Home Blog Page 1043

Povučen sa tržišta voćni jogurt sa ukusom jagode uvezen iz Rumunije

Foto: Voćni jogurt
Foto: Voćni jogurt

Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je od strane Evropske komisije, kroz Sistem brzog obaveštavanja za hranu i hranu za životinje – RASFF, 28. avgusta dobila je obaveštenje br. 2018.2300, kao “alert – hitnost” o nalazu fragmenata plastike u voćnom jogurtu sa ukusom jagode “ACTIVIA DANONE strawberry“, uvezenom iz Rumunije.

Na osnovu žalbi potrošača u Finskoj koja je isti brend uvezla iz Poljske, poslato je upozorenje svim zemljama u koje je proizvod sa spornim lotom uvezen, uključujući i Srbiju.

Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je po dobijanju obaveštenja izvršila službenu kontrolu uvoznog skladišta i prateće dokumentacije, gde je utvrđeno da je u Srbiju uvezena količina od 81 kilogram, u pakovanjima od 4×125 grama.

Iako do sada nije utvrđeno da su u voćnom jogurtu koji se nalazi na našem tržištu nađeni fragmenti plastike, vodeći se principom predostrožnosti, naloženo je subjektu u poslovanju hranom da izvrši opoziv/povlačenje sa tržišta sve preostale količine potencijalno spornog proizvoda.

O preduzetim merama i aktivnostima obaveštena je i Evropska komisija, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Milisav Pajević

Let u održivost: Emirati sade najveću vertikalnu baštu za potrebe keteringa u avionima

Foto-ilustracija: Pixabay

Emirati su jedna od najvećih svetskih avio-kompanija.

Foto-ilustracija: Pixabay

Krajem jula ove godine oni su se udružili sa Crop One Holdings, preduzećem iz Kalifornije koje se bavi održivom poljoprivredom. Rezultat njihove saradnje biće gotovo 35 miliona evra vredan projekat sadnje najveće vertikalne bašte na svetu za potrebe keteringa u letelicama avio-prevoznika.

Bašta će nići u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gde je smešteno i sedište Emirata.

Objekat veličine 12 hiljade kvadratnih metara proizvodiće 2700 kilograma svežeg neprskanog zelenila na dnevnom nivou, koliko i 900 hektara zemljišta pod biljkama. Ovo je u skladu i sa sloganom pod kojim posluje Crop One – Dobijati više, koristiti manje (Growing More, Using Less).

Prednosti vertikalne bašte u poređenju sa tradicionalnim uzgojem biljaka su mnogobrojne.

Prvenstveno, uspravna sadnja ostavlja “plići” ugljenični otisak na životnu sredinu u odnosu na njive. Predviđa se da će konstrukciji za navodnjavanje trebati 99 odsto manje vode.

Lokacija vertikalne bašte omogućiće brzu isporuku svežeg voća i povrća u roku od nekoliko sati nakon branja u kuhinje Emirata. Time će namirnice zadržati svoju hranljivost, a smanjenjem rute od njive do tanjira i ispuštanje štetnih gasova iz vozila kojim se hrana prevozi biće smanjeno.

Jelena Kozbašić

Apel građanima da prijavljuju bacanje smeća u prirodu

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije apelovalo je na građane da prijavljuju bacanje smeća u prirodu, ističući da jedino zajedničkim snagama može da se zaštiti životna sredina za buduće generacije.

Ministarstvo zaštite životne sredine zahvaljuje građanima i medijima koji su prepoznali i osudili postupak zagađivanja životne sredine, postavljajući i reagujući na snimak na društvenim mrežama, meštanke koja baca smeće u reku Rasinu, naselje Dupci, kod Brusa.

Burna reakcija javnosti pokazuje posvećenost građana zaštiti prirode i podizanju ekološke svesti.

Ministarstvo zaštite životne sredine zahvaljuje i komunalnoj inspekciji koja je u saradnji sa inspekcijom zaštite životne sredine identifikovala osobu koja je ovakvim činom pokazala nemar i nebrigu prema prirodi i okruženju.

Otkrivanjem identiteta komunalna inspekcija je podnela zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.

Snimak Milana Miljkovića postavljen na Infobrifu na kome se vidi nesavesna građanka kako baca otpad pogledajte ovde.

Milisav Pajević

„Zelena lista Srbije“ upoznata sa ekološkim aktivnostima Kruševca

 

Foto: Savez ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije
Foto: Savez ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije

Predstavnici i predstavnice organizacija članica Saveza ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije“ prošlog vikenda okupili su se u Kruševcu, kao gosti Ekološkog pokreta „Bela breza“.

Na prijemu koji je za njih priredila pomoćnica gradonačelnice za zaštitu životne sredine, održivi razvoj i energetsku efikasnost Olivera Drenovac, ekolozi iz cele Srbije upoznali su se sa aktivnostima koje grad Kruševac preduzima u oblasti zaštite životne sredine, upravljanja čvrstim i tečnim komunalnim otpadom i aktivnostima na zaštiti jezera Ćelije od zagađenja.

Članovi i članice „Zelene liste Srbije“ obišli su sektore reciklaže i čistoće Javnog komunalnog preduzeća Kruševac, kao i deponiju u Srnju. Uz vođstvo tehnologa Miroslava Milosavljevića i Dragane Grandić Aleksić, gosti su se informisali o radu JKP Vodovod i posetili gradilišta postrojenja za preradu otpadnih voda i Fabrike vode u Majdevu.

Zajedno sa domaćinima, predstavnici i predstavnice članica „Zelene liste Srbije“ učestvovali su u ekološkoj akciji “Eko dan na Moravi” na splavu u Jasici.

Stručnjaci i stručnjakinje “Bele breze” su uz pomoć mobilne laboratorije analizirali vodu Zapadne Morave.

Rezultati analize pokazali su da je voda u ovom telu reke relativno bistra, da nema organskih primesa niti teških metala; pH vrednost je 7,5,  ali je pojačano prisustvo amonijaka koji je toksičan za riblji svet.

Susret organizacija – članica „Zelene liste Srbije“ realizovan je u okviru projekta CSOnnect koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC), a finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

U Kragujevcu koncentracija polena ambrozije u vazduhu izuzetno visoka

 

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Osim u Kragujevcu, nedeljama unazad koncentracija polena ambrozije u vazduhu izuzetno je visoka i na području beogradskih opština Zvezdara i Novi Beograd, ali i u Vršcu, Bečeju, Loznici i drugim gradovima.

Tendencija je, kako stoji na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine da će tako biti do kraja septembra, a možda i duže.

Iako grad Kragujevac, u cilju sprečavanja širenja korovske biljke čiji je polen jedan od najčešćih uzročnika alergije kod ljudi, u saradnji sa JKP Zelenilom svake godine organizuje akcije čišćenja ovog rastinja sa javnih površina, to nije dovoljno da se ambrozija suzbije.

Najveći problem predstavljaju neuređene zelene površine, naročito na rubnim delovima Kragujevca, tako da iz Gradske uprave za zdravstvenu i socijalnu zaštitu apeluju na sugrađane da to prijave mesnoj zajednici koja će informaciju proslediti Gradskoj upravi za komunalne i inspekcijske poslove.

Problem predstavljaju površine u privatnom vlasništvu, gde nadležne službe ne mogu mogu da postupaju.

U takvim situacijama komunalni inspektorat donesi rešenje o košenju i tako primora vlasnika da uredi svoju zelenu površinu.

S obzirom na to da ambrozija spada u opasne alergene koji izazivaju tegobe kod oko deset odsto ljudske populacije, kao i da je polen te biljke uzročnik 75 posto svih polenskih alergija, jedino rešenje je da se korov uništava, odnosno čupa iz korena. U suprotnom ambrozija ponovo raste i šalje visoku količinu polena u vazduh.

Gradska uprava za zdravstvenu i socijalnu zaštitu apeluje na sugrađane da svi zajedno radimo na njenom suzbijanju. Nijedna država u svetu nije uspela bez participacije građana da se izbori sa tim korovom. Zbog toga smo već započeli pripremu programa za organizovano i sistemsko uništavanje ambrozije u 2019. godini, od marta do oktobra kada je u punom cvetu. U cilju podizanja svesti naših sugrađana o tome koliko poteškoća izaziva alergija na ambroziju, rekao je Nikola Ribarić načelnik Gradske uprave za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Biće odštampano 32 000 flajera sa slikom ambrozije i informacijama koliko je opasna po naše zdravlje.

Milisav Pajević

Završni radovi na renoviranju i energetskoj adaptaciji OŠ „Vuk Karadžić“ u Kniću

 

Foto: Opština Knić
Foto: Opština Knić

Savetnik direktora u Kancelariji za upravljanje javnim ulaganjima Đorđe Vuković obišao je u prisustvu predsednika opštine Knić Miroslava Nikolića i čelnih ljudi opštine Knić, završne radove na renoviranju glavne zgrade Osnovne škole “Vuk Karadžić” u Kniću.

Da podsetimo, radovi na renoviranju Osnovne škole “Vuk Karadžić” u Kniću počeli su krajem juna.

Radovi se izvode na unutrašnjem uređenju glavne školske zgrade, kompletnoj energetskoj adaptaciji pomoćnog objekta kao i rekonstrukciji mini pič terena.

Posao je vredan blizu 30 miliona dinara a izvodi ga GP „Sloga Construction“.

Sredstva za realizaciju projekta energetske adaptacije Osnovne škole “Vuk Karadžić” opština Knić je obezbedila preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije.

Milisav Pajević

Da li možemo ponovo da zamrznemo Antarktik?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Planeta se zagreva, polarne kape se tope i zbog toga nivo mora raste. Ovo je lančana reakcija i mnogi se pitaju da li možemo nešto da uradimo?

Šta kada bismo mogli ponovo da zaledimo Antarktik? Na primer, postavljanjem 10 miliona pumpi za vodu koje bi poplavile površinu ledenih pokrivača morskom vodom, koja bi se ponovo zaledila u zimu. Ovaj scenario dodao bi dodatan metar leda što bi drastično usporilo njegovo topljenje.

Ovo zvuči kao naučna fantastika, zar ne? Ali, jedan fizičar sa Univerziteta u Arizoni tvrdi da je ovo izvodljivo. „Deblji led bi značio led koji duže traje,“ rekao je Stiven Deš. „Naša trenutna strategija sastoji se od toga da govorimo ljudima da prestanu da sagorevaju fosilna goriva, to je dobra ideja, ali kako bismo spasili ledeni pokrivač potrebno je uraditi još mnogo toga.“

Ovaj istraživač je svoju nesvakidašnju ideju objavio u magazinu „Earth’s future“. Ideja je da se 10 posto ukpne površine Arktičkog okeana, što je oko 107 km, prekrije pumpama za šta je potrebno oko 10 miliona pumpi. One bi morale da imaju turbinu prečnika od 6 metara a težile bi oko 4000 kg. To znači da bi bilo potrebno oko 10 000 kg čelika po pumpi ili 100 miliona tona čelika na godišnjem nivou za ceo projekat. To je više nego čelika nego što Amerika proizvede za godinu dana.

Vrlo je verovatno da će led sa Arktika nestati do 2030. godine. Ovaj gubitak pokrenuo bi niz posledica. Led odbija sunčeve zrake i šalje ih natrag u kosmos, bez njega okean bi upijao tu toplotu i dalje pospešivao globalno zagrevanje. „Male su šanse da smanjimo emisije ugljen dioksida i temperaturu kako bismo sprečili topljenje leda“, rekao je Deš. To znači da je veštačko očuvanje leda imperativ.

Druga rešenja za očuvanje Arktika podrazumevaju prekrivanje ledenih pokrivača vodenim česticama kako bi se pospešila njihova refleksija. Takođe postoji ideja u naučnim krugovima o stvaranju veštačkih oblaka iznad ovog regiona, koji bi služili kao filter za toplotu.

Ono što je jasno jeste da je potrebno spasiti ledene pokrivače zemlje. Nauka nam u tome može pomoći a će cena biti ogromna, ali ako ne preduzmemo ništa, cenu nećemo moći da platimo.

Milan Zlatanović

Izvor: sustainability-times

Svetske nacije koje jedu najviše mesa

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li ste znali da je jedan od najefikasnijih načina da smanjite svoj ekološki otisak taj da iz svoje ishrane odstranite meso i mlečne proizvode?

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD, Organisation for Economic Co-operation and Development) redovno objavljuje podatke u granicama kojih od njenih država-članica žive najveći mesojedi.

Svoju listu OECD utemeljuje na prosečnoj konzumaciji mesa po stanovniku u toku jedne godine, izraženoj u kilogramima. Meso uključeno u merenje govedina, teletina, svinjetina, živina i ovčetina.

Najviše mesa, prema merenjima iz 2016, jedu sledeće nacije:

1. Sjedinjene Američke Države97,1 kg po stanovniku godišnje,

2. Australija94,8 kg,

3. Argentina86,1 kg,

4. Urugvaj81 kg,

5. Izrael80,3 kg,

6. Brazil77,2 kg,

7. Čile71,6 kg,

8. Kanada70,0 kg,

9. Evropska unija (28 zemalja računaju se kao jedna) – 69,2 kg  i

10. Novi Zeland67,5 kg.

Prosečan Srbin na godišnjem nivou, pak, pojede 45,2 kg mesa, što je manje od jedne polovine unosa prosečnog Amerikanca.

Foto-ilustracija: Pixabay

Svetska populacija se, u odnosu na 1960. godinu, udvostručila, a u istom vremenskom periodu proizvodnja mesa se – učetvorostručila. Koliko ćemo mesnih prerađevina konzumirati ako se ostvare naučne projekcije i stanovništvo na Zemlji sa 7,4 milijarde poraste na 9,8?

Organizacija za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama (FAO, Food and Agriculture Organization) predviđa da će do 2050. godine mesna proizvodnja na planetarnom nivou biti dva puta veća od trenutne, što će dodatno doprineti globalnom zagrevanju, rasprostranjenom zagađenju, deforestaciji, degradaciji zemljišta, nestašici pijaće vode, kao i izumiranju vrsta.

Kako bi se smanjio pritisak na resurse planete Zemlje, u budućnosti će nam biti potrebni alternativni izvori proteina.

Insekti bi, stoga, mogli da postanu sastavni deo ishrane kao ekološki prihvatljiva alternativa mesu, navodi se u Izveštaju o otpadu, vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Autori takođe preporučuju upotrebu morskih algi u kuhinji zato što one imaju visoku hranljivu vrednost sa nivoom proteina od 65 do 90%. Meso proizvedeno u laboratorijama je takođe jedno od mogućih rešenja s obzirom na to da u procesu proizvodnje zahteva 99 odsto manje zemljišta i emituje 96 odsto manje gasova sa efektom staklene bašte.

Oko 3 i po milijardi ljudi moglo bi da živi na hrani koja se danas koristi za uzgoj stoke.

Jelena Kozbašić

 

Kineska kompanija “Zijin Mining Group” strateški partner RTB Bor

 

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić saopštio je danas na konferenciji za novinare u Vladi Srbije da je kineska kompanijaZijin Mining Group” izabrana za strateškog partnera Rudarsko-topioničarskog basena “Bor”(RTB).

Antić je najavio da će ta kineska kompanija uložiti 1,26 milijardi dolara u RTB i da, pored toga, ima obavezu da investira i 350 miliona dolara za dokapitalizaciju.

Kineska kompanijaZijin Mining Group“, kojoj će pripasti 65 odsto vlasništva u RTB Bor, se takođe obavezala da sačuva 5.000 radnih mesta i investira 200 miliona dolara za rešavanje istorijskih dugova čije je pokrivanje predviđeno UPPR-om (Unapred pripremljen plan reorganizacije).

Kineska kompanijaZijin” jedan je od najvećih kineskih proizvodača zlata, a druga je po veličini u proizvodnji bakarne rude.

Milisav Pajević

Nacionalni parkovi Crne Gore pravi užitak za ljubitelje prirode

 

Foto: JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“
Foto: JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“

Direktor JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“ Elvir Klica gostujući u Jutarnjem programu, TV Crne Gore 1, govorio je o turističkoj sezoni i istakao da Nacionalni parkovi Crne Gore beleže rekordne rezultate, kao i da je prošle godine bilo 330.000 posetilaca, što je za 30 odsto više u ovom periodu u odnosu na isti period prošle godine.

– Pred nama su dva meseca, septembar i oktobar, koja su podjednako interesantna za posete u Parkovima. Ono što je jako važno, to je da u kontinuitetu radimo na kreiranju novih proizvoda i unapređenju turističke infrastrukture. Otvorili smo dva nacionalna restorana koja, između ostalog, uz nove sadržaje, mogu doprineti ublažavanju sezonalnosti i boljoj posećenosti NP Durmitor i NP Biogradska gora i u zimskom periodu, rekao je Elvir Klica.

On je podsetio da su u predsezoni učestvovali na nekoliko značajnih međunarodnih sajmova u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, i realizovali brojne aktivnosti u cilju pripreme sezone.

Klica je je najavio promociju mobilne aplikacije i novog sajta JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“, za sredu, 5. septembar, sa početkom u 19. časova ispred Centra za posetioce na Vranjini.

– Kada je reč o mobilnoj aplikaciji, ističemo da će njeni korisnici imati mogućnost da se brže i jednostavnije informišu o raznovrsnoj turističkoj ponudi NP Durmitor, NP Biogradska gora, NP Skadarsko jezero, NP Lovćen i NP Prokletije, kao i njihovom prirodnom i kulturnom nasleđu. Svi zainteresovani će biti u mogućnosti da odaberu jedan od pet nacionalnih parkova, a zatim da pretražuju na interaktivnoj mapi više od 150 lokacija koje se preporučuju. Svaka lokacija sadrži opis, fotografije, kao i navigaciju iste. Takođe će korisnici moći da istražuju prirodne lepote Crne Gore kroz bogat sadržaj virtuelnih tura, galerije, istorije i kulture, kao i da kroz redovna obaveštenja budu informisani o svim dešavanjima u parkovima, informisao je Klica.

Mobilna aplikacija i sajt su svojevrsni digitalni vodič kroz zaštićena prirodna područja Crne Gore kroz svih pet nacionalnih parkova. Aplikacija je dostupna na Google play prodavnici pod nazivom Nacionalni parkovi Crne Gore. Sajtu je moguće pristupiti putem veb adrese www.nparkovi.me, a isti će biti vidljiv nakon prezentacije.

Milisav Pajević

Apatinskoj marini međunarodni status sa tri sidra

 

Foto: www.radiodunav.com
Foto: www.radiodunav.com

U prostorijama Javnog preduzeća za upravljanje putničkim pristanom i marinom Apatin održana je konferencija za medije na kojoj je direktorka ove ustanove, Ljiljana Krec govorila protekloj sezoni i planovima “Marine””za naredni period.

Apatinska marina je nakon tri godine ponovo bila podložena testiranju i ocenjivanju i ponovo je dobila visoke ocene te joj je produžen status međunarodne marine sa tri sidra i za naredne tri godine. Marina ispunjava ekološke i standarde zaštite životne sredine.

Kategorija u koju spada marina u Apatinu je druga po rangu kada su u pitanju svetske marine, a raduje podatak da je to jedina međunarodna marina u Srbiji.

Foto: www.radiodunav.com
Foto: www.radiodunav.com

– Ove sezone koja još nije završena imali smo 70 stranih jahti koje su pristale u “Marinu“, a neki od njih su se vraćali i po nekoliko puta. Veoma su zadovoljni uslugom i uslovima koje dobijaju u Apatinu, a ovom broju je pomogla i odluka Vlade Republike Srbije da se ukine taksa koja se na plovnom putu Dunava plaćala jedino u Srbiji,  izjavila je Ljiljana Krec.

Dosta toga je urađeno na unapređenju infrastrukture pa je tako instaliran novi softver za kapiju kroz koju se prolazi do vezova, a ono na čemu se trenutno radi jeste osposobljavanje pumpe za gorivo na vodi koja bi kada se završi trebala da bude jedina na plovnom putu Dunava što bi moglo da privuče još više ljudi koji bi pristali u apatinsku marinu.

– Radimo i na pronalaženju rešenja za proširenje vezova jer su nam kapaciteti maksimalno popunjeni, a postoji lista ljudi koji su na čekanju kako bi dobili svoje mesto i privez za čamac, kazala je Ljiljana Krec.

Milisav Pajević

Izvor: www.radiodunav.com

Prijavite se za dodelu javnih sredstava iz Zelenog fonda do 14. septembra!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Opšti cilj javnog konkursa je unapređenje i zaštita životne sredine kroz podršku studija i projekata u oblasti obrazovanja, razvoja i istraživanja u skladu sa ciljevima utvrđenim strateškim dokumentima Republike Srbije.

Rok za podnošenje prijava je zaključno sa 14. septembrom 2018. godine.

Više detalja naći ćete na: https://energetskiportal.rs/konkursi/javni-konkurs-za-dodelu-sredstava-zelenog-fonda-kroz-podsticanje-obrazovnih-istrazivackih-i-razvojnih-studija-i-projekata-u-oblasti-zastite-zivotne-sredine-u-2018-godini/.

Većina građana Evropske unije protiv pomeranja časovnika

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Većina građana Evropske unije izjasnila se u nedavnoj onlajn anketi protiv pomeranja časovnika dva puta godišnje, piše Dojče vele.

Više od 80 odsto učesnika ankete je protiv pomeranja sata, objavio je nemački list “Vestafalenpost”, pozivajući se na neimenovane izvore u Briselu.

U anketi je učestvovalo oko 4,6 miliona ljudi, od kojih tri miliona iz Nemačke, navodi Dojče vele.

Evropska unija je svoje građane pitala usred vrućeg leta da li žele da zadrže prelaske s letnjeg na zimsko računanje vremena, a ako ne žele, koje računanje žele da zadrže – zimsko ili letnje?

Poslanik nemačkih Liberala u Bundestagu Mihael Tojrer je ranije izjavio da je ubeđen da će prebacivanje s letnjeg na zimsko računanje vremena i obratno biti ukinuto, ali da samo nije sigurno kada.

On je uveren da ukidanjem dva računanja vremena Evropska unija može samo biti na dobitku.

– Ova inicijativa bi mogla da ojača jedinstvo unutar Unije. Nekoordinisane promene vremena unutar Evropske unije bi bile štetne za zajedničko tržište, ali i putovanja i komunikaciju. Kada bi svaka nacija za sebe odlučila hoće li ostati pri promeni ili ne, to bi izrodilo haosom, smatra liberalni političar.

Cela Evropska unija pomera kazaljke zajedno još od 1996, u Nemačkoj je letnje računanje vremena uvedeno 1980. Od tada se poslednje nedelje u martu sat pomera unapred, a poslednje nedelje u oktobru unazad.

Milisav Pajević

Aleksandar Antić: Srbija će ponovo aktivirati projekat “Kolubara B”

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je da će država Srbija ponovo aktivirati projekat “Kolubara B” i izgradnju nove termoelektrane snage oko 350 megavata.

Antić je rekao da je na sednici Vlade Srbije formirana Radna grupa koja će upravljati projektom “Kolubara B”.

– Već od sledeće nedelje počinjemo posvećeno da radimo kako bi smo taj projekat, koji je započet pre nekoliko decenija u Kaleniću, probali da “vratimo u život” i izgradimo novu termoelektranu, rekao je Aleksandar Antić u Obrenovcu, gde je završen remont Bloka A4.

Ministar Antić je izrazio uverenje da bi izgradnja termoelektrane obezbedila dugoročnu stabilnost našeg energetskog sistema.

Milisav Pajević

Kontrola emisija zagađujućih materija u ArcelorMittal u Zenici

 

Foto: ArcelorMittal Zenica
Foto: ArcelorMittal Zenica

Prema obavezi iz okolišne dozvole izdate 3. aprila 2017. godine privrednom društvu ArcelorMittal d.o.o. Zenica, juče je Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma zajedno sa Federalnom upravom za inspekcijske poslove posetilo ovu kompaniju sa ciljem utvrđivanja stanja realizacije mera smanjenja emisija zagađujućih materija u životnu sredinu propisanih okolišnom dozvolom.

Status realizacije pojedinih mera iz okolišne dozvole je sljedeći:- Realizacija mera 1.2.1. i 1.3.1. koje se odnose na izmeštanje sistema za kontinuirani monitoring emisija u vazduh u pogonu Koksara i Aglomeracija je u toku i navedene mere će biti realizovane u oktobru 2018. za Koksaru i novembru 2018. za Aglomeraciju.

Realizacija ove dve mere je direktno povezana sa realizacijom projekta nadogradnje CEMS (Sistema za kontinuirani monitoring emisija u vazduh) i ugradnje novih sistema u ArcelorMittal Zenica, kao i zamena DAHS-a (Data Acquisition and Handling System) u skladu sa zahtevima standarda BAS EN 14181 i BAS EN 1525.

Ovaj projekat je od strateškog značaja za ArcelorMittal Zenicu i znači zamenu svih starih sistema koji su ugrađeni 2009. godine i značajno unapređenje kvaliteta podataka kontrole emisija sa izvora, a takođe i usklađenost sa zakonskom regulativom. Ugovor je potpisan sa renomiranom austrijskom kompanijom SICK GmbH. Očekuje se da će ukupna vrednost projekta iznositi između 1,63 i 1,82 miliona KM.

Detaljan Izveštaj o statusu realizacije predloženih mera, tehnologija i drugih tehnika za smanjenje emisija iz postrojenja ArcelorMittal Zenica, prema obavezi iz okolišne dozvole, biće dostavljen Gradskoj upravi Zenice.

Milisav Pajević

Skoro polovina škola u svetu bez vode za piće

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Skoro polovina škola u svetu nema pitku vodu i adekvatne sanitarne uslove boravka za milione dece koja su izložena različitim rizicima po zdravlje i život.

Eksperti Svetske zdravstvene organizacije (WHO) i Fondacije Ujedinjenih nacija za decu (UNICEF) objavili su izveštaj u kojem se navodi kako se blizu 900 miliona dece u školama suočava s nedostatkom osnovnih higijenskih uslova.

Predstavnik WHO-a i vođa projekta Rik Džonston upozorio je da kvalalitetan obrazovni program mora uključivati i adekvatne uslove boravka dece u školama. On takođe upozorava da nedostatak čiste vode i sanitarnih objekata može uzrokovati dehidraciju, bolest, pa čak i smrt.

Skoro trećina osnovnih i srednjih škola nema sigurno i pouzdano snabdevanje pitkom vodom. U izveštaju se još navodi i kako skoro 20 odsto škola uopšte nema pitku vodu. Nešto više od trećine škola nema odgovarajuće sanitarne čvorove, a svaka peta osnovna i svaka osma srednja škola nema nikakvih sanitarnih prostora.

Svaka druga škola na svetu nema odgovarajuće uslove za pranje ruku, koji su neophodni za sprečavanje širenja infekcija i bolesti. Najgora situacija je u Subsaharskoj Africi, istočnoj i jugoistočnoj Aziji.

Međutim, stručnjaci su optimistični, a situacija se može brzo poboljšati ako svetski lideri problem vode i sanitarija postave kao jedan od prioriteta.

“S političkom voljom, stvarno je moguće isporučiti dobre usluge”, poručio je Džonston.

Izvor: Anadolija