Home Blog Page 1005

Srbija spremna da se priključi gasovodu Turski tok

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je juče, otvarajući Međunarodnu konferenciju o energetskoj bezbednosti evroazijskog prostora, da je Srbija spremna da se priključi gasovodu Turski tok i iskoristi šansu koju taj projekat pruža.

Antić je najavio da će uskoro biti nastavljena izgradnja tog gasovoda i da će krak ispod Crnog mora izaći tokom novembra na obalu Turske, a zatim će krenuti izgradnja gasovoda ka Bugarskoj.

Mogućnost da 10 do 15 milijardi kubnih metara ruskog gasa iz Turske prođe prema Bugarskoj, Srbiji, Mađarskoj i Austriji velika je prilika da unapredimo energetsku bezbednost, ocenio je ministar.

On je istakao da bi priključenjem na Turski tok pomenute zemlje postale tranzitne i ostvarivale bi od toga značajan profit.

Srbija veliku pažnju posvećuje tom projektu i spremna je da iskoristi mogućnosti koje on pruža. Ipak, to ne zavisi samo od nas, tu su susedne zemlje Bugarska i Mađarska, rekao je Antić.

Ministar je ukazao na to da je za našu zemlju značajno i povezivanje na Južni gasni koridor i gasovode TANAP i TAP, preko LNG terminala u Grčkoj, odnosno gasne konekcije između Grčke i Bugarske.

Generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Veljko Odalović ocenio je da je energetska bezbednost važna u međunarodnim odnosima jer zemlje u odnosu na to kreiraju političke i geostrateške odluke.

Skup, koji se održan u Domu Narodne skupštine, organizovali su Ministarstvo spoljnih poslova, Ministarstvo rudarstva i energetike, Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu i Fondacija Enerdžipakt.

Forum je organizovan u tri sesije: pokretanje evroazijskog foruma o energetskoj bezbednosti, geopolitički i diplomatski izazovi u procesu globalne integracije i evroazijski omladinski savet.

Jedan od prioriteta skupa jeste regionalna koordinacija bezbednosti električne energije, kao i bezbednosti snabdevanja naftom i gasom.

Milisav Pajević

Nadležna ministarstva dogovorila koordinisan rad na rešavanju problema paljenja strništa

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Palati „Srbija“ juče je održan zajednički sastanak predstavnika Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, posvećen rešavanju problema paljenja strništa i njegovih posledica.

Ministarstvo zaštite životne sredine je, u okviru ukupnih aktivnosti na rešavanju negativnih pojava koje degradiraju i ugrožavaju životnu sredinu, pokrenulo inicijativu za zajedničko rešavanje problema paljenja strništa svih nadležnih organa u Srbiji.

Paljenje strništa, odnosno žetvenih ostataka, davnašnja je primitivna agrotehnička mera kojoj poljoprivrednici protivzakonito pribegavaju kako bi izbegli neophodne troškove, ali umesto ušteda, stvaraju veliku opasnost za okolinu, zagađenje životne sredine, nanose štetu poljoprivrednom zemljištu i ugrožavaju sveukupan biodiverzitet.

Posledice mogu biti pogubne, a šteta ogromna i teško nadoknadiva, čulo se na sastanku nadležnih ministarstava. Pri tom, zbog vremenskih prilika uzrokovanih klimatskim promenama, pojava požara na strništima je učestala.

Posledice požara koji je nastao paljenjem strništa na području Specijalnog rezervata prirode „Carska bara“ predstavljaju jasno upozorenje da se mora ustanoviti efikasan sistem mera kako bi se ubuduće takve pojave predupredile, konstatovali su učesnici sastanka.

Na sastanku je prihvaćena inicijativa Ministarstva zaštite životne sredine da se uspostavi koordinacija nadležnih ministarstava na čelu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i pokrene pitanje usaglašavanja zakonskih odredbi i kaznene politike koja reguliše ovaj problem kroz različite sektorske oblasti.

Istovremeno, neophodno je javnosti, pre svega poljoprivrednicima, ukazati svu pogubnost loše agrotehničke prakse kako bi se ona zauvek prepustila istoriji.

Zajedničko angažovanje i rad na sprečavanju pojava uništavanja strništa paljenjem požara biće operacionalizovano kroz naredne aktivnosti ministarstava, zaključeno je na sastanku.

Milisav Pajević

Zagađenje vazduha – krivac za 33 miliona poseta lekaru zbog astme u toku godine

Foto-ilustracija: Unsplash

Zagađenje vazduha predstavlja razlog za čak 33 miliona poseta bolnicama širom sveta čiji je uzrok astma* u toku jedne godine, otkrilo je istraživanje sprovedeno u 54 države. Njega su izveli Štokholmski institut za zaštitu životne sredine, Univerzitet Džordža Vašingtona i NASA.

* Astma je često hronično upalno oboljenje disajnih puteva. U uobičajene simptome spadaju teško disanje, kašalj, stezanje u grudima i kratak dah.
Foto-ilustracija: Unsplash

Više od 350 miliona ljudi na Zemlji pati od astme, a ova studija pokazala je da jedan od njenih mogućih pokretača upravo vazduh zagađen različitim hemikalijama i čađi. Čak jedna petina bolničkih zbrinjavanja zbog ove bolesti je, prema saznanjima tima naučnika, izazvana udisanjem prljavog vazduha.

Istraživači su upozorili da se loš kvalitet vazduha odražava i na milione rođenja pre termina kao i prevremene smrti.

Otprilike polovina odlazaka doktoru zbog zagađenja vazduha odigrala se u Aziji, pre svega u Indiji i Kini, koje imaju veliki broj stanovnika i labavije propise na polju emisija štetnih gasova.

“Svake godine milioni osoba širom naše planete završavaju u hitnoj pomoći zbog astmatičnih napada zato što udišu prljav vazduh. Zaključci našeg istraživanja ukazuju na to da bi oštrije politike usmerene na čišćenje vazduha smanjile opterećenje čovečanstva astmom i poboljšale stanje disajnih organa ljudi”, izjavila je Suzan Ananberg, vodeći autor izveštaja.

Jelena Kozbašić

„Tesla motors“ prijavio rekordan profit, Mask ispunio obećanje

Foto-ilustracija: Unsplash

Proizvođač električnih automobila „Tesla motors“ prijavio je profit od 311 miliona dolara u trećem kvartalu, što je tek treći put da kompanija od svog postojanja nije u minusu.

Foto-ilustracija: Unsplash

Najviše zbog ubrzanja isporuka vozila, američka kompanija ostvarila je 311 miliona dolara profita u trećem tromesečju, zaključno sa 30. septembrom.

To je ujedno i velika pobeda za izvršnog direktora Ilona Maska, koji je investitorima obećao profit početkom godine.

Prošli put kada je kompanija „Tesla“ prijavila dobit bilo je poslednje tromesečje 2016. godine.

Mask je uspeh nazvao istorijskim i pripisao ga ingenioznosti zaposlenih i njihovom izuzetno napornom radu.

Istakao je i da je kompanija na dobrom putu da posluje u plusu i u sledećem tromesečju.

Izvor: RTS

Smeće uzvraća udarac: Koje su posledice nepravilnog odlaganja otpada?

Foto-ilustracija: Unsplash

Upravljanje otpadom ima za cilj da smanji rizik po životnu sredinu. Međutim, na neuređene deponije u Srbiji, tj. smetlišta, opasan otpad dospeva i iz kućnog otpada. To je najčešće ambalaža u kojoj su bile razne hemikalije za održavanje higijene, lekovi sa isteklim rokom upotrebe, baterije, štedljive sijalice sa živom. Građani zapravo i nemaju gde da odlože takav otpad jer nema organizovanog sakupljanja. Tamo gde ga ima, to je izuzetak, a ne pravilo.

Foto-ilustracija: Unsplash

Farmaceutski otpad iz kućnih apoteka trebalo bi da se odlaže u apotekama, ali to ne funkcioniše i retke su apoteke u Srbiji koje to sprovode u praksi. Od opasnog otpada koji potiče iz domaćinstava najdalje se otišlo sa reciklažom električnog i elektronskog otpada, a pojedini recikleri na poziv građana dolaze da otkupe ovu vrstu otpada.

Opasan otpad stiže čak i do novih sanitarnih deponija, upravo zato što se pre odlaganja ne obavlja njegovo sortiranje, tako da se odlaže i ono što ne bi trebalo. Ukoliko je mesto odlaganja smetlište ‒ na kome se otpad povremeno zapali i štetne materije prodru u zemljište i podzemne vode ‒ zagađenje životne sredine je gotovo neminovno. Opasnim otpadom, u najširem smislu, naziva se otpad koji po svom poreklu, sastavu ili koncentraciji opasnih materija predstavlja pretnju po životnu sredinu i zdravlje ljudi.

„Svaki otpad koji sadrži opasne i štetne materije može da se širi u okolinu, bilo da prodre u podzemlje, bilo da se razvejava u obliku čestica ‒ što je još gore ukoliko do toga dolazi posle spontanog gorenja i eksplozija na deponiji. Naročito je loše kada štetne materije koje su rastvorive prodru u podzemne vode ili dospeju u površinske vode. Nije isto ukoliko je neki teški metal rastvoriv ili nerastvoriv, jer od toga zavisi da li će ući u proces poljoprivredne proizvodnje, u lanac ishrane i tako dospeti do ljudi”, kaže dr Slobodan Tošović, savetnik ministra zaštite životne sredine Republike Srbije.

Kod nas se po okolini decenijama razbacivao svakakav otpad, ne samo komunalni, već i industrijski. Tako je i opasan „istorijski otpad”, kako se naziva jer se dugo gomilao u industrijskim postrojenjima, završio ne samo unutar fabričkih dvorišta, magacina i slično već i na smetlištima komunalnog otpada i u vodotocima. U tom otpadu ima organskih rastvarača, polihlorovanih bifenila, boja, azbesta, šljake, otpadnih ulja, emulzija i raznih drugih štetnih hemikalija.

“Što se tiče opasnog otpada koji je poreklom iz industrije, a industrije su najveći generatori opasnog otpada, tu ima mnogo složenijih i opasnijih stvari od ovih o kojima mi govorimo kad je u pitanju opasan otpad iz komunalnog otpada. Tu može da bude mnogo organskog otpada, posebno onog koji se teško razgrađuje i koji raznim putevima može da dođe u lanac ishrane. To važi i za mnoga neorganska jedinjenja, posebno teške metale”, objašnjava dr Tošović.

Industrijski otpad treba ukloniti i pre nego što se prostor neke fabrike ustupi drugim korisnicima. U tom otpadu najčešće se mogu naći: nikl, kadmijum, olovo, hrom, arsen, ali i cink i bakar, koji mogu biti štetni u velikim koncentracijama. Poseban problem predstavljaju polihlorovani bifenili ili skraćeno PSB jedinjenja koja su najzastupljenija u transformatorima. Polihlorovani bifenili sintetizovani su u Americi dvadesetih godina 20. veka, a u Evropi su zabranjeni 2001. godine zbog mogućeg kancerogenog, mutagenog i teratogenog dejstva. Iako je rok za zbrinjavanje tih jedinjenja kod nas 2019. godina, nije realno očekivati da će to moći da se završi do tada. Međutim, posle 2025. biće na snazi potpuna zabrana upotrebe PSB jedinjenja.

„Danas u životinjskom svetu imamo akumuliranu veliku količinu POPS (RORs) hemikalija, na primer ‒ u kitovima ubicama, fokama, morskim psima. Što je životinja na višem nivou lanca ishrane ‒ ona više toga akumulira. PSB je takođe POPS hemikalija, korišćena u trafo-uljima zato što je dobar izolator. Takođe je i dobar zaštitnik drveta. Ljudi su čamce i ograde mazali PSB-om, znači da postoji u našem okruženju. Kasnije je utvrđeno da se akumulira u organizmu, u masnim tkivima i da kao takav deluje kancerogeno. Tog otpada i dalje ima. Isto tako, ako imate trafostanicu koja još ima PSB, a i dalje je u dobrom stanju, vi je nećete menjati do trenutka dok ona više nije za upotrebu”, kaže dr Slobodan Tošović.

Izvor: RTS

Zdravija deca u zdravijoj Srbiji

Foto: PKS

Na panel diskusiji “Zdravija deca u zdravijoj Srbiji” koju su u Palati Srbije organizovali Savez za školski sport Srbije i kompanija Nestlé, istaknuto da institucije, nevladine organizacije, privatni i društveni sektor treba da zajedničkim naporima utiču na zdravije životne stilove dece i rade na poboljšanju njihovog znanja o značaju pravilne ishrane i važnosti fizičke aktivnosti. Tom prilikom istaknut značaj kampanje PKS “Teži ravnoteži”.

Foto: PKS

U panelu, koji je otvorio državni sekretar za sport Predrag Peruničić, učestvovali su Dimitrije Ivanović, sekretar Udruženja za prehrambenu industriju Privredne komore Srbije,  dr Dragana Jović, načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, , Željko Tanasković, predsednik Saveza za školski sport Srbije, Koraljka Novina Brkić, nutricionistkinja kompanije Nestlé i Melitta Ostojić, nastavnica fizičkog vaspitanja u OŠ „Đuro Salaj” iz Subotice.

Kao pozitivan primer promocije pravilne ishrane i redovne fizičke aktivnosti istaknuta je i nacionalna kampanja „Teži ravnoteži” koju su pokrenuli Ministarstvo zdravlja Republike Srbije i Privredne komore Srbije – Udruženje za prehrambenu industriju, kao podršku Nacionalnom programu za prevenciju gojaznosti kod dece i odraslih. Ovu kampanju podržalo je šest kompanija iz Udruženja sa ciljem da zajednički rade na edukaciji i informisanju građana o ovim važnim temama.

Sa posebnim naglaskom na promociju preventivnih mera – pravilne ishrane i svakodnevne fizičke aktivnosti – učesnici su diskutovali o rezultatima projekata koji su do sada zajedničkim snagama sprovođeni kako bi se pomoglo odrastanje zdravijih generacija, ali i istakli da je još bliža saradnja svih relevantnih sektora neophodna.

Prema rezultatima istraživanja koje je Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ sproveo u okviru projekta Zdravo Rastimo, svakodnevnu fizičku aktivnost u trajanju od najmanje jedan sat dnevno imalo je 39,1 odsto anketiranih učesnika. Kako bi poboljšao ovu statistiku, Savez za školski sport Srbije trenutno u sistem školskih sportskih takmičenja uključuje više od 180.000 učenika i učenica kroz 15 sportskih grana.

Učesnici su najavili da će u narednim godinama odvojiti dodatne resurse i usmeriti kapacitete ka promovisanju zdravijeg životnog stila u Srbiji, renovacije proizvoda i konkretne akcije koje će doprineti odgajanju zdravijih generacija, te izrazili nadu da je ovaj panel jedan od prvih koraka ka pozitivnim promenama.

Izvor: Privredna komora Srbije

Poboljšanje energetske efikasnosti godišnje bi uštedelo 500 milijardi dolara

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Poboljšanja na polju energetske efikasnosti moglo bi da uštedi više od 500 milijardi dolara godišnje. Tako tvrdi Internacionalna energetska agencija (IEA), koja smatra da kada bi se odgovarajuće mere uvele, gasovi staklene bašte bi dostigli vrhunac vrlo brzo, a zatim bi lagano počeli da opadaju, iako se prognozira da će svetska ekonomija da se duplira do 2040. godine.

Novi izveštaj ove organizacije govori kako bi efikasnije mere dovele do toga da globalno dobijemo duplo veću ekonomsku vrednost energije koju trošimo. Kada bismo odmah počeli da implementiramo bolje zakone, do 2040. godine, sa 60% više zgrada, 20% većom populacijom i skoro duplo većom ekonomijom, koristili bismo nešto malo više energije nego što je to slučaj danas.

Agencija je stavila akcenat na energetsku efikasnost saobraćaja, klima uređaja, građevinskog sektora, avijacie i transporta.

Iako su ovo ohrabrujuće vesti, izveštaj upozorava na smanjene napore donosioca odluka jer je u poslednjih dve godine uvedeno manje novih standarda i zakona a to je dovelo do povećanja potražnje energije 2017. godine.

Dr Fatih Birol, izvršni direktor agencije izjavio je: „Energetska efikasnost bi omogućila ekonomski rast, smanjila bi emisije štetnih gasova i obezbedila energiju za više ljudi.“
„Naše istraživanje pokazalo je da bi ispravni energetski zakoni bili dovoljni da smanjimo emisije gasova staklene bašte za 40% onoga što je planirano i to bez novih tehnologija.“

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Povećana krađa drveta, šumari apeluju: Ne kupujte drvo koje nije žigosano šumskim žigom

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

U prvih devet meseci ove godine u Šumskom gazdinstvu “Toplica”, koje se na teritoriji opština Prokuplje, Blaca i Kuršumlije prostire na ukupnoj površini od 62.475 hektara, oduzeto je 493,41 kubni metar ogrevnog drveta zbog bespravne seče i stavljanja u promet drveta bez žiga i propratnica.

Zaposleni u Šumskoj upravi Prokuplje oduzeli su 256,71 kubni metar ogrevnog drveta, Kuršumlije 165,34, a Blaca 71,36 kubnih metara.

“U odnosu na prethodne godine, oduzeto je više ogrevnog drveta od pojedinaca koji nisu imali odgovarajuću dokumentaciju za seču i promet. U akcijama oduzimanja ogrevnog drveta imali smo izuzetno dobru saradnju sa pripadnicima Policijske uprave Prokuplje”, rečeno je u Šumskom gazdinstvu  “Toplica” u Kuršumliji.

Šumari apeluju na kupce da ne kupuju drvo koje nije žigosano šumskim žigom i za koje nije izdata propratnica, odnosno otpremnica.

Izvor: Topličke vesti

U Srbiji prodato 150 električnih vozila i oko 250 hibridnih, neophodno više punjača

Foto: Energetski portal

U Srbiji je do sada ukupno prodato 150 električnih vozila i oko 250 hibridnih, rekao je predsednik Asocijacije uvoznika vozila Miloš Petrović.

Foto: Energetski portal

On je izjavio da se nada da ćemo uskoro urediti zakonski i tu oblast i stimulisati prodaju takvih vozila.

Prema Petrovićevim rečima, u Srbiji je prošle godine prodato 19 vozila koja su potpuno na električni pogon.

Država je postavila pet punjača na svim graničnim prelazima, a na tenderu biće nabavljeno još 10 novih punjača.

“Ali, bez stotinak punjača neće doći svi veliki svetski proizvođači, koji inače sami postavljaju punjače za korisnike svojih modela”, dodao je Petrović.

Izvor: eKapija

Crnogorci za primer: Kako zajednički možemo da unapredimo stanje životne sredine?

Foto: ADP-Zid

Akcija Let’s do it, Montenegro! je realizovana 14. septembra 2018. godine pod sloganom Nastavljamo drugačije na teritoriji 21 crnogorske opštine i to: Šavnik, Berane, Podgorica, Tuzi, Golubovci, Cetinje, Pljevlja, Danilovgrad, Ulcinj, Bar, Tivat, Kotor, Budva, Herceg Novi, Žabljak, Andrijevica, Petnjica, Kolašin, Bijelo Polje, Rožaje, Nikšić, Mojkovac.

Foto: ADP-Zid

Akcija je trajala od 9 do 13 časova, tokom koje je više od 9 500 učesnika prikupilo najmanje:

Većina opština je za svoje građane obezbedila materijal za rad, hranu i osveženje, kao i odvoz prikupljenog otpada.

Medijski partner kampanje bila je RTCG, a Nacionalni parkovi Crne Gore su podržali akciju time što su obezbedili nagrade za najaktivnije koordinatore, grupe i pojedince. Podršku akciji pružila je i Delegacija EU u Crnoj Gori.

Cilj ove akcije, da se podstaknu svi građani na aktivnije učešće u svojoj zajednici, je postignut – a ostvarenje postavljenih sekundarnih ciljeva, revitalizacija i unapređenje socijalnog kapitala, je dokazano kroz delovanje velikog broja ljudi i različitih subjekata u akciji.

Let’s to it, Montenegro! je još jednom pokazao da samo zajedno možemo da unapredimo ambijent u kojem živimo!

Izvor: ADP-Zid

Uskoro novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Temerinu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sa saradnicima održao je sastanak sa predstavnicima Opštine Temerin koje je predvodio zamenik predsednika opštine Temerin Nikola Ember, povodom realizacije projekta za izgradnju prečistača otpadnih voda, odnosno rešavanja najznačajnijih pitanja zaštite životne sredine u ovoj opštini.

Sastanak predstavlja nastavak započete saradnje Ministarstva zaštite životne sredine sa lokalnom samoupravom Temerina na realizaciji ovog projekta, za koji je obezbeđena podrška Pokrajinske vlade.

U Temerinu je u funkciji privremeni prečistač otpadnih voda koji je na granicama iskorišćenosti kapaciteta, zbog čega je lokalna samouprava pokrenula projekat i pripremila projektno-tehničku dokumentaciju za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda čime će trajnije biti rešen taj veliki infrastrukturni problem.

Ministar Trivan je izrazio punu podršku projektu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u opštini Temerin i istakao da će Ministarstvo obezbediti veći deo sredstava neophodnih za njegovu realizaciju.

– Iako mala opština, Temerin je primer pametne i napredne lokalne samouprave koja s punom odgovornošću i ozbiljnošću rešava pitanja od ključnog značaja za život svojih stanovnika. Posebno su značajni kontinuitet i istrajnost. Vaš dugogodišnji rad na rešavanju ovog pitanja pokazatelj je i drugim opštinama kako bi trebalo razmišljati i rešavati probleme u zaštiti životne sredine, naglasio je ministar.

Oblast voda jedna je od najznačajnijih u zaštiti životne sredine, i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda od najvećeg značaja za bolji kvalitet pijaćih voda i očuvanje vodnog resursa u Srbiji, zbog čega ćemo izgradnjom takvog prečistača u Temerinu biti korak bliže ostvarenju naših zajedničkih ciljeva, dodao je Trivan.

Predstavnici opštine izrazili su zahvalnost na pomoći, ističući da su do sada kucali na brojna vrata koja se nisu otvarala, a sada se desilo da su se vrata odmah otvorila, i po prvi put projekat zajednički podržan.

Realizacijom projekta, žitelji Temerina dobiće prečistač otpadnih voda I faza od 18000 ES (ekvivalent stanovnika), znatno većeg kapaciteta u odnosu na sadašnji od 2400 ES, čime će biti unapređeni sanitarni uslovi i život građana, u skladu sa evropskim i svetskim standardima.

Milisav Pajević

Pošumljavanje Crne Gore – sadi se 630.000 sadnica

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

 

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Vlada Crne Gore opredelila je iz budžetske rezerve 200.000 evra za akciju pošumljavanja na celoj teritoriji države.

U akciji koja počinje danas biće posađeno 630.000 sadnica – po jedna sadnica za svakog stanovnika Crne Gore.

U cilju pripreme i praćenja realizacije aktivnosti juče je u Pljevljima održan sastanak proširenog kolegijuma  Uprave za šume, kome su prisustvovali šefovi svih područnih jedinica u Crnoj Gori.

Dogovoreno je da se sa aktivnostima na jesenjem pošumljavanju počne organizovano i odmah, na prostoru svih područnih jedinica Uprave za šume.

Cilj je da se autohtonim sadnim materijalom pošumi oko 630.000 sadnica.

Planirano je da se, pored  zaposlenih u Upravi za šume, u aktivnost pošumljavanja uključi što širi sloj društvenih struktura, pre svega učenika i studenata, predstavnika civilnog sektora, lokalnih samouprava i državnih institucija, kao i svih zainteresovanih institucija i pojedinaca.

Prioritet u pošumljavanju biće opožarene površine.

Kolegijumu u Pljevljima je prisustvovao  i državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju dr Milosav Anđelić  koji je ispred resornog Ministarstva svim područnim jedinicama Uprave uručio 17 motornih sadilica koje će u značajnoj meri omogućiti efikasniju i kvalitetniju sadnju na terenu.

Anđelić je prisutne upoznao sa aktivnostima koje se trenutno sprovode u sektoru šumarstva, posebno na planu reorganizacije sistema gazdovanja, kao i o nedavno usvojenoj revidovanoj Strategiji razvoja šuma i šumarstva, gde je poseban naglasak stavljen na višenamensko korišćenje šuma.

U strateškom dokumentu akcentovana je zaštita i uzgoj šuma, kao i izazovi sa kojima se susreće šumarska struka, posebno u kontekstu uticaja klimatskih promena na ekosistem šuma.

Državni sekretar je poručio da zaštita i uzgoj šuma u ovom periodu treba da budu prioritetne obaveze, kako bi očuvali šumsko bogatstvo Crne Gore, stvorili uslove za puni razvoj svih funkcija šuma i dalje održivo korišćenje na bazi novog modela gazdovanja na čijem uspostavljanju se intenzivno radi.

Na sastanku je zaključeno da u narednom periodu treba kandidovati kod međunarodnih institucija pripremljene projekte za  dobijanje značajnijih sredstva za pošumljavanje, kao i za druge investicije u cilju očuvanja životne sredine u okviru šumskih ekosistema.

Milisav Pajević

JKP „Zelenilo – Beograd” obeležilo 89 godina postojanja

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić, direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević i učenici Matematičke gimnazije, koji su osvojili medalje na Matematičkoj olimpijadi, obeležili su 89 godina postojanja „Zelenila” sadnjom drveta fotinija u Pionirskom parku.

Gradonačelnik Radojičić je istakao da je JKP „Zelenilo – Beograd”, sa više od 1.000 radnika, izuzetno značajno preduzeće za Beograd.

Ovo preduzeće održava više od 3.000 hektara zelenih površina i 50.000 stabala u drvoredima.

– Želimo da ta zelena oaza bude još veća, lepša i bolja i to je jedna od vizija razvoja Beograda. Sa druge strane, imali smo priliku da ovo stablo posadimo sa učenicima Matematičke gimnazije, čime simbolizujemo našu saradnju i podršku deci te škole koja osvajaju medalje i koja su i u prethodnim godinama pokazali koliko imamo dobru i pametnu decu. Zadovoljstvo mi je bilo što smo danas mogli da budemo zajedno i nadam se da će takvih povoda u budućnosti biti još više, kazao je Radojičić.

Direktor JKP „Zelenilo – Beograd” kazao je da mu je bilo veoma drago što su, uz svoje redovne aktivnosti, iskoristili priliku da promovišu i uspeh đaka Matematičke gimnazije.

– U prethodnim godinama, u ovim prilikama su sa nama bili odbojkaši, odbojkašice, vaterpolisti i drugi sportisti, a sada su sa nama i mladi naučnici. Mi naš 89. rođendan obeležavamo radno, iz godine u godinu sve bolje i uspešnije. U protekle četiri godine smo obnovili 230 igrališta i zelenih površina, što je veliki kvalitet u odnosu na mnoge druge gradove u Evropi, kazao je Stanojević.

Jedan od osvajača medalja, učenik četvrtog razreda Matematičke gimnazije Aleksa Milojević kazao je da mu je veoma drago što su simbolično on i njegovi školski drugovi i drugarice dali svoj doprinos ozelenjavanju grada.

Zajedno sa Aleksom, stablo fotinije posadili su i Pavle Martinović, učenik četvrtog razreda ove gimnazije koji je na Matematičkoj olimpijadi i Matematičkoj balkanijadi osvojio zlatnu medalju, Jelena Ivančić, učenica trećeg razreda koja je osvojila srebrnu medalju, kao i zlatnu medalju na evropskoj Matematičkoj olimpijadi za devojke, i Jovan Toromanović, učenik trećeg razreda, osvajač bronzane medalje na Matematičkoj olimpijadi i zlatne medalje na Olimpijadi metropole.

Zajedno sa đacima ove gimnazije događaju je prisustvovao i direktor Matematičke gimnazije Srđan Ognjenović.

Fotinija („Red Robin”) je zimzelena vrsta koja se može naći na istoku Himalaja do Japana, na jugu od Indije do Tajlanda, kao i u Severnoj Americi. To je niže drvo ili viši žbun, visine od dva do četiri metra, a daje plod crvene bobice koja kasnije dobija crnu boju.

Milisav Pajević

EU zabranjuje plastične predmete za jednokratnu upotrebu

Članovi Evropskog parlamenta (evropski poslanici) glasali su za zabranu plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu kako bi se suočili sa zagađenjem mora.

Prema planovima, EU će zabraniti bacanje plastičnih proizvoda, uključujući slamičice, pribor za jelo,  štapići za uši, koji čine više od 70 odsto mora, sve to od 2021.

Foto: Pixabay

Predlozi takođe zahtevaju najmanje 25 odsto smanjenja do 2025. godine u upotrebi nekoliko drugih stvari za koje ne postoji alternativa, kao što su hamburger i sendvič kutije i kontejneri za hranu za voće, povrće, deserte i sladoled. Zemlje EU bi bile obavezne da recikliraju 90 odsto plastičnih flaša do 2025. godine, a proizvođači će morati da pokriju troškove upravljanja otpadom. Poslanici EP-a takođe su se složili da mere smanjenja treba da pokriju otpad od duvanskih proizvoda, posebno filteri za cigarete koji sadrže plastiku, koji bi se trebao smanjiti za 50 odsto do 2025. i 80 odsto do 2030.

Prema Evropskom parlamentu, jedna cigareta može zagađivati između 500 i 1.000 litara vode i bačena na puteve, može se desiti do 12 da se raspadne,  druga najtraženija plastika za jednokratnu upotrebu. Poslanici EP-a takođe su se složili da mere smanjenja treba da pokriju otpad od duvanskih proizvoda, posebno filteri za cigarete koji sadrže plastiku, koji bi se trebao smanjiti za 50 odsto do 2025. i 80 odsto do 2030.

Izvor: Energy Live News

Rekonstrukcija OŠ „Zmaj Jova Jovanović“ u Pavlovcima kod Rume

Foto: Opština Ruma

 

Foto: Opština Ruma

Opština Ruma nastavlja sa ulaganjima u seoske mesne zajednice.

Nakon završetka renoviranja zgrade u Pavlovcima u kojoj se nalaze mesna kancelarija i ambulanta, krenuli su radovi i na zgradi škole.

U pitanju je područno odeljenje Osnovne škole „Zmaj Jova Jovanović“ u Rumi.

Načelnik Opštinske uprave opštine Ruma Dušan Ljubišić obišao je juče radove u Pavlovcima.

– U ovu školu ide ukupno desetoro dece. Na zahtev meštana i predsednika Saveta mesne zajednice Pavlovci mi smo izašli u susret i obezbedili smo sredstva za sređivanje fasade i zamenu kompletne stolarije na objektu. Sredstva koja su za tu namenu obezbeđena u budžetu iznose 920.000 dinara, rekao je Ljubišić.

Uređena je zgrada mesne zajednice i ambulante, sad je na redu škola, tako da će nam centar, to jest raskršće, kako mi kažemo izgledati mnogo lepše, rekao je Boško Đaković, član Saveta mesne zajednice Pavlovci i dodao da će ako vreme dozvoli fasada biti završena za nekoliko dana.

Milisav Pajević

Deca u Bačkoj Palanci učila o reciklaži i humanosti

Foto: Opština Bačka Palanka

 

Foto: Opština Bačka Palanka

Članovi Udruženja „Čepom do osmeha“ održali su juče radionicu u Predškolskoj ustanovi „Mladost“ u Bačkoj Palanci.

Kroz interaktivno učešće u radionici najmlađi sugrađani Bačke Palanke naučili su mnogo toga o zaštiti životne sredine kao i o humanosti.

Naučili su kako se može igrati čepovima, ali i kako pravilnim odlaganjem čepova mogu zaštititi prirodu i istovremeno pomoći drugarima sa invaliditetom.

Udruženje “Čepom do osmeha” , pod parolom „Gledajte globalno, ali delujte lokalno!“, radi na edukaciji građana o važnosti recikliranja otpada pre svega kroz aktivnost sakupljanja plastičnih čepova.

Udruženje kroz ovu akciju pomaže deci sa invaliditetom kako bi im se omogućilo lakše funkcionisanje u životu.

Aktivnost organizovana je na osnovu Memoranduma o poslovno- tehničkoj saradnji potpisanog u maju ove godine između Opštine Bačka Palanka i Udruženja “Čepom do osmeha”.

Milisav Pajević