Home Blog Page 1039

Nacionalni parkovi Crne Gore dobili mobilnu aplikaciju i logo

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore organizovalo je nedavno svečanu promociju mobilne aplikacije i novog sajta Nacionalnih parkova Crne Gore  ispred Centra za posetioce nacionalnih parkova Crne Gore, na Vranjini.

Direktor JPNPCG Elvir Klica, istakao je da je motiv okupljanja predstavljanje Android aplikacije Nacionalnih parkova Crne Gore, koja je nastala sa ciljem pružanja kvalitetnije usluge i boljeg doživljaja svima koji planiraju da posete Nacionalne parkove.

– Odlučili smo da predstavimo aplikaciju kao vid novog, savremenog, inovativnog i interaktivnog vizuelnog prikaza svih destinacija značajnih za posetioce. Aplikacija je dizajnirana prvenstveno za promociju crnogorskih nacionalnih parkova, prirode, kulture, turizma, pa čak i gastronomske ponude sa područja parkova”, istakao je Elvir Klica.

Mobilna aplikacija i sajt su svojevrsni digitalni vodič kroz zaštićena prirodna područja Crne Gore kroz svih pet nacionalnih parkova. Aplikacija je dostupna na Google play prodavnici pod nazivom Nacionalni parkovi Crne Gore, dok je sajtu moguće pristupiti putem veb adrese www.nparkovi.me.

Uporedo sa aplikacijom, predstavljen je i novi web sajt, sa potpuno drugačijim dizajnom, koji je sada prilagođen svim uređajima i omogućuje da na vrlo jednostavan način pristupite svim informacijama od značaja.

Predstavljen je i novi logo JPNPCG, kao i novi logo za svaki ponaosob nacionalni park, koji su izrađeni uz podršku UNDP-a.

Logo JPNPCG ima oblik stabla čiju krošnju čini pet kamenih cvjetova u nepravilnoj organskoj formi kamena koji je dominantan prirodni materijal našeg podneblja. Njihov kružni raspored ukazuje na jedinstvo i funkcionalnost.

Aplikaciju možete preuzeti sa Google Play Store ili ovde.

Milisav Pajević

Prevodnica Bezdan se sanira i rekonstruiše

Foto: Vode Vojvodine

 

Foto: Vode Vojvodine

Ovog meseca JVP „Vode Vojvodine“ započelo je radove na rekonstrukciji i sanaciji prevodnice Bezdan i prevodnice i ustave Šebešfok.

Vrednost radova, koji su deo INTERREG – IPA programa prekogranične saradnje MađarskaSrbija, pod nazivom Kompleksno unapređenje vodoprivrede područja kanalaBajaBezdan” (BABEKA), iznosi skoro 3,5 miliona evra.

Obe prevodnice su dugi niz godina van funkcije pa je značaj ovih radova, kojima će opet biti osposobljene za rad, ogroman.

Na Šebešfoku je u planu motorizovanje pogon na prevodnici i ustavi, dok će se na prevodnici Bezdan zadržati ručni pogon. Građevinskim, mašinskim i elektrotehničkim radovima će se promeniti trenutno loše stanje objekata i stvoriti preduslovi za njihov širi društveni značaj.

Kada radovi budu završeni povećaće se nivo zaštite od poplava, stvoriće se uslovi za prelazak brodova iz Dunava u kanal Baja-Bezdan i obezbediće se puna operativna funkcija kanala, kao i dobra osnova za dalji razvoj sistema. Ovim aktivnostima će se zaštiti prirodni rezervati, unaprediti ekonomija i turizam, naročito nautički.

Zbog velikog kulturno-istorijskog značaja ovi objekti su evidentirani kao nepokretnost pod prethodnom zaštitom, te se stoga sanacija i rekonstrukcija izvode po principu očuvanja prvobitnog izgleda.

Radovi srpske strane projekta BABEKA se finansiraju iz sredstava JVP „Vode Vojvodine“ i Fonda „Evropski poslovi“ AP Vojvodine, a planirano je da budu gotovi pre dogovorenog roka, tačnije do kraja 2019. godine.

Milisav Pajević

Grad Bor dogovorio formiranje ekološkog – zelenog saveta

Foto: Medija centar Bor

 

Foto: Medija centar Bor

Gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić održao je prošlog petka sastanak sa ekološkim organizacijama sa ciljem uspostavljanja saradnje radi rešavanja ekoloških problema Bora i okoline.

Grad Bor  suočava se sa ekološkim izazovima uzrokovanim povećanoj  rudarskoj aktivnosti kompanija RTB Bor, Rakita, Jugokaolin kao i prisustvom mnogobrojnih istraživačkih kompanija.

Učesnici su zaključili da je neophodno usaglasiti eksploataciju rudnih rezervi sa turističkim i poljoprivrednim potencijalima grada uz poštovanje ekoloških standarda Srbije i Evropske unije.

Dogovoreno je formiranje ekološkog – zelenog saveta koji će biti sastavljen od predstavnika lokalne samouprave, nevladinih organizacija, stručnih i zdravstvenih institucija i stanovnika ekološki ugroženih mesnih zajednica.

Za koordinaciju saradnje odgovaran je Srećko Zlatković, član Gradskog veća Bora.

Savet treba da bude formiran do kraja oktobra sa ciljem da: predlaže programe, mere i planove aktivnosti radi efikasnije zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i upravljanje otpadom a posebno komunalnim i rudničkim otpadom; koordinira radom organa na lokalnom nivou čiji je rad značajan za oblast zaštite životne sredine; pruža podatke od značaja za izradu strateških dokumenata iz oblasti zaštite životne sredine i razmenjuje informacije od značaja za proces planiranja; planira praćenje i ocenjivanje uspešnosti primene Lokalnog ekološkog akcionog plana (LEAP) uz predloge za inovaciju; radi na unapređenju i inoviranju Lokalnog energetskog akcionog plana energetske efikasnosti, inicira javnu raspravu i predlaže ga organima na usvajanje; radi na unapređenju edukacija i podizanje energetske i ekološke svesti.

Milisav Pajević

Zvečan uskoro dobija novu fabriku baterija i akumulatora

Foto: Opština Zvečan
Foto: Opština Zvečan

Na biznis forumu u Leposaviću, na kome je učestvovalo više od 100 privrednika iz centralne Srbije i sa Kosova i Metohije Jovan Dimkić, generalni direktor Rudarsko – metalurško – hemijskog kombinata olova i cinka Trepča izjavio je da bi uskoro trebalo da započne izgradnja fabrike baterija i akumulatora u Zvečanu.

Dimkić je rekao Tanjugu da će uskoro Vlada Republike Srbije prihvatiti studiju izvodljivosti za izgradnju fabrike baterija i akumulatora i da je studija trenutno u postupku revizije.

Predviđena lokacija za izgradnju fabrike je u Zvečanu u okviru industrijskog kruga Trepče, a Dimkić kaže da je ta investicija vredna 13,9 miliona evra i da bi mogla da se vrati već za tri godine.

Kako je rekao Dimkić fabrika će godišnje proizvoditi oko 700.000 komada baterija i akumulatora i imaće visoko profitabilnu proizvodnju.

Milisav Pajević

Održan Energetski forum Jugoistočne Evrope u Solunu

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić učestvovao je na Energetskom forumu Jugoistočne Evrope u Solunu na poziv ministra energije Grčke Jorgosa Statakisa.

Sigurnost snabdevanja, diversifikacija izvora, otvoreno tržište i veće učešće obnovljivih izvora su zajednički ciljevi, zemljama Jugoistočne Evrope i potrebna je jaka saradnja u oblasti energetike, neki su od zaključaka Energetskog foruma Jugoistočne Evrope koji je održan u Solunu.

Milisav Pajević

Solarna energija postaće najisplativija energija Evrope

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Solarna energija postaće najpopularnija energija u Evropi do 2020. godine.

To je podatak Sun Investment Group, kompanije koja smatra da će ukidanjem minimalne uvozne cene solarna energija postati za 30% jeftinija.

Ova odluka da se ukine porez na uvoz solarnih panela iz Kine postaće atraktivnija investitorima, potrošačima i donosiocima odluka.

EU je uvela ovaj porez na kinsekse solarne panele 2013. godine nakon što su zaključili da oni ugrožavaju domaće proizvođače solarnih panela.
Stručnjaci sada predviđaju da bi ukidanjem ovih poreza Evropa osetila benefite nakon samo nekoliko nedelja.

Dejvidas Varabuskas, direktor kompanije Sun Investment Group izjavio je: “Ukidanjem poreza za uvoz čitav sektor bi dobio korist i napredovao. Kako troškovi emitovanja ugljen dioksida rastu, solarna energija će najverovatnije postati najkompetetivnija u Evropi do 2020. godine”.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Najveći svetski vetropark pušten u pogon u Irskom moru

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Najveći svetski vetropark na moru, Volni Ikstenšen (Walney Extension), zvanično je pušten u pogon u Irskom moru, javlja britanski Gardijan.

Vetropark, koji je gradila danska energetska kompanija Ejrsted, prostire se na površini od 20.000 fudbalskih stadiona duž Kambrijske obale i ima kapacitet od 659 megavata, što je dovoljno za snabdevanje 590.000 domaćinstava.

Ovaj projekat pokazuje koliko je dramatično napredovala tehnologija vetra u proteklih pet godina otkako je završen prethodni najveći vetropark „London Erej“, navodi list i predočava da novi vetropark koristi upola manji broj turbina ali ima veću snagu.

Ministarka energetike Kler Peri je izjavila da će ovaj projekat pomoći Velikoj Britaniji, koja je broj jedan u svetu po instaliranim vetro postrojenjima na moru, da učvrsti svoju lidersku poziciju i da otvori hiljade kvalitetnih radnih mesta.

Imajući u vidu da je u toku gradnja još većih vetroparkova na britanskim obalama, Volni Ikstenšen po svemu sudeći neće dugo zadržati titulu najvećeg.

Naime, vetroelektrana Ist Anglia Uan (East Anglia One), koju gradi elektroprivreda Škotske, biće veća od Volni Ikstenšena, s kapacitetom od 714 megavata, a njeno otvaranje je planirano 2020. godine.

Danski Ejrsted radi na jorkširskoj obali još veće projekte, uključujući vetrofarme Hornsi Jedan i Dva, čiji će kapaciteti biti 1.200 MW i 1.800 MW, respektivno, piše Gardijan.

Milisav Pajević

Izvor: Tanjug

Krediti za investiranje u mere energetske efikasnosti i projekte obnovljive energije

Foto: Promo

 

Foto: Promo

Evropska banka za obnovu i razvoj je obezbedila UniCredit Banci, drugoj najvećoj banci u Srbiji, sredstva u iznosu od 600 miliona dinara, sa ciljem da podstakne finansiranje zelene ekonomije.

Ova kreditna linija je deo EBRD-ovog GEFF programa za finansiranje zelene ekonomije na Zapadnom Balkanu  Green Economy Financing Facility,  u ukupnom iznosu od 85 miliona evra, koje se sprovodi u saradnji sa Sekretarijatom Energetske zajednice.

Inicijativa je kreirana sa ciljem da pruži podršku lokalnim domaćinstvima, stambenim zajednicama i prodavcima energetski efikasnih tehnologija za investiranje u mere energetske efikasnosti i projekte obnovljive energije.

Sredstva iz ove kreditne linije će biti odobravana za ulaganje u tehnologije visokih performansi kada je energetska efikasnost u pitanju, materijale i rešenja za stambene objekte, kao što su zamena prozora ili vrata, adaptacija fasada, nabavka opreme za grejanje ili termoizolacionih materijala, kupovina fotonaponskih panela, toplotnih pumpi, ekonomične rasvete, i druge mere koje doprinose ekonomičnosti i uštedi.

Cilj je da se smanji potrošnja energije i unapredi energetska efikasnost u skladu sa principima Evropske banke za obnovu i razvoj za Tranziciju ka zelenoj ekonomiji (GET). Sa ovakvim ulaganjima, domaćinstva ne samo da će postati energetski efikasnija, već će doprineti smanjenju emisije štetnih gasova i njihovog uticaja na životnu sredinu.

– Zadovoljstvo nam je što nastavljamo saradnju sa našim dugogodišnjim partnerom, UniCredit Bankom, obezbeđivanjem sredstava za finansiranje zelene ekonomije. Ova saradnja ima dvostruki značaj, jer ne samo da će porodicama u Srbiji omogućiti da umanje račune za potrošnju energije i smanje emisiju štetnih gasova, već je ovo i naš prvi projekat sa UniCredit Bankom koji će obezbediti kredite u domaćoj valuti, izjavila je Žužana Hargitai, direktorka Regionalne kancelarije EBRD-a za Zapadni Balkan.

UniCredit Banka će odobravati potrošačke kredite u iznosu do tri miliona dinara sa rokom otplate do sedam godina. Podsticaj može iznositi do 20 odsto ulaganja. Nominalna kamatna stopa iznosi 9,11 posto na godišnjem nivou, dok je efektivna kamatna stopa 10,82 odsto godišnje.

– Veoma smo ponosni na to što je UniCredit Banka prepoznata kao pouzdan partner za projekte energetske efikasnosti zahvaljujući međunarodnoj ekspertizi. Svesni smo važnosti zelene ekonomije i zbog toga smo zadovoljni što nam je EBRD ukazao poverenje da radimo na dodatnoj promociji važnosti unapređenja zaštite životne sredine u Srbiji. Krediti koje ćemo moći da ponudimo našim klijentima, ne samo da će sačuvati njihov novac, već i omogućiti svetliju i zdraviju budućnost za nas i buduće generacije, kazala je Feza Tan, predsednica Izvršnog odbora UniCredit Banke Srbija.

Milisav Pajević

Luksuzna modna kuća Burberry prestaje da pali neprodatu odeću i da koristi krzno

Foto-ilustracija: PIxabay

Prepoznatljiva belo-crna-bordo Burberry šara na bež pozadini posebno je popularna na šalovima i mantilima. Da nisu dospeli do ormana svojih vlasnika do kraja godine u kojoj su proizvedeni, ovi modni komadi mogli su da budu spaljeni.

Foto-ilustracija: PIxabay

Modna kuća Burberry dugo se pridržavala prakse spaljivanja svoje garderobe kako bi održala reputaciju ekskluzivnog brenda. Od ove godine je se odriče, podstaknuta agencijama i aktivistima za zaštitu prirode.

Samo tokom 2017. godine odeća u vrednosti od 36 miliona američkih dolara pretvorena je u pepeo. Od 2012? Čak 136 miliona dolara u odevnim predmetima je izgorelo. Kompanija je u svoju odbranu u prošlosti koristila argument da je energiju, nastalu iz ogromnih požara, ponovo upotrebljavala.

Godina 2018. bila je prekretnica u njihovom poslovanju. Burberry je uneo korenite promene i od sada će proizvode koje ne proda da reciklira ili prosledi u lokalne dobrotvorne ustanove.

Ovo nije jedina održiva novina u okviru modne kuće.

Burberry je objavio da više u svojim modnim kolekcijama neće koristiti krzno.

“Moderni luksuz zahteva odgovornost prema životnoj sredini i društvu”, rekao je o ovoj zelenoj promeni Marko Gobeti, direktor preduzeća.

Jelena Kozbašić

Durmitor obeležio svoj dan

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Akcijom uređivanja prostora, prošlog četvrtka, Nacionalni park Durmitor obeležio je svoj dan.

Služba ambijentalne higijene je uređivala prostor od ulaza u Park ka Crnom jezeru, jednom od najljepših planinskih jezera, kako nacionalnog parka, tako i severa Crne Gore.

Ljubitelji prirode, toga dana, osim što su uživali u šetnji, pešačenju i planinarenju u Parku, shodno Odluci o visini naknada Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore, takođe su bili oslobođeni plaćanja ulaza u to zaštićeno prirodno područje.

Kao prirodno dobro izuzetne univerzalne vrednosti, Nacionalni park Durmitor, 1980. godine, upisan je na UNESKO-vu Listu svetske kulturne i prirodne baštine, a reka Tara u Svetske ekološke rezervate biosfere, 1977. godine.

Nacionalni park Durmitor osnovan je 1952. godine.

Milisav Pajević

Energetska rekonstrukcija četiri osnovne škole u Paraćinu

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

U okviru „Projekta energetske efikasnosti i upravljanja energijom u opštinama u Srbiji“ (PEEUEO) u opštini Paraćin će se obaviti rekonstrukcija četiri osnovne škole, kako bi se smanjili troškovi za energiju i povećao komfor za učenike.

Projekat (PEEUEO) finansira Vlada Švajcarske Konfederacije dodelom nepovratnih sredstava za rekonstrukciju odabranih javnih objekata, sa ciljem da se poveća energetska efikasnost u javnim objektima jedinica lokalne samouprave, a za Paraćin je izdvojeno milion evra, dok je učešće opštine 200.000 evra.

Opština Paraćin je jedna od četiri opštine u Srbiji koja je dobila bespovratna sredstva od strane Vlade Švajcarske Konfederacije. Potpisan je ugovor sa  Ministarstvom rudarstva i energetike i sa opštinom Paraćin, i u sklopu tog projekta doći će do primene određenih mera energetske efikasnosti u četiri javna objekta u opštini Paraćin, ističe energetski menadžer Jugoslav Nikolić i dodaje da se radi o seoskim osnovnim školama u Sikirici, Popovcu, Stubici i Buljanu.

Nikolić kaže da će prioritet u ovom projektu biti škola u Sikirici, i u njoj će biti primenjene sve moguće mere energetske efikasnosti, naravno prema parametrima koji su definisani od strane Vlade Švajcarske.

Foto: Milisav Pajević

– Škole u kojima će se radovi odvijati promeniće pre svega sistem grejanja, i za sada je najverovatnije da će preći sa grejanja na ugalj i drva na grejanje na gas, priča Jugoslav Nikolić i dodaje da će se na taj način povećati komfor u školama, a smanjiti emisija ugljen dioksida čime se doprinosi zaštiti životne sredine.

Ono što sledi je izrada tehničke dokumentacije i nakon toga raspisivanje tendera za izbor izvođača radova koji će početi sredinom sledeće godine.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Milisav Pajević

Za zamenu azbestnih vodovodnih cevi Srbobranu 9,9 miliona dinara

Foto: Opština Srbobran

 

Foto: Opština Srbobran

Opština Srbobran je za zamenu azbestnih vodovodnih cevi u delu Nadalja, odlukom Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine pripalo 9,9 miliona dinara.

Radivoju Paroškom, predsedniku opštine Srbobran, ugovor je uručio Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade, prilikom obilaska radova na opremanju i povezivanju bunara na izvorištu “Irig”, u Neradinu u Sremu.

Prema odredbama ugovora, nove vodovodne cevi biće postavljene u ulicama Svetog Save i dr Lazara Rakića, u dužini od 1.712 metara.

Uz radove koji se u Nadalju trenutno izvode, a to su sanacije čvorišta vodovodne mreže, za šta je obezbeđeno 26 miliona dinara, jasno je da Nadalj polako dobija modernu mrežu sa ispravnom vodom za piće.

– Ukupna vrednost investicije je 14.212.240 dinara, tako da je učešće opštine Srbobran 30 odsto, a novac ćemo obezbediti iz budžetskih sredstava. Ova investicija veoma je značajna jer omogućava da krenemo sa zamenom starih azbestnih vodovodnih cevi u Nadalju. Tokom prošle i ove godine dobili smo značajna sredstva za zamenu starih i dotrajalih i izgradnju novih šahtova u sva tri naseljena mesta. To nam omogućava parcijalnu zamenu dotrajalih vodovodnih cevi u sva tri mesta. U Nadalju smo izgradili fabriku vode, menjaju se dotrajali šahtovi, a sada idemo i u projekat zamene cevi u vodovodu, precizirao je Radivoj Paroški, predsednik opštine Srbobran.

Milisav Pajević

Meštani Stare planine poručuju: „Zaštitite naše reke ili ćemo to uraditi sami“

Foto: Odbranimo reke Stare planine

Savez mesnih zajednica Stare planine i građana okupljenih u Fejsbuk grupu “Odbranimo reke Stare planine” organizovali su 2. septembra zbor u centru Pirota u znak protivljenja izgradnji malih hidroelektrana. Okupljeni su protestvovali pod sloganom “Reci ne za MHE”. Procenjeno je da je inicijativa za zaštitu reka Srbije i Stare planine tom prilikom na pirotskom trgu okupila oko 3500 ljudi.

Ukoliko se ne odustane od projekata, sledeći skup pobune biće organizovan u Beogradu, najavljuju organizatori.

Foto: Odbranimo reke Stare planine

“Građani Stare planine, Pirota i cele Srbije, ekolozi, planinari, naučnici i aktivisti skupili su se u Pirotu da poruče da ne žele izgradnju čak 58 derivacionih mini hidrocentrala u parku prirode Stara planina, jer će se usmeravanjem reka u cevi uništiti biosistem i narušiti životna sredina, i oduzeti najvažniji resurs ljudima koji na tom prostoru žive – voda”, savez i grupa su opisali razlog svog okupljanja.

Foto: Odbranimo reke Stare planine

Cilj organizatora protesta je da se izmenom zakonske regulative unapredi, a doslednom primenom obezbedi da se svaki razvoj, korišćenje prirodnih bogatstava i interesi kapitala podrede interesu očuvanja prirode kao uslovu opstanka pokolenja i života na planeti Zemlji. Zahtevaju preispitivanje katastra potencijalnih lokacija za izgradnju MHE u Srbiji.

U nameri smanjenja njihovog broja zahtevaju zabranu izgradnje hidroelektrana u zaštićenim prostorima prirode Republike Srbije, uklanjanje svih nezakonito izgrađenih MHE, kao i iskorišćavanje svih raspoloživih zakonskih mogućnosti kako bi se zaustavilo izdavanje novih dozvola za izgradnju MHE i momentalnog zaustavili započeti radovi na svim MHE u fazi izgradnje.

Foto: Odbranimo reke Stare planine

Aleksandar Jovanović Ćuta, jedan od pokretača inicijative “Odbranimo reke Stare planine”, pozvao je sve na minut ćutanja za sve reke kojih više nema u Srbiji zbog izgradnje mini hidrocentrala, a nakon toga skrenuo pažnju na odlučnost aktivista da će ukoliko predstavnici vlasti u narednih nekoliko dana ne proglase moratorijum na izgradnju svih malih hidroelektrana u parkovima prirode oni proglasiti ekološku autonomiju na Staroj planini. “Gde god se pojavi bager, mi ćemo ga sprečiti ili razmontirati. Kome ćemo se obratiti? Nećemo nikom. O rekama Stare planine odlučivaće ljudi koji tu žive”, rekao je Jovanović.

Okupljanje u svrhu odbrane srpskih reka podržali su i stručnjaci. Na skupu su govorili i Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu, dr Predrag Simonović, profesor Biološkog fakulteta u Beogradu i dr Deni Porej, direktor WWF Adria.

“Građani Srbije treba da znaju da je koncepcija gradnje mini hidroelektrana jedan potpuno pogrešan pristup u obezbeđivanju energije iz obnovljivih izvora, jer to su objekti koji u energetskom bilansu donose jako malo i imaju nemerljive ekološke štete, a pravi cilj je bogaćenje pojedinaca i interesnih grupa, a to plaćaju svi građani Srbije”, izjavio je Ratko Ristić.

Foto: Odbranimo reke Stare planine

Zaključio je da će pregrađivanjem korita na 58 mesta Stara planina postati mrtva planina. “Planirano je da se u Srbiji napravi 850 malih hidroelektrana i ukoliko to bude realzovano uništićemo naše najvrednije planinske reke”, naglasio je Ristić.

Svoje zahteve vezane za izmene zakonske regulative i hitne reakcije na postojeće akutno stanje na svim planinskim rekam Srbije, organizatori su prosledili Predsedniku Republike kao i Gradskoj upravi Pirota, Skupštini republike Srbije, Predsedniku Skupštine, Vladi i Predsedniku vlade Republike Srbije.

Jelena Kozbašić

 

Da li su pušači najveći zagađivači?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Veliku pažnju su u proteklim nedeljama privukle plastične slamčice i problem zagađenja plastikom u okeanima. Širom sveta organizovane su razne akcije čišćenja slamčica sa plaža i iz mora iako one čine samo 0,02% otpada koji završi u okeanima. No, postoje i veći problemi.

Jedan od tih problema jesu opušci od cigareta. Prema NBC news oni su najveći zagađivač svetskih okeana. „Iako nemaju nikakve benefite za zdravlje nisu propisno regulisani i taj problem se ne sme ignorisati više,“ izjavio je Tomas Novotni sa Univerziteta u San Dijegu. Filteri 5,6 triliona cigareta (od kojih 1/3 završi u okeanima) napravljeni su od celuloznog acetata kome je potrebna skoro jedna decenija da se razloži. Prema nekim podacima opušci cigareta je otpad koji je najviše sakupljen sa plaža, tačnije 60 miliona opušaka u poslednjih 32 godine.

Filteri su izmišljeni sredinom 1900-ih kako bi smanjili štetan uticaj cigareta da bi se vremenom pretvorili u veliki ekološki problem. Naterati pušače da odgovorno odlažu svoje opuške je teško i razne kampanje protiv zagađivanja su bile neuspešne.

Kampanja pod nazivom „Opušci i zagađenje“ teži tome da promeni stavove prema filterima. „Opušci zagađuju naše plaže, parkove i zajednice već predugo- i vreme je za akciju!“ napisali su na svom vebsajtu. Neke mere su već preduzete a u Americi postoji kampanja za zabranu filtera ili podizanje cene paklica cigareta kako bi se pokrili troškovi čišćenja.

Ranije ovog meseca, tematski park u Francuskoj je istrenirao svrake da kupe opuške cigareta, sa ciljem da pošalju posetiocima poruku da bi trebalo više da brinu o životnoj okolini.

Dakle, iako su razne kampanje protiv slamčica i druge plastike za jednokratnu upotrebu odlične, takođe pokazuju da je zapravo lako napraviti malu promenu u svakodnevnom životu. No, potrebno je uraditi još mnogo toga kako bismo očistili naše okeane i na pušače su uprte sve oči.

Milan Zlatanović

Izvor: iflscience

Zeleni klimatski fond – mogućnosti i izazovi za Republiku Srbiju

Foto: UNDP Serbia

 

Foto: UNDP Serbia

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kao nacionalno odgovorne institucije za saradnju sa Zelenim klimatskim fondom i Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu juče je održan uvodni sastanak projekta “Jačanje kapaciteta Republike Srbije za efikasno angažovanje sa Zelenim klimatskim fondom”.

Skup su otvorili državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Željko Radošević, Steliana Nedera, zamenica stalne koordinatorke UN, i Ana Vukoje, ekspert za klimatske promene Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, osvrćući se na značaj ovog projekta sa aspekta doprinosa borbi protiv klimatskih promena i smanjenju uticaja promena klime na različite sektore, među kojima je jedan od najpogođenijih sektor poljoprivrede.

Sastanak je imao za cilj da se, osim projekta, zainteresovanim stranama predstave i način rada i mogućnosti koje daje Zeleni klimatski fond, kao i mogući izazovi za Republiku Srbiju u obezbeđenju finansijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promena (smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte i adaptacija na izmenjene klimatske uslove).

Projekat ima za cilj uspostavljanje odgovarajuće institucionalne strukture, procedura i pravila za odobrenje programa i projekata za finansiranje iz Zelenog klimatskog fonda, kao i izradu okvirnog nacionalnog programa kojim će biti utvrđene oblasti i aktivnosti prioritetne za ovo finansiranje, navedeno je na sajtu Ministarstva poljoprivrede.

Milisav Pajević

Modernizacija prerađivačkih kapaciteta Rafinerije nafte Pančevo

U Rafineriji nafte Pančevo sa uspehom je okončana montaža vangabaritne opreme u okviru realizacije projekta izgradnje postrojenja za duboku preradu sa tehnologijom odloženog koksovanja, kapitalnog projekta druge faze modernizacije prerađivačkih kapaciteta NIS-a.

Na gradilištu su uspešno podignuta dva reaktora, deo opreme u kome će se odvijati proces koksovanja.

Oba reaktora visoka su po 30 metara i teška preko 200 tona i njihovo podizanje bilo je svojevrstan građevinski izazov.

Od dosadašnjeg toka radova treba izdvojiti i uspešno podizanje prve rafinerijske kolone za Postrojenje za duboku preradu – reč je o tehnološkoj jedinici (DA-5308), kao i ostalih 11 jedinica vangabaritne opreme.

Sada je u Rafineriji u toku finalizacija izrade koksne peći, što takođe predstavlja jednu od ključnih tačaka projekta „Duboka prerada“.  Kapacitet ove peći iznosiće više od 20 megavata. Uporedo sa ovim poslovima, na gradilištu se obavlja i niz drugih građevinskih i montažnih poslova. Aktivnosti se izvode u skladu sa zakonskom regulativom Republike Srbije i uz poštovanje najviših ekoloških i standarda bezbednosti na radu. U pojedinim trenucima na gradilištu u pančevačkoj rafineriji bilo je angažovano čak 700 radnika, a kako se obim radova na realizaciji ovog investicionog projekta bude širio, povećavaće se i broj inženjera i radnika na terenu.

Projektom „Duboka prerada“ NIS nastavlja trend neprestane modernizacije Rafinerije u Pančevu kako bi za tržište Srbije i regiona obezbedio ponudu najkvalitetnijih goriva.

Ovaj projekat vredan više od 300 miliona evra jedan je od najvećih investicionih projekata u Srbiji, a nova postrojenja počeće da rade u trećem kvartalu 2019. godine. Njihov rad omogućiće optimalno iskorišćenje kapaciteta Rafinerije i povećanu proizvodnju visokokvalitetnog benzina, dizela i tečnog naftnog gasa, kao i početak proizvodnje koksa, proizvoda koji se sada uvozi u Srbiju.

Glavni projektant i kompanija koja upravlja izgradnjom je međunarodna kompanija CB&I. Prednost pri izgradnji projekta pružena je domaćim izvođačima, a završetkom novih postrojenja u Rafineriji će biti otvorena i nova radna mesta.

NIS realizacijom ovog projekta takođe nastavlja sa ulaganjima u unapređenje zaštite životne sredine jer će se početkom rada novih postrojenja steći uslovi za prestanak proizvodnje mazuta sa visokim sadržajem sumpora što će ujedno omogućiti da Srbija ispuni svoje međunarodne obaveze u smislu ograničavanja korišćenja goriva koja imaju visok sadržaj sumpora.

Takođe, biće unapređena energetska efikasnost Rafinerije, smanjene emisije praškastih materija i povećana bezbednost na radu.

Milisav Pajević