Home Blog Page 1038

Vlasti u Vijetnamu poručuju građanima da ne jedu meso pasa

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Vlasti u vijetnamskoj prestonici tražile su od građana da prestanu da jedu pseće meso ali ne iz humanih ili ekoloških razloga, već zato što to šteti imidžu grada, ali i zato što se neprikladnim držanjem životinja može širiti besnilo.

Za mnoge u Vijetnamu, pseće meso je delikates za koji se smatra da povećava izdržljivost.

Zamenik gradonačelnika Hanoja Ngujen Van Su naveo je u saopštenju na gradskom internet portalu da ubijanje pasa i mačaka i jedenje njihovog mesa uznemirava strance i šteti imidžu grada.
Su je tražio od lokalnih vlasti da podignu svest o opasnostima od besnila u odgajanju pasa i mačaka radi mesa.

Vijetnam je pokrenuo nacionalni program za iskorenjivanje besnila do 2021.
Zvaničnici navode da u Hanoju ima 493.000 pasa i mačaka, od kojih se više od 10 odsto gaji u komercijalne svrhe.

Milan Zlatanović

Izvor: N1

Postupak zaštite geografske oznake Deliblatskog meda

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Regionalna razvojna agencija Južni Banat doo Pančevo, radi na realizaciji zaštite geografske oznake Deliblatskog meda.

U sali Skupštine Opštine Kovin održaće se 15. septembra sa početkom u 11 časova inicijalni sastanak sa svim zainteresovanim pčelarima koji pčelare unutar granica Deliblatske peščare.

Ovo je prvi skup u nizu, koji će se odnositi na evidentiranje potencijalnih proizvođača Deliblatskog meda i na dogovore oko predstojećih teoretskih i praktičnih obuka iz pčelarstva.

Sastanak organizuje Institut za unapređenje poslovanja d.o.o Beograd pod pokroviteljstvom Regionalne razvojne agencije “Južni Banat” d.o.o. Pančevo.

Glavni konsultant za geografske indikacije i zaštitu geografskog porekla Deliblatski med i koordinator aktivnosti oko zaštite biće dr Slađan Rašić, profesor Organskog pčelarstva na Fakultetu ekološke poljoprivrede, Univerziteta Edukons iz Sremske Kamenice.

Milisav Pajević

Obezbeđuje se ekološki status vode u kanalima Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

 

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Nakon porasta nivoa Dunava i poboljšanja hidroloških uslova otvorena je vodozahvatna ustava Bezdan na Dunavu, nakon čega je došlo do povećanja dotoka sveže vode u kanale Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav u Bačkoj.

Vodena vegetacija, koja se u prethodnom periodu razvila na kanalima HS DTD, se sada zbog povećanog proticaja vode pomera nizvodno i dolazi do njenog nagomilavanja na širim deonicama.

Kako bi se sprečio eventualni pomor ribe, JVP „Vode Vojvodine“ su uputile plovnu kosačicu na lokaciju između Odžaka i Karavukova, na kojoj je trenutno velika koncentracija vegetacije.

Na ovoj deonici kanala Odžaci-Sombor, na dužini od tri kilometra, analiza je pokazala da je nivo kiseonika ispod uobičajenog.

Plovne kosačice svojim radom omogućuju proticaj vode u letnjim mesecima kada dolazi do porasta drezge, vodenog orašca, sočivice i druge vodene vegetacije.

Uklanjanjem ovih biljki obezbeđuje se i dobar ekološki status vode u kanalima.

Kao što smo već pisali, rast i razmnožavanje ovakvih vrsta su u direktnoj vezi sa stajaćom vodom, visokim temperaturama i sadržajem azotnih i fosfornih materija koje u vodu dospevaju spiranjem sa poljoprivrednog zemljišta.

Usled ove pojave dolazi do nedostatka svetlosti ispod površine, zbog čega se ne stvara kiseonik nego ugljen monoksid, koji dodatno narušava kvalitet vode.

Milisav Pajević

PKS pokreće Akademiju cirkularne ekonomije

Foto: PKS

 

Foto: PKS

Privredna komora Srbije, u saradnji sa centrom Cirekon i uz podršku EIT Climate-KIC i UNDP projekta “Lokalni razvoj otporan na klimatske promene”, pokreće Akademiju cirkularne ekonomije.

Akademija je namenjena polaznicima iz malih i srednjih preduzeća, sa ciljem da unaprede kvalitet i povećaju efikasnost procesa rada u svojim kompanijama, dajući pritom doprinos privrednom razvoju Srbije i zaštiti životne sredine.

Prednosti cirkularne ekonomije su brojne: stvaranje bezbednog i održivog snabdevanja industrije sirovinama, smanjivanje sve veće zavisnosti zemlje od uvoza, otvaranje novih radnih mesta, podrška inovacijama i povećanju konkurentnosti, uštede, podizanje vrednosti lokalnih resursa, proizvedene robe i usluga i drugi.

Sistem proizvodnje i potrošnje u velikom broju kompanija u Srbiji i dalje funkcioniše po linearnom modelu „uzmi – koristi/napravi – odloži”. Prirodni resursi koriste se za proizvodnju proizvoda koji će biti bačeni na kraju njihovog životnog veka. Ovaj pristup pretpostavlja beskrajnu raspoloživost resursa i beskonačan prostor za odlaganje otpada. Ideja „cirkularne ekonomije” ima kao cilj upotrebu i ponovnu upotrebu resursa, kako bi se smanjila i završila proizvodnja otpada, što zahteva temeljne promene u čitavom lancu vrednosti.

Polaznici Akademije, uz pomoć praktičnih alata, naučiće kako da analiziraju i ocene efektivnost procesa rada i upotrebe materijala u svojoj kompaniji, kao i da sprovedu sistemske promene u pravcu cirkularnog poslovanja. Obuka na Akademiji cirkularne ekonomije omogućuje sticanje ne samo teoretskih znanja, već i učenje iz najboljih praksi i do sada postignutih rezultata.

– Privredna komora je početkom rada Akademije cirkularne ekonomije ušla u program transfera znanja, posebno ka malom i srednjem sektoru preduzeća, kako bi se ista pripremila za energetsku i ekološku tranziciju, a sve u cilju jačanja konkurentnosti na regionalnom i svetskom tržištu. Zahvalni smo svim našim partnerima – centru Cirekon, EIT Climate-KIC i UNDP projektu “Lokalni razvoj otporan na klimatske promene”, zahvalni smo kompanijama koje su prepoznale važnost ovog pilot projekta i sa velikim optimizmom gledamo u 2019. godinu kada planiramo novi program Akademije, izjavio je Siniša Mitrović, savetnik predsednika Privredne komore Srbije.

Milisav Pajević

Počelo čišćenje Tihog okeana od plastičnog otpada

Foto: The Ocean Cleanup
Foto: The Ocean Cleanup

Tim naučnika i inženjera predvođen 24-godišnjim holandskim pronalazačem Bojanom Slatom, započeo je ambiciozan projekat čišćenja Tihog okeana od plastičnog otpada.

Čišćenje Tihog okena započinje u Severnoj Kaliforniji. Holandski pronalazač Bojan Slat ističe da je reč o području koje je dvostruko veće od Teksasa.

Foto: The Ocean Cleanup

 

 

„Ako biste to pokrivali brodovima i mrežama, trebalo bi oko 79.000 godina da se to očisti“, objašnjava ovaj 24-godišnjak.

Brod je isplovio iz Alamide. Vuče za sobom ogroman uređaj za masovno sakupljanje smeća čija se težina procenjuje na 88.000 tona.

Plastika i ostali prikupljeni otpad mogli bi da se recikliraju i ponovo prodaju, s nadom da bi jednog dana sistem mogao sam sebe da finansira.

 

Foto: The Ocean Cleanup

„Očekujemo da svake pete godine uklonimo otpad sa polovine površine Pacifika“, precizirao je Slat.

Uređaj zapravo izgleda kao ogroman gasovod, ali neobična naprava duga 609 metara uskoro će krenuti u obračun sa onim što je širom sveta poznato pod nazivom „Veliki pacifički tepih od smeća“.

„Mislim da je to dobra ideja, ali ako očistimo smeće, a ne zaustavimo plastiku na samom izvoru, imaćemo još veći problem“, ukazao je dr Džeri Šubel, jedan od čelnika organizacije „Pacifički akvarijum“ (Aquarium of the Pacific).

Plastični prekrivač počeo je da se formira još polovinom prošlog veka. Kažu da se sastoji od nekoliko milijardi komada otpada.

Izvor: RTS

Otvoren 7. Balkanski botanički Kongres

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan otvorio je juče 7. Balkanski botanički Kongres ( 7. BBK 2018), koji se održava u Novom Sadu od 10. do 14. septembra ove godine.

Ministarstvo zaštite životne sredine pružilo je podršku i pomoć organizaciji ovog najvećeg okupljanja botaničara u čitavom regionu.

Ministar Trivan, pozdravljajući sve učesnike, pohvalio je organizovanje ovakvog skupa koji je od naročitog značaja za opstanak nauke, i koji daje mogućnost za veoma važnu razmenu znanja, iskustava, rezultata i ideja.

– Ovo je prilika da 400 stručnjaka razgovara o zajedničkim temama, da se međusobno povezuju. Jako je važno da znanje teče, rekao je Trivan.

Ministar je naglasio da podržava kolege botaničare u njihovom radu, i pozvao da istraju na tom putu nauke i znanja.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ovih sedam godina rada Kongresa govori da njihov rad i zalaganje za nauku donosi dobre rezultate za našu zemlju.

– Srbija bi trebalo da bude lider kad je u pitanju zaštita životne sredine, i svi zajedno moramo da se potrudimo da taj cilj ostvarimo. Zaštita životne sredine nije samo posao, već borba da živimo zdravije i kvalitetnije, poručio je ministar.

Ovogodišnji Kongres, koji je okupio istraživače iz Evrope koji se bave biljnim naukama i njihovom primenom, u broju učesnika prevazilazi sve dosadašnje.

Kongres su organizovali Prirodno-matematički fakultet Departman za biologiju i ekologiju Univerziteta u Novom Sadu , Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Botaničko društvo „Andreas Volni“.

Milisav Pajević

Građani Indije protestuju zbog rekordnih cena benzina

Foto: Pixabay

 

Foto: Pixabay

Protesti širom Indije zbog rekordnih cena benzina i dizela zatvorili su juče preduzeća, vladine agencije i škole u mnogim delovima zemlje, dok su u pojedinim područjima demonstranti blokirali pruge i puteve, ali i uništavali vozila.

Protestna akcija je u sklopu zajedničke kampanje da se izrazi nezadovoljstvo protiv vlade premijera Narendre Modija.

Porezi na benzin i dizel, koji učestvuju sa više od jedne trećine u maloprodajnoj ceni goriva, jedan su od najvećih izvora prihoda za indijsku vladu.

Ranije vlade su obično snižavale poreze kada god bi međunarodne cene nafte uzletele, ali je Modijeva administracija do sada napravila male ustupke, ocenjuje Rojters.

– Modijeva vlada krade od ljudi Indije sa prekomernim porezom na gorivo, napisala je na Tviteru Kongresna stranka, glavna opoziciona stranka.

Milisav Pajević

Antić: Zapadni Balkan energetski zavisan i decenijama pati od nedostajuće infrastrukture

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić učestvovao je, na poziv grčkog ministra energetike Jorgosa Statakisa, na Energetskom forumu za Jugoistočnu Evropu, koji je održan u Solunu.

Antić je istakao da su zemlje Zapadnog Balkana imale puno zajedničkih aktivnosti u prethodnom periodu, kao i da su zajedno radile na regionalnom povezivanju i stabilnosti.

On je ocenio da su formati Zapadni Balkan 6 (WB 6) i Energetska zajednica dali veliki doprinos, izrazivši duboko uverenje da su bilateralni susreti i međusobno razumevanje najznačajniji za ovaj region.

Živimo u vremenu u kojem je energetika odavno prestala da bude ekonomska tema i postala geopolitičko pitanje koje duboko zadire u bezbednost svih država, naveo je ministar.

– Verujem da je zemljama Jugoistočne Evrope potrebna jaka međusobna saradnja, kao i Master plan u funkciji energetske bezbednosti. Zemlje Zapadnog Balkana imaju iste prioritete – sigurnost snabdevanja, diverzifikaciju izvora, konkurentno tržište, veće učešće obnovljivih izvora energije, a malo je verovatno da svaka ponaosob sama ispuni sve te zahteve, poručio je Antić.

Ministar je podsetio na to da je Zapadni Balkan energetski zavisan i decenijama pati od nedostajuće infrastrukture.
– Prioriteti su nam izgradnja i finansiranje alternativnih pravaca snabdevanja, a treba imati na umu da su takvi projekti skupi i da, po pravilu, nemaju komercijalne efekte, naglasio je Antić.

U okviru Foruma održan je multilateralni sastanak ministara energetike Srbije, Grčke, Bugarske i Izraela, kojem je prisustvovao i podsekretar Departmana za energetiku SAD.

Antić je naveo da posebno sa bugarskom ministarkom energetike Temenuškom Petkovom ima intenzivnu saradnju, budući da je u toku realizacija projekta gasne interkonekcije između Srbije i Bugarske.

– Ono oko čega imamo apsolutnu saglasnost Statakis, Petkova i ja jeste to da je potrebno da radimo na svim onim projektima koji zavise od naših zemalja, a to su pre svega interkonekcija između Grčke i Bugarske (IGB), kao i interkonekcija između Bugarske i Srbije (IBS), naveo je on.

Interkonekcija Niš–Dimitrovgrad, kako je dodao, naš je najvažniji projekat, koji realizujemo zahvaljujući grantu EU u iznosu od 49,6 miliona evra, istakao je Antić.

Na sastanku je konstatovano da se zemlje zalažu za diverzifikaciju i demonopolizaciju snabdevanja svim ključnim energentima, kao i da Srbija s punim pravom ima velika očekivanja od izgradnje gasovoda Turski tok, kao i da je otvorena za sve dodatne izvore snabdevanja, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Milisav Pajević

Da li je veštačka fotosinteza budućnost energetike?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Internacionalni tim istraživača predstavio je novu tehniku, inspirisanu procesom fotosinteze, koja bi jednog dana mogla da se koristi za proizvodnju goriva na bazi vodonika i da bude neograničeni izvor obnovljive energije.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Energy, i u njemu su naučnici sa Kembridža predstavili novu metodu kojia se koristi da razdvoji molekule vode na manje delove, tj. vodonik i kiseonik koristeći sunčevu svetlost. Biljke takođe razdvajaju molekule vode kako bi konvertovali energiju sunca u procesu fotosinteze.

Iako je veštački proces fotosinteze prisutan već nekoliko decenija, on nije dovoljno prilagođen se koristi u svrhe proizvodnje energije.

Ervin Rajzner, stručnjak za energetiku i održivi razvoj i predvodnik studije rekao je da je ovo novo istraživanje bitan uspeh u oblasti poluveštačke fotosinteze. Ovaj pristup koristi sposobnosti prirodnih enzima i kombinuje ih sa tehnologijom kako bi prevazišao organičenja tehnika isključivo veštačke fotosinteze.

„Konverzija solarne energije kako bi se proizvodila obnovljiva goriva i hemikalije, je važna strategija za napajanje našeg društva u post fosilnom dobu. Prirodna fotosinteza je evoluirala tako da skladišti solarnu energiju i da ugljen dioksid pretvara u šećer, ali ovaj proces nije baš energetski efikasan. Veštačka fotosinteza imitira prirodnu i cilja na to da proizvede vodonik iz vode uz pomoć deljenja molekula, ali problem predstavljaju veoma skupi ili toksični katalizatori. U našem istraživanju pokušali smo da kombinujemo najbolje iz prirodnog i veštačkog sveta tako što ćemo koristiti veoma efikasne biološke katalizatore kojih ima u izobilju i upotrebiti ih sa sintetičkim materijalima i solarnim napravama kako bi uspešno proizvodili energiju.“

Ključni enzimi za ovu tehniku nalaze se u algama a prototip ovog sistema pokazao je da se ovom tehnikom apsorbuje više svetla nego u procesu prirodne fotosinteze.

Prema istraživačima, njihov rad prevazišao je mnoge prepreke u integraciji organskih komponenti sa neorganskim materijalima i rezultat će biti više mogućnosti u budućoj proizvodnji energije. Rajzner je naglasio da njihov rad za sada predstavlja samo dokaz mogućnosti ovog principa ali se oni nadaju da će u budućnosti dalje razviti ovaj metod i naći razne praktične načine na koje može da se iskoristi.

Vodonik je hvaljen kao gorivo budućnosti i već se koristi u nekim vozilima. Za razliku od fosilnih goriva hidrogena ima u izobilju a kao nusprodukt ne stvara gasove staklene bašte ili druge polutante. Trentni problem jeste što je potrebno mnogo energije (koja se uglavnom dobija uz pomoć sagorevanja fosilnih goriva) kako bi se proizveo vodonik. Naučnici već neko vreme traže način da uz manje energije proizvedu vodonik a nova studija je jedno od potencijalnih rešenja.

Milan Zlatanović

Izvor: newsweek

Polovina recikliranog PET-a u ambalaži do 2030. godine

 

Foto: PepsiCoEU @PepsiCoEU

PepsiCo je prošle nedelje najavio da će do 2030. godine polovina plastičnog materijala koji se koristi u njihovoj ambalaži širom EU činiti reciklirani materijal (rPET).

To znači da će ova kompanija utrostručiti sadržinu rPET materijala u ambalaži svojih napitaka u iznosu od oko 50.000 tona rPET-a.

– U PepsiCo-u, mi shvatamo našu odgovornost za zaštitu životne sredine veoma ozbiljno i čvrsto posvećeni pronalaženju održivih načina za stvaranje naših proizvoda. Mi smo bili u misiji u Evropskoj uniji da unapredimo kulturu koja podstiče i podržava prikupljanje i reciklažu ambalaže. Danas mi je veoma drago što objavljujem da ćemo sada ići mnogo dalje u korišćenju reciklirane plastike u našoj ambalaži, jer radimo na ispunjavanju i prevazilaženju ovog novog cilja u narednim godinama, komentarisao je ovu odluku Silviu Popovici, predsednik PepsiCo Europe Sub-Saharan Africa.

U proizvodima kompanije PepsiCo uživaju potrošači više od milijardu puta dnevno u više od 200 zemalja i teritorija širom sveta.

U 2017. godini PepsiCo je imao više od 63 milijarde dolara neto prihoda, podstaknut komplementarnim portfoliom hrane i pića koji uključuje veliki broj brendova.

PepsiCo Zapadni Balkan je na tržištu Srbije prisutan od 2008. godine.

Milisav Pajević

Proširenje mreže mernih mesta za praćenje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, Monitoring kvaliteta vazduha
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, Monitoring kvaliteta vazduha

Vlada Crne Gore je na  88. sednici donela Uredbu o izmenama i dopuni Uredbe o uspostavljanju mreže mernih mesta za praćenje kvaliteta vazduha kojom je pravno regulisana prva revizija mreže mernih mesta za praćenje kvaliteta vazduha, koja se u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha vrši redovno, na svakih pet godina.

Prvom revizijom planirano je proširenje mreže sa sadašnjih sedam na 10 mernih mesta i izvršeno je premeštanje određenih postojećih mernih mesta na reprezentativnije lokacije ili na lokacije koje se smatraju potencijalno više ugroženim.

Takođe, predviđeno je uspostavljanje mernog mesta za praćenje prekograničnog prenosa zagađenja na velikim udaljenostima kako bi se proširila saznanja o prekograničnom uticaju zagađenja koje potiče van granica Crne Gore.

Milisav Pajević

Sakupljene limenke sa Beer festa vredna donacija

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Prvi put na ovogodišnjem Beer festu organizovana je ekološko-humanitarna akcija u kojoj su učestvovali Recan fondacija, Ball Beverage Packaging Beograd i Beer fest, uz podršku Grada Beograda.

Tokom nedavno završenog festivala od svake prodate limenke izdvajalo se pet dinara. Prikupljeno je 1.500.000 dinara, a donacija će biti uručena članovima udruženja „Živimo zajedno”.

– Recan fondacija već deset godina ima odličnu saradnju sa Beogradskim Beer festom u promovisanju značaja reciklaže. Ove godine otišli smo korak dalje i prvi put organizovali humanitarnu akciju. Odziv posetilaca festivala bio je sjajan i zahvaljujem se svima koji su doprineli da sakupimo značajnu količinu novaca za članove udruženja „Živimo zajedno”, koje okuplja osobe sa smetnjama u razvoju, izjavila je Jelena Kiš iz Recan fondacije.

Proteklih 12 godina Recan fondacija u oblasti reciklaže sarađuje i sa udruženjem „Živimo zajedno”, jer se udruženje delom finansira od prodaje sekundarnih sirovina.

– Dobijena sredstva iskoristićemo za nabavku neophodnog vozila, kontejnera, kanti, presa, kao i za ostalu opremu koja će doprineti poboljšanju rada organizacije. Trenutno pokrivamo više od 150 lokacija u gradu, sa kojih prikupljamo reciklažne sirovine, koje dalje distribuiramo na dalju preradu. Sredstva prikupljena na taj način ulažemo u aktivnosti centra. Zahvaljujemo Recan fondaciji, Ball Beverage Packaging Beograd i Beer festu, koji će donacijom znatno unaprediti rad udruženja „Živimo zajedno”, rekao je Dejan Kozić, predsednik udruženja.

Milisav Pajević

Subotica dobila punjač za električna vozila

Foto: www.subotica.info

 

Foto: Subotica.info

U Subotici je prošle nedelje u prisustvu Nataše Lulić direktorke ProCredit banke, Filijale u Subotica i člana Gradskog veća zaduženog za sport i omladinu Nemanje Simovića postavljen punjač za električna vozila, prenosi sajt Ecofeminizam.com.

Prilikom svečanog puštanja u rad punjača za električna vozila, Simović se zahvalio i ProCredit banci na zajedničkom projektu koji je uspešno realizovan i istakao lokalna samouprava prati evropske trendove i vodi računa o zaštiti životne sredine.

ProCredit banka je obezbedila električni punjač za automobile, pribavili su svu potrebnu tehničku dokumentaciju, sa druge strane grad Subotica je obezbedio sve neophodne dozvole i parking mesta, rekao je član Gradskog veća zadužen za sport i omladinu, Nemanja Simović.

Punjač je postavljen u centru grada ispred spomenika „Ivan Sarić“ ispred ProCredit banke, a punjenje vozila je besplatno. Da bi se napunila baterija na automobilu, potrebno je oko pet sati, a vozilo može da pređe, sa optimalnom potrošnjom, do 160 kilometara.

Korisnici treba da potraže karticu u banci i jednostavno dopune, rekla je Nataša Lulić direktorka ProCredit banke, Filijale u Subotici, koja je iskoristila priliku i izrazila zadovoljstvo što je imala mogućnost da predstavi zajednički projekat sa gradom Subotica, a vezan je za instalaciju i pokretanje punjača za električna vozila.

– ProCredit banka je oduvek imala fokus na zeleno kreditiranje i ovo je primer kako pokušavamo da promovišemo energetsko finansiranje i energetski efikasne projekte kroz praktični i lični primer. Mi u našoj kvoti imamo 15 električnih automobila. U Subotici i Somboru imamo dva i postavili smo punjače za električna vozila u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Prema našim informacijama u Srbiji ima 150 vozila koja su na struju, što znači da držimo oko 10 odsto tržišta u Srbiji, rekla je Nataša Lulić direktorka ProCredit banke, Filijale u Subotici.

Milisav Pajević

Konkurs za učenike osnovnih škola „Školski zeleni press 2018.”

Foto: Čuvari ravnice

 

Foto: Čuvari ravnice

Već četvrtu godinu za redom ekološko udruženje građana „Zeleno pitanje“ i dečji ekološki časopis „Čuvari ravnice“, uz podršku Republičkog ministarstva kulture i informisanja i Uprave za kulturu Novog Sada organizuju konkurs „Školski zeleni press 2018.“.

Na konkursu mogu da učestvuju osnovne škole iz cele Srbije pa se stoga pozivaju direktori osnovnih škola, učiteljice, učitelji, nastavnice i nastavnici da se sa svojim učenicima uključe u „Školski zeleni press“ putem slanja članaka i fotografija do 30. oktobra 2018.

Cilj „Školskog zelenog press-a“ je da se učenici uključe u prepoznavanje dobrih i loših primera zaštite životne sredine u školi, oko škole, u svom mestu stanovanja, u okolini mesta stanovanja i njihova prezentacija putem članaka (teksta) i fotografije.

Cilj „Školskog zelenog press-a“ je prezentacija radova na školskoj oglasnoj tabli, u školskom informatoru, na internet sajtu škole a najbolji, najzanimljiviji, najduhovitiji, najkreativniji radovi će se publikovati u štampanom izdanju dečijeg ekološkog časopisa „Čuvari ravnice“ i elektronskim izdanjima (internet i fejsbuk stranica).

U programu “Školski zeleni press“ se nagrađuju najbolji članak (do 250 reči), fotografija i foto priča (do 12 fotografija) u četiri starosne kategorije učenika (1-2 razred, 3-4 razred, 5-6 razred, 7-8 razred). Radovi mogu bitni grupni (tri člana) i pojedinačni – što treba navesti u prijavi.

Detaljne informacije o pripremi radova mogu se pročitati u časopisu „Čuvari ravnice“, na internet stranici www.cuvariravnice.org.rs i upitom na mejl skolskizelenipress@gmail.com.

Milisav Pajević

Koale bi mogle da nestanu do 2050. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Povećano krčenje šuma za poljoprivredna zemljišta moglo bi do 2050. godine uzrokovati izumiranje koala u australijskoj saveznoj državi Novog Južnog Velsa, upozorili su konzervatori.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju Svetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) i Veća za zaštitu prirode, naučnici su koristili satelitske snimke za merenje ubrzanja stope krčenja šuma kako bi izmerili uticaj na ranjive i ugrožene vrste.

“Australijski WWF procenjuje kako je u saveznoj državi Novi Južni Vels ostalo manje od 20 hiljada koala, te kako bi ovim tempom mogle izumreti do 2050. godine”, izjavio je konzervator WWF-a Stjuart Blanč. “Moramo zaustaviti preterano krčenje šuma ako želimo da održimo koale u životu u divljini”, dodao je Blanč.

Izveštaj je objavljen na Svetski dan ugroženih vrsta, kojim se obeležava smrt poslednjeg tasmanijskog tigra u zoološkom vrtu u Hobartu 1936. godine.

Iz vlade Novog Južnog Velsa negiraju da krčenje šuma ugrožava staništa koala za koje tvrde da su zaštićena. Navode da su nova istraživanja pokazala da je broj koala u divljini mnogo veći nego što se ranije mislilo.

Australijska fondacija za zaštitu koala procenjuje da je širom Australije u divljini ostalo manje od 100 hiljada koala, moguće čak i oko 43 hiljade. Ugrožava ih gubitak staništa, napadi pasa, požari i saobraćajne nesreće.

Koale su klasifikovane kao “ranjive” zbog gubitka staništa, međutim iz Fondacije smatraju kako bi trebalo da se klasifikuju kao “kritično ugrožene” i navode kako treba zaštititi veći broj staništa.

Izvor: N1

Modernizovan dispečerski centar EPS-a na Slaviji

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

U rekonstrukciju i modernizaciju dispečerskog centra koji prikazuje distributivnu mrežu cele zemlje „Elektroprivreda Srbije“ investirala je oko 200 miliona dinara, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

Grčić je zajedno sa Goranom Vesićem, zamenikom gradonačelnika Beograda posetio modernizovan dispečerski centar smešten u blizini trga Slavija.

– Dobili smo operativno dispečerski centar najmodernijeg nivo iz kojeg dispečeri imaju pregled cele distributivne mreže u Srbiji. Dva ovakva centra, glavni u Novom Sadu i rezervni ovde u Beogradu na Slaviji, pokrivaju celu teritoriju zemlje i rade maksimalno sinhronizovano. To je veoma važno jer ni jednog momenta ne možemo ostati bez uvida šta se dešava u kojoj trafostanici, rekao je Grčić.

Dispečerski centar u svakom trenutku prikazuje stanje distributivne mreže na naponskom nivou od 110 i 35 kV i omogućava da se brže reaguje. U opremu za moderan data centar investirano je oko 140 miliona dinara, a u sam dispečerski centar oko 50 miliona dinara.

EPS ima dva osnovna segmenta u funkcionisanju – proizvodnju električne energije i distribucija električne energije. I u jedan i u drugi segment ulažemo paralelno i ravnomerno i trudimo se da EPS bude kompanija na najvišem svetskom nivou. Ispunjavamo sve standarde i ulaganje u najmoderniji dispečerski centar je odličan primer kako naša kompanija napreduje,  istakao je Grčić.

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić rekao je da je EPS dobar partner gradu Beogradu i dodao da je ponosan što se moderan dispečerski centar nalazi u Beogradu.

– Značaj EPS-a je i u tome što daje zamajac privredi jer veoma veliki broj kompanija radi za EPS i što više EPS ulaže više će biti posla za domaću privredu. Važno je i što je EPS društveno odgovorna kompanija koja brine i o Beogradu. Dogovorili smo da se uredi trg na uglu Masarikove ulice i Kneza Miloša, gde je zasijala prva sijalica u Beogradu. I EPS i Beograd imaju razloga da obeleže to mesto, rekao je Vesić.

On je najavio i da će prva električna centrala na Dorćolu, koja je sada ruina, biti preuređena i u nju će biti premešten Muzej Nikole Tesle. Radovi će početi do kraja sledeće godina, a umesto na 300 kvadratnih metara, muzej će se prostirati na 10.000 kvadrata i obuhvatiće i naučno-istraživački centar.

Milisav Pajević