građani plaćaju oko stotinu KM gasa, dok bi po Studiji izvodljivosti s toplovodom u početku plaćali 50 KM, a kasnije i manje.

Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić podsetio je da je taj projekat deo Energetske strategije FBiH, a onda kad bude u fazi implementacije njegove blagodati oseti će građani Kantona Sarajevo, ZDK i svih opština koje gravitiraju tom području.

– Vlada FBiH i resorno ministarstvo prate taj projekat, podržavaju ga i u svakom trenutku ćemo pripomoći da se što pre, iz faze pripreme, prebaci u fazu realizacije, naglasio je.

Direktor Termoelektrane Kakanj Enver Merdić naglasio je da je benefit imati takvu termoelektranu jer se svuda u svetu gradovi tako zagrevaju. Tehnički uslovi omogućavaju i, kako kaže, mogu izdvojiti količinu toplotne energije potrebne za zagrevanje Sarajeva.

– Trenutno imamo zagrevanje grada Kaknja, neznatno za naše kapacitete, naglasio je.

Direktora Fonda za zaštitu životne sredine FBiH Fuad Čibukčić podsetio je i na to da je za Kanton Sarajevo taj projekt važan i zbog činjenice da će se u sistem zagrevanja moći uključiti i individualna ložišta, koja su osnovni izvori čestica štetnih za zdravlje stanovništva.

Projekat snabdevanja toplotnom energijom područja do/i Sarajeva iz TE Kakanj omogući će pouzdano, sigurno i stabilno snabdevanje toplotnom energijom područja do/i glavnog grada na bazi domaćih energetskih resursa, te nezavisnosti od uvoznog gasa.

Cilj projekta je značajno smanjenje emisija ugljen-dioksida, azotnih oksida i sumpor-dioksida, poboljšanje kvaliteta zraka i visokoefikasne kogeneracije, kao stvaranje uslova za provođenje odredbi iz Direktive Evropske unije o energetskoj efikasnosti.

Milisav Pajević

Ilegalne aktivnosti ugrožavaju “Savski nasip”

Foto: facebook/savskinasip
Foto: facebook/savskinasip

Iz udruženja “Savski nasip”, koje se protivi nelegalnoj gradnji na levoj obali Save u Beogradu stiglo je dramatično saopštenje o problemu koji su uočili pre izvesnog vremena.

“Poštovani, želimo da vam ukažemo na vrlo opasnu pojavu vode koje izvire iz savskog nasipa u bloku 45. Po svoj prilici nasip je probušen i kroz njega su provučena vodovodna creva do splavova, pa se neko od ovih creva u nekom trenutku probušilo.

Ovaj nasip brani od poplava više od 100 hiljada ljudi u savskim blokovima. Prema našim stručnim izvorima nasip se ne sme bušiti jer to povećava verovatnoću sufozije (urušavanje nasipa usledi ispiranja zemlje) koja je čest uzrok probijanja nasipa. Ova voda već izvesno vreme pravi baru u bloku 45, ali smo pre par dana utvrdili da voda izvire iz zemlje gornjeg dela nasipa.

Nepoznati ljudi, neformalno obučeni (u šorcevima i kupaćim kostimima), koji sigurno nisu iz nadležnih organa, su probušili par rupa na nasipu posle naše objave ovog problema na društvenim mrežama. Naša pretpostavka je da traže mesto gde je crevo probušeno. U ovom trenutku i te rupe su ispunjene vodom. Ovo je indikacija da je nasip ozbiljno oštećen i ugrožen. Zato bi bilo važno da posvetite pažnju ovom problemu.

Mi smo prijavili problem Beokomu. Beogradski vodovod i kanalizacija (BVK) se proglasio nenadležnim, i prebacio problem na inspekciju. Moguće je da su BVK i Srbijavode dozvolili da vodovodna creva prolaze kroz nasip, jer smo našli šaht sa vodomerima iz koga creva idu kroz nasip, mada šaht izgleda amaterski.

Teško je shvatiti da je BVK dozvolio da se nasip buši zbog splavova, kada je bušenje nasipa vrlo opasno za više od 100 hiljada ljudi u savskim blokovima koje nasip brani od poplava. Više o problemu koji je ilustrovan slikama i video prilogom možete naći na našoj facebook stranici @savski_nasip.”

Milan Zlatanović

Nedeljni pregled eko-vesti iz sveta

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Ovonedeljnim blog postom osvrnuću se na nedelju iza nas i ekološke uspehe koje su postigli ljudi na različitim meridijanama, ali i nedela koja su neki drugi počinili prema životnoj sredini. Pa da počnemo…

Da li ste čuli za fleksitarijanizam?

Ovo je način ishrane koji uzima maha među ljudima, a najlakše ga je opisati kao fleksibilni (labavi) vegetarijanizam. Njegovi pobornici unose meso, ali u smanjenoj količini. Fleksitarijanci nailaze na osudu vegetarijanaca, koji su u odnosu na njih radikalniji i odlučniji da ne konzumiraju mesne specijalitete. Ipak, čak i kada nije potpun, bojkot mesa pozitivno se odražava na naše životno okruženje. Jedan od najefikasnijih načina da smanjite svoj ekološki otisak je upravo da iz svog dnevnog menija odstranite mesne proizvode. Neke organizacije procenjuju da sektor stočarstva može biti odgovoran za čak 51 odsto globalne emisije štetnih gasova s efektom staklene bašte. Prednosti smanjenog unosa mesa neće osetiti samo naša planeta, već i vaš organizam. Zdravstveno stanje će vam se poboljšati kroz smanjen rizik od dijabetesa, raka i srčanih bolesti. Da li ćete se prikloniti ovom eko i zdravstvenom trendu?

Nižem nivou proizvodnje ugljen-dioksida svoj doprinos daće i stanovnici Kalifornije. Krajem avgusta, zakonodavci su izglasali odluku da do 2045. godine Kalifornija 100 odsto struje crpi iz obnovljivih izvora. Čeka se još zeleno svetlo senata. Put održivoj energetskoj budućnosti ova američka savezna država počela je da utire još u maju kada je propisala da sve novoizgrađene kuće i zgrade na svojim krovovima treba da imaju solarne panele. I društvena mreža Fejsbuk pridružila se zaokretu ka 100 odsto čistoj energiji. Njihov rok je nešto kraći od kalifornijskog: 2020. godina.

Još jedna eko-pobeda je činjenica da se Evropom vozi više od milion električnih automobila.

Južno od nas, na Novom Zelandu, lokalne vlasti u selu Omaui donele su naizgled neobičnu, i surovu, odluku – da zabrane mačke. Na listu nepoželjnih stanovnika Omauija mačke su dospele zato što saučestvovale u izumiranju 9 vrsta ptica na ostrvu, a u sadašnjoj situaciji predstavljaju rizik za istrebljenje još 33. Ipak, njihove „smrtonosne“ šape ne smetaju Novozelanđanima. Oni ih uzgajaju u čak 48 odsto svojih domaćinstava – što čini ovu državu „državom s najvišom stopom vlasništva nad mačkama“. Da li će se propis Omauia odraziti na umanjenje mačjeg fonda Novog Zelanda, ostaje nam da vidimo u budućnosti.

Naučna istraživanja otkrila su nam još tmurnih činjenica o zagađenju vazduha – ne samo da nam ono prosečno skraćuje životni vek za jednu godinu, već nam povećava šanse za demenciju.

Svetska fondacija za prirodu (World Wildlife Fund, WWF) obelodanila je da su japanski kitolovci od početka godine u zaštićenoj oblasti Antarktika ulovili čak 50 kitova. I ptice su bile žrtve nezakonitih ljudskih aktivnosti – krčenje šuma u Južnoj Americi koštalo je života čak 8 ptičjih vrsta.

Po prirodi nisam mračnjak, te post završavam veselom vešću.

Tim eksperata sa Univerziteta u Pretoriji je sproveo pionirsku, vantelesnu oplodnju velikih mačaka. Oni su seme mužjaka lava položili unutar lavice i nakon tri i po meseca ona je donela na svet dva zdrava lavića. Neki žuti magazini bi sledeću fotografiju objavili s opisom: “NEVEROVATNO: ISTOPIĆETE SE KADA VIDITE PRVE LAVIĆE IZ EPRUVETE!!! (FOTO)”. I zaista ne bi pogrešili. Istopićete se!

Foto: Univerzitet u Pretoriji (Vili Džejkobs)

Do sledećeg čitanja – pozić,

Jelena Kozbašić

Neverovatan uspeh za spas ugroženih velikih mačaka: Rođeni prvi lavići iz epruvete!

Foto: Univerzitet u Pretoriji

U Konzervacionom centru Ukutula u Južnoj Africi, rođeni su prvi lavići iz epruvete, a naučnici tvrde da je ovo neverovatan uspeh za spašavanje visoko ugroženih vrsta velikih mačaka.

Tim eksperata sa Univerziteta u Pretoriji je sproveo ovu pionirsku, vantelesnu oplodnju velikih mačaka. Oni su seme mužjaka lava položili unutar lavice i nakon tri i po meseca ona je donela na svet dva zdrava lavića.

Foto: Univerzitet u Pretoriji (Vil Džejkobs)

Naučnici kažu da postoje ogromne pretnje za divlje životinje zbog gubitka staništa, kao i drugih pritisaka stvorenih ljudskom aktivnošću koji takođe utiču na velike mačke. Zbog toga su mnoge vrste upisane kao ranjive ili ugrožene. Ipak, naučnici tvrde da ovo istraživanje može pomoći u borbi protiv izumiranja velikih mačaka.

“Da bismo imali priliku da stabilizujemo populaciju, čak i sa veštačkom oplodnjom, moramo imati potrebne tehnike i biti ispred vremena, kada je to potrebno”, kaže profesor Gansvint sa Univerziteta u Pretoriji.

Glavni istraživač projekta, doktorka Izabela Kalealta, se nada da, na osnovu ovog istraživanja, mogu nastaviti sa procedurom na nekim ugroženijim vrstama velikih mačaka, kao što su snežni leopard ili tigar.

Manje od 4.000 tigrova je ostalo u divljini u Aziji, manje od 7.000 snežnih leoparda u planinama centralne Azije, i oko 300 pirinejskih riseva u Španiji.

Na tlu Afrike postoji oko 18.000 lavova u divljini, zahvaljujući uspešnoj konzervaciji i uzgoju.

Izvor: Nacionalna geografija

Dvesta poznatih uputilo apel za spasavanje planete Zemlje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dvesta poznatih ličnosti iz sveta umetnosti, filma i nauke medju kojima su Pedro Almodovar, Alen Delon, Katrin Denev, Aniš Kapur, uputilo je danas apel za hitno spasavanje planete, što su nazvali “najvećim izazovom u istoriji čovečanstva”.

U uvodniku objavljenom u francuskom listu Mond (Le Monde) kao odgovor na poziv glumice Žilijet Binoš i astrofizičara Orelijena Baroa ovi umetnici, novinari, pisci, fotografi i naučnici ocenjuju da je “došlo vreme da se uozbiljimo”.

“Proživljavamo planetarnu kataklizmu”, navode potpisnici poziva pozivajući se na klimatske promene i smanjenje biodiverziteta širom planete.

“Suviše je kasno da se ništa ne bi dogodilo, urušavanje je u toku. Ali nije suviše kasno da se izbegne najgore. Suočeni s najvećim izazovom u istoriji čovečanstva političke vlasti treba da deluju čvrsto i odmah”, napisali su oni.

Kako su naveli neće se smatrati ozbiljnom ni jedna vlada kojoj spasavanje onog što se još spasti može ne bude istaknuto kao glavni cilj.

Poziv je izdat nekoliko dana posle ostavke francuskog ministra za životnu sredinu Nikolasa Iloa.

Brojni glumci i glumice potpisali su ovaj poziv, Izabela Adjani, Emanuel Bear, Izabel Iper, Izabela Roselini, Roman Diris, Džud Lo ali takodje i reditelji kao što su Olivije Asajas, Vim Venders, Dejvid Kronenberg, pevačica Marijan Fejtful, umetnica Sofi Kal, pisac Emanuel Karer i matematičar Mihail Gromov.

Izvor: Zelena Srbija

Indija: Prvi testni let aviona s pogonom na mlazno biogorivo

Foto-ilustracija: Pixabay

Niskotarifni avio-prevoznik SpajsDžet uspešno je obavio prvi testni let u Indiji s pogonom na mlazno biogorivo.

Foto-ilustracija: Pixabay

Let od grada Dehradun do indijske prestonice, Nju Delhija, trajao je skoro 45 minuta i obavljen je avionom Bombardije K400, prenosi Raša tudej.

U testnom letu je učestvovalo oko 20 ljudi, među kojima su bili i zvaničnici vazduhoplovnog regulatornog tela DGCA i rukovodioci SpajsDžeta.

Prema saopštenju kompanije, avion je koristio mešavinu od 75 odsto mlaznog goriva za gasne turbine (ATF) i 25 procenata biogoriva, koje je od biljke jatrofa (jatropha) razvio Indijski institut za naftu (IIP).

Iz SpajsDžeta navode da je prednost korišćenja biomlaznog goriva umesto goriva za gasne turbine (ATF) u tome što se smanjuje emisija ugljenika i povećava efikasnost potrošnje goriva.

Predsednik i generalni direktor avio-kompanije Adžaj Sing nazvao je ovaj let “istorijskim događajem”, ističući niske troškove biomlaznog goriva i značajno smanjenje emisije ugljenika.

“Biomlazno gorivo može da smanji našu zavisnost od tradicionalnog avio-goriva do 50 odsto po svakom letu i da snizi cene”, rekao je on.

Prema Međunarodnoj asocijaciji za vazdušni prevoz (IATA), avio-industrija učestvuje sa dva procenta u ukupnoj globalnoj emisiji gasova sa efektom staklene bašte. Ova asocijacija je postavila cilj da se do 2025. godine milijardu putnika prevozi avionima koji koriste mešavinu “obnovljive čiste energije” i fosilnih goriva.

Izvor: Nova ekonomija

Održana radionica „Na putu ka Inovacionoj Uniji: Evropska zakonska regulativa u oblasti hrane“

Foto: PKV

Sa ciljem da učesnike upozna sa osnovnim smernicama zakonske regulative u oblasti hrane i prehrambene industrije koja je na snazi u Evropskoj uniji (EU), radionica „Na putu ka Inovacionoj Uniji: Evropska zakonska regulativa u oblasti hrane“ održana je u sredu, 5. septembra 2018. godine u Privrednoj komori Vojvodine (PKV). Radionica je deo projekta „Inovativni ciklus razvoja prehrambenih proizvoda“, u organizaciji Naučnog instituta za prehrambene tehnologije Univerziteta u Novom Sadu i PKV, a koju je realizovala grupa stručnjaka iz irskog razvojnog instituta „Teagasc–Agriculture and Food development Authority“.

Foto: PKV

„Veoma nam je drago što možemo da pomognemo održavanje ove radionice sa relevantnim predavačima iz inostranstva. Izuzetno je važna oblast proizvodnje hrane i sve mogućnosti koje mogu da dovedu do bolje pozicije naših proizvođača u ovako važnom i osetljivom segmentu kao što je proizvodnja hrane, za nas su veoma bitne i zbog toga nam je ova radionica izuzetno značajna“, rekao je sekretar Udruženja industrije PKV mr Zoran Trpovski.

Dodao je da ovaj i slični projekti, treba dalje da doprinesu tome da se praksa kroz nas kompletno uskladi sa praksom EU, kako bi naše veoma kvalitetne i dobre firme u ovoj oblasti, kako kaže, bile još bolje. Projekat „Inovativni ciklus razvoja prehrambenih proizvoda“ sada je u trećoj godini realizacije, a na radionici bilo je reči o propisima koji regulišu primenu novih procesnih tehnologija i sastojaka, propisima koji regulišu bezbednost hrane, sa posebnim osvrtom na mikotoksine i hemijske rezidue, kao i na propise koji regulišu označavanje nutritivnih svojstava hrane.

„Tema radionice je primena i usklađivanje propisa u oblasti hrane, s obzirom da smo mi kao nauka u obavezi da razvijamo prehrambene proizvode koji će biti usklađeni sa svim regulativama. Istovremeno, tu smo da pružamo našoj industriji svu moguću podršku i odgovore na sva pitanja koja oni imaju kada je zakonska regulativa u pitanju, jer naši proizvođači sve više žele da plasiraju svoje proizvode na tržište Evropske unije“, istakla je naučni savetnik u Naučnom institutu za prehrambene tehnologije i koordinator projekta „Inovativni ciklus razvoja prehrambenih proizvoda“ dr Milica Pojić.

Foto: PKV

Prema njenim rečima, tehnologija u oblasti hrane veoma intenzivno se razvija, kao i nove procesne tehnologije, u formulaciji proizvoda se primenjuju novi sastojci i sirovine, a sve to, kako kaže, potrebno je na neki način deklarisati tako da odgovara svim propisima.

„Nama je kroz ovaj projekat bio i cilj da ostvarimo usku saradnju između nauke sa jedne strane i privrede sa druge, a regulatornih tela sa treće strane, jer svi imamo jedan cilj – da konzumiramo hranu koja će biti prvenstveno, zdravstveno bezbedna, zatim i kvalitetna po sastojcima koje sadrži“, naglasila je dr Milica Pojić.

Sva ova pitanja čine osnovni preduslov za osiguranje bezbedne i kvalitetne hrane u svim fazama proizvodnje i prometa, a i od velikog su značaja za srpske proizvođače hrane koji teže da plasiraju svoje proizvode na tržišta EU.

U cilju dugoročne podrške već postojećoj saradnji i produbljivanja odnosa između nauke i privrede, PKV i Naučni institut za prehrambene tehnologije u Novom Sadu, u junu ove godine, potpisali su Memorandum o saradnji.

BiH: Nestašica ogrevnog drveta u svim gradovima i opštinama u Unsko-sanskom kantonu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na području svih gradova i opština u Unsko-sanskom kantonu trenutno vlada nestašica ogrevnog drveta.

Taj energent je na tržištu dostigao rekordnu cenu pa se metar kvalitetne bukve ili graba prodaje i po ceni od 100 i više maraka za kubni metar.

Ovoliku cenu trenutno plaćaju građani koji žive na području Cazina i Bihaća, dok se ona u Sanskom Mostu i Ključu kreće između 75 i 85 maraka.

“Ogrevno drvo postaje poput suvog zlata. Izgleda da će mnogi cvokotati ove zime”, kaže jedan Bišćanin koji je u potrazi za drvetom.

Na nabavku drva se čeka i u više drugih područja u BiH, pa se kupci već hvataju za glavu jer se boje da će hladnije dane dočekati bez ogreva.

Prema rečima dobavljača ogrevnog drveta, ovakva situacija do sada nije zabeležena, a kako se bliži sezona grejanja nije isključeno da će cene dodatno rasti.

“Potražnja je ogromna, a ja imam naručeno više stotina kubika drveta koje nisam u stanju da isporučim kupcima. Neke narudžbine vučem i po dva meseca i bojim se da neću sve moći na vreme ispoštovati”, kaže za “Nezavisne” Almir Čehić, koji se već dugi niz godina bavi ovim poslom.

Prema njegovim rečima, više je razloga koji su doveli do ovakve situacije, a jedan od njih je što je značajno povećan izvoz drveta za ogrev na inostrana tržišta, pre svega u Italiju.

“Sve je to dovelo do situacije da je manje ogreva za lokalno stanovništvo. Firme koje se bave sečom šume i s kojima sam do sada sarađivao isporučuju drvo za izvoz, a značajan deo ide i za proizvodnju peleta“, kaže Čehić.

Izvor: Nova ekonomija

Još jedna kotlarnica na biomasu u Priboju!

Foto: GIZ

Opština Priboj započela je izgradnju kotlarnice na drvnu sečku koja će obezbediti kvalitetnije i jeftinije grejanje pet javnih objekata u ovom gradu. Nova kotlarnica kapaciteta 1,8 MW snabdevaće dve osnovne i dve srednje škole i ambulantu Doma zdravlja, a trebalo bi da počne da radi u drugom delu aktuelne grejne sezone – saopšteno je na konferenciji za štampu održnoj u Priboju na mestu gradnje.

Foto: GIZ

“Izgradnja nove kotlarnice na drvenu sečku druga je faza našeg strateškog plana da u sistemu gradskog grejanja u Opštini Priboj zamenimo upotrebu fosilnih goriva biomasom i time građanima obezbedimo sigurnije, zdravije i jeftinije grejanje. Finansijsku podršku od 90 miliona dinara za izgradnju nove kotlarnice dobili smo od Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Republike Srbije, a tehničku pomoć na projektu nam je pružila Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ,” rekao je medijima Saša Vasilić, zamenik predsednika Opštine Priboj.

U prvoj fazi projekta prelaska na upotrebu biomase u sistemu gradskog grejanja u Priboju, kotlarnica u starom delu grada, koja toplotom snadbeva školu, predškolsku ustanovu, kulturni centar i zgradu opštinske uprave, prešla je 2016. godine na upotrebu peleta. Iskustvo je pokazalo je da je ova promena donela značajne ekološke benefite građanima koji žive u užem gradskom jezgru gde su se čađ i zagađenje od grejanja ranije mogli videti i golim okom. Zahvaljujući nižoj ceni drvene sečke u odnosu na ranije upotrebljavani mazut, nova kotlarnica čija je gradnja upravo počela, pored ekoloških benefita, doneće i znatne uštede i uticati na ekonomski razvoj u lokalnoj sredini.

Foto: GIZ

“Ekološki aspekt prelaska na obnovljive izvore energije je nesumnjiv , ali ono što je takođe veoma bitno je da je biomasa energent koji se obezbeđuje u lokalnoj sredini. To znači da novac koji se izdvaja za energente ostaje na lokalu i dalje pospešuje održivi ekonomski razvoj te sredine”, objasnio je Rajner Šelhas (Rainer Schellhaas), stručni savetnik na projektu Nemačko-srpske razvojne saradnje.

Lokalna samouprava Opštine Priboj već duži niz godina aktivno učestvuje u realizaciji projekta „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“ u okviru Nemačko-srpske razvojne saradnje. Ova opština jedna je od 10 koje su prošle godine potpisale ugovor o realizaciji projekta prelaska gradske toplane sa fosilnih goriva na korišćenje biomase. Izgradnja nove gradske toplane počeće sledeće godine na jesen. Time će, rekao je Vasilić, u Priboju biti zaokružen sistem gradskog grejanja na biomasu.

Inače, ceo projekat prelaska 10 toplana u Srbiji na biomasu za koji tehničku podršku pruža Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, a finansijsku Nemačka razvojna banka KfW, vredan je 27 miliona evra, od čega je 20 miliona evra kredit KfW-a, dva miliona grant ove banke, a pet miliona grant Vlade Švajcarske.

Rekordna proizvodnja Teslinog Modela 3 u avgustu

Foto: Tesla

Američki proizvođač u junu je kupcima iz SAD isporučio tek nešto više od 6.000 primeraka Modela 3, da bi u julu dostigao rekordnih 14.250 vozila, a u avgustu je prodajni rezultat ponovo nadmašen.

Foto: Tesla

Napori ljudi iz kompanije Tesla da se poveća proizvodnja najnovijeg modela urodili su plodom, pa je u avgustu isporučeno 17.800 primeraka Modela 3.

To je na samo najbolji mesečni prodajni rezultat Tesle u SAD, već i najveći broj prodatih vozila nekog električnog modela u jednom mesecu, u toj zemlji.

Posmatrano od početka godine, do danas je isporučeno 55.882 primerka Modela 3, što je najveća prodaja nekog automobila na struju u okviru jedne kalendarske godine.

Prethodni najbolji rezultat ostvario je Nissan koji je 2014. godine ukupno prodao 30.200 električnih automobila Leaf.

Teslin Model 3 poboljšaće sopstveni rekord, s obzirom da su do kraja godine ostala još četiri meseca.

U avgustu je osim 17.800 primeraka Modela 3 prodato i 2.625 limuzina Model S i 2.750 krosovera Model X.

Izvor: Nova ekonomija

Republika Srbija i Republika Koreja za kooperativne projekte u oblasti zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, boravi u zvaničnoj poseti Republici Koreji, na poziv ministarke zaštite životne sredine Republike Koreje, Kim Eunkjung, i učestvuje u radu konferencije Globalni zeleni centar (Global Green Hub Korea), koja se održava od 5. do 7. septembra u Seulu.

Na jedanaestogodišnjici najveće korejske konferencije koja se fokusira na zelenu industriju, okupili su se ekološki svetski lideri, kako bi se povezali i identifikovali mogućnosti buduće saradnje.

Ministar Trivan obratio se prisutnim predstavnicima zemalja uvodnim obraćanjem, u ceremonijalnom delu otvaranja Konferencije.

Na marginama Konferencije, održani su bilataralni sastanci delegacija Republike Srbije i Republike Koreje, predvođene zamenikom ministra životne sredine Republike Koreje Cheon-gyu Park-om.

Razgovaralo se o prioritetnim oblastima saradnje između dve zemlje, posebno o investiranju u projekte upravljanja otpadom i otpadnim vodama, kao i u sferi kontrole aerozagađenja, zagađenja od poljoprivredne delatnosti, remedijacije zemljišta i klimatskih promena.

Ministar Trivan inicirao je saradnju između univerziteta i naučnih institucija u oblasti prostornog i urbanog planiranja, planiranja predela, razmenu znanja, iskustva, kao i učešće naših predstavnika na obukama i seminarima radi usvajanja znanja o novim tehnologijama u oblasti zaštite životne sredine.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je juče u Seulu prilikom zvaničnog sastanka sa ministarkom životne sredine Republike Koreje Kim Eunkjung potpisao Memorandum o razumevanju i saradnji u oblasti zaštite životne sredine između dva ministarstva. Potpisivanje memoranduma predstavlja šansu i temelje na kojima Republika Srbija i Republika Koreja mogu razvijati kooperativne projekte u oblasti zaštite životne sredine.

Ključne poruke i predlozi saradnje Korejske strane, odnose se na saradnju u prenošenju iskustava u donošenju i izmeni zakona i propisa u oblasti zaštiti životne sredine, izgradnji okvirne strukture za upravljanje životnom sredinom, izradi i implementaciji srednjoročnih i dugoročnih sveobuhvatnih mera za očuvanje životne sredine, pružanju administrativne i finansijske podrške lokalnim vlastima za upravljanje životnom sredinom.

Ministar Trivan pozvao je predstavnike Ministarstva životne sredine Republike Koreje, predstavnike KOTR-e (Agencije za promociju trgovinskih investicija) i biznis sektora u zvaničnu posetu Republici Srbiji, kada bi se razgovaralo o konkretnim projektima i aktivnostima saradnje u partnerskom i otvorenom dijalogu.

Milisav Pajević

Crna Gora dobija prvi javni akvarijum

 

Foto: Enforma
Foto: Enforma

Idejno rešenje i glavni projekat za prvi javni akvarijum u Crnoj Gori, koji će u sklopu Morskog centra za očuvanje biodiverziteta biti izgrađen u kotorskom Institutu za biologiju mora, završeni su i u toku je revizija.

Ukoliko projekat dobije saglasnost, krajem sledeće nedelje trebalo bi da bude raspisan međunarodni tender za izbor izvođača radova.

Izgradnja akvarijuma, odnosno adaptacija oko 250 metara kvadratnih prostora u Institutu trebalo bi da počne u novembru, a akvarijum bi trebalo da bude u funkciji 4. juna naredne godine.

To je za Radio Jadran potvrdio direktor kotorskog Instituta, dr Mirko Đurović, navodeći da je izrada projekta poverena firmi Enforma iz Kotora u saradnji sa konsultantom Oscarom di Santom iz italijanske firme Panaqua, koja više od dve decenije gradi i održava akvarijume po Evropi. Površina prvog crnogorskog akvarijuma biće 250 metara kvadratnih.

Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore odobren je grant od pola miliona evra za osnivanje Morskog centra za očuvanje biodiverziteta – “Bokaaquarium”. Grant je odobrilo Ministarstvo spoljnih poslova Norveške. Ugovor o dodeli granta, vrednog oko 558 hiljada evra, potpisali su početkom decembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore, Danilo Nikolić i ambasador Norveške u Crnoj Gori, Arne Sanes Bjornstad.

Akvarijum će se sastojati od četiri celine: ulaznog dela (prostorija A): Svetsko i Mediteransko more (akvarijumi 1-4), centralnog dela (prostorija B): Jadransko more i južni Jadran (akvarijumi 5-11), specijalnog dela (prostorija C): Bokokotorski zaliv (akvarijumi 12 i 13) i izlaznog dela (prostorija C): tropska mora (akvarijumi 14-16).

Prostor je zamišljen tako da u zatamnjenim prostorijama fokus bude na akvarijumima, što se postiže svetlosnim efektima.

Upečatljivi detalj enterijera predstavlja pod, predviđen da oponaša more, gde se tokom šetnje stvara utisak koračanja od plitke ka dubokoj vodi.

Zanimljivo je to da će pored standardnih akvarijuma, panela sa informacijama, izloženih raznih školjki i kamenja, najmlađi posetioci biti u prilici da koriste i “touch tank”, to jest, prostor gde će moći da ostvare kontakt sa određenim vrstama (školjkama, morskim zvezdama i sl.). Suvenirnica se takođe nalazi u izlaznim delu.

Đurović navodi da još uvek nije poznato koliko će ribljih vrsta biti izloženo u akvarijumima, ali će nastojati da se postavka ribljeg fonda konstantno menja i bude dinamična. Time će nastojati da posetioce uvek vraćaju u Institut, kako bi svaki sledeći put videli neku novu postavku.

Akvarijum će zaposliti četiri do pet novih radnika i vodiča, koji će se baviti akvaristikom i održavanjem tehničkog sistema.

Milisav Pajević

AP Vojvodina uložila više od 700 miliona dinara u vodosnabdevanje

 

Foto: Pokrajinska vlada
Foto: Pokrajinska vlada

Pokrajinska vlada u protekle dve godine investirala je više od 700 miliona dinara u izgradnju i rekonstrukciju vodovodne mreže u 55 sela u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, izjavio je  predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović.

On je nakon obilaska radova na opremanju i povezivanju bunara na izvorištu „Irig“ i uručenja ugovora iz oblasti vodosnabdevanja, koje je upriličeno u Neradinu u opštini Irig, rekao da je to jedno od najvažnijih pitanja u Vojvodini jer, kako je istakao, i dalje veliki broj opština i naseljenih mesta nema kvalitetnu pijaću vodu.

– Politika Pokrajinske vlade je jasna. Cilj nam je da održimo nivo finansiranja u oblasti izgradnje i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u naseljenim mestima širom Vojvodine, naveo je Mirović.

U cilju povećanja kvaliteta vode i unapređenja vodosnabdevanja Pokrajinska vlada će naredne godine, kako je najavio, izdvojiti i značajnija sredstva u ove namene.

– Predstavnicima 20 lokalnih samouprava su uručeni ugovori za sufinansiranje projekta izgradnje, sanacije i rekonstrukcije vodnih objekata u javnoj svojini i objekata fekalne kanalizacije u vrednosti više od 350 miliona dinara i to je veoma značajno za Vojvodinu, kazao je predsednik Mirović.

Milisav Pajević