Home Blog Page 1004

Tri obrazovne institucije u Kantonu Sarajevo dobile sredstva za poboljšanje energetske efikasnosti

Foto: Vlada FBiH

 

Foto: Vlada FBiH

U okviru Projekta „Energetska efikasnost u Bosni i Hercegovini“, koji u Federaciji Bosne i Hercegovine sprovodi Federalno ministarstvo prostornog uređenja, putem kreditnih sredstava Svetske banke, tri nove obrazovne institucije u Kantonu Sarajevo dobiće novo ruho, zahvaljujući merama energetske efikasnosti.

Federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić juče je potpisao ugovore s predstavnicima mostarskih kompanija JV Promark d.o.o. i ZT Tehnozaštita d.o.o., koje su izabrane za izvođače radova.

U obnovu objekata bit će uloženo preko 1.250.000 KM, a planirani radovi na Srednjoj elektrotehničkoj školi, Petoj osnovnoj školi, te OŠ „Izet Šabić“, biće realizovani u skladu sa svetskim standardima iz oblasti energetske efikasnosti.

– Uspešna saradnja s Vladom Kantona Sarajevo u proteklom periodu rezultirala je obnovom 10 objekata. Sa istim entuzijazmom pristupamo realizaciji i novih aktivnosti, a sve s ciljem ukazivanja na prednosti energetske efikasnosti što, između ostalog, podrazumeva unapređenje komfora u samim objektima, ali i dugoročne uštede na računima za električnu energiju, izjavio je ministar Martić.

Radovi na ovim objektima podrazumevaju mere zamene prozora, ugradnju termo fasade, sanaciju krova, zamenu spoljne stolarije, kao i kotlarnice sa upotrebom novog energenta i zamene postojeće LED rasvete, što će poboljšati uslove boravka učenika i rada zaposlenih ovih ustanova.

Nakon realizacije projekta, očekuju se značajne uštede u troškovima za energiju  i u smanjenju emisije ugljendioksida, saopšteno je iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

Milisav Pajević

Komunalna delatnost i zaštita životne sredine bitne za razvoj lokalnih zajednica

Foto: Pixabay

 

Foto: Pixabay

Na nedavno održanom Srpsko-mađarskom forumu koji su zajedno organizovali Privredna komora Vojvodine i Privredna komora Budimpešte uz logističku podršku Ambasade Republike Srbije u Budimpešti, glavne teme bile su razvoj komunalne infrastrukture u AP Vojvodini, ekologija, prekogranična saradnja i projektne aktivnosti.

Komunalna delatnost i zaštita životne sredine su od vitalnog značaja za rad i razvoj lokalnih zajednica, a komunalnim preduzećima predstoji svojinska transformacija i modernizacija pa su iskustva zemalja iz EU veoma važna.

Cilj je bio uspostavljanje saradnje u oblasti snabdevanja pijaćom vodom, tretmana otpadnih voda, reciklaže otpada, saniranja deponija čvrstog otpada, popravke kvaliteta poljoprivrednog zemljišta.

Mađarski privrednici preneli su srpskim kolegama svoja iskustva u ovim oblastima koja su značajna za proces pridruživanja EU, kako bi nam pomogli da izbegnemo greške koje su oni pravili tokom tog procesa.

Na Forumu je učestvovalo više od 100 kompanija i institucija od kojih je njih 40 iz Mađarske.

Milisav Pajević

Od zagađenja vazduha godišnje umre 600.000 dece

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Od jakih infekcija disajnih puteva zbog zagađenog vazduha u zatvorenom prostoru i napolju godišnje u svetu umre 600.000 dece mlađe od 15 godina, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).

Zagađenje vazduha je “kao duvan”, izjavio je generalni direktor SZO-a Tedros Adhanom Grebejesus povodom prve svetske konferencije o zagadjenosti vazduha i zdravlju.
Računa se da čak oko 93 odsto dece mlađe 15 godina (1,8 milijardi dece u svetu) udiše zagađen vazduh koji može da im ugrozi zdravlje i razvoj, navodi se u izveštaju SZO.

Organizacija pri UN otkrila je da 91 odsto stanovnika sveta udiše zagađen vazduh zbog čega godišnje umre po sedam miliona ljudi.

SZO je dodala da zagađeni vazduh utiče na neurološki i razvoj kognitivnih sposobnosti. Deca izložena zagađenom vazduhu mogu kasnije da imaju hronične bolesti, kao i kardiovaskularne probleme.
“Ta kriza javnog zdravlja zahteva povećanu pažnju, ali se njen kritični aspekt često zanemaruje, a to je koliko zagađenje vazduha posebno pogadja decu”, navodi se u izveštaju.

Zagađenost vazduha u zatvorenom i otvorenom prostoru je 2016. izazvala smrt 543.000 dece do pet godina i 52.000 dece od pet do 15 godine koja su obolela od jakih infekcija disajnih putva.
SZO dodaje da trudnice izložene zagađenom vazduhu mogu da se porode pre termina ili da bebe imaju manju telesnu težinu na rođenju.

Jedan od razloga osetljivosti dece na posledice zagađenja je to što dišu brže od odraslih i zbog toga apsorbuju više zagađenja. Pored toga, deca su niža i bliža tlu gde određeni zagadjivači imaju maksimalnu koncentraciju, što može da utiče na razvoj mozga i tela.
Novorođena i mala dece takođe su osetljivija na zagađenje u zatvorenom prostoru, posebno u domaćinstvima koja redovno koriste zagađujuće tehnologije i goriva za kuvanje, grejanje i osvetljenje.

SZO je dodala da je prioritet međunarodne zajednice da ubrza prelazak na “čistu i obnovljivu energiju“.

Izvor:N1

Japan lansirao satelit za praćenje emisije štetnih gasova

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

Japan je danas uspešno lansirao satelit za prikupljanje podataka vezano za emisiju gasova za efektom staklene baše, saopštila je japanska agencija za istraživanja svemira Jaxa.

Ibuki 2 lansiran je iz baze Tanegašima, oko 1.000 kilometara južno od Tokija.

Lansiranje je teklo po planu, saopštila je Jaxa.

Satelit grupe Micubiši ima posebne uređaje za merenje gasova sa efektom staklene bašte i praćenje njihovog uticaja na Zemlju.

Izvor: N1

Prva cigla od urina?!

Foto: Robin Voker, Univerzitet u Kejptaunu

Suzan Lambert, studentkinja građevinarstva na Univerzitetu u Kejptaunu (Južnoafrička Republika), otkrila je prvu bio-ciglu napravljenu od ljudskog urina, što je signal za inovativnu promenu paradigme u procesu iskorišćavanja otpada, tvrdi njen Univerzitet.

Bio-cigle nastaju kroz prirodni proces koji se naziva taloženje mikrobnih karbonata. Profesor Dilon Randal pojednostavljeno je objasnio da se postupak ne razlikuje od procesa nastanka školjki.

Foto: Robin Voker, Univerzitet u Kejptaunu

Pronalazak bio-cigli predstavlja dobru vest za životnu sredinu, a lošu za – globalno zagrevanje. S obzirom na to da se opeke od urina suše u kalupima na sobnoj temperaturi, njihovom masovnom proizvodnjom, umesto standardnih koje se peku na temperaturama od 1400 stepeni Celzijusa, značajno će se smanjiti emisije štetnih gasova. Čvrstoća cigle može da se prilagodi potrebama klijenta.

Foto: Robin Voker, Univerzitet u Kejptaunu

Nusprodukti nastajanja cigle biološkog porekla su azot i kalijum koji čine važne gradivne elemente đubriva. Prema zapremini, urin čini tek jedan odsto otpadnih voda, ali sadrži 80 odsto azota, 56 odsto fosfora i 63 odsto kalijuma.

Oko 97 odsto fosfora iz mokraće može da se pretvori u kalcijum fosfat, ključni sastojak đubriva od koga zavisi poljoprivreda širom naše planete. S obzirom na to da su zalihe fosfata u prirodi sve manje, ovaj izum je vrlo značajan.

Čitava shema proizvodnje bio-cigli okončava se nultim otpadom uz dobijanje nekoliko korisnih proizvoda.

Uspešnoj implementaciji ovog pristupa mogli bi da se ispreče stavovi društva. “Trenutno prikupljamo urin isključivo iz muških pisoara zato što je to društveno prihvatljivo. Ali šta je sa drugom polovinom stanovništva?”

Profesor Randal, koji mokraću smatra “tečnim zlatom”, ističe da bi rad njegovih studenata trebalo da promeni uverenja koji ljudi imaju u vezi sa otpadom i njegovom ponovnom upotrebom.

“U ovom primeru, koristi se nešto što se uvreženo smatra otpatkom i od toga nastaje nekoliko novih tvorevina. Isti pristup mogao bi da se primeni i na ostale stvari koje završavaju u smeću. Potrebno je da promenimo način razmišljanja”, zaključio je Randal.

Izvor: Univerzitet u Kejptaunu; Autor: Helen Svingler

Jelena Kozbašić

 

Druga Nacionalna konferencija o poljoprivrednom i ruralnom razvoju

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović  danas je otvorio Drugu Nacionalnu konferenciju o poljoprivrednom i ruralnom razvoju, koja se ove godine održava u Pljevljima.

Konferenciju koja je međunarodnog karaktera već drugu godinu zaredom organizuje NVO „Mreža za ruralni razvoj“, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Prva konferencija održana je prošle godine u Nikšiću.

Skup predstavlja priliku za razmenu ideja i iskustava u cilju daljeg unapređenja poljoprivrede i razvoja ruralnih područja u Crnoj Gori, kao i uspostavljanja intenzivnije buduće saradnje svih relevantnih aktera.

– Evropa je potrebna Crnoj Gori, kao što je i Crna Gora potrebna Evropi. U dosadašnjim procesima Crna Gora je jasno pokazala da hoće i da može da usvaja najviše evropske standarde u svim oblastima. Istovremeno Crna Gora će u bogati evropski vrednosni mozaik uneti svoju tradiciju, svoju kulturu, svoje specifičnosti, očuvane prirodne resurse i svoje autohtone proizvode, reka je mr Milutin Simović i dodao da na evropsku trpezu hrane Crna Gora i njeni građani uneti ono što je svakim danom sve vrednije i što se sve više traži – uneće proizvode i hranu sa više boje, sa više mirisa i više ukusa.

Milisav Pajević

Održana 10. Panevropska konferencija o Zelenom pojasu

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije/ Srđan Marinčić

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije/ Srđan Marinčić

Više od 100 učesnika iz 24 Evropske zemlje okupilo se od 15. do 19. oktobra 2018. godine u dvorcu Vartburg, upisanog na listu Svetske baštine UNESCO, u pokrajini Tiringija u centralnoj Nemačkoj na 10. Panevropskoj konferenciji o Zelenom pojasu.

Jedinstvena i prostrana ekološka mreža i memorijalni predeo formirao se duž linije nekadašnje Gvozdene zavese koja je Evropski kontinent delila na istočni i zapadni blok skoro 40 godina.

Duž više od 12.500 km – od Barentsovog mora na Rusko-Norveškoj granici, duž Baltičkog mora, preko srednje Evrope i Balkanskog poluostrva do Crnog i Jadranskog mora. – Pružajući se od krajnjeg severa do juga Evrope, Evropski zeleni pojas obuhvata najraznovrsnije predele Evrope. Danas, Evropski zeleni pojas predstavlja okosnicu Panevropske ekološke mreže i pruža značajan doprinos evropskoj “Zelenoj infrastrukturi”.

Inicijativa Evropski zeleni pojas ima za cilj usklađivanje ljudskih aktivnosti sa prirodnom sredinom i iznalaženje mogućnosti za povećanje društveno-ekonomskog razvoja lokalnih zajednica.

Na konferenciji su razmenjena iskustva o dosadašnjoj saradnji, aktivnostima i diskutovalo se o konkretnim rešenjima u realizaciji inicijative Evropski zeleni pojas u cilju iznalaženja zajedničkog puta na polju zaštite i očuvanja izuzetno vredne ekološke mreže koja predstavlja prirodni i memorijalni spomenik.

Evropska komisija istakla je važnost 12.500 km dugačkog Evropskog zelenog pojasa prepoznajući ga kao projekat od evropskog značaja koji predstavlja model prekogranične saradnje između vladinih i nevladinih organizacija. Danas, Zeleni pojas simboliše ideju o jedinstvenoj i slobodnoj Evropi.

Asocijacija Evropskog zelenog pojasa, kao upravljačka struktura evropske inicijative, i više od 110 učesnika glasali su za „Ajzenah rezoluciju“ koja poziva sve zainteresovane strane i donosioce odluka sa lokalnog, nacionalnog i evropskog nivoa, da preduzmu sve dalje neophodne korake za očuvanje i promovisanje ovog zajedničkog prirodnog i kulturnog evropskog nasleđa kao zelene infrastrukture, što ujedno predstavlja i zajedničku poruku Konferencije.

Evropski ciljevi u očuvanju biodiverziteta mogu se realizovati samo ako Evropska unija, njene zemlje članice i susedne zemlje značajno povećaju svoje ulaganje u Evropsku zelenu infrastrukturu. Inicijativa Zeleni pojas ukazuje da su ove investicije vredne, zaključeno je na konferenciji.

Obzirom da se u sklopu Balkanskog zelenog pojasa na području u Srbije nalazi 11 prostranih zaštićenih područja i veći broj spomenika prirode, među kojima i budući Geopark Đerdap na granici sa Rumunijom, Srbija predstavlja važnu sponu u održavanju i razvoju Zelenog pojasa kao oslonca evropske mreže ekoloških koridora.

U cilju promocije zaštićenih prirodnih područja duž Zelenog pojasa u Srbiji, predstavnik Zavoda za zaštitu prirode Srbije bio je stručni saradnik Srđan Marinčić.

Konferencija je zajednički organizovana od strane BUND (Friends of the Earth Germany), EuroNatur, Ministarstva životne sredine Tiringije, Energija i zaštita prirode (TMUEN) i Nemačke federalne agencija za zaštitu prirode (BfN).

Izveštaj pripremio, Srđan Marinčić

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Milisav Pajević

Srbija za unapređenje energetske povezanosti zemalja Jugoistočne Evrope

Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

 

Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić poručio je da su energetska infrastruktura i održivo snabdevanje ključni faktori ekonomskog napretka ne samo pojedinačne zemlje, poput Srbije, već i regiona u celini.

Konferencije “Forum za energetsku bezbednost na području Evroazije”, čiji je domaćin Srbija i Beograd, a koju zajednički organizuju Ministarstvo spoljnih poslova, Ministarstvo rudarstva i energetike, Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu i Fondacija „Enerdžipakt“.

– Drago mi je što su se Beogradu sastali naši dragi gosti iz niza država sa područja Evrope i Azije, ugledni predstavnici vladinog sektora, poslovnih krugova, akademske javnosti, ali i zvaničnici međunarodnih organizacija. Organizacija ove konferencije čini da naš glavni grad danas bude mesto na kome razmatramo pitanje energetske bezbednosti, kao jedno od ključnih ekonomskih, razvojnih, geopolitičkih pitanja, koje je neizostavno deo nacionalnih prioriteta svake od država savremenog sveta, pa tako i onih koje pripadaju regionu Evroazije, rekao Ivica Dačić, potpredsednik Vlade Republike Srbije.

Ministarstvo spoljnih poslova je podržalo ideju da se na odgovarajući način povežu mnogi akteri na međunarodnom planu od vladinog sektora, do energetskih kompanija i akademske zajednice, kroz forum koji bi u budućnosti mogao da preraste u vid redovnih susreta, koji bi bili organizovani u različitim državama pomenutog regiona. Time bi se uspostavio jedan otvoren kontinuirani dijalog o aktuelnim pitanjima energetske bezbednosti i bezbednosti energetske infrastrukture, čime bi se dao impuls i novi sadržaj međunarodnoj saradnji na različitim nivoima, što bi nesumnjivo bilo delotvorno za stabilnost na širem međunarodnom planu.

Vlada Srbije i nadležni u resoru su time pokazali sluh za sve korisne i kreativne inicijative, koje ne moraju nužno doći iz vladinog sektora, već da simbioza ideja, znanja, ali i praktičnih predloga različitih aktera može biti kvalitativni pomak na putu ka ostvarenju zajedničkog interesa. Kao i u mnogim drugim prilikama i aktuelnim pitanjima, u Srbiji i u domenu energetske bezbednosti tragamo za sveobuhvatnim rešenjem do kog bi se došlo kroz inkluzivni dijalog, tako da se zadovolje interesi svih involviranih strana. Ovakvo postavljanje je univerzalno i Srbija se u tom smislu postavlja u svim aktuelnim pitanjima: bilo da se radi o Kosovu i Metohiji, kao najvećem bezbednosnom izazovu za našu zemlju, odnosima sa susedima, kao i odnosima na širem međunarodnom planu, što uključuje i pitanja energetske bezbednosti i suočavanje sa drugim vrstama bezbednosnih izazova.

Milisav Pajević

 

Svaki pojedinac može doprineti na svoj način boljem sutra i čistijoj i uređenijoj državi

Foto: Nikola Novaković

Privredna komora Srbije je dana 18. oktobra 2018. godine organizovala okrugli sto na temu “Reciklaža i upravljanje tekstilnim otpadom u Republici Srbiji“. Cilj okruglog stola bio je da na najbolji mogući način predoči sve potencijale tekstilnog otpada, buduće planove nadležnih institucija, kao i da na jednom mestu okupi sve značajne aktere koji se bave ovom tematikom.

Foto: Nikola Novaković

Pored uvodne reči predstavnice PKS – Privredne komore Beograda i organizatorke okruglog stola na pomenutu temu Jelene Plavanski, skup je otvorio pomoćnik ministra zaštite životne sredine Filip Abramović, koji je u kratkim crtama predstavio Nacionalni plan o prevenciji otpada, veću potencijalnu mogućnost iskorišćenja tekstilnog otpada kao i to kako podstaći privredne subjekte da doprinesu smanjenju i boljem generisanju tekstilnog otpada.

Pored toga, od izuzetnog značaja je razvijanje bolje sakupljačke mreže, na teritoriji kako grada Beograda, tako i lokalnih samouprava, istakao je Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.

Foto: Nikola Novaković

Trenutno je na teritoriji grada Beograda, prema podacima JKP “Gradska čistoća” Beograd, postavljeno 34 kontejnera za tekstilni otpad.

U 2017. godini sakupljeno je 70.000 kg tekstilnog otpada, dok u 2018. godini za sada sakupljeno 45.000 kg otpada tekstilnog morfološkog sastava, podaci su koje je izneo Milan Petrić, zamenik direktora JKP “Gradska čistoća” Beograd. Kontejneri se redovno prazne, jedanput nedeljno i imamo izuzetnu disciplinovanost građana pri odlaganju ove vrste otpada, što je od izuzetne važnosti, istakao je Petrić.

Disciplinovanost građana i edukacija o pomenutoj tematici od izrazite važnosti su iz razloga što je dovoljno da jedna prosečna najlonska folija koja je sastavljena od različitih vrsta polimera, dospe u proces reciklaže i izmeni sastav granulata, odnosno proizvoda dobijenog reciklažom i da stvori ogromnu materijalnu štetu. To se u daljem procesu rezonuje negativnom poslovanju kompanije koja se bavi reciklažom i time svaki građanin može doprineti svojim trenutkom neodgovornosti defekt razmera na državnom nivou. Devedeset pet odsto tekstilnog otpada može se reciklirati i izvesti u inostranstvo, čime bi se doprinelo poboljšanju ekonomske situacije u državi, ali za to su neophodna ulaganja u tehnologije i izgradnju reciklažnih postrojenja. Procenjuje se da je određeni odevni predmet 3,3 godine u opticaju, i da nakon toga postaje otpad.

Svako domaćinstvo u Beogradu poseduje oko 200 kg tekstila, a svaki migrant koji je prošao kroz Republiku Srbiju odložio je 5 kg tekstilnog otpada.

Milorad Veljković, predstavnik Privredne komore Srbije, istakao je pogrešnu kategorizaciju tekstilnog otpada, odnosno da tekstilni otpad je zapravo opasan otpad. Ogroman broj odevnih predmeta koji se uvoze, najviše iz Kine, sastavljen je od veštačkih materijala sa visokim procentom kancerogenog polimernog sastava koji je obojen bojama koje mogu biti toksične po ljudsko zdravlje.

Normativna regulativa o uvozu postoji, međutim kontrola proizvoda koji se uvoze ne vrši se na adekvatan način. Takođe, zbog velikog razvoja tekstilne industrije i ogromne potrebe pamuka, došlo je do uzgajanja GMO pamuka, koji u dužem periodu izloženosti koži može izazvati negativne posledice po ljudsko zdravlje.

Rešenja postoje. Neophodno je unaprediti na viši nivo svest građana kroz edukaciju i podstaći veća ulaganja države u projekte upravljanja otpadom u Republici Srbiji. Svaki pojedinac može doprineti na svoj način boljem sutra i čistijoj i uređenijoj državi. Privredna komora Srbije nastaviće sa daljim aktivnostima vezanim za problem tekstilnog otpada u Republici Srbiji, gde se očekuje donošenje operativnih mera koje će doprineti rešavanju ove problematike.

Nikola Novaković

Nastavljen trend pozitivnog poslovanja Javnog preduzeća „Srbijagas“

Foto: JP „Srbijagas“

 

Foto: JP „Srbijagas“

U Beogradu je prošle nedelje održana sednica Nadzornog odbora Javnog preduzeća „Srbijagas“, kojoj je predsedavao predsednik Nadzornog odbora profesor doktor Muamer Redžović.

Sednici su prisustvovali članovi Nadzornog odbora, zamenica generalnog direktora Blaženka Mandić i izvršni direktori kompanije.

U okviru dnevnog reda, članovi Nadzornog odbora, između ostalog, razmatrali su i usvojili Izveštaj o poslovanju preduzeća za period 01.01- 30.06.2018. godine, u kojem se konstatuje da je i u prvoj polovini ove godine nastavljen pozitivan trend poslovanja iz ranijih godina.

U izveštaju se ističe da su na pozitivan rezultat uticale poslovne odluke, preduzete mere i aktivnosti u cilju racionalizacije troškova poslovanja, naročito aktivnosti na poboljšanju efikasnosti naplate potraživanja i na realizaciji strateških investicionih projekata.

U šestomesečnom izveštaju, koji je usvojio Nadzorni odbor JP „Srbijagas“, takođe stoji da nabavna cena prirodnog gasa i u prvom i u drugom kvartalu ove godine ima tendenciju rasta, a da u tom izveštajnom periodu nije vršena promena regulisanih prodajnih cena, odnosno nije menjana cena prirodnog gasa za domaćinstva.

Takođe, konstatovano je da preduzeće u prvih šest meseci ima manje zaposlenih u odnosu na stanje krajem 2017. godine i da u tom periodu, u skladu sa važećim zakonima i preporukama osnivača, Vlade Republike Srbije, nije bilo značajnijeg novog zapošljavanja.

Predsednik Nadzornog odbora prof. dr Muamer Redžović pohvalio je šestomesečne rezultate kompanije, kojima, kako je rekao, moramo biti zadovoljni, imajući u vidu uslove poslovanja i sve ono što je obeležilo ovaj period.

Rezultati su dobri zahvaljujući velikom trudu zaposlenih i činjenici da se u preduzeću maksimalno štedelo, istakao je predsednik NO, koji je, u vezi sa pokazateljima poslovanja iz polugodišnjeg izveštaja, zajedno sa predstavnicima poslovodstva ukazao na veliki problem odliva zaposlenih i odlaska stručnih kadrova iz preduzeća, što, kako je rečeno, zahteva vanredne i hitne mere i aktivnosti, u dogovoru sa osnivačem, kako ovaj trend smanjenja broja zaposlenih ne bi doveo u pitanje dalje poslovanje kompanije.

Nadzorni odbor na sednici doneo je i Odluku da se neraspoređena dobit utvrđena u godišnjim finansijskim izveštajima sa stanjem na dan 31.12.2017. godine, raspoređuje za pokriće dela gubitka JP „Srbijagas“ iz prethodnih godina.

Milisav Pajević

Toplo vreme u Srbiji uslovili izražena jugozapadna strujanja i fenski efekat vetra

Photo: Pixabay

 

Photo: Pixabay

Očekuje se da će toplo vreme potrajati i ove sedmice, sa blagim padom od četvrtka.

U tom periodu se takođe očekuju značajno više temperature od proseka za ovo doba godine, tj. više od 20 stepeni Celzijusovih.

U planinskim područjima prognozirani su i pojačani udari vetra, a padavine se očekuju lokalno.

Oboren je temperaturni rekord za 27. oktobar, u Beogradu je u 14:00 časova izmerena temperatura od 26,2 stepeni Celzijusovih, čime je oboren beogradski dnevni temperaturni rekord za 27. oktobar, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ).

Oboren je, naime, rekord iz 2006. godine, kada je izmereno 26 stepeni Celzijusovih.

U Beogradu su kroz istoriju zabeležene i temperature od preko 30 stepeni celzijusovih krajem oktobra, a najtopliji oktobarski dan bio je 2. oktobar 1932. godine sa 34,7 stepeni Celzijusovih, navode u RHMZ.

Imajući u vidu da su prosečne vrednosti maksimalne temperature za Beograd za kraj oktobra od 13 do 16 stepeni, a za početak novembra od 11 do 15 stepeni Celzijusovih, jasno je da su temperature trenutno znatno iznad poseka.

Iz RHMZ poručuju da će i jutarnje temperature u ovom periodu biti značajno više od prosečne vrednosti minimalnih temperatura.
Razlog za neuobičajeno toplo vreme u Srbiji su izražena jugozapadna strujanja i fenski efekat vetra, izjavila je za Tanjug Mirjana Gulan iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije.

Ona kaže da na temperaturu utiče i priliv toplog vazduha sa Mediterana i Severa Afrike.

– Orografija Dinarida uzrokuje fenski efekat, koji doprinosi temperaturama iznad proseka za ovaj period godine, objašnjava Gulan.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Održan Klimaton i u Kragujevcu

Foto: Grad Kragujevac

 

Foto: Grad Kragujevac

Klimaton je ove godine prvi put održan i u Kragujevcu.

Klimaton je globalni pokret posvećen rešavanju najvećih klimatskih izazova sa kojima se danas gradovi suočavaju i koncipiran je kao 24 časovni softver festival koji se u isto vreme, četvrtu godinu za redom, 26. oktobra održava u preko 100 gradova širom planete.

Učesnici su u timovima tokom 24 časa radili na pripremi rešenja za klimatske izazove grada Kragujevca.

Tema ovogodišnjeg Klimatona u Kragujevcu bila je kako motivisati građane da se aktivnije uključe u upravljanje otpadom na gradskom nivou.

Konkretno, primarna separacija otpada je identifikovana kao gorući problem i od učesnika se očekuje da kroz inovativna rešenja doprinesu njegovom rešavanju.

Učesnici su podršku tokom događaja, u pripremi svojih rešenja, dobili od stručnjaka iz oblasti upravljanja otpadom i poslovnog planiranja. Najinovativnije ideje će biti nagrađene.

Događaj su partnerski organizovali grad Kragujevac, Udruženje “Centar za ekološko obrazovanje i održivi razvoj“, Biznis inovacioni centar, Fakultet inženjerskih nauka i Udruženje “Un BeSo“.

Organizacija događaja je podržana od strane UNDP i Climate KIC.

Milisav Pajević

Uspešna letnja sezona apatinske Marine

Foto: https://www.marinaapatin.rs

 

Foto: https://www.marinaapatin.rs

Iza apatinske Marine je još jedna veoma uspešna letnja sezona u kojoj je zabeležen rast svih turističkih parametara.

U poređenju sa prethodnim godinama, u porastu je korišćenje vezova, broj noćenja, kao i broj vožnji brodićem Apatinka.

U mnogim segmentima, već nakon prvih osam meseci ove godine porušeni su rekordi iz prethodnih godina.

– Izuzetno smo zadovoljni sezonom, poslovanje preduzeća je u usponu po svim pokazateljima, ali tu ne stajemo i već smo započeli pripreme za još bolje rezultate narednih godina. Prosečna popunjenost kapaciteta do kraja avgusta je bila 55.5 odsto, a naši gosti su izuzetno zadovoljni, o čemu svedoči visoka ocena na sajtu booking.com, koja iznosi 8.9 od mogućih 10. Ove godine smo imali i preko 70 stranih jahti koje su pristale u Marinu, neke od njih i više puta, kaže Ljiljana Krec, v.d. direktora Javnog preduzeća za upravljanje putničkim pristaništem i marinom.
Direktorka navodi stalan rad na poboljšanju kapaciteta kao važan činilac uspeha Marine. Ove godine je postavljen novi softver na ulazu na pontone, izvršena je popravka kapija i samih pontona, kao i renoviranje apartmana.

– U narednom periodu planiramo proširenje prijemnog dela, uvođenje prodaje suvenira, kao i modernizaciju konferencijske sale kako bi privukli što veći broj seminara i konferencija kod nas. Ovog proleća smo već ugostili sednicu grupacije nautičkog turizma u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, a cilj je da Marina postane redovno stecište ovakvih događaja, kaže Ljiljana Krec i dodaje da su upravo promocija ponude i marketing neki od segmenata u koje će biti uloženo u narednom periodu.

– Ulaganje u nastup na domaćem i međunarodnom tržištu nam je sada prioritet. Preveli smo veb sajt na engleski i nemački jezik, a u saradnji sa lokalnom samoupravom planiramo kampanju predstavljanja naše ponude široj javnosti u Srbiji i regionu. Imamo veliki turistički potencijal i značajne komparativne prednosti u odnosu na druge turističke lokacije, tako da smo u stanju da privučemo posetioce: ne samo nautičare, već i „obične“ turiste. Brodić Apatinka i prilika da se specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje vidi sa Dunava je zaista velika atrakcija, o čemu svedoče i brojni gosti, ne samo iz neposredne okoline, već i iz drugih gradova u Srbiji, ali i iz regiona. Njihovi utisci su nam najbolji pokazatelj da dobro radimo, zaključuje Ljiljana Krec.

Milisav Pajević

Jan Lundin: Hrana je neka crvena nit za veliki dijapazon saradnje između Srbije i Švedske

Photo: Švedska Ambasada

 

Photo: Švedska Ambasada

U okviru inicijative Švedskog instituta “Food For Tomorrow” u Beogradu je predstavljen projekat Bee Connected koji kroz praktične korake promoviše važnost pčela za sistem proizvodnje hrane i očuvanje životne sredine kroz socijalno preduzetništvo.

U rezidenciji ambasadora Švedske bilo je reči o tome koliko pčele mogu uticati na naš život, kao i na koji način svaki građanin može pomoći pčelama u očuvanju biodiverziteta.

– Švedski institut i ambasada Švedske žele da sarađuju sa Srbijom na projektima vezanim za hranu, među kojima je i inicijativa Food for Tomorrow i projekat Bee Connected. Hrana je neka crvena nit za veliki dijapazon saradnje između Srbije i Švedske. Osim malina, koje su glavni izvozni proizvod za Švedsku, ovde postoji veliki potencijal koji je do sada neiskorišćen i na tome ćemo raditi. Smatram da postoje brojne mogućnosti saradnje između malih i srednjih preduzeća naše dve zemlje u sektoru hrane, rekao je ambasador Švedske Nj. E. Jan Lundin.

Inicijatori projekta BeeConnected su: ekološka organizacija Ekonaut, dizajn inkubator Nova Iskra i kompanija Happy Honey. U saradnji sa ambasadom Švedske projekat je predstavljen srodnim organizacijama, društveno odgovornim kompanijama i pojedincima.

BeeConnected kroz svoje aktivnosti prema principima socijalnog preduzetništva radi na konkretnim koracima koji doprinose podizanju svesti o važnosti pčela za sistem proizvodnje hrane, biodiverzitet i očuvanje životne sredine.

– U 2019. godini nameravamo da okupimo društveno odgovorne kompanije, organizacije i pojedince koji razumeju koliko je važno da vratimo prirodu u grad. Namera nam je da kroz praktično podizanje urbanih pčelinjaka i zelenih površina sa biljkama koje hrane i privlače pčele damo doprinos regeneraciji i obogaćivanju lokalnog ekosistema Beograda i okoline, rekla je Sabina Kerić iz ekološke organizacije Ekonaut.

Projekat “BeeConnected”,deo švedske inicijative “Food for Tomorrow”, ima za cilj uključivanje i informisanje šire javnosti o problemima sa kojima se globalno i lokalno suočavaju pčele i drugi insekti oprašivači.

Štiteći pčele, štitimo lokalni biodiverzitet, životnu sredinu i naše zdravlje koje zavisi od pristupa raznovrsnoj ishrani. Od stotinu najviše upotrebljavanih biljaka u ljudskoj ishrani, pčele oprašuju njih 70, što znači da dve trećine naše ishrane zavisi upravo od pčela.

Tokom sezone 2019. BeeConnected će obučavati nezaposlene osobe kroz praktičan rad sa iskusnim pčelarima-mentorima, kako bi i nezaposleni savladali potrebne veštine i postali pčelari.

Inicijativa “Food for Tomorrow” bavi se umrežavanjem organizacija, individualaca i grupa koji se bave konceptom “zelene hrane” i koji su zainteresovani za održivost sistema hrane na različitim nivoima.

Milisav Pajević

Kreativnost mladih u borbi protiv klimatskih promena

Danas je završen Klimaton, događaj na kome su mladi šriom sveta tražili rešenja za aktuelne klimatske probleme.

Originalno zamišljen kao dvadesetčetvoročasovni hakaton, a osmišljen od strane organizacije Climate-Kic, Klimaton se proširio kao globalni koncept koji za cilj ima uključenje građana u rešavanje klimatskih promena. Climate-KIC takođe pruža kontinuiranu podršku gradovima u specifičnim problemima sa kojima se suočava svaki od njih.

Gradovi nakon što identifikuju oblast sa kojom imaju problem, pozivaju građane da smisle inovativna rešenja. Građani, čelnici i preduzetnici povezuju se i zajedno u narednih 24 časa stvaraju viziju svojih gradova. Inovacija je moguća kada se različite perspektive spoje a tako se dolazi do rešenja za klimatske probleme i osnažene zajednice.

Ove godine Klimaton se u isto vreme dešavao u 199 gradova u 62 zemlje. U Srbiji mladi su imali priliku da učestvuju u Novom Sadu, Šapcu, Nišu, Kragujevcu i Zaječaru.

Milan Zlatanović

Prekomerna upotreba plastičnih kesa u Pančevu

Foto: pixabay.com

 

Foto: pixabay.com

Udruženje građana ECO13 u okviru projekata „Kampanja za smanjenu upotrebu plastičnih kesa u Pančevu“ sprovelo je u septembru mini istraživanje o stavovima građana o upotrebi plastičnih kesa.

Za potrebe evaluacije projekta konstruisan je poseban upitnik od sedam pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, koja su se odnosila na mišljenja i stavove građana i građanki o upotrebi plastičnih kesa, o tome šta može da doprinese promeni svesti o uticaju prekomerne upotrebe plastičnih kesa, kakve su njihove navike i predlozi u vezi s tim.

Jelena Novakov, menadžerka projekta kaže da su istraživanje sproveli u 27 prodajnih prehrambenih objekata i da je njime obuhvaćeno 80 učesnika različitog uzrasta.

Anketa je sprovedena na slučajnom uzorku od 80 ljudi različitog stepana obrazovanja i starosti. Najmlađi učesnik je imao 14 godina, a najstariji 86. Ispostavilo se da je 25 odsto anketiranih visokoobrazovanih, i da su u uzorku većinom bile žene, čak 60. Svaki ispitanik koji je pristao da učestvuje u anketi na poklon je dobio i pamučnu torbu, rekla je Novakov.

Kako naša sagovornica kaže, analiza rezultata pokazala je da su žene spremnije da nose cegere i torbe, kao i da je u toku prekomerna upotreba plastičnih kesa.

–  Ohrabruje da je 50 od 80 učesnika ankete izjavilo da uvek sa sobom nosi neku ambalažu za kupovinu (platnene torbe ili cegere). Čak su nam prilazili i muškarci da dobiju torbu na poklon, kako bi im stojala u automobilu i bila pri ruci kad krenu u kupovinu, kaže Novakov.

Milesa Vojnović, saradnica u projektu kaže da ih je posebno iznenadilo da ljudi brinu o toksinima koji nastaju od truljenja kesa.

– Učesnici ankete smatraju da promeni navika ljudi u vezi sa plastičnim kesama više može da doprinese edukacija, odnosno širenje naučnih informacija o toksinima koji se oslobađaju prilikom njihovog truljenja (50), nego uvođenje naplate (30). Ovo je socijalno poželjan odgovor, koji se ne poklapa sa praksom, iako u kombinaciji sa naplatom, može da donese još bolji efekat. U okviru istraživanja dobili smo i zanimljive odgovore, posebno od dece, od kojih smo čuli da treba tate učiti o štetnosti plastičnih kesa jer ne žele da nose torbe u kupovinu a da njihove mame uvek nose torbe ili cegere. Bilo je raznih predloga kako umanjiti upotrebu plastičnih kesa: da budu skuplje od dva dinara, da se ukine proizvodnja plastičnih kesa, da se uvedu papirne kese, da treba učiti tate da nose torbe u kupovinu, kazala je Vojnović.

Svi učesnici smatraju da se plastične kese prekomerno upotrebljavaju. Na pitanje “Da li nosite platnenu kesu ili ceger pri odlasku u kupovinu?” potvrdno je odgovorilo čak 50 učesnika, negativno 10, ponekad pet i retko kad 15 učesnika.

– Ovo je, između ostalog, rezultat uvođenja naplate kesa u prodavnicama, jer je, prema izjavama trgovaca u pojedinim prodavnicama mešovite robe, znatno smanjena potrošnja plastičnih kesa. Na primer, u samoposluzi “Podunavlje” u Ulici Žarka Zrenjanina u Pančevu, prema izjavi trgovkinja u septembru je smanjena potrošnja plastičnih kesa. Sa 12.000 kesa pala je na samo oko 3.000, što je za 75 odsto manje nego pre uvođenja naplate, kaže Vojnović.
Tokom projekta urađeno je 230 torbi od pamuka koje su podeljene građankama i građanima, a odštampano je i 1.000 flajera o štetnosti plastičnih kesa, koji su ostavljeni u prodajnim objektima, u naplatnoj službi JKP Higijene, Vodovoda, u Gradskoj upravi kako bi se što veći broj građana informisao o ovoj temi.

Jelena Novakov kaže da je projekat pokazao da je narod spreman na promene u ponašanju samo da mu treba stvoriti uslove za to. Ona podseća da se u Srbiji troši više od 2.500 plastičnih kesa po glavi stanovnika godišnje, a u zemljama Evropske unije pet puta manje.

– Milijarde plastičnih kesa pomešanih sa ostalim otpadom trajno zagađuju životnu sredinu u Srbiji. Radi smanjenja prekomerne upotrebe plastičnih kesa i zaštite životne sredine, uvodi se plaćanje plastičnih kesa prilikom kupovine. Zato mi našim projektom i akcijama koje smo sproveli apelujemo na građane da koriste ceger i platnenu torbu i budu primer za druge iz svog okruženja, kaže Jelena Novakov.

Prema proceni ovog udruženja, korišćenje cegera i platnenih torbi prilikom svakodnevnih kupovina donosiće uštedu od 5.000 do 20.000 dinara godišnje.

Projekat je realizovan od jula do kraja oktobra pod sloganom „Bolje torba u ruci nego kesa na grani“.

Projekat je sufinansiran na konkursu Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Pančeva za 2018. godinu.

Milisav Pajević